Radnici nijesu zainteresovani za prodaju Solane

Solana (Foto: Mina)
Solana (Foto: Mina)

Ponuda investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedu Alabaru da kupi Solanu „Bajo Sekulić“, koju su nedavno iznijeli manjinski akcionari tog ulcinjskog preduzeća u stečaju, čisto je bacanje prašine u oči, tvrdi predstavnik zaposlenih Saša Mitrović.

Kako je rekao za „Dan“, bivši radnici Solane nijesu zainteresovani za prodaju akcija tog preduzeća, jer su na pragu da riješe svoja potraživanja u iznosu od 900 hiljada eura.

Mitrović ističe da je prodaja akcija nemoguća misija, jer je riječ o zaštićenom prostoru, ali i o privrednom subjektu gdje se oko vlasništva spore država i Eurofond.

Takođe, smatra Mitrović, pitanje Solane je prije svega političko pitanje, jer da nije – moglo se davno riješiti.

Podsjeća da je od 2013. godine, i vremena kad je preduzeće otišlo u stečaj, stalno isticao da je Solana zavisila od volje jednog čovjeka, koji je presudno uticao na izbor i rad stečajnih upravnika.

– Biznismen Vesko Barović je određivao ko će mu biti stečajni upravnik i što će on da radi sa Solanom. Danas, posle 30. augusta, situacija se promijenila za 180 stepeni. Plus, Solana je zaštićeno u područje, tako da nema govora da može da se proda, niti će investitor poput Alabara dati pare da kupi zemlju na kojoj ne može da gradi. Čisto sumnjam da bi bio zainteresovan ako mu neko kaže: gospodine, vi ne možete ništa da radite, samo da proizvodite so, pumpate vodu i, ako hoćete, gledate ptice. Drugi problem je što se manjinski akcionari, a to je ono što stalno potenciram, u stečaju ne pitaju ništa. Mi radnici više se pitamo kao povjerioci prvog reda nego oni. U stečaju se pita stečajna uprava – objašnjava Mitrović zašto smatra da je ponuda manjinskih akcionara prazna priča.

Naglasio je da se problem Solane neće riještiti dok se ne riješi pitanje vlasništva nad 15 miliona kvadrata, koliko to preduzeće ima zemljišta u posjedu.

Iako je Upravni sud poništio odluku 43. Vlade o vlasništvu nad Solanom i vratio je Eurofondu, Mitrović smatra da jedino logično da država nađe način da isplati potraživanja i preuzme ono što je ostalo od preduzeća.

– Dug Solane je oko pet miliona eura – milion radnicima, milion i po dobavljačima i dva državi Crnoj Gori na osnovu poreza i doprinosa i PDV-a. Dakle, Solana može da izađe lako iz krize, odnosno iz začaranog kruga. Ali, ponavljam, Solana je političko pitanje – ističe predstavnik radnika.

Dodaje da je dobro što je Eurofund prije mjesec i po izdao saopštenje da prihvataju faktičko stanje, odnosno, da je Solana zaštićeno područje, i da samo traže adekvatnu naknadu za posjed nad 80 odsto akcija.

Mitrović je najavio da će o privatizaciji Solane i razlozima zašto je to nekad uspješno preduzeće zapalo u krizu, koja se ne rješava više od deceniju, govoriti i pred članovima Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Skupštine Crne Gore, da bi, kako kaže, objasnio ono najvažnije, a to je kako su radnici prvo opljačkani, a onda – izbačeni u ulicu.

Akcionari Solane u stečaju nedavno su pozvali Alabara da kupi 15 miliona kvadrata atraktivnog zemljišta i pokrene održivi projekat koji podrazumijeva proizvodnju soli i razvoj turističkih kapaciteta.

Oni su tom prilkom zatražili da država u katastru preimenuje vlasnika Solane na osnovu odluke Upravnog suda kojom je poništena odluka prethodne vlade od 15. juna 2022. da zemljište Solane upiše na državu.

Odustali od protesta

Radnici Solane odustali su od protesta na ulicama jer su, kako je saopštio Mitrović, na putu da naplate svoja dugogodišnja potraživanja u dogovoru sa institucijama.

Kako je kazao, na sastanku sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidom Nišić, dobili su obećanje da će traži modus za isplatu zaostalih zarada i doprinosa.

– Traži se način, odnosno da li će to da se uradi preko Fond rada ili preko Vlade. Ne radi se o velikim parama, i Vlada je voljna da naš problem riješi – kazao je Mitrović.

Radnici Solane su i od ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića dobili uvjeravanja da će njegov resor učestvovati onoliko koliko može u izmirenju njihovih potraživanja.