Taman kada smo pomislili da nas više ništa ne može iznenaditi – stigla je nova ljetnja realnost s primorja 270 grama Milka čokolade u Krašićima sada košta nevjerovatnih 10,29 eura! Novi “rekord” nadmašio je prethodni koji je zabilježio Portal ETV – tada je &nbsp;čokolada koštala „samo“ 10,15 eura.
Ova cijena nije samo apsurdna – ona je jasan dokaz da tržište niko ne kontroliše. Cijene divljaju, turisti i domaći jednako ispaštaju, a Milka je samo vrh ledenog brijega. U isto vrijeme, skaču cijene hljeba, vode, voća, mesa – svega što se može prodati uz masni turistički profit.
Vlada ćuti, limitiranih cijena više nema, a sezona – kako kažu oni iz struke – jedna je od najlošijih u posljednjoj deceniji. Rezultat? Ljeto haosa i bez kontrole, u kojem i obična čokolada postaje luksuz.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milka čokolada – simbol ljetnjeg bezobrazluka: 270 grama za 10,29 eura!

Rast inflacije u našoj državi se nastavlja.
To govore posljednji podaci Monstata, koji se odnose na jun, a koji govore kako je tokom tog mjeseca godišnja stopa inflacije iznosila 4,6 odsto.
Tako je inflacija još veća nego u maju (4,5), ali i najveća u proteklih 12 mjeseci.
Na takve brojke i minulog su mjeseca presudno uticali rast vrijednosti mesa od 4,5 procenata, cijene u restoranima i kafićima (11,7), te rast cijena kirija i stanarina (20,1 odsto).
Cijene ljekova su na godišnjem nivou porasle za 15,2 odsto, voća za 19,2, ulja i masti za 15,5, a osjetan je rast i cijena pružanja usluga vodosnabdijevanja – 24,1 procenat.
Riječ je o godišnjoj stopi inflacije mjerenoj harmonizovanim indeksom cijena.
Nastavak rasta i kada su u pitanju potrošačke cijene
Sa druge strane, ukoliko se u obzir uzme indeks potrošačkih cijena, i u tom je pogledu došlo do rasta.
Naime, podaci Monstata govore da su potrošačke cijene u roku od mjesec porasle za 0,4 odsto. Sa druge strane, godišnja stopa inflacije prema tom parametru iznosi 4,2 odsto.
Ključni parametri koji su uslovili rast bile su veće cijene hrane, usluga smještaja i stanovanja, ali i ljekova.
Vlada najavila mjere za maj, ali njih – nije bilo
Iako su iz Vlade prije nekoliko mjeseci najavili kako će uslijediti nova akcija koja se odnosi na limitirane cijene, to se do sada nije dogodilo.
Podsjetimo, vicepremijer Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada u maju objelodaniti nove mjere. Ali, od toga za sada nije bilo ništa.
U međuvremenu, na rast inflacije i proteklog je mjeseca naročito uticale upravo cijene 'domaćih' proizvoda i usluga.

Portal ETV

Inflacija u Crnoj Gori i dalje raste: Imamo najveću stopu u proteklih 12 mjeseci

Niti je voda ostala po staroj cijeni, niti su prosječne penzije 600 eura od 1. januara. Ovo je epilog obećanja premijera Milojka Spajića iz novembra 2024.
Iako je premijer Spajić u novembru 2024. godine kategorično tvrdio da neće dozvoliti poskupljenje vode tamo gdje Pokret Evropa sad (PES) ima vlast, Podgoričani su od 1. januara 2025. suočeni upravo s tim – voda je poskupjela za čak 40 odsto.
Spajić je tada poručio da “neće dozvoliti ni povećanje cijena vode gdje god je PES u lokalnoj vlasti, ni u Podgorici, ni u Danilovgradu, ni bilo gdje drugo”, tvrdeći da vodovodi treba sami da riješe probleme izazvane prethodnim kolektivnim ugovorima, i da građani neće snositi teret tih grešaka.
Međutim, upravo u Podgorici, gdje PES ima gradonačelnika, a prethodno je grad vodila takođe predstavnica PES-a, cijena kubika vode povećana je za 15 centi. To je u direktnoj suprotnosti sa premijerovom najavom i predstavlja još jedan primjer raskoraka između političkih obećanja i konkretnih rezultata.
Uz ovo, ostaje i pitanje penzija. Spajić je najavio da će od januara 2025. prosječna penzija biti “skoro 600 eura”. Ipak, u junu 2025. – pola godine kasnije – prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 548 eura. Dakle, ni ovo obećanje nije ispunjeno, a građani s pravom postavljaju pitanje: kada će najavljeno “skoro” postati realnost?
Ovakve izjave i naknadna demantovanja kroz praksu pokazuju ozbiljan nedostatak političke odgovornosti. Kada vlast izričito obeća da neće dozvoliti poskupljenja osnovnih usluga – poput vode – i to se ipak desi, riječ je o narušavanju povjerenja građana.
S druge strane, penzije, koje direktno utiču na kvalitet života starije populacije, ostaju ispod psihološke granice od 600 eura. Time se obesmišljava retorika “ekonomskog preporoda” kojom se PES predstavlja kao motor promjena.
U svjetlu ovih činjenica, javnosti ostaje da procijeni: da li se aktuelna vlast više bavi populizmom i medijskim nastupima nego stvarnim ispunjavanjem sopstvenih obećanja? I što je važnije – ko snosi odgovornost kada najavljeno ne postane ostvareno?

1250x600

1084x550

Cijena vode porasla, penzije ostale ispod obećanja – šta se dešava sa politikom Milojka Spajića?

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Akcija „Limitirane cijene“, koja je trebalo da traje do kraja mjeseca, biće nastavljena i tokom februara - potvrdio je Portalu ETV potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
On je, kako nam je saopštio, Vladi već proslijedio odluku da se ova akcija produži do 30. aprila.
Ovaj potez Đeljošaja uslijedio je nakon poziva Alternative Crne Gore da građani u petak bojkotuju supermarkete i prodavnice u državi zbog visokih cijena - a po uzoru na zemlje u okruženju.
- U petak pozivamo na bojkot supermarketa i prodavnica u Crnoj Gori, svi &nbsp;bez izuzetka, jer ovo nema veze sa politikom, visoke cijene jednako &nbsp;pogađaju sve građane - saopštili su danas iz Alternative Crne Gore.
Ponovili su da žele da urade isto što je već uspješno urađeno u Hrvatskoj, a najavljuje se i u Bosni i Hercegovini (BiH).
Iz Alternative su napomenuli da su cijene enormno visoke i da su vodeći trgovinski lanci međusobnim dogovorom oko formiranja cijena presudno uticali da građani ne osjete &nbsp;povećanje plata i penzija u punom sjaju.
- Da li možemo taj jedan dan da ostavimo politiku po strani? Da se ne &nbsp;dijelimo, da svi budemo kao jedno, da im damo do znanja da mi odlučujemo? - pitali su u Alternativi Crne Gore.

Anja Ivanović

Đeljošaj Vladi proslijedio odluku da se akcija „Limitirane cijene“ produži do 30. aprila

U oktobru ove godine zabilježen je pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto - saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
Kako navodi, prema podacima Monstata mjesečna stopa inflacije za oktobar je 0 odsto, što znači da se cijene u odnosu na septembar mjesec nisu mijenjale.
Zabilježen je, tvrdi, pad cijena u grupi proizvoda “hrana i bezalkoholna pića” u iznosu -0,1 odsto tj. stopa inflacije je u odnosu na ove proizvode negativna.
- Imajući u vidu navedeno, jasno je da je akcija “Limitirane cijene” 44. Vlade Crne Gore, bez ugrožavanja kontinuiteta snabdjevenosti tržišta, uticala na stabilizaciju i snižavanje cijena osnovnih životnih namirnica kao i na ukupnu nisku stopu inflacije u Crnoj Gori. Ministarstvo ekonomskog razvoja će nastaviti da u kontinuitetu prati cijene osnovnih životnih namirnica prema utvrđenoj metodologiji i shodno tome predlagati mjere u cilju zaštite standarda građana - poručio je Đeljošaj.

Đeljošaj: U oktobru nisu pokupile osnovne namirnice, “Limitirane cijene” uticale i na inflaciju

Autoritarne države kao što su Rusija i Kina, a posljednjih godina i Iran, koriste tehnologiju i vještačku inteligenciju kako bi manipulisale demokratskim procesima, šireći ciljane dezinformacije, kojima se raspiruje nepovjerenje u sistem ili određenog aktera, tvrdi se u izvještaju koji je pripremila služba Evropskog parlamenta za debatu o lažnim vijestima, populizmu i dezinformacijama.
Kako se navodi, geostrateški interes i je slabljenje zapadnih demokratija, a glavni cilj kampanja: Sjedinjene Američke Države, Latinska Amerika i Afrika.
Za to se koriste razne tehnike, prvenstveno dezinformacije i digitalne manipulacije. Kreiraju se lažni narativi koji utiču na percepciju građana, posebno tokom izbornih kampanja. U tu svrhu najčešće služe društvene mreže i generativna vještačka inteligencija poput “deepfake” video sadržaja, koji olakšavaju i ubrzavaju širenje lažnih narativa. Botovi i lažni nalozi šire dezinformacije kako bi polarizovali društvo, dok algoritmi povećavaju vidljivost takvog sadržaja.
Kao rastući problemi navode se i kineske tehnologije za praćenje i nadzor, kao što je tehnologija za prepoznavanje lica, koju Kina izvozi u ta dva regiona, ali i na Zapadni Balkan, ali i „deepfake“ tehnologija koju češće koristi Rusija i kojima se “imitiraju” pojedinci ili organizacije sa zapada.
Tehnološki giganti su pod pritiskom da spriječe širenje dezinformacija i suočavaju se sa prijetnjom ogromnim kaznama u slučaju da to ne urade. EU se za to oslanja na niz zakonskih regulativa, među kojima je su Digitalni akt o uslugama, Zakon o transparentnosti političkog oglašavanja ili najnoviji Zakon o regulaciji vještačke inteligencije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u obraćanju parlamentu kod izbora za drugi mandat obećala i uvođenje Evropskog demokratskog štita, koji bi trebalo da se suprotstavi dezinformacijama – medijskim opismenjavanjem i jačom primjenom relevantnih zakona radi zaštite od manipulativnih narativa.
O tome je u debati u Evropskom parlamentu govorila i odlazeća Komesarka Vera Jurova, koja insistira na tome da su borba protiv dezinformacija i zaštita medijskih sloboda “dvije strane istog novčića“ i da je neophodno zaštititi nezavisne medije i novinare širom EU i u državama kandidatima za članstvo.
Debata u Evropskom parlamentu pokazala je svu razliku između politički suprotstavljenih grupacija, od poslanika vladajuće koalicije iz spektra šireg političkog centra, ljevičara, zelenih, kao i konzervativaca, koji su ponavljali neophodnost zaštite nezavisnih novinara i medija i omogućavanje nepristrasnog rada javnih servisa, do poslanika krajnje desnice koji su dovodili u pitanje motive EU da reguliše medijsku scenu, nazivajući to cenzurom i bunili se što se u isti koš stavljaju dezinformacije i populizam.
U završnom obraćanju poslanicima komesarka Jurova je poručila da ne pristaje na takve kvalifikacije krajnje desnice.
- Mi cenzurišemo laži i netalnosti, a nikada činjenice. Jer mi znamo da pravi medij mora da provjeri činjenice i iznese provjerenu informaciju. Mišljenja su subjektivna, u to ne zadiremo. Ničiju slobodu ne organičavamo - rekla je Jurova.

Izvještaj EP o lažnim vijestima: Rusija, Kina i Iran ciljano šire dezinformacije

Akcija „Limitirane cijene“ počela je danas i trajaće do 31. januara naredne godine.
To je juče na pres konferenciji za medije i saopštio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i pozvao građane da prijave svaku trgovinu koja se ne bude poštovala.
Ova akcija podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.
- Sve trgovine su imale dovoljno vremena da se pripreme. Izrađen je malo izmijenjeni logo koji će biti korišćen u trgovinama, kako bi bili obilježeni svi artikli koji će biti sniženi. Pripremljena su i obavještenja građanima kako bi i oni bili informisani o svim proizvodima koji će biti na limitiranoj cijeni - rekao je juče Đeljošaj.
Lista proizvoda je oko 60 odsto proširena u odnosu na listu iz marta koja je obuhvatala 43 proizvoda.

Počela akcija „Limitirane cijene“

Kanader je najefikasnije sredstvo za gašenje požara. Jedna vodena "bomba" koju ispušta u sekundi mijenja 200 vatrogasaca na terenu.
Ovaj vazduhoplov, za svega 12 sekundi "pokupi" u rezervoar oko 6.000 litara vode klizeći po površini mora ili jezera.
Sedmodnevni požari rasplamsali su polemiku o tome zašto Crna Gora nema bar jedan kanader.
Da su postojeći kapaciteti Crne Gore za borbu protiv požara širokih razmjera nedovoljni, ocijenio je i premijer Milojko Spajić 12. avgusta.
Presudna pomoć u gašenju požara stigla je preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije i NATO Centra za koordinaciju odgovora na katastrofe.
Među njima i dva kanadera, iz Hrvatske i Italije.
Gasili su požare uglavnom u nepristupačnim brdima na primorju između Bara i Budve i okolini Podgorice.
<h2>Spajićevo obećanje da će kupiti kanader</h2>
A u vrijeme prošlogodišnjih požara, u avgustu 2024. premijer Spajić je obećao da će Vlada pronaći sredstva da "kupi makar jedan kanader".
Kada su ga novinari, avgusta ove godine, podsjetili na neispunjeno obećanje rekao je da se kasni sa ratifikacijama međuvladinih sporazuma na osnovu kojih Vlada može da uđe u nabavku.
"Kasnimo zbog političke klime koja nije bila dobra. Ta tema je malo ispolitizovana. Ali intenzivno radimo na tome i desiće se vrlo brzo", rekao je Spajić 14. avgusta.
Uz obećanje iz 2024. da će kupiti bar jedan kanader premijer je tada optužio Demokratsku partiju socijalista (DPS) da je devedesetih, dok je bila na vlasti prodala četiri kanadera za 8,3 miliona eura.
DPS je bio na vlasti od početka devedesetih do 2020. godine kada je na izborima izgubio vlast.
<h2>Ko je devedesetih prodao kanadere Grčkoj?</h2>
Prodaja četiri kanadera, prema novinskim arhivima, dogodila se u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), zajednice Srbije i Crne Gore, formirane nakon raspada bivše Jugoslavije.
Tadašnja Vojska zaplijenila je četiri kanadera iz Hrvatske, početkom devedesetih, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.
Savezna Vlada, koja je bila pod dominantnim uticajem Slobodana Miloševića, prodala je avione Grčkoj, zajedno sa rezervnim dijelovima.
Prema pisanju nezavisnog dnevnika Naša Borba, jednog od rijetkih nezavisnih glasila tog vremena, posao su dogovorili tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević i grčki premijer Andreas Papandreu.
Na osnovu toga je Papandreuova vlada 1995. donijela odluku o kupovini četiri kanadera "CL 215" koji su te godine prebačeni u Grčku.
Posao je i pored sumnjivog vlasničkog statusa kanadera, "sklopljen" tek početkom 1997. za 24,4 miliona dolara preko kiparske offshore firme, navodi se u tekstu Naše Borbe od 4. juna 1997.
Hrvatski "Večernji list" je objavio da su, dio sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije na koje Hrvatska polaže pravo i četiri kanadera koje je početkom devedesetih "uzela" Crna Gora.
Hrvatska je 3. avgusta ove godine, u protestnoj noti drugim povodom, najavila "detaljnu analizu vojne sukcesije", a prema kojoj kako tvrde, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara.
Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije.
<h2>Kanader mora da ima dvije posade</h2>
Ovaj hidroavion može da ostvari do šest naleta u satu u zavisnosti od blizine vode. Posadu čine kapetan, kopilot i tehnički član posade.
Svaki kanader mora da ima najmanje dvije posade.
Ona mora da bude vrhunski obučena zbog uslova u kojima se leti kao što su: smanjena vidljivost, nepristupačni tereni i teške konfiguracije, šume, ponekad i teški udari vjetra.
To je objasnio komandant Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Miroslav Kovač za portal Udruženja profesionalnih vatrogasaca Hrvatske.
Kanader košta oko 50 miliona eura, a operativni troškovi sata letenja su nekoliko hiljada eura.
Osim vrhunski obučenih pilota i stručnjaka za njihovo održavanje, serijska proizvodnja je limitirana na oko pet godišnje, pa se na isporuku čeka godinama.
Proizvodi ih kompanija De Havilland Aircraft Limited iz Kanade.
Prvi model izgradio kanadski proizvođač aviona Canadair, a prvi let je obavljen 1967. godine.
<h2>U Evropi oko stotinu kanadera</h2>
Hrvatska ima šest kanadera, dok ih u Evropi ima oko stotinu.
Evropska komisija je prošle godine obezbijedila 600 miliona eura za kupovinu 12 novih koji će biti smješteni u šest država EU: Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugaliji i Španiji.
U Hrvatskoj će biti smještena dva kanadera, čija je vrijednost 105 miliona eura, što će biti plaćeno iz evropskog budžeta.
Pored toga, dio država članica EU je naručilo još deset vazduhoplova.
Mehanizam civilne zaštite EU koordinira i finansira pomoć koja je na raspolaganju, osim članicama EU, i Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Moldaviji, Ukrajini, Islandu i Norveškoj.

Kanader koga nema - vječita tema požara u Crnoj Gori

Crna Gora se, pet godina nakon „oslobodilačke“ promjene vlasti, nalazi u stanju institucionalne nemoći, dok se Crkva Srbije, ohrabrena podrškom Beograda i nedjelovanjem Vlade, nametnula kao ključni politički faktor. Simbol te nemoći jeste i (posljednji u nizu) slučaj spomenika Pavlu Đurišiću, koji je umjesto uklanjanja, završio u crkvi, uz otvoreno ignorisanje zakona države.
Ambasador Željko Perović u razgovoru za Portal Analitika upozorava da je riječ o širem planu: rušenju crnogorske državnosti, razaranju evropskog puta i pripremi ustavnih promjena koje bi, kako tvrdi, mogle označiti „nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverene države“.
On jasno poručuje da SPC djeluje siledžijski, Vlada slabićki, a da će, bez odlučnog otpora, anticrnogorsko djelovanje tek dobiti na snazi.
<h2>SPC svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja</h2>
„Od svog osnivanja dekretom kralja Aleksandra 1920. godine, Srpska pravoslavna crkva (SPC), državna crkva Srbije, neprijateljski je nastrojena prema Crnoj Gori, Crnogorcima, kao i prema svim manjinskim narodima koji žive u našoj zemlji. I to je činjenica“, istakao je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Kaže kako danas, ta crkva svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja i daje značajan doprinos sramoćenju hrišćanskog pravoslavlja.&nbsp;
„Vladike i sveštenici SPC u Crnoj Gori, po Ustavu, sekularnoj državi, svojim osionim i bahatim činjenjem brukaju državu, otvoreno ne poštuju zakone zemlje u kojoj djeluju i jasno pokazuju prezir prema samostalnoj i suverenoj državi Crnoj Gori“, podvlači Perović.
<h2>Obesmišljavanje postojanja Crne Gore</h2>
Ukazuje i da osokoljeni i podržani od strane vlasti Aleksandra Vučića u Beogradu i patrijarha Porfirija, otvoreno i bez uvijanja ruše i obesmišljavaju postojanje Crne Gore.&nbsp;
„Najuticajniji dio crnogorske vlasti, oni koji slave ratne zločine i zločince, koji zapošljavaju partijske vojnike u sve a naročito bezbjednosne institucije, oni koji bi da se Kotor i Boka oslobode od zaštite UNESCO-a i koji tužiocima, bar onim glavnim, određuju koga treba procesuirati, a pod obavezno iz bivše vlasti, otvoreno podržavaju takvo djelovanje SPC“, upozorava sagovornik Analitike.
S druge strane, kaže Perović, drugi dio vlasti, predvođen premijerom Spajićem, uz prećutnu saglasnost manjinskih predstavnika, niti sprečava niti ima želje i snage da zaustavi toliku količinu destrukcije.&nbsp;
„SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski, a Vlada slabićki. Najbolja potvrda ovoga je nedavno ponašanje novoimenovanog mitropolita Metodija i šačice agresivnih vjernika SPC sa postavljanjem i uklanjanje spomenika ratnog zločinca Pavla Đurišića“, ukazao je on.
<h2>Protesti u Srbiji razlog jačanja razornog djelovanje SPC u Crnoj Gori</h2>
Važno je, ističe Perović, napomenuti, naročito zbog događaja koji mogu uslijediti, da je Sinod SPC planski Crnu Goru izdijelio na četiri eparhije.&nbsp;
„To nikada nije bio slučaj, već je na teritoriji Crne Gore oduvijek kao vrhovna crkvena vlast bila Mitropolija na Cetinju. E, pa, upravo zbog toga, trebalo je obesmisliti i Mitropoliju i naročito Cetinje, grad simbol Crne Gore“, naglašava on.
Takođe, dodaje, trebalo je upozoriti „očigledno nepouzdanog i nezadovoljavajućeg mitropolita Joanikija, dovođenjem dvojice bivših pripadnika ozloglašene 63. padobranske jedinice agresivnih Mijajla Backovića, glavnokomandujućeg za primorje i Ostojića za sjever“.
„Imajući u vidu zacrtani plan svođenja Crne Gore na teritoriju srpskog sveta, kao i nesankcionisanja agresivnog i protivzakonitog djelovanja episkopa i većine sveštenstva SPC te izostanka bilo kakvog sankcionisanja takvog ponašanja od strane Vlade, sigurno je da će, ukoliko im se ne suprotstavi(mo), oni još više pojačati svoje razorno djelovanje“, upozrava Perović.&nbsp;
Stava je da su razlog pojačanih anticrnogorskih aktivnosti višemjesečni protesti u Srbiji te, kako ocjenjuje, sve bliži kraj malignog režima u Beogradu.
<h2>Vlada Spajića stvara uslove za izvršnu vlast na čelu s Mandićem</h2>
„Crnogorska vlast, ili bar onaj njen najznačajniji dio - bivši Demokratski front i Demokrate -neskriveno i sve agresivnije od prvog dana uspostave „oslobodilačke koalicije“ avgusta 2020, daje sve od sebe da obesmisli i omete realizaciju dva glavna spoljnopolitička cilja Crne Gore, dobrosusjedske odnose i euroatlantsku orijentaciju države koju vode“, navodi Perović.
Ukazuje i da Crnom Gorom više od pet godina upravlja beogradski režim na čelu sa Vučićem.&nbsp;
„Preciznije, Vučić preko glavnog operativca tajne službe Marka Parezanovića. Već bi svim građanima trebalo da su poznate činjenice o uvozu ogromnih količina novca, oružja i agenata beogradske službe. Naročito uoči i za vrijeme svih izbora, crkvenih praznika kao i prilikom sve češćih organizovanja raznih kulturno-umjetničkih programa po gradovima, ali sve više i po selima Crne Gore“, ističe Perović.
Sagovornik Analitike kaže i kako nakon prve dvije „oslobodilačke“ vlade, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, izvršna vlast Milojka Spajića od starta stvara uslove za urušavanje same sebe.
„Time i priprema teren za stvaranje četvrte vlade na čelu sa Mandićem, koja treba da odradi ono najvažnije - da širokom koalicijom, koju čine svi osim nacionalni Crnogorci, dvotrećinskom većinom otpočne ustavne promjene. Krajnji cilj je nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverenedržave, a po želji Vučića - onoga koji je vlast suštinski stvorio“, izričit je Perović.
<h2>Predstavnici opozicije da budu agresivniji i proaktivniji</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na djelovanje crnogorske opozicije u ovim okolnostima.
„Važno je istaći da dvije opozicione stranke Demokratska partija socijalista i Evropski savez, preko svojih vjerovatno najboljih poslaničkih grupa od uvođenja višestranačja, zajedno sa hrvatskim predstavnikom, svaka u svom domenu, u Skupštini vode tešku „bitku“ sa u mnogočemu prevarnom, nasilnom pa i izdajničkom većinom. Većinom, koja otvoreno preuzima ingerencije slabašne i kalkulantske izvršne vlasti“, ukazuje Perović.
Smatra da bi, s obzirom na ponašanje parlamentarne većine, opozioni predstavnici u određenim situacijama mogli biti agresivniji i proaktivniji.&nbsp;
„Ova vlast je predvidiva, pa bi, inače odlični opozicioni poslanici, mogli češće ići u susret događajima i u startu ih obesmišljavati“, ocjenjuje Perović.
Dodaje kako bi se metodi s državnog nivoa takođe trebali primjenjivati i na lokalnom.
„Posebno što je vidljivo da se destruktivno djelovanje vlasti paralelno odvija kako na državnom tako i na lokalnom nivou“, ukazao je on.
<h2>Čudi gromoglasna tišina zemalja Kvinte</h2>
Perović je siguran i da predstavnici diplomatskog kora, pažljivo registruju svakodnevne negativne tendencije u našem društvu i prate sve, naročito dešavanja na bezbjednosnom planu.&nbsp;
„Pretpostavljam da redovno izvještavaju svoje vlade o djelovanju, prije svega predstavnika bivšeg Demokratskog fronta, Demokrata i posebno vrha SPC, na konstantnom podrivanju crnogorskog evropskog puta. Zato u najmanju ruku čudi „gromoglasna tišina“ predstavnika zemalja Kvinte. Sa izuzetkom njemačkog ambasadora“, naglašava Perović.
<h2>Uprkos stalnim provokacijama Hrvatska ostaje prijatelj Crne Gore</h2>
Komentarišući još jednu u nizu protestnih nota iz Zagreba, sagovornik Analitike ističe kako nema dileme da je Hrvatska prijateljska zemlja i da podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu.
„Protestna nota kao i zaustavljanje zatvaranja poglavlja o spoljnoj politici je najmanje što se moglo očekivati nakon stalnih provokacija djelova crnogorske vlasti. Kao i nemoći onih drugih djelova te iste vlasti da se tome adekvatno odupru“, ocjenjuje Perović.
Istovremeno, dodaje, Hrvatska nastavlja sa lobiranjem u korist bržeg prijema Crne Gore u EU na svim značajnim forumima i u svim bilateralnim odnosima sa najvažnijim evropskim partnerima.&nbsp;
„Kvarenje odnosa sa prijateljskim susjedima, Hrvatskom, Kosovom i BiH je konstanta ove vlasti. Kao i snishodljivog, poniznog i sramotnog dodvoravanja malignom beogradskom režimu, kome je glavni cilj zaustaviti prijem Crne Gore u EU, čime bi bila i formalno stavljena tačka na suludu ideju stvaranja srpskogsveta“, kategoričan je Perović.
<h2>Urušeni međunarodni poredak i posljedice po region</h2>
Naš sagovornikosvrnuo se i na aktuelnu situaciju ruske agresije na Ukrajinu, kazavši da su neosjetljivost, izostanak empatije i hladnoća sa kojom najmoćnije zemlje današnjice reaguju – deprimirajući.
„Isto važi i za Gazu. Urušeni međunarodni poredak, naročito nakon promjene administracije u Vašingtonu, bezobzirnog ponašanja ruskog predsjednika i isto takvog na ekonomskom planu kineskog ne ostavljaju mnogo nade za optimizam. Svakako, oba rata se najdirektnije reflektuju na ukupne međunarodne odnose. Time i na naš region“, ukazuje Perović.&nbsp;
U tom kontekstu, upozorava da razloga za zabrinutost - ima.&nbsp;
„Međutim, važna je činjenica da su sve zamlje regiona, sa izuzetkom Srbije i BiH, članice NATO i jasno proevropski opredijeljene. To bi trebalo da podrazumijeva zajedničko djelovanje i blisku saradnju u borbi protiv malignih uticaja. Kao i najtješnju saradnju na bezbjednosnom, ekonomskom i svakomdrugomplanu“, zaključio je Perović.

Perović: SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski a Vlada slabićki, ukoliko se ne suprotstavimo pojačaće anticrnogorsko djelovanje

Novčane trasnakcije u domaćem platnom prometu od danas će moći da se obavljaju do 19:30, odnosno 20:00 sati, za razliku kako je to bilo do sada kada je posljednji kliring &nbsp;završavao u 16:30 sati, dok su iz Centralne banke najavili da će od sredine oktobra sistemi raditi i vikendom.&nbsp;
Tako će RTGS sistem, za transakcije iznad 1.000 eura raditi do 20:00, a DSN sistem, za transakcije ispod 1.000 eura do 19:30 sati uz šest kliringa dnevno – do sada su bila tri.
Prema odlukama koje je Savjet CBCG usvojio početkom jula, od jula naredne godine planirano je uvođenje TIPS Clone platforme, čime će plaćanja biti dostupna 24/7.
Od 6. oktobra banke u Crnoj Gori moraće da primjenjuju ograničene naknade za SEPA kreditne transfere, što će znači znatno povoljnije uslove za korisnike. Maksimalne naknade biće:
· 0,02 € za prvi dnevni elektronski transfer fizičkog lica do 200€,
· 1,99 € za elektronske transakcije do 20.000€,
· 25 € za elektronske transakcije preko 20.000€,
· 3,99 € za uplate u poslovnici do 20.000€,
· 50 € za uplate u poslovnici preko 20.000€.
Prijem SEPA transfera može maksimalno koštati 1,99€ za iznose do 20.000€, odnosno 25€ za veće iznose.
Očekuje se da ove mjere dovedu do godišnje uštede od 13,9 miliona eura, odnosno više od 50 miliona eura do očekivanog članstva Crne Gore u EU.
Takođe od 6. oktobra 2025, CBCG ukida dodatne naknade koje su se do sada obračunavale za platne transakcije nakon 14:00 sati. Umjesto toga, uvodi se jedinstvena niža tarifa koja će važiti za cijeli operativni dan (08:00–20:00).

Domaći platni sistem od danas radi do 20 sati, od sredine oktobra i vikendom

Uprkos zabrani radova, izrečenim prekršajnim kaznama, nalozima za vraćanje u prvobitno stanje i upozorenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u zabačenom selu Petrovići kraj Nikšića „izrastao“ je novi konak Manastira Kosijerevo. Grubi građevinski radovi su gotovo završeni, objekat je stavljen pod krov, a kulturno dobro od državnog značaja još jednom je postalo kulisa tihe gradnje mimo zakona. Ovaj slučaj, kao i mnogi prije njega, pokazuje da rješenja nadležnih institucija ostaju „mrtvo slovo na papiru“, dok Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve gradi neometano, uz prećutnu podršku vlasti i nemoć državnog aparata da sprovede sopstvene odluke. <h2>APSURD</h2> Nekadašnje dvorište manastira sada je gradilište, sa novoizgrađenim kulama i arkadama koje dominiraju prostorom i potpuno mijenjaju ambijent kulturnog dobra. Stanje na terenu jasno pokazuje apsurd: dok se na sudu i dalje vodi spor da li je i šta zaštićeno, ko je prekršio procedure i čiji su argumenti validniji, na terenu se uveliko završavaju grubi radovi na objektu koji će trajno promijeniti izgled kompleksa. Konak u Kosijerevu, koji je ekipa Pobjede obišla početkom avgusta, djeluje izuzetno glomazno i u potpunosti dominira prostorom, naročito u poređenju sa samom crkvom. Dok je crkva relativno skladna, kompaktna i arhitektonski jasna, novi konak se širi u dužinu i širinu, sa dva sprata, masivnom kulom i dugim nizovima arkada. Njegova arhitektura, sa kamenom oblogom i crvenim krovom, donekle pokušava da se uklopi u ambijent crkve, ali upravo zbog dimenzija i monumentalnosti on zapravo zasjenjuje hram i preuzima centralnu ulogu u manastirskom kompleksu. Kada se pogleda iz ptičje perspektive, jasno se vidi da crkva sada izgleda gotovo potisnuto u drugi plan, dok se novi konak nameće kao dominantna građevina u cijelom prostoru. Ovaj disbalans u mjeri i proporcijama izaziva snažan vizuelni kontrast i stvara utisak da je prvobitna sakralna funkcija kompleksa potisnuta u korist nove, nametljive gradnje. Uprava za zaštitu kulturnih dobara, podsjetimo, donijela je početkom 2023. godine Rješenje o obustavi radova i vraćanje u prvobitno stanje, budući da su stručnjaci ovog organa na terenu u Kosijerevu zatekli započete radove, radnike, veliku količinu građevinskog materijala, te porušenu staru ogradu manastirskog kompleksa. Konstatovali su i brojne druge promjene, poput novog živopisa u crkvi, te neprimjerenih „ukrasa“ kao što su radijatori po zidovima, među svecima na freskama. Potom je inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak, postupajući po inicijativi Uprave, na terenu konstatovala da subjekat nadzora (Manastir Kosijerevo) nema građevinsku dozvolu, konzervatorske uslove, niti odobreni konzervatorski projekat, te je manastiru kao pravnom licu izrečena minimalna novčana kazna u iznosu od 4.000 eura, dok je igumana Manastira Arsenija Samardžića kaznila sa takođe minimalnih 600 eura. Takođe, zbog neposjedovanja građevinske dozvole za radove, inspektorka je inicijativu za postupanje proslijedila Građevinskoj inspekciji tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Da apsurd bude veći, pravni zastupnik Eparhije i Kosijereva, advokat Blažo Gagović, objašnjavajući inspektorki zašto manastir nema zakonom predviđenu dokumentaciju i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izjavio je kako je „postupak legalizacije u toku“, te da će u tom postupku „biti prikupljene sve relevantne isprave potrebne za legalizaciju započetih radova“. Dakle, legalizovaće konak dok ga nelegalno grade?! Odmah nakon što je Uprava donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, advokat Gagović je podnio žalbu Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a potom i Ministarstvu kulture i medija. U žalbi na Rješenje o obustavi radova i vraćanju manastira u prvobitno stanje, Gagović je u ime Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo tvrdio da je cijeli postupak sproveden nezakonito, jer stručna lica UZKD nijesu obavijestila igumana niti predstavnike manastira o obilasku terena, nijesu sačinili zapisnik niti omogućili da se strana izjasni o utvrđenim činjenicama, čime je, kako navode, povrijeđeno pravo na učešće u postupku. Osporava se i pravna osnova zaštite, jer se Manastir Kosijerevo, prema njihovim tvrdnjama, ne nalazi jasno i pravno valjano upisan kao kulturno dobro u katastru nepokretnosti, budući da rješenja iz 1951. i 1961. godine nijesu proizvela pravno dejstvo, a da je zaštićena samo sakralna arhitektura crkve, dok prostor oko nje nikada nije obuhvaćen režimom zaštite. Pored toga što tvrde da nikada nijesu dobili nijedno rješenje o zaštiti, niti ostalu dokumentaciju, posebno se osporava nalog za uklanjanje „kopije Lovćenske kapele“ i drugih objekata, uz tvrdnju da kapela nije replika Njegoševe, već da u njoj počivaju kosti 109 stradalih iz Drugog svjetskog rata, pa bi njeno rušenje značilo skrnavljenje groba. Upravu optužuju i za netačne navode o oštećenju starog živopisa, tvrdeći da su freske rađene kvalitetnim prirodnim bojama, dok se nove freske predstavljaju kao umjetnički izraz, a ne devastacija. Na kraju, Eparhija tvrdi da radovi nijesu umanjili vrijednost manastira, već ga unaprijedili i valorizovali – izgradnjom konaka za smještaj monaštva, obnovom fresaka i uređenjem prostora – te da sve intervencije treba posmatrati kao doprinos očuvanju, a ne uništavanju kulturnog dobra. Uprava je odbila žalbu jer, kako su istakli, nije pravovremeno podnijeta, a Ministarstvo kulture i medija je žalbu odbacilo jer nijesu u spisima predmeta mogli da pronađu punomoćje kojim se potvrđuje da je Blažo Gagović zaista zastupnik Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo. Drugim riječima, Uprava i Ministarstvo uopšte nijesu ulazili u suštinu prigovora iz žalbe, nego su odbili žalbu iz formalnih razloga – zato što je smatraju neblagovremenom i podnijetom od neovlašćenog zastupnika. Potom je Gagović podnio tužbu Upravnom sudu, a prema tvrdnjama iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara - spor još traje. <h2>NEMAJU LJUDI</h2> Od obilaska terena po prijavi zbog nelegalnih radova i donošenja Rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara samo je jednom obišla kulturno dobro Manastir Kosijerevo, početkom 2024. godine, tokom izrade Studije zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostorno-urbanističkog plana opštine Nikšić. To je za Pobjedu potvrdila direktorica Uprave Petra Zdravković i tada je, kako je kazala, situacija bila nepromijenjena u odnosu na stanje kada je donijeto Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje. Pomenutom Studijom, prema riječima Zdravković, ocijenjeno je stanje manastira, evidentirane intervencije izvedene bez saglasnosti službe zaštite, a među propisanim mjerama utvrđeno da je neophodno „u skladu sa Rješenjem o vraćanju u prvobitno stanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izraditi konzervatorski projekat u cilju otklanjanja neadekvatnih intervencija i unapređenja stanja kulturnog dobra“. - Navedeno predstavlja i posljednji obilazak predmetnog kulturnog dobra od strane Uprave – kazala je Zdravković. Na pitanje da li Uprava u konkretnom ili bilo kojem drugom slučaju može redovno da prati stanje kulturnih dobara, odgovorila je negativno, objašnjavajući da ovaj organ u tome sprečavaju sadašnji kapaciteti. - Razumijevajući da određene situacije predstavljaju veće prioritete u odnosu na druge, moramo da napomenemo da pored intenziviranih nelegalnih aktivnosti koje se izvode na kulturnim dobrima (Uprava je samo na Cetinju u posljednjih mjesec dana donijela tri rješenja o vraćanju u prvobitno stanje), ništa manje važna nijesu postupanja u odnosu na plansku i projektnu dokumentaciju, a gdje su rokovi, zbog neusklađenosti zakona, izuzetno kratki. Stoga iznova ukazujemo na kontinuirani deficit kadrovskih kapaciteta sa kojim se ovaj organ suočava, a posljedice se upravo vide u neažurnom praćenju stanja kulturnih dobara – kazala je Zdravković. Na pitanje da li je postojanje Uprave obesmišljeno ukoliko se njena rješenja i nalozi ne sprovode, Zdravković je odgovorila da je Uprava u konkretnom slučaju pokrenula sve mehanizme shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara - donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, obavijestila sve nadležne inspekcije (Inspekciju za kulturna dobra i Građevinsku inspekciju), integrisala mjere u Studiju zaštite kulturne baštine, koje su potom postale integralni dio PUP-a Nikšić. - Osim reagovanja nadležne inspektorke za kulturna dobra u smislu izdavanja prekršajnog naloga, drugih postupanja nije bilo. Time bismo zaključili da se odsustvom reakcije ne obesmišljava postojanje Uprave, već prije cjelokupnog sistema, posebno usljed opšteprisutnog sindroma neuvezanosti nadležnih resora – kazala je Zdravković. Dodala je da je Uprava ovih dana, po dobijanju pitanja Pobjede, uputila nove inicijative pomenutim inspekcijama, budući da „kako smo u ranijim obraćanjima naveli, postupci za izgradnju, pa tako i za uklanjanje objekata, ne započinju niti se završavaju u Upravi, već naše postupanje predstavlja samo kariku u ovom lancu“. <h2>PRVO PROJEKAT</h2> Apsurd cijelog slučaja ogleda se u tome što je Eparhija budimljansko-nikšićka tek početkom 2024. godine, kada je konak već bio podignut do pola, preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić zatražila urbanističko-tehničke uslove za njegovu izgradnju. Dakle, papiri su se tražili naknadno, poslije nelegalne gradnje i nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara već početkom 2023. donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju kompleksa u prvobitno stanje. Kako ti uslovi nijesu mogući bez konzervatorskih, koje izdaje Uprava, Opština se obratila upravo njima. Odgovor je bio nedvosmislen: radovi su evidentirani kao nelegalni i štetni, jer narušavaju autentičnost i integritet kulturnog dobra, a bilo kakva dalja gradnja može se razmatrati jedino kroz detaljan Urbanistički projekat koji bi definisao mjere zaštite i način očuvanja vrijednosti manastira. Te mjere bi, naravno, podrazumijevale i otklanjanje nelegalnih intervencija koje devalviraju kulturno dobro. Eparhija budimljansko-nikšićka, svjesna da joj Uprava nikada neće izdati konzervatorske uslove po kojima bi mogli da dovrše započeti konak, odlučila se za dobro uhodanu praksu gaženja svih pravnih procedura i ponovno iskazivanje stava da su „država u državi“. Okupila je majstore i neometano završila konak. <h2>SPOMENIK NEMOĆI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala (FOTO: Stevo Vasiljević)"> <figcaption>Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <h2> </h2> Ovih dana, umjesto mira manastirskog dvorišta, gomile šuta, pijeska, kamena, željeza i cigle svjedoče da je papirologija ostala daleko iza betona i maltera. Situacija na terenu govori jasnije od svih rješenja i žalbi – dok država raspravlja da li je postupak pravilno vođen, zidari su već odradili svoje. Ispada da se u Kosijerevu pravna država gradi mnogo sporije od konaka. Tako je konak u Kosijerevu, uprkos zabranama, žalbama i rješenjima o obustavi i frazama o „odlučnoj zaštiti kulturne baštine“, narastao pred očima svih – od inspekcija do ministara – kao spomenik nemoći države da sprovede sopstvene zakone. <h2>Ministarkina tišina daleko se čuje</h2> „Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. (...) U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“, saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, reagujući na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, ali i na spomenik Jusufu Čeliću, koji je više od decenije u Gusinju odolijevao svim pravnim procedurama. No, kada je riječ o Kosijerevu, ministarkin glas se ne čuje, ne odgovara na novinarska pitanja, kao ni njena direktorica za kulturnu baštinu u MKM Dobrila Vlahović. Po dobrom starom običaju, ministarka nema što da kaže o nelegalnim radovima koje sprovodi Eparhija budimljansko-nikšićka, baš kao što nije imala što da kaže ni o gradnjama i prepravkama Mitropolije crnogorsko-primorske ili o nelegalnim radovima na risanskom lokalitetu Carine, u režiji svog partijskog kolege Vladimira Jokića. Ispada da zakon „važi jednako za sve“ – osim kada zidaju eparhije i mitropolije - jer tada država izgovara parole, a „guta“ sopstvene odluke i zakone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c" data-rendition-name="original" width="629" height="753" loading="lazy" alt="Tamara Vujović i Dobrila vlahović"> <figcaption>Tamara Vujović i Dobrila Vlahović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Pitanja za ministarku i Dobrilu Vlahović su sljedeća: 1. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je prošle nedjelje izjavila da „država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak“, te da „u tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“. Kako se ova izjava uklapa sa činjenicom da je u Manastiru Kosijerevo, kulturnom dobru pod državnom zaštitom, konak izgrađen uprkos Rješenju o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje? 2. Ministarka je takođe poručila da „zakon važi jednako za sve“. Da li to znači da će Ministarstvo, u skladu sa važećim zakonima, pokrenuti mjere uklanjanja nelegalnog konaka u Kosijerevu i procesuirati odgovorne, uključujući Eparhiju budimljansko-nikšićku, kao što bi učinilo i sa bilo kojim drugim investitorom? 3. Ako Ministarstvo može „bez izuzetka i bez odlaganja“ evidentirati i ukloniti nelegalno postavljene spomenike, zbog čega ne postupa jednako odlučno i u slučajevima nelegalne gradnje na nepokretnim kulturnim dobrima, gdje su posljedice po baštinu i zakonitost jednako teške, ako ne i teže? 4. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada u sastavu Ministarstva, još ranije je izdala rješenje o obustavi radova i prekršajne naloge za Eparhiju. Šta Ministarstvo planira da preduzme kako bi se ta rješenja sprovela i spriječila praksa da ostanu „mrtvo slovo na papiru“? 5. Kako Ministarstvo odgovara na tvrdnje da se nelegalni radovi u crkvenim kompleksima, uključujući i Kosijerevo, tolerišu uz političku i institucionalnu zaštitu, što direktno podriva javno povjerenje u vaše izjave o jednakosti zakona za sve? <h2>Ćute u Eparhiji i Opštini Nikšić, a iz kabineta Radunovića obećavaju odgovore „ove nedjelje“</h2> Na pitanja koja smo prošlog ponedjeljka poslali Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, tačnije kabinetu ministra Slavena Radunovića, a u vezi sa (ne)postupanjem njihove Građevinske inspekcije, nijesu stigli odgovori, već obrazloženje da je „Direktorat nadležan za pripremu odgovora trenutno u procesu preseljenja u novu zgradu, što je privremeno onemogućilo pristup kancelarijama i tehničkim resursima“. - Uz to, u toku je period kolektivnih godišnjih odmora, što dodatno utiče na dostupnost relevantnih službenika. U tom smislu, molimo za razumijevanje i strpljenje, te Vas obavještavamo da ćemo učiniti sve da odgovore dostavimo tokom sljedeće sedmice, čim se za to stvore tehnički i organizacioni uslovi – navodi se obrazloženju koje je poslato novinaru Pobjede. Ćute i u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, a ni iz Opštine Nikšić nijesu poslali odgovore na pitanja o postupanju njihovog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Konak sagrađen brže od pravne države

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: limitirane-cijene