Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca smatra da je bezidejnost u sprovođenju cjenovne politike jedna je od glavnih karakteristika Vlade

Kostić: Ograničavanje samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda, limitirane nijesu dobro rješenje

Znamo da se način ograničavanja cijena u stručnoj literaturi, teoriji, i u praksi, pokazao kao kontraproduktivan i da je, prije svega, namijenen političkom, a ne ekonomskom interesu. Onda su pogotovo pogođeni oni slojevi stanovništva sa niskim primanjima, koji značajan dio, odnosno 70 ili više procenata svojih dohodaka utroše na ishranu - pojasnio je Kostić

 (Foto: PR Centar)
(Foto: PR Centar)

Svi, a posebno građani sa prosječnim ili nižim primanjima, najbolje osjećaju i znaju da li postoji rast cijena - poručio je u izjavi za Antenu M predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, komenatarišući nedavnu izjavu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja koji je kazao da u posljednje dvije godine nije bilo velikog rasta cijena prehrambrenih proizvoda.

Ne samo da postoji, kaže Kostić, nego je ozbiljno ugrozio standard građana.

- Ako građane pitate, vidjećemo svi zajedno da su oni prilično nezadovoljni cijenovnom politikom, ako uopšte ona i postoji sa stanovišta države. Naravno da je jasno svima da postoje i politički interesi i politički ciljevi, ali jezik brojki govori drugačije. Osim toga, u Crnoj Gori je često prisutna tendencija da, kada je riječ o tako osjetljivim pitanjima, ne daje im se onaj značaj koji oni zaista i zaslužuju - ističe Kostić.

Bezidejnost u sprovođenju cjenovne politike, smatra on, jedna je od glavnih karakteristika Vlade.

- Znamo da se način ograničavanja cijena u stručnoj literaturi, teoriji, i u praksi, pokazao kao kontraproduktivan i da je, prije svega, namijenen političkom, a ne ekonomskom interesu. Ograničavanje cijena samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda. Pa su onda pogotovo pogođeni oni slojevi stanovništva sa niskim primanjima, koji značajan dio, odnosno 70 ili više procenata svojih dohodaka utroše na ishranu. Tako da su oni posebno pogođeni tim inflacionim kretenjima - kaže sagovornik Antene M.

Ovaj problem bi, ističe Kostić, Vlada mogla da ublaži subvencijama građanima, socijalnim prodavnicama, čime bi podržala i privredu. U suprotnom, dodaje, osim što ograničava cijene proizvoda, indirektno nanosi štetu interesima ne samo potrošača, već i privrede.

- Mora vam biti jasno da su tržišne zakonitosti neumoljive i da se svi oni koji su na tržištu neće baviti biznisom na način koji to treba ukoliko to kod njih izaziva gubitak. Pogotovo ukoliko se taj gubitak izaziva u jednom vremenskom kontinuumu, ukoliko se to dešava u kontinuitetu. Ad-hoc je moguće s vremena na vrijeme i da privredni subjekti učestvuju u nekoj opštoj društvenoj akciji solidarnosti, ali da to bude trajnija karakteristika, to održivost biznisa diktira da je nemoguće - pojašnjava Kostić.

Put koji je Vlada odabrala sa ograničavanjem cijena ne daje rezultate, pa kako zaključuje Kostić, ostaje nejasno zašto ga i sprovodi.