<p>Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore donio je više odluka o usklađivanju penzija koje će biti primijenjene prilikom isplate za septembar, odnosno izvršene u oktobru.</p>
<p>Kako je precizirano u saopštenju, na današnjoj sjednici donijete su odluka o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. septembr, a 2025. godine, odluka o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. septembra, kao i odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. septembra.</p>
<p>- Shodno ovim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. septembra usklađuju za 1,98 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,89953 eura, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 458,09206 eura - precizirano je u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Upravni odbor Fonda PIO usvojio odluke o usklađivanju penzija

<p>Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (PIO) saopšteno je da danas počinje isplata penzija za avgust.</p>
<p>Prosječna penzija za ovaj mjesec, bez obračunate razlike, prema njihovim riječima, iznosi 535,76 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 548,03 eura.</p>
<p>- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za avgust mjesec su 67,24 miliona eura - kazali su u Fondu PIO.</p>

Danas isplata penzija za avgust, prosječna 548 eura

<p>Danas počinje isplata redovnih penzija za jul 2025. godine, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.</p>
<p>Kako je navedeno, prosječna penzija (bez obračunate razlike) za jul mjesec iznosi 536,00 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za jul iznosi 547,93 eura. </p>
<p>- Sredstva potrebna za isplate svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za jul rnjesec su 66,92 miliona eura - zaključuje se iz Fond PIA. </p>

500x500

1250x600

1084x550

Danas počinje isplata penzija

<p>Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Crne Gore uveo je novu digitalnu uslugu na svojoj zvaničnoj internet stranici www.fondpio.me – virtuelnog asistenta (chatbot), osmišljenog da građanima omogući brži i jednostavniji pristup opštim informacijama iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>Virtuelni asistent, simbolično nazvan PIO Agent, dostupan je korisnicima 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, tokom cijele godine. Ova usluga omogućava građanima da do informacija dođu digitalnim putem – bez čekanja, bez dolazaka u prostorije Fonda i bez direktnog kontakta sa službenicima.</p>
<p>PIO Agent funkcioniše na bazi vještačke inteligencije i trenutno se nalazi u testnoj fazi, zbog čega su povratne informacije korisnika od izuzetne važnosti. Iz Fonda pozivaju građane da posjete njihovu internet stranicu, isprobaju ovu uslugu i postavljaju precizna pitanja kako bi dobijeni odgovori bili što potpuniji i tačniji.</p>
<p>Važno je napomenuti da chatbot pruža odgovore isključivo na opšta pitanja o pravima iz PIO sistema, dok se za sve informacije koje se odnose na konkretna, lična prava i predmete, građani i dalje trebaju obratiti nadležnim jedinicama Fonda.</p>
<p>Uvođenje virtuelnog asistenta predstavlja još jedan korak ka modernizaciji i digitalizaciji usluga Fonda PIO Crne Gore, s ciljem daljeg razvoja ove institucije kao transparentne, profesionalne, efikasne i građanima orijentisane javne ustanove.</p>

Primjenom vještačke inteligencije olakšan pristup informacijama o pravima iz PIO sistema

<p>Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon šest mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO objašnjavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.</p>
<h2>Rashodi premašili prihode</h2>
<p>Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, rashodi su premašili prihode za više od 230 miliona eura.</p>
<p>- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lošiji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO <b>Vladimir Drobnjak</b>.</p>
<p>Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.</p>
<p>- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je koštalo budžet nešto više od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je koštala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, što znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.</p>
<p>Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista <b>Sead Čirgić</b>, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potrošnji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.</p>
<p>- U taj rizik Vlada <b>Milojka Spajića </b>svjesno je ušla, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurnošću možemo reći da se u planovima podbacilo. Više je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potrošnju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena zaštita i isplata penzija - rekao je Čirgić.</p>
<h2>Veća zaposlenost kao rješenje</h2>
<p>Rješenja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.</p>
<p>- Naša ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo više zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.</p>
<p>Broj penzionera u junu 2025. godine, povećan je za nepun procenat u odnosu na decembar 2024. godine. Iz Fonda PIO naglašavaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.</p>

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

<p>Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore održao je danas 17. sjednicu i donio set odluka o usklađivanju penzija, pa će ovog mjeseca biti veće za 3.1 odsto.</p>
<p>- Odluku o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. maja 2025. godine, Odluku o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. maja 2025. godine i Odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. maja2025. godine - naveli su u Fondu PIO.</p>
<p>Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. maja 2025. godine usklađuju za 3,10 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,66849, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 449,19794 eura.</p>
<p>- Donesene odluke biće primjenjene prilikom isplate penzije za maj 2025. godine, koja će biti izvršena u junu mjesecu - dodali su oni.</p>

Fond PIO: Majske penzije biće veće za 3,1 odsto

<p>Fond penzijskog i invalidskog osiguranja pozvao je građane koji su ostvarili pravo na srazmjernu penziju da podnesu zahtjev za isplatu razlike, koja će biti uplaćivana od prvog narednog mjeseca po podnošenju ovog zahtjeva.</p>
<p>Zahtjev i izjavu, koje su sastavni dio neophodne dokumentacije, možete preuzeti <a href="https://www.fondpio.me/">ovdje.</a></p>
<p>Iz Fonda PIO su precizirali da korisnik srazmjerne penzije, uz zahtjev, treba da priloži (1) kopiju lične karte, (2) uvjerenje o prebivalištu, (3) potvrdu/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država - treba da dostaviti potvrdu/uvjerenje iz svih država, (4) kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod inostranog nosioca osiguranja (ukoliko korisnik prima penziju iz više država potrebno je da dostavi kopiju rješenja iz svih država), kao i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, koja će biti sastavni dio zahtjeva i koja će se nalaziti u prilogu dokumentacije.</p>
<p>Zahtjev za isplatu razlike korisnika srazmjerne penzije podnosi se nadležnoj područnoj jedinici i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja.</p>
<p>Podsjećaju građane da je 10. februara stupio na snagu Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.</p>
<p>- Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju u skladu sa međunarodnim ugovorom, sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore, pripada iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije, ako mu je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i inostrane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu na dan podnošenja zahtjeva za isplatu razlike, manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 ovog zakona. Isplata razlike vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaju da u situaciii kada korisnik srazmjerne penzije nije u mogućnosti da dostavi svu neophodnu dokumentaciiu koja je potrebna radi ostvarivanja visine razlike do najnižieg iznosa penzije - najčešće je to potvrda/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država onda je to potvrda/uvjerenje iz tih država - zahtjev će biti primljen u nadležnoj područnoj jedinici, odnosno Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, iako dokumentacija nije kompletna.&nbsp;</p>
<p>- Shodno odredbama Zakona o upravnom postupku, ovlašćeno službeno lice će tražiti od stranke da te nedostatke otkloni u najkraćem roku - ističu u saopštenju.</p>
<p>Ukoliko stranka dostavi traženu dokumentaciju u roku koji je u skladu sa zakonom odredio službenik koii vodi postupak, kako navode, smatraće se da je zahtjev bio uredan od njegovog podnošenja, a u suprotnom u roku od sedam dana od dana isteka postavljenog roka rješenjem će zahtjev biti odbijen.</p>
<p>- O zahtjevu za isplatu visine razlike do najnižeg iznosa penzije odlučiće se nakon dostavljanja tražene dokumentacije - kazali su iz Fonda PIO.&nbsp;</p>
<p>Radi sprečavanja zloupotrebe stranka će, kako ističu u zahtjevu morati da izjavi, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da će u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti promjene u iznosima inostrane/ih penzija, kao i svaku promjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava.&nbsp;</p>
<p>- Na zahtjevu za isplatu razlike stranka treba obavezno da zaokruži koju dokumentaciju prilaže uz zahtjev. Ukoliko zahtjev sadrži neki formalni nedostatak zbog kojeg se po njemu ne može postupiti ili ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, ovlašćeno službeno lice će odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva, odrediti roku u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak i pri tome će stranka biti upozorena na pravne posljedice neotklanjanja nedostataka - odbijanje zahtjeva rješenjem u roku od sedam dana od dana isteka roka - naglasili su iz Fonda PIO.</p>
<p>Isplata razlike, kako su precizirali, vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva.&nbsp;</p>
<p>- Na primjer, ukoliko je stranka zahtjev za isplatu razlike podnijela u februara, isplata će se vršiti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, odnosno od 1. marta sa isplatom martovske penzije koja se uplaćuje do 20. aprila - rekli su iz Fonda PIO.</p>

U toku predaja zahtjeva za isplatu razlike korisnicima srazmjerne penzije

<p>Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saopšteno je da će isplata penzija za januar početi danas, kao i da prosječna isplata iznosi 525,23 eura.</p>
<p>- Prosječna penzija bez obračunate razlike za januar iznosi 525,23 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 537,71 eura - kazali su u Fondu PIO.</p>
<p>Oni su naglasili da su sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za januar oko 65,52 miliona eura.</p>

Danas isplata januarskih penzija

<p>Isplata januarskih penzija biće 20.februara, a penzioneri će dobiti uvećanje od 6,85%, saopštio je za Portal RTCG direktor Fonda PIO <b>Vladimir Drobnjak</b>.</p>
<p>- Sa usklađivanjem penzija koji se odnosi na 1. januar 2025. godine penzioneri će dobiti uvećanje od 6,85 odsto što je već od povećanja u toku cijele protekle godine - kazao je Drobnjak.</p>
<p>Ovo uvećanje se ne odnosi samo na minimalne penzije, koje do kraja 2025. godine ostaju na nivou od 450 eura u skladu sa Zakonom.</p>
<p>- U zavisnosti od primanja decembarskih penzija, zavisi koliko će korisnik prava povećanje ostvariti uskladjivanjem januarske penzije, što podrazumijeva da je povećanje za sve korisnike prava individualno - kazao je Drobnjak.</p>
<p>On je kazao da je penzija od 730 eura blizu granica penzionera koji će dobiti povećanje od 50 eura.</p>
<p>- Svi oni koji imaju iznos penzija iznad tog iznosa dobiće povećanje koje je veće od 50 eura, a oni ispod tog iznosa dobiće manje od 50 eura. Na primjer, onaj ko ima penziju &nbsp;od 1000 eura dobice povecanje od 68,5 eura -kazao je Drobnjak. &nbsp;</p>
<p>Tako će penzioneri sa prosječnim primanjem od 520 eura dobiti penzije veće za 35,6 eura.</p>

Uvećane penzije biće isplaćene 20. februara

<p>Korisnici srazmjernih penzija mogu zahtjev za isplatu razlike do iznosa minimalne penzije u Crnoj Gori podnijeti narednog ili nekog drugog mjeseca, ukoliko do kraja februara ne prikupe potrebnu dokumentaciju, saopštili su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).</p>
<p>- Ukoliko korisnici srazmjernih penzija koji imaju pravo na isplatu razlike, ne podnesu zahtjev sa potrebnom dokumentacijom do kraja februara, mogu to uraditi sljedećeg ili nekog drugog mjeseca, dok im isplata razlike pripada prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva - rekli su agenciji Mina-business iz Fonda PIO.</p>
<p>Oni su dodali da će se korisnicima srazmjernih penzija, koji do kraja mjeseca dostave zahtjev sa potrebnom dokumentacijom, isplata razlike vršiti od prvog 1. marta, sa isplatom martovske penzije koja se obavlja 20. aprila.</p>
<p>- Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju, sa prebivalištem u Crnoj Gori, pripada razlika do najnižeg iznosa penzije, ukoliko je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i strane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu manji od minimalne penzije u Crnoj Gori - saopštili su iz Fonda PIO.</p>
<p>Oni su podsjetili i da je odredba zakona, kojim su propisani uslovi da se korisnicima srazmjernih panzija isplaćuje razlika do iznosa minamalne penzije, stupila je na snagu 10. februara i nije vremenski ograničena.</p>
<p>Iz Fonda PIO su podsjetili da se zahtjev podnosi nadležnim područnim jedinicama fonda i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja. Korisnici srazmjernih penzija uz zahtjev treba da dostave kopiju lične karte, uvjerenje o prebivalištu i potvrdu, odnosno uvjerenje stranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji.</p>
<p>- Ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država, treba da dostaviti potvrdu, odnosno uvjerenje iz svake od njih - objasnili su iz Fonda PIO.<br/>
<br/>
Korisnici uz zahtjev treba da dostave i kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod stranog nosioca osiguranja.<br/>
<br/>
- Ukoliko korisnik prima penziju iz više država, potrebno je da dostavi koplju rješenja iz svake od njih - rekli su iz Fonda PIO.</p>
<p>Korisnici uz zahtjev treba da dostave i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, kojom će se obavezati da će prijaviti promjene u iznosima stranih penzija, ukoliko do njih dođe.</p>
<p>- Radi sprječavanja zloupotrebe, korisnici će dostaviti izjavu u kojoj će biti navedeno da će, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, u roku od 15 dana od nastale promjene, prijaviti izmjene u iznosima strane/ih penzija, kao i svaku izmjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava - rekli su iz Fonda PIO.</p>
<p>Oni su dodali da je Fond PIO odmah nakon stupanja na snagu usvojenih izmjena i dopuna Zakona o PIO, na svojoj internet stranici dao sva potrebna obavještenja u vezi sa primjenom zakonske odredbe koja se odnosi na isplatu razlike.</p>
<p>- Fond PIO je dao sva potrebna obavještenja u vezi sa primjenom navedenog zakonskog rješenja. Ukoliko postoje bilo kakve nejasnoće, stranke se mogu obratiti nadležnim područnim jedinicama Fonda i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja radi dobijanja svih dodatnih informacija - naveli su iz Fonda.</p>

Fond PIO: Nije ograničen rok za dostavljanje zahtjeva korisnika srazmjernih penzija

<p>Naredba o sprovođenju istrage protiv <b>Aleksandra Mijajlovića</b>, kao šefa kriminalne grupe, kojoj su navodno pripadali i bivši policijski funkcioneri <b>Milovan Pavićević</b> i <b>Vladan Lazović</b>, nekadašnji šef kontraobavještajne službe ANB-a <b>Drago Spičanović</b>, viša državna tužiteljka <b>Andrijana Nastić</b>, kao i nekadašnji funkcioner DPS-a <b>Predrag Bošković </b>– primjer je opskurne podmetačine, montiranog tužilačkog procesa. &nbsp;</p> <p>To proizilazi iz analize tužilačkog podneska Višem sudu koji potpisuju čak troje tužilaca - specijalni tužilac <b>Miroslav Turković</b>, državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo <b>Ivana Petrušić Vukašević</b> i državni tužilac upućen u Specijalno državno tužilaštvo <b>Jovan Vukotić</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181020_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181020_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="PROBLEMATIČNA NAREDBA: Potpisi troje tužilaca "> <figcaption>PROBLEMATIČNA NAREDBA: Potpisi troje tužilaca<span>(Photo: Portal ETV )</span></figcaption> </figure>  <p><b>,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” </b>&nbsp;</p> <p>Tročlani tužilački tim SDT-a na čijem je čelu <b>Vladimir Novović </b>tim uspio je na 82 strane da spoji nevjerovatne i neodržive konstrukcije, sa ciljem diskreditacije okrivljene šestorke, sedam kritičkih medija, ali i najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista. Valjda u cilju pritiska na istražnog sudiju koji je trebalo da odlučuje o tužilačkom zahtjevu za pritvor, Naredba za sprovođenje istrage, za koju je advokatima okrivljenih rečeno da je tajna, osvanula je dijelom u uslužnom mediju – koncernu Vijesti. &nbsp;</p> <p>Redakcija tog medija je odmah akciju SPO i SDT ocijenila ,,najvećom ikad”. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_a487f87bafc0e8fce4bd4b7ad3b481d263307f31d19083f1cafd40d8721b5a04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008181024_a487f87bafc0e8fce4bd4b7ad3b481d263307f31d19083f1cafd40d8721b5a04" data-rendition-name="original" width="961" height="707" loading="lazy" alt="USLUŽNI SERVIS SDT-A: Naslovnica Vijesti 6. oktobra "> <figcaption>USLUŽNI SERVIS SDT-A: Naslovnica Vijesti 6. oktobra<span>(Photo: Portal ETV )</span></figcaption> </figure>  <p>Da sve bude zanimljivije, u danu hapšenja na portalu Vijesti je osvanula informacija o hapšenju Milovana Pavićevića, iako je u tom času bio ispred jednog lokala u ,,Master kvartu” u Podgorici?!</p> <p>Koliko je zahtjev za pritvaranjem “opasne šestorke” bio osnovan, pokazuje i odluka sudije <b>Gorana Šćepanovića</b>: pritvor je određen Mijajloviću i Spičanoviću, kućno zadržavanje Pavićeviću i Lazoviću, dok su Nastić i Bošković pušteni na slobodu, uz obavezu da se jednom mjesečno javljaju policiji. Teško da djeluje kao da je riječ o ,,najvećoj akciji SDT-a i SPO ikad”. &nbsp;</p> <p>No, kada se pročita sadržaj naredbe, kada se sagledaju sve protivrječnosti, netačnosti, iskonstruisane, lažne, veze sa uređivanjem profesionalnih medija, onda trojka tužilaca iz SDT-a može biti zadovoljna - što svi okrivljeni nijesu pušteni da se brane sa slobode. &nbsp;</p> <p><b>ZAVJERENIČKA ŠESTORKA I ZAVJERENIČKI MEDIJI &nbsp;</b>&nbsp;</p> <p>U naredbi SDT-a targetira se sedam medija. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251008181028_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="NA METI VLASTI: Sedam kritičkih medija "> <figcaption>NA METI VLASTI: Sedam kritičkih medija<span>(Photo: Ilustracija: T.METĐONAJ )</span></figcaption> </figure>  <p>-Aleksandar Mijajlović ,,kroz formiranje ili neformalno upravljanje mrežom medija utiče, kao organizator kriminalne organizacije, radi realizacije kriminalnog plana da kroz protivpravno iskorišćavanje položaja i ovlašćenja lica koja su zaposlena u državnim organima ili su nosioci javnih funkcija na uređivačku politiku “Mportala”, Portala “ETV”, “CDM”, “Standarda”, “Portal Analitike”, “Antene M”, koristi tako dobijene podatke radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje...” &nbsp;</p> <p>Još je opasniji nastavak optužbe za što su mediji trebalo da posluže: ,,u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija, čije je djelovanje u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije”. &nbsp;</p> <p>Nije eksplicitno rečeno, ali tužilačka trojka podstiče na takav zaključak – šestočlana kriminalna organizacija, koristeći sedam uticajnih medija, ima namjeru da promijeni političku i društvenu scenu. &nbsp;</p> <p>Samo je falilo da se navede – državni udar. &nbsp;</p> <p>Naredba za sprovođenje istrage se bazira, najvećim dijelom, na porukama iz telefona Aleksandra Mijajlovića. Koje baš i ne liče na poruke kojima se otkriva pokušaj destabilizacije države. &nbsp;</p> <p>Naprotiv: Mijajlovićevo propitivanje Spičanovića o identitetu ženskih osoba “čiji mi se izgled dopao” ili traženje adrese djevojke koja je vozila golf registracije PG K* **- &nbsp;ne djeluje baš kao neka zavjerenička aktivnost. &nbsp;</p> <p>U narednim danima Portal ETV će detaljno razotkriti tužilačku konstrukciju... &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_18309ddc919803365e5046e3168cfb7c71dff5ad9f8f5fd43e5bc69bd32d381e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251008181028_18309ddc919803365e5046e3168cfb7c71dff5ad9f8f5fd43e5bc69bd32d381e" data-rendition-name="original" width="1458" height="1458" loading="lazy" alt="KAD TUŽILAŠTVO LETI KROZ VRIJEME: Logo Portala ETV "> <figcaption>KAD TUŽILAŠTVO LETI KROZ VRIJEME: Logo Portala ETV<span>(Photo: Portal ETV )</span></figcaption> </figure>  <p><b>PORTAL ETV: POVRATAK U PROŠLOST </b>&nbsp;</p> <p>No, već sada je izvjesno: uplitanje sedam crnogorskih medija bila je jasna namjera Specijalnog državnog tužilaštva da se ograniči sloboda govora, diskredituju i kriminalizuju kritički mediji, da im se uruši kredibilitet – time i da se finansijski destabilizuju. &nbsp;</p> <p>&nbsp;I to – lažnim konstrukcijama. &nbsp;</p> <p>U Naredbi za sprovođenje istrage se navodi da je Aleksandara Aco Mijajlović stvorio kriminalnu organizaciju u periodu 2018. do 2024. godine, među kojima je i ostvario uticaj na mrežu medija. &nbsp;</p> <p>Među sedam medija navodi se i “Portal ETV”, dio grupacije Televizije E, koju u nabrajanju tužioci iz nekog razloga - ne pominju. &nbsp;</p> <p>Bilo bi dobro da tužiteljska ekipa Turković, Petruđić-Vukašević i Jovan Vukotić objasne kako je moguće da je Aleksandar Mijajlović mogao uticati na uređivačku koncepciju Portala ETV kada portal nije postojao! Mijaloviću je telefon, na osnovu kojeg je i sročena Naredba, oduzet 19. februara zbog jednog drugog predmeta. Portal ETV je počeo da radi 5. septembra 2024. godine na treću godišnjicu građanskog protesta na Belvederu. &nbsp;</p> <p>Uprkos tome, tužioci terete Mijajlovića da je februara 2024. uticao na uređivačku politiku Portala ETV osnovanog septembra iste godine?!</p> <p>Nije šala, tako ispada iz Naredbe o sprovođenju istrage. Ali, to je – što se tiče ,,krivice” medija - tek dio tužilačke farse koja se zove Nardeba o sprovođenju istrage. &nbsp;</p> <p><b>,,DJELUJE KAO DA JE JEDAN PUTNI PRAVAC...</b></p> <p>&nbsp;U Naredbi se, od 28 strane tužilačka trojka počinje baviti porukama koje je Aleksandar Mijajlović slao čelnim osobama u sedam medija: ,,CDM BORIS”, ,,ANALITIKA DJURANOVIC TINKA”, ,,STANDARD JASMINA”, ,,ANTENA SUKOVIĆ DARKO”, ,,POBJEDA DJURANOVIC”.</p> <p>Oznake ljudi iz medija su u Naredbi očito ubilježene shodno tome kako ih je memorisao Aleksandar Mijajlović. Sadržina koja se nalazi u Naredbi djeluje – prilično jasno i ne tako kriminalno ili zavjerenički. No, tužiocima je sve sumnjivo. &nbsp;</p> <p>Pa i sljedeća razmjena poruka koju, na primjer šalje Sonja Drobac vajberom Aleksandru Mijajloviću: ,,me-portla.me meportal.me mportal.me m-portal.me... Glasaj za ime portala”. Nakon toga Drobac dobija odgovor: ,,bez crtica. Ne vole ih ljudi. Ostalo koji hoćeš...”</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_0603a39788caed4884be5768b07165a6b7a59efb2883d76284aa076cccd9ce4b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251008181028_0603a39788caed4884be5768b07165a6b7a59efb2883d76284aa076cccd9ce4b" data-rendition-name="original" width="3455" height="2162" loading="lazy" alt="KAD SERVISNE PORUKE POSTANU PREDMET KRIVIČNOG DJELA: Screenshot Naredbe "> <figcaption>KAD SERVISNE PORUKE POSTANU PREDMET KRIVIČNOG DJELA: Screenshot Naredbe<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Djeluje li ovo biranje domena kao zavjerenička igra? &nbsp;</p> <p>Ili, recimo, poruka ,,CDM BORIS” koji Mijajloviću šalje, obavještavajući ga o tekstu na portalu: ,,eo smo ga objavili kretena...” Ne djeluje zastrašujuće ni poruka, kako to opisuju tužioci, ,,lica koje koristi telefonski broj +382 67***935, memorisano pod imenom ,,STANDARD JASMINA” koja šalje Mijajloviću poruku – Ovo smo juče objavili”. &nbsp;</p> <p>Jednako opasno je i obavještenje vajber porukom ,,ANALITIKA DJURANOVIC TINKA” koja 23. marta 2020. godine Mijajlovića pita: ,,Da objavimo na Analitici... djeluje kao da je samo jedan pravac”. &nbsp;</p> <p>Ni komunikacija Mijajlovića sa ,,licem memorisanim kao ,,ANTENA SUKOVIC DARKO” ne otkriva detalje zavjere, kad 23. aprila 2021. godine ,,ovo lice šalje okrivljenom Mijajloviću poruku: Objavili Pipuna”. Nema naznaka neke organizacije državnog udara i kada ,,POBJEDA DJURANOVIC” šalje poruku Mijajloviću: ,,Ide ujutro u Pobjedi, izvini tek sad vidjeh poruku”. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ovo je samo dio poruka koje obesmišljavaju svaki pokušaj kriminalizacije pomenutih crnogorskih medija. U Naredbi koja ima 82 strane ima još sijaset poruka koji upravo pokazuju da su urednici ili direktori medija razgovarali sa Aleksandrom Mijajlovićem o regularnim objavama servisnih informacija ili je, rjeđe, Mihailović kao izvor obavještavao novinare o informacijama koje su mu dostupne, uglavnom vezane za ekonomiju ili građevinske radove, ponekad i za politička dešavanja, ali bez nekih ,,eksluzivnih” informacija. &nbsp;</p> <p><b>STATISTIKA KOJA RAZOTKRIVA </b>&nbsp;</p> <p>O zloćudnosti tužilačke konstrukcije kojom se žele uvući mediji u neku zavjerničku priču, govori i prosta statistika razmijenjenih poruka. &nbsp;</p> <p>Tako je u naredbi zabilježeno da je, da se izrazimo tužilačkim rječnikom, ,,STANDARD JASMINA” od 27. agusta 2021. godine do 23. novembra 2023. godine razmijenila ukupno 18 poruka. Dakle: za dvije godina i dva mjeseca, ni jedna poruka mjesečno. &nbsp;</p> <p>Slična se situacija pokazuje i upoređenjem broja poruka između Aleksandra Mijajlovića i <b>Darka Šukovića</b>, glavnog urednika Antene M, koji su u periodu 23. april 2021. godine – 8. novembar 2022. razmijenili 17 poruka, statistički gledano nešto više od jedne &nbsp;mjesečno. &nbsp;</p> <p>Glavni urednik Pobjede <b>Draško Đuranović</b> je takođe komunicirao vajber porukama sa Aleksandrom Mijajlovićem, sudeći po Naredbi, od 17. jula 2022. do 18. septembra 2023. godine, ukupno 13 poruka u oba pravca – po jednu poruku mjesečno. &nbsp;</p> <p>Ne mora se biti medijski ekspert, čak i tužioci su lako mogli da naprave sličnu blic-analizu: nemoguće je Aleksandra Mijajlovića optuživati da je uređivao sedam crnogorskih medija ako je razmjenjivao jednu ili dvije poruke mjesečno sa urednicima ili čelnim ljudima medija. &nbsp;</p> <p>Svi ovi podaci, koje su tužioci samostalno prezentirali, ruše konstrukciju moguće optužnice. Istovremeno, Naredba o pokretanju istrage je i najbolji dokaz da se &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo pretvorilo u političku batinu vladajućih struktura, instrument za obračun sa opozicijom, ali i sredstvo za ograničenje slobode izražavanja i gušenje medija. &nbsp;</p> <p>I da, to nije više ponavljanje logike 1948. godine, ili progona staljinističkog tužioca <b>Lavrentija Berije</b>. Ovo je Crna Gora 2025. godine, imamo malog Beriju Bogdanovića na putu ka Evropskoj uniji. Putuj Evropo! &nbsp;&nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p>

PODMETAČINA SDT-A: Optužuju Mijajlovića da je februara 2024. uticao na uređivačku politiku Portala ETV osnovanog septembra te godine?!

<p>U Dobroj Vodi danas je u 81. godini preminuo <b>Jusuf Kalamperović</b>,&nbsp;</p>
<p>Istaknuti dugogodišnji društveno-politički radnik i funkcioner Bara, Crne Gore i Jugoslavije <b>Jusuf Kalamperović </b>preminuo je danas u Dobroj Vodi u 81. godini.</p>
<p>Jusuf Kalamperović je rođen 1945. u Dobroj Vodi, gdje je počeo školovanje koje je nastavio u Nižoj Gimnaziji u Baru, a potom u medresi u Sarajevu. Pravni fakultet završio je u Beogradu 1967.</p>
<p>U veoma bogatoj karijeri, u politici je bio predsjednik Opštine Bar, član Predsjedništva Cme Gore, delegat u Skupštini Crne Gore, poslanik Savezne Republike Jugoslavije, ministar pomorstva i saobraćaja Cme Gore, potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Cme Gore.</p>
<p>Kao partijski funkcioner, bio je sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista Bara, jedan je od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, jedan je od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) i njen dugodišnji poslanik i funkcioner.</p>
<p>Bio je počasni konzul Republike Slovenije u Crnoj Gori.</p>
<p>U privredi, bio je direktor Prekookeanske plovidbe Bar.</p>
<p>Jedan je od osnivača Matice crnogorske i utemeljivača Barskog ljetopisa.</p>
<p>U sportu se dokazao kao predsjednik Vazduhplovnog saveza Crne Gore, član COK-a, a kao pasionirani šahista, kao takmičar i predsjednik Šahovskog kluba Mornar i predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore.</p>
<p>Jusuf Kalamperović je bio poznat i kao maslinar.</p>
<p>U politici je važio za veoma mudrog i tolerantnog političara koji je poštovao tuđe stavove, zbog čega je bio cijenjen i uvažavan i od političkih oponenata.</p>
<p>Van politike, slovio je za intelektualca koji je neprestano učio i afirmisao multikuluralizam, i od kojeg se uvijek moglo čuti nešto zanimljivo i korisno. &nbsp;</p>
<p>Sahrana Kalamperovića će bidi obavljena u četvrtak, 9. oktobra, u 17 sati, na groblju Dobra Voda.</p>

Preminuo Jusuf Kalamperović

<p>U optužnici SDT-a protiv više lica (među kojima je i biznismen Aleksandar Mijajlović) za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i odavanje tajnih podataka, objavljeni su djelovi komunikacije koja uključuje i dopisivanje izvršne direktorice Portala Analitika Tinke Đuranović sa dugogodišnjim poslovnim partnerom koji u našem mediju ima zakupljen oglasni prostor za banere i editorijale/promo tekstove.</p> <p>U optužnici je navedeno ukupno dvadesetak razmijenjenih poruka, u periodu od marta 2020. do septembra 2023, dakle za četiri godine. Sve poruke, kako i dokument pokazuje, potpuno su jednostrano citirane. U njima se (kao što možete vidjeti) pojavljuje isključivo tekst koji je upućen od strane direktorice, bez ijedne prikazane komunikacije sagovornika.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc" data-rendition-name="original" width="1066" height="670" loading="lazy" alt="Analitika navodi SDT"> </figure>  <p>Time se stvara pogrešan i tendenciozan utisak o prirodi komunikacije, dok se suštinski kontekst poslovne saradnje potpuno prećutkuje. U navedenim porukama stoje izrazi poput: „Važi, objavićemo brzo“, „Objavili smo, odmah “, „Pripremićemo i objaviti ubrzo“, „Objavićemo“ itd. Ova komunikacija odnosi se prevashodno na tehničku koordinaciju oko komercijalnih i oglasnih objava, uobičajenu u svakodnevnom poslovanju medija, a ne na uređivačke odluke.</p> <p>Nijedna od poruka pomenutih u optužnici nije rezultirala objavljivanjem bilo kakve informacije bez uredničke provjere i bez moje saglasnosti kao glavne urednice. Portal Analitika nikada nije objavio nijedan tekst, vijest ili informaciju koja bi potekla od vanredakcijskog izvora bez standardne novinarske procedure i višestruke provjere vjerodostojnosti podataka.</p> <p>Ono što optužnica naziva „obavještavanjem organizatora kriminalne organizacije o objavama“ u stvarnosti je, prije svega, poslovna komunikacija sa oglašivačem, koji ima zaključen ugovor o zakupu banera i editorijala/promotivnih tekstova čije su kampanje, kao i sve druge, prolazile kroz uobičajenu marketinšku dinamiku i tehničku potvrdu objave. Ono što jeste u određenim primjerima bio domen dolaženja do informacija (legitiman od poslovnog klijenta kao i od bilo kojeg građanina) svaki put je, ponavljam, prošao novinarsku provjeru kako nalažu pravila struke.</p> <p>Još jednom, pozivamo SDT da prestane sa zloupotrebom novinarske i poslovne komunikacije u cilju targetiranja i diskreditacije medija. Na ovaj način SDT ne samo da narušava osnovna prava i slobode, već direktno doprinosi zastrašivanju novinara i stvaranju atmosfere nepovjerenja prema nezavisnim redakcijama.</p> <p>Navodi iz optužniceSDT, sad je bjelodano, besraman su napad na integritet nezavisnog medija, pokušaj kriminalizacije profesionalne komunikacije i grubi pokušaj diskreditacije Portala Analitika u javnosti. Odakle taj vjetar politički duva, znaju već i vrapci na grani.</p> <p>Portal Analitika će i dalje raditi slobodno, profesionalno i odgovorno, u skladu s javnim interesom i etikom novinarskog poziva, uprkos pokušajima da se naš rad poveže s procesima sa kojima nemamo nikakve veze. Zato ćemo, osim pred sudom javnosti, istinu i pravdu tražiti i pred sudovima Crne Gore.</p> <p>Naš odgovor sigurno neće biti ćutanje, već istrajavanje u odbrani profesionalnog dostojanstva, slobode medija i prava javnosti da zna.</p> <p><b>P.S.</b> U kratkom vremenskom roku, pokušali smo da utvrdimo na koje se konkretne objave na Analitici odnose poruke direktorice i Mijajlovića. Po našoj rekonstrukciji, &nbsp;ta komunikacija odnosi se na sljedeće sadržaje koji se mogu pročitati u nastavku, na priloženim linkovima.</p> <p>Dvije donacije 23. marta 2020. u doba pandemije i to od dana <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/hidroenergija-montenegro-doniramo-20000-eura-za-nabavku-respiratora" target="_blank">23. marta 2020. godine</a>. ("Važi objavićemo i ovo")</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fi-master-inzenjering-donirao-20000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 25. oktobra 2020. godine: “smo za Marinu Jočić, pokušali smo da ustanovimo za ovog Miloša, pa nijesmo uspjeli”,</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fjocic-misko-perovic-drzi-lekcije-mandataru-krivokapic-da-se-vrati-na-matematiku-iz-treceg-osnovne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 25. marta 2021. godine: ”Objavili smo, odmah”:</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fvukovic-podgorica-uskoro-dobija-jos-jedan-most&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 23. aprila 2021. godine: “Poslala sam dežurnom da objavi”:</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fbemax-skola-u-tolosim-projektovana-za-1200-daka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 26. avgusta 2021. godine.’ “Juče smo objavili".</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fdo-zavrsetka-radova-na-auto-putu-98-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>“Objaviće malo kasnije, sad prate SDT”, dana 27. avgusta 2021. godine.' “Objavismo ono sa Mondo, čije su tablice CG013”,<br/> </p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fsluzbeno-vozilo-cg-tablica-divljalo-cestom-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Dana 31. oktobra 2021. godine.’ “Danas će objaviti prilog oko aktuelnog stanja izgradnje bulevara Podgorica Danilovgrad, a sjutra bi mogli oko Master Quart-a”,</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fradovi-na-izgradnji-bulevara-podgorica-danilovgrad-teku-punom-parom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>“Da zato moramo biti oprezni nije lako ovo objaviti, a ni ignorisati”, dana 7. jula 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fusporen-zavrsetak-bulevara-podgorica-danilovgrad-sekulic-otvarati-ga-nece-dok-se-ne-regulisu-imovinsko-pravni-odnosi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Besraman pokušaj diskreditacije nezavisnog medija: Evo kako SDT zamišlja da se „uređuje“ Analitika

<p>Bivša njemačka kancelarka <b>Angela Merkel</b> tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.</p>
<p>Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s <b>Vladimirom Putinom</b>, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.</p>
<p>U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.</p>
<p>Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.</p>
<p>Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.</p>
<p>- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.</p>
<p>- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.</p>
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
<p>Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik<b> Emanuel Makron</b> spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.</p>
<p>- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.</p>
<p>Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.</p>
<p>Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.</p>
<p>- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.</p>
<p>„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.</p>
<h2>Pad u nemilost</h2>
<p>U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.</p>
<p>Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.</p>
<p>Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.</p>
<p>Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.</p>
<p>- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik <b>Frank-Valter Štajnmeier</b>.</p>
<h2>Sjeverni tok</h2>
<p>Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.</p>
<p>- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer <b>Donald Tusk</b> na Fejsbuku u utorak. </p>
<p>Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.</p>
<p>- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je <b>Štefan Majster</b> iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.</p>
<p>Dok se sadašnji kancelar <b>Fridrih Merc</b> odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.</p>
<p>Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.</p>
<p>Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.</p>
<p>- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je <b>Aleksej Česnakov</b>, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.</p>

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

<p>Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi <b>Novica Vuković</b>, biće PES-ov bot <b>Tarik Turković,</b> saznaje Portal ETV.</p>
<p>On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi <b>Bojanu Bošković</b>, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu <b>Maida Gorčević</b>.</p>
<p>Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade <b>Milojka Spajića</b>. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.</p>
<p>Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.</p>

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

<p>Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac <b>Vukas Radonjić</b>, pominju <b>Dritana Abazovića</b>, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", <b>Danica Nikolić</b>, glavna i odgovorna urednica M portala.</p>
<p>Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu <b>Aleksandru Mijajloviću</b> navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.</p>
<p>A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;</p>
<p>- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.</p>
<p>Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.</p>
<p>Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.</p>
<p>- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.</p>
<p>Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića </b>i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.</p>
<p>- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.</p>
<p>Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva <b>Milom Božovićem</b>. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim <b>Duškom Kneževićem</b>.</p>
<p>- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.</p>
<p>Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.</p>
<p>- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.</p>
<p>Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, <b>Darko Šuković</b>, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

<p>Izjava poslanice Pokreta Evropa sad <b>Jelene Nedović </b>viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.</p>
<p>Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".</p>
<p>Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.</p>
<p>"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.</p>
<p>Poslanik PES-a, <b>Boris Pejović</b> iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.</p>
<p>"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><br/></p>
<p>Poslanik Bošnjačke stranke <b>Admir Adrović </b>im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.</p>
<p>Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

<p>Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) <b>&nbsp;Predrag Bošković</b> pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.</p>
<p>Ovu odluku donio je sudija za istragu <b>Goran Šćepanović</b>.</p>
<p>Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Advokat <b>Mihailo Volkov</b> kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.</p>
<p>- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.</p>
<p>Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.</p>
<p>- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.</p>
<p>Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.</p>
<p>U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.</p>

Tag: fond-pio