Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Svi, a posebno građani sa prosječnim ili nižim primanjima, najbolje osjećaju i znaju da li postoji rast cijena - poručio je u izjavi za Antenu M predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, komenatarišući nedavnu izjavu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja koji je kazao da u posljednje dvije godine nije bilo velikog rasta cijena prehrambrenih proizvoda.
Ne samo da postoji, kaže Kostić, nego je ozbiljno ugrozio standard građana.
- Ako građane pitate, vidjećemo svi zajedno da su oni prilično nezadovoljni cijenovnom politikom, ako uopšte ona i postoji sa stanovišta države. Naravno da je jasno svima da postoje i politički interesi i politički ciljevi, ali jezik brojki govori drugačije. Osim toga, u Crnoj Gori je često prisutna tendencija da, kada je riječ o tako osjetljivim pitanjima, ne daje im se onaj značaj koji oni zaista i zaslužuju - ističe Kostić.
Bezidejnost u sprovođenju cjenovne politike, smatra on, jedna je od glavnih karakteristika Vlade.
- Znamo da se način ograničavanja cijena u stručnoj literaturi, teoriji, i u praksi, pokazao kao kontraproduktivan i da je, prije svega, namijenen političkom, a ne ekonomskom interesu. Ograničavanje cijena samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda. Pa su onda pogotovo pogođeni oni slojevi stanovništva sa niskim primanjima, koji značajan dio, odnosno 70 ili više procenata svojih dohodaka utroše na ishranu. Tako da su oni posebno pogođeni tim inflacionim kretenjima - kaže sagovornik Antene M.
Ovaj problem bi, ističe Kostić, Vlada mogla da ublaži subvencijama građanima, socijalnim prodavnicama, čime bi podržala i privredu. U suprotnom, dodaje, osim što ograničava cijene proizvoda, indirektno nanosi štetu interesima ne samo potrošača, već i privrede.
- Mora vam biti jasno da su tržišne zakonitosti neumoljive i da se svi oni koji su na tržištu neće baviti biznisom na način koji to treba ukoliko to kod njih izaziva gubitak. Pogotovo ukoliko se taj gubitak izaziva u jednom vremenskom kontinuumu, ukoliko se to dešava u kontinuitetu. Ad-hoc je moguće s vremena na vrijeme i da privredni subjekti učestvuju u nekoj opštoj društvenoj akciji solidarnosti, ali da to bude trajnija karakteristika, to održivost biznisa diktira da je nemoguće - pojašnjava Kostić.
Put koji je Vlada odabrala sa ograničavanjem cijena ne daje rezultate, pa kako zaključuje Kostić, ostaje nejasno zašto ga i sprovodi.

500x500

Kostić: Ograničavanje samo po sebi izaziva nestašice i ukršteni rast cijena drugih proizvoda, limitirane nijesu dobro rješenje

Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Nakon današnje sjednice Vlade najavljen je produžetak akcije "Limitirane cijene".&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da su u saradnji sa Privrednom komorom i zajedno sa proizvođačima u prethodnim danima imali niz sastanaka na osnovu čega su donijeli odluku za ograničavanje marži za određeni broj proizvoda.&nbsp;
Cilj je da dođemo do rješenja koje će biti proizvod dogovora, kazao je ministar ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Dijalogom smo došli do rješenja. Akcija će biti skoro ista kao što je bila prethodna, skoro isti proizvodi, sa rokom do 31. marta - naveo je Đeljošaj.
<h2>Na listi do 900 artikala, ograničena i cijena peleta &nbsp;</h2>
Na listi se nalazi 800 do 900 artikala, naveo je Đeljošaj.&nbsp;
- Očekujemo da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto od dana stupanja na snagu. Ovom uredbom smo ograničili i cijenu peleta - naveo je on.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da "smo imali ogromno poskupljenje peleta u posljednja dva mjeseca".&nbsp;
- U komunikaciji sa Upravom za gazdovanje šumama nijesmo našli ekonomski valjan razlog za rast cijena. Ako dođe do nestašice peleta mi ćemo zabraniti izvoz. Cijene moraju biti realne - naveo je ministar.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović objasnila je da će proizvodi biti posebno istaknuti i naznačeni na policama.
<h2>Voće i povrće nije dio akcije&nbsp;</h2>
Sve ono što mi proizvodimo u Crnoj Gori dio je akcije, pojasnio je Đeljošaj.&nbsp;
- Jedino smo se ovog puta ograničili i dogovorili da neće biti voća i povrća u akciji. Zbog zahtjeva poljoprivrednih proizvođača jer su se žalili da su oni bili na udaru tih cijena - naveo je on.&nbsp;
Akcija kreće osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu.&nbsp;
<h2>Đeljošaj: Na raspolaganju smo Lidlu</h2>
Novinari su ministra Đeljošaja pitali šta se dešava sa otvaranjem Lidla u Podgorici.
Kazao je da su posljednje informacije da traže logistički centar gdje će im biti baza u Crnoj Gori.
- Kao Vlada stojimo na raspolaganju za sve što može biti biznis barijera za njih. Kada odluče gdje žele i kako - mi smo tu da izađemo u susret - dodao je Đeljošaj.&nbsp;

Đeljošaj najavio akciju: Biće snižene cijene 800 do 900 artikala, bez voća i povrća, ograničena cijena peleta

Vlada i predstavnici privrede postigli su zajednički dogovor u vezi sa pripremom liste proizvoda čije će cijene biti limitirane, sa posebnim fokusom na domaću proizvodnju, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, održao je sastanak sa predstavnicima privrede - proizvođačima, maloprodajom i veleprodajom iz prehrambene industrije na kojem je formirana radna grupa koju čine predstavnici proizvođača, maloprodaje i veleprodaje, kao i predstavnici Privredne komore (PKCG), dok će koordinaciju aktivnosti voditi predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja. 
- Zadatak radne grupe je da, kroz partnerski pristup i uz saglasnost učesnika, pripremi predlog odluke koji će već naredne sedmice biti upućen Vladi na razmatranje - navodi se u saopštenju.
Đeljošaj je rekao da je najvažnija poruka sastanka da će se sva rješenja zasnivati na partnerstvu i dijalogu, a ne na jednostranom nametanju mjera. 
On je dodao da su svi učesnici saglasni da je neophodno obezbijediti dio osnovnih prehrambenih proizvoda sa ograničenom cijenom, kako bi se zaštitile najugroženije kategorije stanovništva i očuvala stabilnost tržišta.
Ministarstvo ekonomskog razvoja će, kako se zaključuje, u narednom periodu nastaviti intenzivnu komunikaciju sa svim relevantnim subjektima kako bi se obezbijedila efikasna primjena mjera i stabilnost tržišta.

Pripremaju listu proizvoda sa limitiranim cijenama

Vlada će nastaviti akciju „Limitirane cijene“, a odluka o tome biće usvojena na prvoj novembarskoj sjednici Vlade, kazao je za Portal ETV potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Fokus akcije, kako je istakao, biće na domaćim proizvodima.
Đeljošaj je najavio da će tokom naredne sedmice razgovarati sa trgovačkim lancima.&nbsp;
U izjavi za Portal ETV kazao je da je ovo nastavak akcije koja ima za cilj da pokaže brigu o građanima, očuva njihov standard, ali i da se poseban akcenat stavi na domaću proizvodnju i proizvođače, što donosi višestruke koristi za domaću ekonomiju.
Akcija „Limitirane cijene“ prethodno je završena u aprilu, a nakon šest mjeseci biće ponovo nastavljena.

Miraš Dušević

Đeljošaj za Portal ETV: Vlada u novembru ponovo pokreće akciju „Limitirane cijene“

Taman kada smo pomislili da nas više ništa ne može iznenaditi – stigla je nova ljetnja realnost s primorja 270 grama Milka čokolade u Krašićima sada košta nevjerovatnih 10,29 eura! Novi “rekord” nadmašio je prethodni koji je zabilježio Portal ETV – tada je &nbsp;čokolada koštala „samo“ 10,15 eura.
Ova cijena nije samo apsurdna – ona je jasan dokaz da tržište niko ne kontroliše. Cijene divljaju, turisti i domaći jednako ispaštaju, a Milka je samo vrh ledenog brijega. U isto vrijeme, skaču cijene hljeba, vode, voća, mesa – svega što se može prodati uz masni turistički profit.
Vlada ćuti, limitiranih cijena više nema, a sezona – kako kažu oni iz struke – jedna je od najlošijih u posljednjoj deceniji. Rezultat? Ljeto haosa i bez kontrole, u kojem i obična čokolada postaje luksuz.

Milka čokolada – simbol ljetnjeg bezobrazluka: 270 grama za 10,29 eura!

Rast inflacije u našoj državi se nastavlja.
To govore posljednji podaci Monstata, koji se odnose na jun, a koji govore kako je tokom tog mjeseca godišnja stopa inflacije iznosila 4,6 odsto.
Tako je inflacija još veća nego u maju (4,5), ali i najveća u proteklih 12 mjeseci.
Na takve brojke i minulog su mjeseca presudno uticali rast vrijednosti mesa od 4,5 procenata, cijene u restoranima i kafićima (11,7), te rast cijena kirija i stanarina (20,1 odsto).
Cijene ljekova su na godišnjem nivou porasle za 15,2 odsto, voća za 19,2, ulja i masti za 15,5, a osjetan je rast i cijena pružanja usluga vodosnabdijevanja – 24,1 procenat.
Riječ je o godišnjoj stopi inflacije mjerenoj harmonizovanim indeksom cijena.
Nastavak rasta i kada su u pitanju potrošačke cijene
Sa druge strane, ukoliko se u obzir uzme indeks potrošačkih cijena, i u tom je pogledu došlo do rasta.
Naime, podaci Monstata govore da su potrošačke cijene u roku od mjesec porasle za 0,4 odsto. Sa druge strane, godišnja stopa inflacije prema tom parametru iznosi 4,2 odsto.
Ključni parametri koji su uslovili rast bile su veće cijene hrane, usluga smještaja i stanovanja, ali i ljekova.
Vlada najavila mjere za maj, ali njih – nije bilo
Iako su iz Vlade prije nekoliko mjeseci najavili kako će uslijediti nova akcija koja se odnosi na limitirane cijene, to se do sada nije dogodilo.
Podsjetimo, vicepremijer Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada u maju objelodaniti nove mjere. Ali, od toga za sada nije bilo ništa.
U međuvremenu, na rast inflacije i proteklog je mjeseca naročito uticale upravo cijene 'domaćih' proizvoda i usluga.

Inflacija u Crnoj Gori i dalje raste: Imamo najveću stopu u proteklih 12 mjeseci

Niti je voda ostala po staroj cijeni, niti su prosječne penzije 600 eura od 1. januara. Ovo je epilog obećanja premijera Milojka Spajića iz novembra 2024.
Iako je premijer Spajić u novembru 2024. godine kategorično tvrdio da neće dozvoliti poskupljenje vode tamo gdje Pokret Evropa sad (PES) ima vlast, Podgoričani su od 1. januara 2025. suočeni upravo s tim – voda je poskupjela za čak 40 odsto.
Spajić je tada poručio da “neće dozvoliti ni povećanje cijena vode gdje god je PES u lokalnoj vlasti, ni u Podgorici, ni u Danilovgradu, ni bilo gdje drugo”, tvrdeći da vodovodi treba sami da riješe probleme izazvane prethodnim kolektivnim ugovorima, i da građani neće snositi teret tih grešaka.
Međutim, upravo u Podgorici, gdje PES ima gradonačelnika, a prethodno je grad vodila takođe predstavnica PES-a, cijena kubika vode povećana je za 15 centi. To je u direktnoj suprotnosti sa premijerovom najavom i predstavlja još jedan primjer raskoraka između političkih obećanja i konkretnih rezultata.
Uz ovo, ostaje i pitanje penzija. Spajić je najavio da će od januara 2025. prosječna penzija biti “skoro 600 eura”. Ipak, u junu 2025. – pola godine kasnije – prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 548 eura. Dakle, ni ovo obećanje nije ispunjeno, a građani s pravom postavljaju pitanje: kada će najavljeno “skoro” postati realnost?
Ovakve izjave i naknadna demantovanja kroz praksu pokazuju ozbiljan nedostatak političke odgovornosti. Kada vlast izričito obeća da neće dozvoliti poskupljenja osnovnih usluga – poput vode – i to se ipak desi, riječ je o narušavanju povjerenja građana.
S druge strane, penzije, koje direktno utiču na kvalitet života starije populacije, ostaju ispod psihološke granice od 600 eura. Time se obesmišljava retorika “ekonomskog preporoda” kojom se PES predstavlja kao motor promjena.
U svjetlu ovih činjenica, javnosti ostaje da procijeni: da li se aktuelna vlast više bavi populizmom i medijskim nastupima nego stvarnim ispunjavanjem sopstvenih obećanja? I što je važnije – ko snosi odgovornost kada najavljeno ne postane ostvareno?

Cijena vode porasla, penzije ostale ispod obećanja – šta se dešava sa politikom Milojka Spajića?

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: limitirane-cijene