Službenici policije su juče u Ulcinju, u naselju Kruče, u blizini mosta, zatekli tri maloljetna lica starosti 15, 11 i 8 godina, bez roditeljskog nadzora, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su rekli iz policije, tom prilikom uočeno je da se maloljetno lice staro 15 godina bavi prosjačenjem, nakon čega su sva tri maloljetnika dovedena u službene prostorije OB Ulcinj radi daljeg postupanja.
Preduzimajući dalje mjere i radnje, policijski službenici su, kako je saopšteno, prikupili obavještenja od roditelja maloljetne djece, R.N. i I.C., državljana Kosova.
- Nakon prikupljenih obavještenja došlo se do sumnje da je R.N. (44), otac djece, dovođenjem i održavanjem djece u zabludi, zloupotrebom povjerenja, odnosa zavisnosti i teških prilika, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, svoju maloljetnu djecu uputio u Ulcinj, u naselje Kruče, gdje je od njih zahtijevao da se bave prosjačenjem, pri čemu su sav prikupljeni novac bila dužna da predaju njemu- navodi se u saopštenju policije.
Sa navedenim događajem upoznat je državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu protiv R.N. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima, rečeno je iz policije.
O događaju su, kako je saopšteno, odmah obaviješteni i predstavnici Centra za socijalni rad u Ulcinju, radi preduzimanja daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ulcinj: Otac tjerao troje maloljetne djece na prosjačenje, osumnjičen za trgovinu ljudima

Ulcinjanin B.M. (35) osuđen je na 15 dana zatvora zbog narušavanja javnog reda i mira, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. 
Kako se navodi u saopštenju, njemu je suđeno u hitnom postupku jer se u ranim jutarnjim časovima u centru Ulcinja, ispred jednog ugostiteljskog objekta bezobzirno i drsko ponašao galameći i ležeći na kolovozu uznemiravajući građane.
- Sutkinja Anka Rašović je zbog opasnosti od ponavljanja prekršaja odlučila da se kazna izvrši prije pravosnažnosti rješenja, pa je okrivljeni odmah po objavi odluke upućen u UIKS Spuž - zaključuje se u saopštenju.

Ulcinjaninu petnaest dana zatvora zbog bezobzirnog i drskog ponašanja

Opština Ulcinj će katastarsku parcelu na Velikoj plaži, gdje se nalaze fudbalski tereni, prenijeti na korišćenje Fudbalskom klubu Otrant, prenosi Mediabiro.&nbsp; Za korišćenje te iste parcele klub je u jednoj godini platio oko 15 hiljada eura, a savjetnik predsjednika Opštine Ulcinj Aslan Lunji tvrdi da se to desilo jer je klub bio doveden u zabludu. Naime, sporne terene, preko dvije decenije koristio je Ulcinjan Mišo Caušević. On je takav dogovor tada postigao sa Javnim preduzećem za upravljanje Morskim dobrom, ali je 2022.godine po odluci Vlade to državno zemljište dato Opštini na raspolaganje. Na toj lokaciji predviđena je izgradnja sportskih sadržaja u okviru projekta izgradnje Gradskog stadiona. Od tada do danas, kako tvrde iz Opštine, Caušević nije sklapao ugovor o zakupu sa lokalnom samoupravom, nije je plaćao naknadu za korišćenje zemljišta, a nije ni izlazio u susret, kako tvrde ulcinjskoj djeci, što je i prouzrokovale probleme. - &nbsp;U trenutku kada na terenima nije bilo mjesta za našu djecu, a za druge klubove, koji su dnevno plaćali 300 eura je bilo, obratili su nam se iz FK Otrant, kog finansira Opština i tražili našu pomoć. Mi smo angažovali Sekretarijat za zaštitu imovine i Sekretarijat za inspekcijski nadzor koji su utvrdili da Caušević nema ugovor o zakupu ni sa Opštinom, ni sa Morskim dobrom u ovom trenutku - istakao je Lunji. On objašnjava da je Caušević sa Morskim dobrom postigao sporazum o vansudskom poravnanju do 2025. godine, koji je po njemu sporan. - Smatram da je taj sporazum na ivici zakonitosti, jer oni nisu imali pravo da naplate korišćenje zemljišta koje nije njihovo, niti njime raspolažu. Ali, ne želim da ulazim u to - rekao je Lunji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Aslan Lunji"> <figcaption>Aslan Lunji(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Do 2022.godine sporna parcela bila je u zoni Morskog dobra. - I to nije bilo prvi put da za Ulcinjane nema mjesta na terenu, a pri tom su plaćali ozbiljnu naknadu. Za nas je to zaista ozbiljna naknada. Oko 2.300 eura mjesečno za korišćenje terena, i to uz uslov da djeca iz škole fudbala ne smiju da ih koriste. FK Otrant trenutno broji 40 seniora i preko 150 djece - navodi Lunji. Prema njegovim riječima, od fudbalskih ekipa koji su bili na pripremama u Ulcinju saznali su koliko oni plaćaju korišćenje. - &nbsp;Od tih klubova smo dobili informaciju da plaćaju oko 300 eura dnevno. I oni su, kao i otrant dovedeni u zabludu. U pitanju su FK Sutjeska, FK Vlaznija iz Skdra i jedan fudbalski klub iz Užica. Oni su bili tu na pripremama, pa je Cauševiću Otrant bio višak. Naša djeca su bila primorana da treniraju na Velikoj plaži na pijesku ili na glavnom terenu za koji je prošle godine izdvojeno 700 hiljada eura za adaptaciju. I naglašavam, da to nije prvi put. Tao su nastali problemi - pojašnjava Lunji. On ističe, da se sada u javnosti plasira priča da Opština ima nešto lično protiv Cauševića, pominje se i nacionalna pripadnost, što, tvrdi Lunji, nije tačno. - Opština Ulcinj na čelu sa Gencijem Nimanbeguom nije ciljano išla na određenu osobu, kako bi je odstranila sa terena, već da zemljište uvede u legalne tokove korišćenja. Zna se kako se to radi. Postoje javni tenderi, postoji i mogućnost da se zemljište dodijeli svom klubu na korišćenje. Utvrđeno je da je ovaj teren nelegalno korišćen. Na ovom zemljištu se ne smije razvijati lični , već javni interes, što konačno u ovom trenutku i ostvarujemo - decidan je Lunji. Kaže i da se dvije sedmice pokušavaju dogovoriti s abivšim korisnikom. - Prvo nas je ignorisao, pa odbijao razgovor, pa više puta uklanjao plombu sa zapečaćenog objekta, oglušavao se o zakonske propise i tek dan prije nego su trebale mašine Zaštite prostora da oslobode teren od svih rekvizita i objekata, kontaktirao nas je njegov advokat. I mislim da smo bili krajnje korektni, kako u svim prethodnim danima, tako i tada. Otišli smo na sastanak. Ponuđeno nam je da se uradi procjena , pa da se otkupi ono što je potrebno klubu. Pristali smo na to, ukoliko se dogovorimo da FK Otrant otkupi to po cijenu koju procjenitelj utvrdi. Mislim da smo mu zaista izašli u susret. Posebno ako uzmemo u obzir da je Caušević u prvim danima poretanja ovog procesa, čak i negirao da on upravlja ovim prostorom - rekao je Lunji.

Opština Ulcinj vratila svoju zemlju i ustupila je Fudbalskom klubu Otrant

Službenici policije u Ulcinju podnijeli su krivičnu prijavu protiv četrnaestogodišnje maloljetnice iz tog grada zbog sumnje da je uputila lažnu dojavu o bombi u Osnovnoj školi "Maršal Tito", a prekršajno su procesuirani i njeni roditelji, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, postupali su po prijavi direktorice ove obrazovne ustanove da je joj je 14. decembra 2025. godine sa jednog profila na Instagram mreži upućena poruka u kojoj se navodi da je postavljena bomba u školi, koja će eksplodirati 16. decembra.
- Službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala su sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj preduzeli niz aktivnosti na identifikaciji osob koja je uputila spornu poruku, a utvrđeno je da je upućena od maloljetnika iz Ulcinja - kazali su iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju po čijem su nalogu službenici policije protiv maloljetnice podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršila krivično djelo izazivanje panike i nereda, u redovnom postupku.
- I protiv roditelja maloljetnice biće podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - zanemarivanje - istaknuto je u saopštenju.
Uprava policije ukazuje na obavezu roditelja o vođenju brige i vaspitanju svoje djece, te apeluje da povećaju nadzor i kontrolu svoje djece u odnosu na njihovo postupanje u sajber prostoru.
- U suprotnom, roditelji podliježu prekršajnoj odgovornosti shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, odnosno, prekršajno se mogu kazniti ukoliko ne sprečavaju dijete u štetnom druženju ili na drugi način u većoj mjeri zanemaruju podizanje i vaspitanje djeteta - istakli su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv maloljetnice zbog upućivanja lažne dojave o bombi u školi u Ulcinju, prekršajno procesuirani i njeni roditelji

Nivo vode u Port Mileni je znatno povećan. Voda je ušla u drvene kućice za ribolov, takozvane Kalimere, prenosi <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/812784/video-ulcinj-voda-usla-u-drvene-kucice-za-ribolov.html">RTCG.</a>
Ulica Majke Tereze je poplavljena.
Otežan je prolaz tom ulicom jer voda izlazi i iz šahtova.
Najkritičnije je ponovo kod kuće porodice Dulović, koja se nalazi u toj ulici.

Ulcinj: Voda ušla u drvene kućice za ribolov

Na zahtjev Sekretarijata za komunalni nadzor i inspekcijske poslove Opštine Ulcinj, u naselju Kodre jutros su srušeni jedan objekat i tri mosta izgrađena na kanalu koji dolazi sa Bratice i povezuje se sa Solanskim kanalom.
Do sužavanja kanala na ovoj lokaciji došlo je upravo zbog izgradnje ovih prelaznih mostova.
- Kanal će tokom dana ponovo biti u potpunosti otvoren - kazao je sekretar za komunalni nadzor i inspekcijske poslove, Amir Mehmeti.

U Ulcinju srušen objekat i tri mosta na kanalu koji je povezan sa Braticom

Ulcinjska policija je, u proteklih 24 sata, u pojačanim kontrolama saobraćaja i ugostiteljskih objekata kontrolisala 85 osoba i 55 vozila. Izdato je 29 prekršajnih naloga, a sankcionisana su i operativno interesantna lica, dok je jedno vozilo privremeno oduzeto.
Tokom akcije kontrole učesnika u saobraćaju kontrolisano je 85 osoba, izvršen pregled 55 vozila i vozača, a izdato je 29 naloga, odnosno podnijeto prekršajnih prijava.&nbsp;
- Među kontrolisanim licima bilo je osam operativno interesantnih, od kojih je četiri sankcionisano zbog počinjenih prekršaja - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima sankcionisano je OIL D.E. (30) iz Ulcinja, od kojeg je privremeno oduzeto vozilo marke Mini Countryman, radi daljih provjera u skladu sa zakonom.
U okviru lokalnih akcija usmjerenih na kontrolu teretnih motornih vozila i pravnih lica, podnijeto je više prekršajnih prijava i izdato nekoliko naloga zbog utvrđenih nepravilnosti, među kojima su ustupanje vozila osobi pod dejstvom alkohola i neposjedovanje potrebne opreme i uređaja.
Službenici uniformisane i kriminalističke policije su u saradnji sa službenicima granične policije uz upotrebu službenog psa, sproveli pojačanu kontrolu ugostiteljskih objekata. Poseban akcenat stavljen je na kontrolu operativno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i na kontrolu točenja alkohola maloletnim licima.
Tom prilikom kontrolisana su dva pripadnika OKG- D.M. iz Bara i B.I. iz Ulcinja, kao i jedno operativno interesantno lice, E.N. iz Bara.&nbsp;
- B.I. je izrečena prekršajna sankcija - kazali su u policiji.

Ulcinj: Kontrolisani članovi OKG, vozači i ugostiteljski objekti, privremeno oduzeto vozilo

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su juče realizovali pojačane preventivno-represivne aktivnosti u okviru kojih je od operativno interesantne osobe R. M. (52) privremeno oduzet Audi A8, saopšteno je iz Uprave policije.
Tokom kontrole, kako su preciziralo, utvrđeno da on upravljao ovim vozilom bez vozačke dozvole, te da vozilo kojim je upravljao nije registrovano, zbog čega je sankcionisan u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Pored njega, kontrolisane su i sankcionisane operativno interesantne osobe K. E. (28) i D. A. (48).
- Tokom kontrole sankcionisano je više pravnih lica - vozača putničkih i teretnih motornih vozila, izdato je 30 prekršajnih naloga, a podnijeto je pet prekršajnih prijava, zbog neposjedovanja propisane opreme i uređaja, kao i drugih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima - precizirano je u saopštenju.

Ulcinj: Privremeno oduzeto vozilo od operativno-interesantne osobe, sankcionisane još dvije

Nakon sedam godina postojanja "Zimska narodna kuhinja" u Ulcinju prinuđena je da zatvori svoja vrata.
Iako potreba za besplatnim obrocima raste, finansijski teret postao je nepremostiv za malu grupu entuzijasta koji stoje iza ovog projekta. ​Humanitarna slika Ulcinja suočena je sa ozbiljnim izazovom.
Adnan Kolari, jedan od inicijatora humanitarnih akcija u najjužnijoj opštini, objavio je putem društvenih mreža vijest koja je pogodila najugroženije sugrađane: Narodna kuhinja više nije u mogućnosti da nastavi sa radom. ​Glavni razlog za ovu tešku odluku je hronični nedostatak novca.
Prema Kolarijevim riječima, za samo dva mjeseca rada kuhinje neophodno je izdvojiti oko devet hiljada eura. Tim sredstvima obezbjeđuje se 200 do 250 obroka svakog radnog dana. Iako lokalna zajednica pomaže, taj iznos je nedovoljan za kontinuiran rad. Kolari posebno ističe nesrazmjeru u podršci lokalnih institucija.
Godišnja pomoć Opštine iznosi hiljadu eura, što pokriva tek platu jedne kuvarice za mjesec dana. ​Stvarni troškovi daleko premašuju dostupne donacije, ostavljajući organizatore u dugovima.
- Smatramo da nije humano niti pravedno da teret dugova i odgovornosti i dalje snose samo dvije ili tri osobe iz humanitarne grupe - kaže Kolari. ​
"Zimska narodna kuhinja" je tokom sedam godina funkcionisanja bila simbol solidarnosti u Ulcinju. Međutim, organizatori ističu da ne mogu sami u potpunosti obezbijediti tolika sredstva bez sistemske podrške.
Uprkos gašenju kuhinje, humanitarci poručuju da neće odustati od drugih vidova pomoći. Najavljeno je nastavljanje ramazanskih akcija, kao i prikupljanje sredstava za liječenje građana u zemlji i inostranstvu.
Dok organizatori poručuju da „dobrota ne smije stati", ostaje da se vidi da li će se pojaviti novi izvori finansiranja ili veća podrška lokalne samouprave koja bi omogućila nastavak ove plemenite akcije.

Ulcinj: Narodna kuhinja prestaje sa radom zbog nedostatka sredstava

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Antifašisti Cetinja i UL Info podnijele su inicijativu Opštini Ulcinj, Skupštini Opštine Ulcinj i Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica, trgova i institucija da se jedna ulica u Ulcinju nazove po Rizu Šurli, ulcinjskom fotografu, učesniku Narodnooslobodilačke borbe (NOB), glumcu i najpoznatijem pripadniku afro-ulcinjske zajednice, saopšteno je iz CGO.
&nbsp;Rizo Šurla (poznat i kao Rizo Harapi) rođen je 1922. godine u Ulcinju, u afro-albanskoj porodici. Njegov otac Saidi bio je direktni potomak prvih Afrikanaca koji su živjeli u Ulcinju. Šurla se u mladosti bavio boksom i radio u ugostiteljstvu u Dubrovniku, dok je fotografski zanat učio je u Beogradu. Tokom Drugog svjetskog rata priključio se partizanskom pokretu i prijavio za Sremski front. U NOB-u je bio ranjen. Nakon rata vratio se u Ulcinj, gdje je otvorio prvu fotografsku radnju “Pinješ” 1952. godine i dugo je bio jedini fotograf u gradu. Ostao je upamćen i po ulozi u TV drami „Jagoš i Uglješa“ iz 1976. godine. Bio je jedan od simbola Pristana i Bojane - ribar, zaljubljenik u fudbal i boem. Umro je u Ulcinju 2003. godine. Bio je jedan od posljednjih pripadnika porodica afričkog porijekla u ovom gradu.
&nbsp;Poznata je anegdota iz Drugog svjetskog rata o oficiru Mitru Bakiću, koji je s grupom oficirа Nаrodnooslobodilаčke vojske, nа čelu sа generаlom Pekom Dаpčevićem, obilazio jedinice nа Sremskom frontu, uključujući i crnogorske brigade. Kada je među borcimа opаzio crnca u pаrtizаnskoj uniformi, upitao ga je ko je, a on je odgovorio da je iz Ulcinja.
&nbsp;Afro-ulcinjska zajednica postojala je od 16. vijeka, budući da je Ulcinj bio pomorska i gusarska luka, a robovi su prodavani na tadašnjem Trgu robova. U 19. vijeku pripadnici ove zajednice su stekli slobodu i započinju proces integracije u lokalnu sredinu, čime Ulcinj postaje jedinstven primjer interkulturalnog grada na Jadranu. Kada je Berlinskim kongresom 1878. godine Crna Gora priznata, u Ulcinju je živjelo oko stotinu osoba afričkog porijekla.
&nbsp;Lik Riza Šurle oslikan je 2021. godine na stepeništu koje vodi ka nekadašnjem hotelu "Galeb" u Ulcinju, zajedno s drugim istaknutim ličnostima iz istorije Ulcinja, čime mu je njegov grad već, na neki način, odao počast.
&nbsp;- Podsjećamo da je Opština Ulcinj prva opština u Crnoj Gori koja je usvojila Povelju o društvenoj koheziji, čime se, kako je tada saopšteno, “dokazuje posvećenost izgradnji otvorenijeg i povezanijeg društva, utemeljenog na jednakost i poštovanju”. Cijenimo da bi imenovanje jedne ulice po najistaknutijem Ulcinjaninu afričkog porijekla, čija je zajednica vjekovima bila posebnost ovog grada i dala doprinos njegovom razvoju, predstavljalo snažan simbolički čin priznanja, a posebno što u Ulcinju nema ulica nazvanih po njima, iako postoji niz lokaliteta čiji se nazivi odnose na ovu zajednicu- navode ove NVO u saopštenju.
&nbsp;CGO, Antifašisti Cetinja i UL Info smatraju da Rizo Šurla, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost, imajući u vidu njegov doprinos zajednici, kulturi i borbi protiv fašizma.
&nbsp;- Interkulturalizam i njegovanje različitosti su neke od temeljnih vrijednosti Crne Gore kojima se trebamo ponositi. Imenovanjem jedne ulice po Rizu Šurli obezbijedilo bi se institucionalno čuvanje sjećanja na njegov život i djelo, kao i na doprinos afro-ulcinjske zajednice, kako bi i nove generacije imale priliku da o njima uče- poručili su iz ovih organizacija.

Grupa NVO: Rizo Šurla, antifašista i simbol multikulturalnog Ulcinja zaslužuje ulicu

Interkulturalizam na Zapadnom Balkanu nije samo politički koncept, već i istorijsko iskustvo zajedničkog života, kao i prostor stalnih preispitivanja - ocijenjeno je u emisiji Građanski ugao na Televiziji E, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O interkulturalizmu kroz istoriju i danas, njegovim društvenim i političkim dimenzijama, ali i o ulozi obrazovanja, politike i medija u oblikovanju narativa o različitosti, Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je sa akademicima Šerbom Rastoderom iz Crne Gore i Husnijom Kamberovićem iz Bosne i Hercegovine, Irenom Stefoskom, istoričarkom i profesoricom na univerzitetu Sv. Kiril i Metodije u Skoplju i Draganom Popovićem, istroričarem iz Beogarda.
- Interkulturalizam je često potisnut političkim interpretacijama. Zajednički život postoji, pogotovo među običnim ljudima. Bez obzira na to šta političke elite o tome misle, praksa saradnje i solidarnosti često se odvija izvan dominantnih političkih narativa - ocijenio je Husnija Kamberović.
Šerbo Rastoder je naglasio razliku između multikulturalizma i interkulturalizma, objašnjavajući da je „interkulturalizam aktivna koegzistencija različitosti dok je multikulturalizam parola“. On je ukazao da region ima snažno multikulturno nasljeđe, ali da savremena društva ne uspijevaju uvijek da to nasljeđe pretvore u osmišljene javne politike niti strateški pristup, podupirući to i primjerom Crne Gore i jaza između društvene realnosti i institucionalnog djelovanja.
Irena Stefoska je istakla da su društva regiona istorijski multikulturalna, ali da je ključno pitanje prelaska u interkulturalnu fazu, odnosno iz pasivnog postojanja različitosti u aktivnu interakciju. „Međuetnička kohabitacija nikada nije završen proces i to pitanje nikad ne možete da arhivirate kao pitanje na koje je definitivno odgovoreno“, upozorila je ona.
- U regionu se vodi dugotrajna borba oko interpretacije interkulturalizma, pri čemu nacionalističke ideologije imaju uticaja u oblikovanju političkog prostora. Njihov cilj je da se zajednice razdvoje, da se ljudi uplaše, da bi mogli lakše da vladaju - kazao je Dragan Popović, naglašavajući da bez demokratizacije društva nije moguće razvijati interkulturalne prakse.&nbsp;
- U jednom sistemu koji je pretežno autoritaran, kakav je sad, na primjer, u Srbiji, kad imate jako autoritarnu vlast koja vlada strahom, koja vlada pravljanjem podjela, izazivanjem mržnje, vi nemate čak ni priliku da diskutujete o tim pitanjima - naveo je on.
U emisiji je posebno istaknuto da građansko društvo i nacionalni identiteti nijesu suprotstavljeni.
- Građansko društvo bez slobode ne možemo graditi. Sloboda pojedinca i sloboda identiteta predstavljaju komplementarne principe, a ne suprotstavljene koncepte - ukazao je Kamberović.&nbsp;
Rastoder je, međutim, upozorio da balkanska društva i dalje imaju ograničen prostor za razvoj građanskog društva.
- Građansko društvo je pitanje pojedinca i bez jačanja uloge pojedinca nije moguće prevazići dominaciju kolektivnih identiteta u političkom prostoru. Da ne budem ciničan, to je ono kad svaki protivnik Jevreja ima prijatelja Jevreja i ovdje svaki protivnik nekog drugog ima prijatelja iz te zajednice. &nbsp;To je folkorno. Suština života je nešto sasvim drugo - pojasnio je on.
Govoreći o političkoj instrumentalizaciji identiteta, i o tome kako političke elite često nastupaju kao jedini tumači identitetskih pitanja, čime učvršćuju vlast i produbljuju društvene podjele, Popović je ukazao da se „političke elite postavljaju kao jedini arbitri u identitetskim pitanjima i kao jedini predstavnici svojih zajednica“, ocjenjujući da to otežava otvorenu društvenu debatu.
Kamberović je upozorio na naglašene narative o nemogućnosti zajedničkog života koji su, zapravo, štetna politička konstrukcija.&nbsp;
- Političke elite konstruiraju narative o tome kako interkulturalizam nije moguć, iako svakodnevna praksa pokazuje suprotno - kontinuiranu interakciju, saradnju i razmjenu među zajednicama - kazao je on.
Govoreći o ulozi istorije u savremenim društvima, Popović je rekao da istorijsko iskustvo zajedničkog života nije sporno, već da je ključno pitanje kako se to iskustvo tumači i koristi danas.
- Pitanje je kako to iskustvo transformišemo danas, šta iz njega učimo i koliko uspijevamo da se suprotstavimo revizionističkim narativima - upozorio je on, ustvrdivši da se prošlost tumači selektivno.
Rastoder je mišljenja da se prošlost ne može promijeniti, ali da se interpretacije mijenjaju. Ukazao je na razliku između naučne reinterpretacije zasnovane na novim dokazima i političkog nametanja interpretacija, upozoravajući na opasnost instrumentalizacije istorije.
Na pitanje o obrazovanju kao ključnom prostoru za razvoj interkulturalnosti, Stefoska je ukazala da svakodnevna iskustva zajedničkog života često nijesu dio nastavnih programa, jer je fokus na nacionalnim narativima, herojima i velikim događajima, što ograničava razvoj interkulturalnog razumijevanja kod mladih.
- Mi uvijek i s pravom potenciramo političke elite kao nosioce najveće moći, ali ne zaboravimo da političke elite ne mogu ništa bez intelektualnih elita, bez medijskih elita i tako dalje - podvukla je ona.
Popović je, govoreći o istorijskim primjerima, naglasio da su saradnja i konflikt paralelni procesi u istoriji regiona.
- Izbor na čemu se gradi savremena politika predstavlja vrijednosnu odluku društava. Dakle, svako područje koje je mješovito onoliko koliko je naše, naravno da ima različitih konflikata i saradnje. Vaša je sad stvar, kao ozbiljnog i modernog demokratskog društva, na čemu hoćete da gradite i sadašnost i budućnost. Naglašavanje konflikata kao dominantnog istorijskog obrasca predstavlja pojednostavljivanje koje može imati ozbiljne političke posljedice - kazao je on.
U osvrtu na iskustvo Jugoslavije, Kamberović je podsjetio kako je ideja zajedničkog života postojala i imala stvarne društvene efekte. Ukazao je da su mnogi pojedinci i zajednice unutar tog okvira ostvarivali razvoj i afirmaciju, ali i da su kasniji politički procesi pokazali krhkost tog modela i snagu nacionalističkih narativa koji su ga potisnuli.
Sagovornici su se osvrnuli i na pitanje „matičnih država“, upozoravajući da takvi koncepti mogu imati destabilizujući potencijal, posebno kada se koriste kao politički argument u identitetskim debatama. Istaknuto je da je pitanje lojalnosti državama u kojima građani žive ključno za stabilnost i razvoj građanskog društva.
Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq4reRbQkjcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jedni sa drugima ili jedni pored drugih

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Bostona protiv Bruklina 148:111, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je, za 25 minuta u igri, postigao 28 poena, a imao je i 11 skokova, četiri asistencije i jednu blokadu.
To je treći dabl-dabl Vučevića u osmom meču u dresu Bostona.
U pobjedničkom timu, 28 poena ubacio je i Džejlen Braun, dok je na drugoj strani najefikasniji bio Majkl Porter junior sa 18 poena.
Oklahoma je nakon produžetka savladala Denver 127:121, a utakmicu je obilježio i incident početkom posljednje četvrtine.
Prvi povratku u odbranu Lu Dort je udario Nikolu Jokića, a srpski košarkaš krenuo u obračun. Džejlin Vilijams je želio da zaštiti saigrača, pa je Jokić i sa njim ušao u klinč.
Sudije su nakon gledanja snimka isključile Dorta, a podijelile po tehničku Jokiću i Vilijamsu.
Kod Oklahome najefikasniji je bio Šej Gildžes Aleksander, koji se nakon tri sedmice vratio na teren, a utakmicu je završio sa 36 poena i devet asistencija.
Kod Denvera, Jokić imao tripl-dabl učinak - 23 poena, 17 skokova i 14 asistencija.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati: Detroit - Klivlend 122:119, Milvoki - Njujork 98:127 i Dalas - Memfis 105:124.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Bostona

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dodijelilo je 13 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u inostranstvu, ukupne vrijednosti 347.711,88 eura, čime je mladim istraživačima obezbijeđena finansijska podrška od 12.000 do 45.000 eura za nastavak studija na akreditovanim univerzitetima širom svijeta.
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija upriličena je svečanost povodom potpisivanja ugovora sa dobitnicima stipendija.
- Ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava iznosi 347,711.88 eura, dok su se pojedinačne stipendije kretale u iznosu od 12.000 do 45.000 eura, u zavisnosti od godine doktorskih studija - saopšteno je iz MPNI.
Na ovaj način se, kažu oni, obezbjeđuje snažna i ciljana podrška mladim istraživačima i istraživačicama u realizaciji njihovih doktorskih studija na akreditovanim univerzitetima u inostranstvu, uz istovremeni doprinos razvoju crnogorskog naučnoistraživačkog sistema.
Svečanom prijemu stipendista prisustvovale su prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, mr Tatjana Ćalasan, državna sekretarka i mr Marica Melović, generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost.
Ministarka Jakšić-Stojanović istakla je da je izuzetno ponosna na mlade ljude koji svojim znanjem, radom i ambicijom predstavljaju Crnu Goru na univerzitetima širom svijeta.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija snažno vjeruje u mlade ljude i prati ih kroz kompletan obrazovni i istraživački put - od osnovnog obrazovanja, preko srednjeg i visokog obrazovanja, pa sve do doktorskih i postdoktorskih istraživanja. Naša je obaveza da vam pružimo sistemsku podršku, stabilnost i ohrabrenje, jer ulaganje u vaše znanje znači ulaganje u budućnost ljepše i održivije Crne Gore - poručila je ministarka.
Državna sekretarka Ćalasan naglasila je da međunarodna mobilnost mladih istraživača predstavlja veliku vrijednost, ali i odgovornost.
- Gdje god da se školujete i istražujete, važno je da svoju zemlju nosite u srcu. Znanje se umnožava dijeljenjem, ali se identitet i pripadnost čuvaju vraćanjem korijenima. Upravo ta veza sa Crnom Gorom čini i suštinu ovog Programa - istakla je Ćalasan.
Generalna direktorica Melović čestitala je svim dobitnicima i dobitnicama stipendija, uz zahvalnost svim kandidatima i kandidatkinjama koji su učestvovali na Konkursu.
- Želim vam da zrna znanja i istraživanja koja danas sijete kroz svoje doktorske disertacije urode plodom - kako za vaš lični i profesionalni razvoj, tako i za razvoj crnogorskog naučnoistraživačkog sistema - poručila je Melović.
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su poručili da će nastaviti sa realizacijom politika i programa usmjerenih na jačanje istraživačke izvrsnosti, međunarodne saradnje i održivog razvoja nauke u Crnoj Gori.

MPNI dodijelilo 13 stipendija: Od 12 do 45.000 eura za doktorska istraživanja u inostranstvu

Ulcinjska policija je protiv A.Đ. (44) podnijela krivičnu prijavu nakon što su pretresom njegovog objekta u Donjem Štoju pronađena i oduzeta dva pištolja marki „CZ Kompakt“ i „Pietro Beretta“, dvije lovačke puške „Baikal“ i „IZ“, vazdušna puška „CZ“ i 72 komada municije različite vrste i kalibra.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju je tražio da se protiv A.Đ. podnese krivična prijava zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Oduzeto oružje i municija će biti predmet daljih provjera - poručili su u policiji.

Tag: ulcinj