Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saopšti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rješenjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, što će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godišnjem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, tradicionalno, svojim najstariijm korisnicima upućuje posebnu čestitku povodom Nove 2026 godine.
- Već četvrtu godinu zaredoim Fond PIO dodjeljuje novogodišnju novčanu čestitku u iznosu od 400 eura koju će ove godine primiti 35 penzionera sa navršenih 100 ili više godina života. Njastarija korisnica prava na penziju koja će primiti navedenu iznos je iz Nikšića i ima 106 godina- kazali su iz Fonda PIO.
V.d. direktora Fonda Vladimir Drobnjak poručio je da ova tradicija predstavlja način da iskažemo naše duboko uvažavanje i da uljepšamo predstojeće praznike našim najstarijim pnezionerima.
- Koristim priliku da im poželim srećnu &nbsp;Novu 2026. godinu, dobro zdravlje i još mnogo lijepih trenutaka provedenih sa najbližima- navodi.

Fond PIO i ove godine stogodišnjacima dodjeljuje 400 eura

Vlada Crne Gore donijela je odluku o preusmjeravanju 6,7 miliona eura koje su "ušteđeli" Fonda za zdravstveno osiguranje, Skupština Crne Gore, Sudski savjet, Ministarstvo sporta i mladih, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Kako se navodi u dokumentu Ministarstva finansija, preusmjeravanje se vrši u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji Vladi omogućava da, uz saglasnost, preusmjeri do 10 odsto ukupno planiranih sredstava potrošačkih jedinica.
Na osnovu analize izvršenja budžeta i raspoloživih sredstava do kraja godine, utvrđene su uštede kod više institucija, iz kojih će sredstva biti preusmjerena. Najveći iznos biće preusmjeren iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje - 2.817.326,95 eura.
Značajna sredstva biće obezbijeđena i iz budžeta Skupštine Crne Gore – 1,3 miliona eura, kao i Sudskog savjeta, iz kojeg će biti preusmjereno milion eura.&nbsp;
Iz budžeta Ministarstva sporta i mladih planirano je preusmjeravanje 488.000 eura, dok će iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja biti preusmjereno 1,11 miliona eura. Najmanji iznos, 12.251,85 eura, dolazi iz budžeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Preusmjerena sredstva biće evidentirana na potrošačkoj jedinici Ministarstva finansija, kroz program Rezerva i aktivnosti Upravljanje sredstvima rezerve, u skladu sa dostavljenim specifikacijama potrošačkih jedinica.
Zaključkom Vlade zaduženo je Ministarstvo finansija da sprovede preusmjeravanje sredstava u navedenom iznosu, čime bi se obezbijedilo redovno izvršavanje budžetskih obaveza u tekućoj godini.

Vlada preusmjerava milione koje su "ušteđeli" Skupština, FZO, Fond PIO...

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore donio je više odluka o usklađivanju penzija koje će biti primijenjene prilikom isplate za septembar, odnosno izvršene u oktobru.
Kako je precizirano u saopštenju, na današnjoj sjednici donijete su odluka o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. septembr, a 2025. godine, odluka o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. septembra, kao i odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. septembra.
- Shodno ovim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. septembra usklađuju za 1,98 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,89953 eura, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 458,09206 eura - precizirano je u saopštenju.

Upravni odbor Fonda PIO usvojio odluke o usklađivanju penzija

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (PIO) saopšteno je da danas počinje isplata penzija za avgust.
Prosječna penzija za ovaj mjesec, bez obračunate razlike, prema njihovim riječima, iznosi 535,76 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 548,03 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za avgust mjesec su 67,24 miliona eura - kazali su u Fondu PIO.

Danas isplata penzija za avgust, prosječna 548 eura

Danas počinje isplata redovnih penzija za jul 2025. godine, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Kako je navedeno, prosječna penzija (bez obračunate razlike) za jul mjesec iznosi 536,00 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za jul iznosi 547,93 eura. 
- Sredstva potrebna za isplate svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za jul rnjesec su 66,92 miliona eura - zaključuje se iz Fond PIA.

Danas počinje isplata penzija

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Crne Gore uveo je novu digitalnu uslugu na svojoj zvaničnoj internet stranici www.fondpio.me – virtuelnog asistenta (chatbot), osmišljenog da građanima omogući brži i jednostavniji pristup opštim informacijama iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.
Virtuelni asistent, simbolično nazvan PIO Agent, dostupan je korisnicima 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, tokom cijele godine. Ova usluga omogućava građanima da do informacija dođu digitalnim putem – bez čekanja, bez dolazaka u prostorije Fonda i bez direktnog kontakta sa službenicima.
PIO Agent funkcioniše na bazi vještačke inteligencije i trenutno se nalazi u testnoj fazi, zbog čega su povratne informacije korisnika od izuzetne važnosti. Iz Fonda pozivaju građane da posjete njihovu internet stranicu, isprobaju ovu uslugu i postavljaju precizna pitanja kako bi dobijeni odgovori bili što potpuniji i tačniji.
Važno je napomenuti da chatbot pruža odgovore isključivo na opšta pitanja o pravima iz PIO sistema, dok se za sve informacije koje se odnose na konkretna, lična prava i predmete, građani i dalje trebaju obratiti nadležnim jedinicama Fonda.
Uvođenje virtuelnog asistenta predstavlja još jedan korak ka modernizaciji i digitalizaciji usluga Fonda PIO Crne Gore, s ciljem daljeg razvoja ove institucije kao transparentne, profesionalne, efikasne i građanima orijentisane javne ustanove.

Primjenom vještačke inteligencije olakšan pristup informacijama o pravima iz PIO sistema

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon šest mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO objašnjavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
<h2>Rashodi premašili prihode</h2>
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, rashodi su premašili prihode za više od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lošiji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je koštalo budžet nešto više od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je koštala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, što znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potrošnji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je ušla, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurnošću možemo reći da se u planovima podbacilo. Više je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potrošnju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena zaštita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
<h2>Veća zaposlenost kao rješenje</h2>
Rješenja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Naša ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo više zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025. godine, povećan je za nepun procenat u odnosu na decembar 2024. godine. Iz Fonda PIO naglašavaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore održao je danas 17. sjednicu i donio set odluka o usklađivanju penzija, pa će ovog mjeseca biti veće za 3.1 odsto.
- Odluku o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. maja 2025. godine, Odluku o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. maja 2025. godine i Odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. maja2025. godine - naveli su u Fondu PIO.
Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. maja 2025. godine usklađuju za 3,10 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,66849, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 449,19794 eura.
- Donesene odluke biće primjenjene prilikom isplate penzije za maj 2025. godine, koja će biti izvršena u junu mjesecu - dodali su oni.

Fond PIO: Majske penzije biće veće za 3,1 odsto

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja pozvao je građane koji su ostvarili pravo na srazmjernu penziju da podnesu zahtjev za isplatu razlike, koja će biti uplaćivana od prvog narednog mjeseca po podnošenju ovog zahtjeva.
Zahtjev i izjavu, koje su sastavni dio neophodne dokumentacije, možete preuzeti <a href="https://www.fondpio.me/">ovdje.</a>
Iz Fonda PIO su precizirali da korisnik srazmjerne penzije, uz zahtjev, treba da priloži (1) kopiju lične karte, (2) uvjerenje o prebivalištu, (3) potvrdu/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država - treba da dostaviti potvrdu/uvjerenje iz svih država, (4) kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod inostranog nosioca osiguranja (ukoliko korisnik prima penziju iz više država potrebno je da dostavi kopiju rješenja iz svih država), kao i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, koja će biti sastavni dio zahtjeva i koja će se nalaziti u prilogu dokumentacije.
Zahtjev za isplatu razlike korisnika srazmjerne penzije podnosi se nadležnoj područnoj jedinici i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja.
Podsjećaju građane da je 10. februara stupio na snagu Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
- Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju u skladu sa međunarodnim ugovorom, sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore, pripada iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije, ako mu je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i inostrane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu na dan podnošenja zahtjeva za isplatu razlike, manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 ovog zakona. Isplata razlike vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva - navodi se u saopštenju.
Dodaju da u situaciii kada korisnik srazmjerne penzije nije u mogućnosti da dostavi svu neophodnu dokumentaciiu koja je potrebna radi ostvarivanja visine razlike do najnižieg iznosa penzije - najčešće je to potvrda/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država onda je to potvrda/uvjerenje iz tih država - zahtjev će biti primljen u nadležnoj područnoj jedinici, odnosno Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, iako dokumentacija nije kompletna.&nbsp;
- Shodno odredbama Zakona o upravnom postupku, ovlašćeno službeno lice će tražiti od stranke da te nedostatke otkloni u najkraćem roku - ističu u saopštenju.
Ukoliko stranka dostavi traženu dokumentaciju u roku koji je u skladu sa zakonom odredio službenik koii vodi postupak, kako navode, smatraće se da je zahtjev bio uredan od njegovog podnošenja, a u suprotnom u roku od sedam dana od dana isteka postavljenog roka rješenjem će zahtjev biti odbijen.
- O zahtjevu za isplatu visine razlike do najnižeg iznosa penzije odlučiće se nakon dostavljanja tražene dokumentacije - kazali su iz Fonda PIO.&nbsp;
Radi sprečavanja zloupotrebe stranka će, kako ističu u zahtjevu morati da izjavi, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da će u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti promjene u iznosima inostrane/ih penzija, kao i svaku promjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava.&nbsp;
- Na zahtjevu za isplatu razlike stranka treba obavezno da zaokruži koju dokumentaciju prilaže uz zahtjev. Ukoliko zahtjev sadrži neki formalni nedostatak zbog kojeg se po njemu ne može postupiti ili ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, ovlašćeno službeno lice će odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva, odrediti roku u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak i pri tome će stranka biti upozorena na pravne posljedice neotklanjanja nedostataka - odbijanje zahtjeva rješenjem u roku od sedam dana od dana isteka roka - naglasili su iz Fonda PIO.
Isplata razlike, kako su precizirali, vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva.&nbsp;
- Na primjer, ukoliko je stranka zahtjev za isplatu razlike podnijela u februara, isplata će se vršiti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, odnosno od 1. marta sa isplatom martovske penzije koja se uplaćuje do 20. aprila - rekli su iz Fonda PIO.

U toku predaja zahtjeva za isplatu razlike korisnicima srazmjerne penzije

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: fond-pio