Neradna nedjelja ponovo je otvorila podjele između zaštite prava radnika i interesa privrede, ali i pitanje kako do rješenja koje neće pasti na Ustavnom sudu. Dok ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručuje da je dijalog jedini put do modela koji neće diskriminisati zaposlene, poslanici upozoravaju na manjak jasnih analiza i političku selektivnost u procesu, ostavljajući Skupštini zadatak da pronađe ustavno održivo rješenje prihvatljivo za sve strane.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na današnjoj sjednici raspravlja na temu: „Neradna nedjelja“. Predstavnici parlamenta, Vlade, sindikata i poslodavaca traže najbolji model kako ponovo uvesti neradnu nedjelju, a da se ne krši Ustav i zakoni države.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je istakao da je dobro što su predstavnici svih institucija tu da se otvori dijalog, jer kroz dijalog se dolaze i do rješenja.
- Imamo u praksi dosta zakonskih rješenja koja su donijeta da se sačuvaju neka prava, jer neke institucije ne mogu da ih primijene onako kako je propisano i tako je i ovaj zakon o neradnoj nedjelji donijet. Poštujemo odluku Ustavnog suda i ona obavezuje sve nas i na nama je da nađemo rješenje. Ova odluka nije bila predlog Vlade nego poslanika i Skupštine koja ga je i usvojila i obaveza Skupštine je bila i da reaguje. Imamo novi predlog koji je pred Skupštinom i mi ćemo se izjasniti o tome nakon završenog dijaloga sa privredom i socijalnim partnerima - kazao je Đeljošaj.
Kako je naglasio, žele rješenje koje neće biti ponovo predmet ustavnosti, da poštuje prava radnika i da ne bude njihove diskriminacije, što je bio i odlučujući razlog za poništavanje ove odluke.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša je pojasnio da je 2019. Vlada podnijela inivicijativu za neradnu nedjelju, a poslanici su tokom diskusija razradili taj predlog i prihvatili ga na plenumu.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica je zamjerio što je Socijalni savjet na razgovore pozvao samo, kako je kazao, podobne predstavnike političkih partija, na šta je ministarka rada Naida Nišić odgovorila da su pozvani predstavnici odbora za ekonomiju, turizam i privrede, kojih se ovo pitanje najviše tiče, te da su svi pozvani da učestvuju u traženju najboljeg rješenja.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica je kazao da je su na današnjoj vanrednoj sjednici Socijalnog savjeta jednoglasno donijeli preporuke izmjena zakona.
- Preporučuje se izmijena Zakon o unutrašnoj trgovini koja bi glasila da u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u trgovinama na veliko i malo ne može da se obavlja rad nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, određenim zakom kojim se određuju praznici. Izuzetno od ovog stava nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na malo se može obavljati u apotekama; specijalizovanim prodavnicama hljeba, peciva, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme; benzinskim stanicama i prodavnicama u okviru njih; pijacama, tezgama, štandovima, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama; prodavnicama, kioscima i automatima smještenih u autobuskim i željezničkim stanicama i aerodromima i luka; štandovima i kioscima za vrijeme održavanja priredbi, manifestacija, sajmova; skladištima za trgovinu na veliko - kazao je Mikavica.
Kako je naglasio trgovina u kioscima i specijalizovanim prodavnicama za zaštitu bilja može se obavljati samo u jednoj smjeni. Predlog izmjene je i da se trgovina na malo može obavljati nedjeljom od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, samo u jednoj smjeni od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara gdje se trgovina može obavljati od 10 do 18 časova.
Trgovci koji obavljaju posao trgovine na malo mogu to raditi samo u jednom objektu na teritoriji jedne lokalne samouprave.
- Trgovci su dužni da obavijeste inspekcijski organ u kom će objektu da se radi i u kom vremenu 15 dana prije početka obavljanja trgovine. Zaposleni ne može raditi dvije nedjelje uzastopno. Trgovac je dužan da zaposlenom koji radi nedjeljom omogući da kao dan odmora koristi prvu narednu subotu - naveo je Mikavica.
Socijalni savjet preporučuje i da se zbog nepoštovanje ovih odredbi kaznene norme propišu u skladu sa zakonom vodeći računa da kazneni raspon bude dovoljno strog da djeluje odvaraćajuće od kršenja odredbi.
- Nije samo pitanje o radu u trgovini nego i o turizmu i željeli smo da zaokružimo i jednu i drugu oblast i damo jednaku šansu poslodavcima i da se ispoštuju radnici - kazao je Mikavica.&nbsp;
Odgovarajući na pitanja Pižurice, Mikavica je kazao da su datume izabrali da budu u špicu turističke sezone, te da je u pitanju inicijalni predlog koji se može izmijeniti.
- Što se tiče ostvarivanja prava radnika, ovo je varedna situacija za svaku kompaniju tokom sezone, kada poslodavci angažuju sezonske radnike, tako da ako žele da rade nedjeljom onda će morati da prošire broj zaposlenih - objasnio je Mikavica.
Kazao je i da su na osnovu iskustava privrednika i građana uvidjeli da se u vrijeme praznika dominantno ide u šoping van Crne Gore, pa procjenjuju da je potebno da se pruži prilika za trgovinu i kod nas, a i veliki broj turista je imao primjedbe da su nedjeljom morali da kupuju vrlo skupo osnovne namirnice.
Pižurica je prigovorio da su ove mjere predložene na osnovu subjektivnog osjećaja, bez bilo kakve studije i statistike o broju turista.
Predsjednica Privredne komore CG Nina Drakić je istakla da je privreda ona koja puni budžet i koja zapošljava, pa se mora voditi računa da se ne nađe novo neustavno rješenje.
- Mi jesmo turistička zemlja i kao takva gradimo lošu sliku kada se danima ne može nešto kupiti. Kao ekonomista ne mogu zastupati stav da treba orgraničavati rad, ali moramo poštovati propise - kazala je Drakić.
Dodala je da nijesu kao Komora dovoljno razmotrili predložene izmjene i traži dodatni dijalog svih kojih se ovo tiče još jednom prije odlaska u proceduru.
Generalni sekreter Saveza sindikata CG Duško Zarubica je naveo da je njima cilj da nedjelja bude neradna i u fokusu su im prava zaposlenih i na tome će istrajavati..
Kazao je da su ubijedili poslodavce da trgovine na veliko ne moraju da rade nedjeljom, te da je ponosan što zaposleni dobijaju povezani vikend slobodan, kao i plaćen rad nedjeljom 80 odsto dnevnice.
Iako imaju uvjeravanja da su inspekcije spremne da isprate ovo, ograničili su primjenu ovih izmjena na godinu, jer ukoliko se odredbe ne ispoštuju neće podržati nastavak primjene ovog zakona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đeljošaj: Važno otvoriti dijalog o neradnoj nedjelji, rješenje mora biti u skladu sa Ustavom; Mikavica: Rad tokom sezone u jednoj smjeni...

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet će ovih dana ponovo raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da je prethodni propao, a zainteresovani kandidati će moći da se prijave do 20. februara, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ponovo-ce-raspisati-javni-poziv-za-izbor-clanova-fiskalnog-savjeta">piše Pobjeda.</a>
Fiskalni savjet od tri člana imenuje Skupština, a pored odbora, po jednog kandidata predlažu predsjednik države i Vlade. Prošlog puta kandidat predsjednika Jakova Milatovića je bio Stevan Gajević, a Vlade Nina Vujošević, dok Odbor za ekonomiju nije prihvatio kandidaturu jedine preostale kandidatkinje Lidije Martinović.
<h2>Upozorenja iz EK</h2>
Iako su krajem prošle godine iz Evropske komisije ukazali na neophodnost što hitnijeg formiranja Fiskalnog savjeta, poslanici ovim kandidatima nijesu dali podršku. Gajević je krajem prošle godine za Pobjedu ocijenio da nema političke volje za izbor ovog tijela na čije se formiranje čeka godinama.
Fiskalni savjet bi, između ostalog, kako je Pobjedi ranije kazao predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) trebalo da daje nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti nezavisnom analizom fiskalne politike i usklađenosti sa kriterijumima fiskalne odgovornosti.
Zakon predviđa da Fiskalni savjet, između ostalog, daje mišljenje o uticaju propisa na stabilnost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti, na prijedloge, rebalanse i završne račune budžeta, Fiskalnu strategiju, te da analizira makroekonomske i fiskalne tokove, fiskalne rizike i uticaje penzijskog i zdravstvenog sistema, planiranih i datih koncesija, poslovanja opština, državnih i lokalnih preduzeća i njihovog uticaja na održivost javnih finansija i primjenu kriterijuma fiskalne odgovornosti.
Mugoša je tada naveo i da je osnivanje Fiskalnog savjeta povezano sa pregovaračkim procesom i neophodnim napretkom Crne Gore u ispunjenju ekonomskih kopenhaških kriterijuma.
Zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju dobio je i prijedlog Jelene Nedović (PES) o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti kojima bi trebalo da budu otklonjene trenutne zakonske nepreciznosti koje, kako je navela, dovode do dvostrukog oporezivanja prometa građevinskog zemljišta.
U mišljenju Vlade, koja se saglasila sa njenim prijedlogom, navodi se da se ovim izmjenama predlaže da se prometom nepokretnosti ne smatra samo sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata, već i građevinskog zemljišta na koje se plaća porez na dodatu vrijednost (PDV), kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
<h2>Naredne sedmice o (ne)radnoj nedjelji</h2>
Krajem naredne sedmice bi, kako je dogovoreno na sjednici Odbora za ekonomiju, trebalo da bude organizovana tematska sjednica u vezi neradne nedjelje. Mugoša je kazao da će na sjednicu biti pozvana poslovna udruženja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministarka rada i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da se uskoro očekuje odluka Ustavnog suda u vezi ustavnosti neradne nedjelje te da Vlada još nije izašla ni sa kakvim rješenjem. Podsjetio je i da je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su predmet preispitivanja Ustavnog suda. Tim prijedlogom 11 poslanika PES-a fokus zabrane rada nedjeljom prebacuje na zdravstveni aspekt. Predlaže se izmjena člana 35a na način što se prije dijela kojim se uvodi zabrana navodi da je to u ,,cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i malo“.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), koja je prije šest godina podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jeste da se uvođenjem zabrane rada nedjeljom krše Ustavom garantovana sloboda preduzetništva i zabrana diskriminacije, imajući u vidu da postoje izuzeci od zabrane.
Ustavni sud je krajem maja prošle godine usvojio inicijativu UPCG i pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom koja je startovala u oktobru 2019. godine.

Ponovo će raspisati javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvaćene su tri inicijative predsjednika tog skupštinskog tijela, poslanika Borisa Mugoše.
Kako je rekao Mugoša, prva inicijativa se odnosi na organizovanje sjednice Odbora u vezi sa temom neradne nedjelje, budući da je iz Ustavnog suda najavljena odluka po tom pitanju. Na sjednicu će biti pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj, ministarka rada Naida Nišić, udruženja poslodavaca, sindikati.
Druga prihvaćena inicijativa odnosi se na jačanje nadzorne uloge Odbora koja bi se odnosila na praćenje realizacije projekta auto-puta, dionica Mateševo-Andrijevica. 
- To bi podrazumijevalo da Odbor dva puta u toku godine, sa nadležnim institucijama, na sjednicama razmatra dinamiku aktivnosti na ovom projektu - kazao je Mugoša.
Treći prihvaćeni prijedlog se odnosi na održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije za Aerodrome Crne Gore.
- Veoma je važno da se u Skupštini o svim važnim ekonomskim pitanjima vodi javna diskusija - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F2016188684723171361%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor će se baviti neradnom nedjeljom, realizacijom projekta auto-puta, koncesijom za Aerodrome...

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore razmatraće danas pokretanje postupka za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o više zakonskih rješenja poput Predloga zakona o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Predlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici, te Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu.
Raspravljaće se i o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore te Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invalididtetom.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas o pokretanju postupka za izbor članova Fiskalnog savjeta

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje danas će razmatrati inicijativu za održavanje zajedničke sjednice sa Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje i Odborom za ekonomiju, finansije i budžet povodom alarmantne zagađenosti vazduha u Pljevljima.
Inicijativu je podnio predsjednik ovog skupštinskog odboora, poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić.
Sjednica je zakazana u 11:30 sati u Crvenom salonu.

Danas o inicijativi za održavanje sjednice tri odbora povodom alarmantne situacije u Pljevljima

Budžet za narednu godinu karakterišu pozitivni ekonomski trendovi, stabilna inflacija i snažan investicioni ciklus, smatraju predstavnici Vlade, dok privreda i poslovna zajednica tvrdi da nije dovoljno razvojno orijentisan i ne obezbjeđuje neophodna sredstava za jačanje konkurentnosti.
Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstrvu finansija, Bojan Paunović, kazao je da snažna potrošnja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i penzije, reforma poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku.
- Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,2 odsto - rekao je Paunović na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je naveo da se, usljed usporavanja inflatornih pritisaka na evropskom nivou, očekuje održavanje stabilne stope inflacije koja će prosječno iznositi 2,5 odsto u periodu od naredne do 2028.
Na osnovu makroekonomske projekcije, budžet za narednu godinu utvrđen je na nivou od 3,79 milijardi eura.
- Stabilnost prihoda u srednjem roku, i pored značajnog smanjenja poreskog opterećenja na rad, obezbjeđuje se kroz implementaciju novih mjera fiskalne politike i unapređenja poslovnog ambijenta - saopštio je Paunović.
U oblasti poreske politike, glavni cilj se odnosi na stvaranje uslova za sveobuhvatnu reformu poreskog sistema, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i unapređenja uslova za privlačenje investicija.
- Nominalni rast rashoda u narednom trogodišnjem periodu prevashodno je uslovljen rastom izdvajanja za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se finansiraju infrastrukturni projekti, rastom transfera za socijalnu zaštitu, po osnovu projektovanog usklađivanja penzionih i socijalnih davanja, transfera institucijama, pojedincima, NVO-u i javnom sektoru - objasnio je Paunović.
Projektuje se i zadržavanje prosječnog deficita budžeta u trogodišnjem periodu na nivou od 2,9 odsto i nivo neto javnog duga od oko 59 odsto.
Posmatrajući programsku strukturu budžeta, najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javnih finansija, zdravstva, obrazovanja, nauke i sporta, javne bezbjednosti i odbrane.
- Snažan investicionalni ciklus u kontinuitetu će podržavati prospekt ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija, a prije svega u oblasti turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora telekomunikacije i IT-a - dodao je Paunović.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI), Milan Dabović, kazao je da je predloženi budžet, koji su preuzeli sa sajta Ministarstva finansija, u tehničkom smislu odlično pripremljen i da je dokument validan za raspravu u Odboru i parlamentarnoj proceduri.
On je, komentaršući, pitanje deficita koji nastaje po osnovu socijalnih davanja, kazao da imamo rastući trend socijalne zaštite, posebno kada se radi o penzionim pravima.&nbsp;
- Tu je potrošnja projektovana na nivou od 837 miliona eura. Doprinosi su projektovani na nivou 399 miliona EUR, dok je 430 miliona EUR deficit u odnosu na namjenske prihode - precizirao je Dabović.&nbsp;
Predstavnica Centalne banke (CBCG), Marijana Mitrović Mijatović, rekla je da je vrhovna monetarna institucija ocijenila da je Predlog budžeta za narednu godinu pripremljen na pretpostavkama stabilizovanih makroekonomskih kretanja, sa umjerenim ekonomskim rastom, ali i dalje prisutnih fiskalnih rizika koji proizilaze iz rasta javnog duga, visokih potreba za refinanasiranjem i prisutne spornе makroekonomske pritiske, kao i domaćе strukturne ranjivosti.&nbsp;
- Uočava se nastavak stimulativne fiskalne politike kroz izdvajanje za tekuću potrošnju, što, iako ova politika kratkoročno stimuliše agregatnu potražnju, mi smo ipak u CBCG stava koji je podijelio i Međunarodni monetarni fond (MMF), da se mora uraditi korelacija rasta plata, odnosno fiskalne potrošnje sa onim što su produktivnost rada, u cilju sprečavanja inflatornih pritisaka i erozije konkurentnosti - kazala je Mitrović Mijatović.
Potpredsjednik Privredne komore (PKCG), Dragan Kujović, kazao je da budžet nije dovoljno razvojno orijentisan, jer uglavnom sadrži mjere koje mogu donekle podstaći razvoj privrede u narednom peirodu, ali samo u slučaju da se uspješno realizuju predviđeni kapitalni projekti.
- Održivi rast prihoda je ključno pitanje za dugoročno stimulativnu ulogu budžeta. Rast prihoda se velikim dijelom oslanja na potrošnju, a ne na stvaranju nove vrijednosti, a znamo da bez jačanja produktivnosti nema razvoja - naglasio je Kujović.
On smatra da kapitalni budžet, iako povećan za 25 miliona EUR, nije dovoljan kako bi se postigao efekat koji očekuju u Ministarstvu finansija.
- Nema novih programa podrške u odosu na prethodne budžete kroz direktne podsticaje, nema grantova, nema poreskih olakšica, razvojnih fondova - rekao je Kujović.
Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora Crne Gore (SSICG), Arijana Nikolić Vučinić, kazala je da podrška razvoju konkurentnosti privrede još nije dobila značajno mjesto u budžetu.
- Ministarstvo ekonomskog razvoja, za razvoj konkurentnosti privrede, izdvaja mali iznos u odnosu na tekuću potrošnju, što je prepoznato kao jedna od preporuka u Bijeloj knjizi koja je ponavlja iz godine u godinu - rekla je Nikolić Vučinić.
U SSICG smatraju da u narednom periodu treba povećati opredijeljena sredstva za kapitalne projekte, posebno one koji se odnose na putnu infrastruktru.
- Takođe je bitno da politike koje se odnose na strance i strane investitore budu predvidive i podsticajne - dodala je Nikolić Vučinić.
Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Slobodan Mikavica, kazao je da je predloženim budžetom prilično realno prikazano stanje, ali da postoje i određeni nedostaci.
- Podsticaji za privredu nijesu na potrebnom nivou, s obzirom na to da su izostale mjere koje bi jačale konkurentnost. Podsticajne mjere su morale biti veće i konkretnije - poručio je Mikavica.
On je dodao da je izostala i strategija borbe protiv sive ekonomije i gubitka prihoda u dijelu turističkog sektora.
Mikavica smatra da će inflacija definitivno biti veća od tri odsto, što će uticati na standard građana, ali ne i na budžet.
Predstavnica Saveza sindikata (SSCG), Nataša Vukašinović, rekla je da joj je žao što nije došlo do usklađivanja termina sa Socijalnim savjetom, jer bi Predlog budžeta trebalo da bude i predmet diskusije na tom tijelu.
- Sindikati imaju zahtjev da se u okviru kolektivnog pregovaranja i opšteg kolektivnog ugovora do kraja godine dogovorimo oko usklađivanja obračunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenta složenosti poslova, kako bismo preslikali ono realno stanje isplata visina zarada u Crnoj Gori u ovom trenutku, s obzirom na to da je došlo do nekih različitosti u odnosu na ono što predviđa opšti kolektivni ugovor - navela je Vukašinović.&nbsp;
Ona je rekla da su u međuvremenu imali neka povećanja minimalnih zarada, pa bi to sve trebalo uskladiti.
Sjednica Odbora nastaviće se sjutra, a učešće će, pored predlagača, uzeti i članovi tog skupštinskog tijela.

Vlada najavljuje stabilan rast od 3,2 odsto, privreda nezadovoljna razvojnim aspektom budžeta

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet počeće sjutra raspravu o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu.
Na dnevnom redu dvodnevne sjednice je i Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kao i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2028. godine.
Sjednica će se, kako je saopšteno iz Skupštine, održati u dva dijela.
Odbor će, prvog dana sjednice, razmatrati Predlog zakona o budžetu, a pored ovlašćenih predstavnika predlagača zakona, na sjednicu je pozvan po jedan predstavnik Centralne banke, Državne revizorske institucije, Privredne komore, Unije poslodavaca, Saveza sindikata, Unije slobodnih sindikata, Asocijacije menadžera Crne Gore, Zajednice opština, Crnogorskog udruženja poslodavaca, Američke privredne komore u Crnoj Gori, Savjeta stranih investitora, Fidelity Consulting-a, Instituta Alternativa i Društva statističara i demografa.
Odbor će drugog dana sjednice, u četvrtak, nastaviti raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu i o ostalim tačkama dnevnog reda, u prisustvu ovlašćenih predstavnika predlagača.
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura, odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona EUR, što je 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.&nbsp;
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.&nbsp;
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona EUR. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona EUR. &nbsp;

Odbor za ekonomiju sjutra razmatra Prijedlog zakona o budžetu

Sjednica skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj će se raspravljati o Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu biće održana 17. i 18. decembra.
Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kao i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2028. godine.
Sjednica će se, kako je saopšteno iz Skupštine, održati u dva dijela.&nbsp;
- Prvog dana sjednice, 17. decembra, Odbor će razmatrati Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu, a u skladu sa članom Poslovnika Skupštine, pored ovlašćenih predstavnika predlagača zakona, na sjednicu Odbora, u skladu sa dobrom praksom, pozvan je po jedan predstavnik: Centralne banke, Državne revizorske institucije, Privredne komore, Unije poslodavaca, Saveza sindikata, Unije slobodnih sindikata, Asocijacije menadžera Crne Gore, Zajednice opština, Crnogorskog udruženja poslodavaca, Američke privredne komore u Crnoj Gori, Savjeta stranih investitora, Fidelity Consulting-a, Instituta Alternativa i Društva statističara i demografa - navodi se u saopštenju.
Odbor će drugog dana sjednice, 18. decembra, nastaviti raspravu o Prijedlogu zakona o budžetu za narednu godinu i o ostalim tačkama dnevnog reda, u prisustvu ovlašćenih predstavnika predlagača.
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura - odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, što je 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.
Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura.

1250x600

Odbor iduće sedmice razmatra Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je Skupštini Crne Gore da u Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) imenuje Tamaru Backović, Srđana Milića, Šuća Orahovca i Ismeta Hadžića.
Backović i Milić su dobili podršku devet poslanika, dok je za izbor Orahovca i Hadžića glasalo osmoro.
Zarija Pejović i Mladen Bojanić su dobili po jedan glas podrške.

Odbor predložio da se u Savjet CBCG imenuju Backović, Milić, Orahovac i Hadžić

U Skupštini Crne Gore danas će se održati 92. sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.
Na dnevnom redu nalazi se Prijedlog zakona o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2024. kao i Izvještaj o njegovoj reviziji.
Osim toga, na dnevnom redu je i Godišnji izvještaj o izvršenim revizijama i aktivnostima Državne revizorske institucije za period oktobar 2024 – oktobar 2025. godine.
Poslanici će raspravljati i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave i tekućima pitanjima.

Sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet: O završnom računu budžeta za 2024. i Izvještaju o radu DRI

Javno isticanje simbola pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica uređeno je Zakonom o izboru, upotrebi i javnom isticanju tih simbola. Ove simbole utvrđuju savjeti manjinskih naroda, a saglasnost na tu odluku daje Vlada Crne Gore. Prema članu 7 ovoga Zakona određeno je da se zastava nacionalne zajednice može isticati: na zgradama i u prostorijama u kojima su smješteni savjeti, udruženja i političke partije, prilikom političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih i sportskih skupova u organizaciji savjeta, udruženja, političkih partija ili fizičkih lica i prilikom porodičnih proslava u organizaciji fizičkih lica. Prema članu 11 jedinice lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine većinsko stanovništvo, prema rezultatima posljednjeg popisa, na zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova čiji je osnivač opština, odnosno država, stalno se vije i zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice. Članom 12 je propisano da se u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine više od 5% stanovništva, prema rezultatima posljednjeg popisa, na dan nacionalnog praznika tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, na zgradama organa lokalne samouprave, ističe zastava tog manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice. U članu 19 je navedeno da kad se nacionalni simboli upotrebljavaju, odnosno ističu uz državne simbole, državni simbol zauzima počasno mjesto. Prema članu 15 zastava se ne smije upotrebljavati kao znak političke stranke, privrednog društva, ustanove i drugog pravnog lica ili organizacije. Članom 10 je zabranjena upotreba nacionalnih simbola: na zgradama i u prostorijama Skupštine Crne Gore osim prostorija poslaničkih klubova, Predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore, ministarstava i drugih organa uprave, Ustavnog suda Crne Gore, sudova, Državnog tužilaštva, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Vojske Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Centralne banke Crne Gore i Državne revizorske institucije i prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova u organizaciji državnih organa, kao i drugim skupovima na kojima se predstavlja Crna Gora.
Srpski nacionalni savjet u Crnoj Gori nikada nije utvrdio etalon zastave srpskog naroda u Crnoj Gori niti je za tu zastavu dobijena saglasnost Vlade, tako da je isticanje tzv. srpske trobojke na javnim ustanovama u Crnoj Gori protivzakonito. Ta trobojka je, u stvari, narodna zastava Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Sve srpske trobojke koje su predstavnici srpskih partija kao javni funkcioneri istakli, od zgrada lokalnih samouprava do ministarstava i kabineta predsjednika Skupštine, su protivzakonito istaknute i podliježu kažnjavanju. Tako je članom 21 Zakona predviđeno da će se novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura kazniti pravno lice ako, između ostalog, upotrijebi nacionalne simbole u prostorijama Skupštine Crne Gore, osim u prostorijama poslaničkih klubova. Za ovaj prekršaj je predviđena kazna od 30 do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu. Na osnovu ovoga je jasno da je bjelaško-četnički vojvoda Andrija Mandić protivzakonito istakao srpsku trobojku u kabinetu predsjednika Skupštine Crne Gore. Čak i da je srpska trobojka u skladu sa zakonom utvrđena kao zastava srpskog naroda u Crnoj Gori, Mandić ne bi imao pravo da je ističe u kabinetu predsjednika Skupštine Crne Gore, već samo u prostorijama poslaničkog kluba. Mandić dodatno krši zakon, jer je zabranjeno da se prilikom međunarodnih susreta predsjednika Skupštine ističe druga zastava, osim državne, a on strane delegacije prima u kabinetu uz istaknutu srpsku trobojku. Da je trobojka zakonito utvrđena kao nacionalni simbol Srba u Crnoj Gori, Mandićeva Stara bjelaško-četnička dikatatura (NSD) ne bi smjela da je koristi kao partijski simbol. Srpske trobojke su protivzakonito istaknute i na zgradama organa i javnih ustanova lokalnih samouprava u Beranama, Andrijevici, Pljevljima, Žabljaku i Zeti. Posljednji primjer tog nasilja je pravno ništavna odluka SO Žabljak da se istakne trobojka na zagradi lokalne samouprave. Čak i da su trobojke zakonito istaknute, ne bi mogle da se viju u ravni sa državnom zastavom jer, prema Zakonu, državna zastava mora da se vije na počasnome mjestu.
Srpske političke partije i Srpski nacionalni savjet nijesu htjeli da u skladu sa Zakonom trobojku izaberu za srpski nacionalni simbol u Crnoj Gori jer bi time priznali da su Srbi manjinski narod. Njihov cilj je da posrbljavanjem Crne Gore Srbi postanu dominantan narod i da srpsku trobojku nametnu za državnu zastavu. No, i pored ogromnih nasrtaja i negiranja crnogorskog identiteta, Crnogorci su većinski narod, Crna Gora je građanska država, a državna zastava je zaštićena Ustavom i za njenu promjenu je potrebno dvije trećine poslaničkih glasova u Skupštini i tri petine ukupnog broja birača na referendumu. S obzirom da Mandićeve đurišlije i ostali mrzitelji građanske Crne Gore i Crnogoraca trobojku ne žele da zakonito proglase za zastavu srpskog naroda u Crnoj Gori, što bi bilo legitimno, a ne mogu da je u skladu sa Ustavom proglase za državnu, onda su se odlučili za nasilje, što je u skladu s tiranskim karakterom njihove bjelaško-četničke ideologije. To je manji dio problema, jer oni ovo rade zato što im nadležna državna inspekcija to dozvoljava. Problem će se riješiti kada inspekcija kazni pravna i odgovorna lica u lokalnim samoupravama i državnim ogranima za nezakonito isticanje srpske trobojke i spriječi ponavljanje ovih prekršaja, a državno tužilaštvo počne da procesuira one koje nasrću na nezavisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Crne Gore. Sve do tada će Mandić i družina protivzakonito i nekažnjeno isticati narodnu zastavu Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i pri tome ideološkom propagandom krivotvoriti istoriju da je to bila državna zastava Crne Gore.

Srpska trobojka na ustanovama Crne Gore je protivzakonita

Na adresi radnaimark.hu pojavila se misteriozna web stranica koja je izazvala buru u mađarskoj politici. Domen registrovan na ime Márka Radnaija, potpredsjednika opozicione stranke Tisza i bliskog saradnika Pétera Magyara, prikazuje fotografiju iz sigurnosne kamere, kadar razbacanog posteljine, uz poruku ‘Coming soon‘ (Uskoro stiže).
Radnai tvrdi da ne prepoznaje prostoriju s fotografije i sumnja na pokušaj diskreditacije.
Stranicu je prvi spomenuo portal Vadhajtások, a potom je o slučaju pisao i 444.hu, kojem se, prema njihovim navodima, javio sam Radnai.
Potpredsjednik Tisze, koji je na toj funkciji od 2024, rekao je da soba s fotografije nije u nijednom njegovom stanu, iako se u posljednje vrijeme često selio.
Dodao je da je čuo glasine kako ga pokušavaju povezati s navodnom homoseksualnom vezom, ali je naglasio da nije homofob i da dosad na takve insinuacije nije reagovao.
- Što god da objave, mogu to odmah demantovati, jer nisam imao nikakav odnos koji bi bio stvar javnog interesa, poručio je.
Radnai smatra da je cijela akcija tempirana uz drugu godišnjicu intervjua Pétera Magyara za Partizán. Otkrio je i da je nedavno pokušao registrovati domen sa svojim imenom, ali je doznao da je već zauzet, i to od 2024. godine. Iz javnih podataka nije moguće utvrditi ko stoji iza stranice, koja koristi Cloudflare infrastrukturu.
S obzirom na sve češće političke manipulacije uz pomoć vještačke inteligencije, provjereno je je li fotografija možda generisana AI-jem. Više alata za detekciju zaključilo je da je snimak vrlo vjerovatno autentična nadzorna kamera.
No i dalje nije poznato gdje je snimka nastala niti ko ju je postavio.
<h2>Magyar: Neću pristati na ucjenu</h2>
Ubrzo se oglasio i predsjednik stranke Magyar, koji govori o pokušaju ucjene i ‘ruskom tipu kampanje‘ uoči predstojećih parlamentarnih izbora na kojima bi, prema anketama, mogao svrgnuti Viktora Orbana.
- Novinarima je poslat link na kojem se vidi soba pod nadzorom kamere. Pretpostavljam da planiraju objaviti snimak, možda i montirani, na kojem sam s tadašnjom partnerkom u intimnoj situaciji, napisao je.
Dodao je da ne zna šta se time želi postići osim odvraćanja pažnje s afera koje, kako tvrdi, opterećuju vladu Viktora Orbána.
- Imam 45 godina, živim život. S punoljetnom partnerkom. Imam troje maloljetne djece. No neka svi znaju, neću pristati ni na kakvu ucjenu, poručio je, uz poruku: ‘Ništa neće biti zaboravljeno i sve će biti zabilježeno‘.

U Mađarskoj se sprema skandal: Objavljena fotografija iz spavaće sobe i natpis ‘Uskoro‘

Another trial against former BIRN researcher and Vijesti journalist Jelena Jovanović and former editor of BIRN’s Balkan Insight platform Dušica Tomović concluded yesterday at the Basic Court in Podgorica, in proceedings that were initiated by civil activist Draško Didi Martinović for violation of personal rights to honor, reputation, psychological integrity, and dignity. He is one of nine civil activists, including two journalists, whom the two defendants labeled as dangerous extremists. The alleged research titled „Mapping Far-Right and Extremist Groups in the Balkans“ was published in November 2022 in Sarajevo (Bosnia and Herzegovina). At the time, BIRN Bosnia and Herzegovina Director Denis Džidić stated, as reported by Portal Hayat, that the right-wing organizations included on the map and their connections with politicians represent „the greatest threat in Europe and the world“. The verdict will be delivered within 30 days. So far, a first-instance ruling has been issued only in the case of journalist Tanja Pavićević, in April last year. In explaining the ruling, Judge Milica Radović stated that Jovanović and Tomović acted negligently by presenting unverified information about her that implied extremist activity in the religious sphere, thereby violating her dignity. - Such actions constitute an objectively offensive and derogatory qualification with respect to the plaintiff and represent grounds for awarding compensation for non-material damage due to emotional distress suffered as a result of harm to reputation - the explanation states, among other things. Last week, another dispute before the Basic Court in Podgorica was concluded, based on a lawsuit filed by civil activist and director of the NGO „Luča“ Nebojša Mrvaljević. In that case as well, the verdict will be delivered within 30 days. BIRN withdrew the disgraceful map long ago but never apologized to the people who were brutally targeted. Tomović, shortly after the scandal involving the propagandistic piece she supported, was no longer editor of BIRN’s Balkan Insight platform. The extent to which appearing on BIRN’s map endangered personal safety, integrity, and reputation was confirmed by Džidić himself, who said during the project presentation that „these groups represent serious security threats linked to the war in the former Yugoslavia, glorifying war criminals convicted before The Hague Tribunal… It is important to focus on legal and strategic issues and to see in the action plan what activities the authorities and police agencies will undertake in mapping such groups“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211000212_c683b6164722ba453878811b84e1dfbc1e175257e5ef46d2115335aa5317249b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211000212_c683b6164722ba453878811b84e1dfbc1e175257e5ef46d2115335aa5317249b" data-rendition-name="original" width="829" height="568" loading="lazy" alt="Didi Martinović"><figcaption>Draško Didi Martinović (Photo: Private archive)</figcaption></figure>  As previously reported, Tomović and Jovanović persist in their claims that the individuals they dangerously targeted are extremists, and they had earlier threatened to expand the list. However, in the court proceedings initiated in Podgorica, they base their defense on the claim that the dangerous and unscrupulous targeting of nine individuals constitutes a value judgment, attempting in that way to avoid responsibility. As in the proceedings following Mrvaljević’s lawsuit, in Martinović’s case the court was not provided with Jovanović’s author’s contract, despite insistence by the attorney representing the targeted individuals, Marijana Laković. Therefore, at this final hearing it was again noted that the parties’ legal representatives consider it undisputed that the first defendant (Jelena Jovanović) concluded an author’s contract with BIRN. In addition to Martinović, those placed on BIRN’s map include civil activists Tatjana Knežević Perišić, Tijana Lopičić, Maja Miličković, as well as Nebojša Mrvaljević, Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, and journalists Tanja Pavićević and Kaćuša Krsmanović. Although the map was withdrawn, Jovanović and Tomović continued with shameless defamation, claiming that it was prepared in accordance with methodological principles and research mechanisms. They also misled the court by claiming that the targeted individuals had never sent BIRN a rebuttal, which is not true. That they were not telling the truth was also confirmed in court proceedings in Sarajevo, initiated by some of the targeted individuals against BIRN and Denis Džidić. First-instance defamation rulings have so far been issued in favor of Mrvaljević, Martinović, Knežević Perišić, Krsmanović, and Vušurović. All targeted individuals in Sarajevo are represented by attorney Senad Pećanin. Within the framework of the map, BIRN published two reports - the first on November 16, 2022, and a revised version two weeks later, on November 30. Two weeks later, on December 13, the map was withdrawn from the website after a review process was initiated. A new map was published ten and a half months later, in early October 2023, with the Montenegro section containing no data. An apology from BIRN has never been issued.

Jovanović and Tomović are defending themselves with deceptions

Predsednik Aleksandar Vučić, povodom navoda da se mijenja mišljenje u javnosti o studentskom pokretu, izjavio je juče da su mladi ljudi žestoko napadnuti zato što imaju stav i zato što neće da drugi vladaju Srbijom umjesto njih, ocijenivši da je „na strani tih mladih ljudi“ i da se oni sada konačno bave politikom. Stigao je i odgovor od studenata.
Naime, Vučić je rekao da da su "mladi napadani zato što neće da ovi drugi vladaju umjesto njih".
- Moj posao je da kažem da sam na strani ovih mladih ljudi, neka nastave da se bore, sada se konačno bave politikom - rekao je Vučić, između ostalog.
Studenti Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu odgovorili su na Vučićeve riječi da ih podržava, i poručili mu:
- Hvala predsjedniče. Umjesto riječima imate priliku da nas zaista podržite time što ćete raspisati izbore - napisali su studenti PMF u Novom Sadu na Iksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fblokadapmf%2Fstatus%2F2021303771318325305%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2021303771318325305%7Ctwgr%5Ed9a8033d93980848b0a5c969d10b5b157020d557%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: odbor-za-ekonomiju-finansije-i-budzet