Nakon sedam godina postojanja "Zimska narodna kuhinja" u Ulcinju prinuđena je da zatvori svoja vrata.
Iako potreba za besplatnim obrocima raste, finansijski teret postao je nepremostiv za malu grupu entuzijasta koji stoje iza ovog projekta. ​Humanitarna slika Ulcinja suočena je sa ozbiljnim izazovom.
Adnan Kolari, jedan od inicijatora humanitarnih akcija u najjužnijoj opštini, objavio je putem društvenih mreža vijest koja je pogodila najugroženije sugrađane: Narodna kuhinja više nije u mogućnosti da nastavi sa radom. ​Glavni razlog za ovu tešku odluku je hronični nedostatak novca.
Prema Kolarijevim riječima, za samo dva mjeseca rada kuhinje neophodno je izdvojiti oko devet hiljada eura. Tim sredstvima obezbjeđuje se 200 do 250 obroka svakog radnog dana. Iako lokalna zajednica pomaže, taj iznos je nedovoljan za kontinuiran rad. Kolari posebno ističe nesrazmjeru u podršci lokalnih institucija.
Godišnja pomoć Opštine iznosi hiljadu eura, što pokriva tek platu jedne kuvarice za mjesec dana. ​Stvarni troškovi daleko premašuju dostupne donacije, ostavljajući organizatore u dugovima.
- Smatramo da nije humano niti pravedno da teret dugova i odgovornosti i dalje snose samo dvije ili tri osobe iz humanitarne grupe - kaže Kolari. ​
"Zimska narodna kuhinja" je tokom sedam godina funkcionisanja bila simbol solidarnosti u Ulcinju. Međutim, organizatori ističu da ne mogu sami u potpunosti obezbijediti tolika sredstva bez sistemske podrške.
Uprkos gašenju kuhinje, humanitarci poručuju da neće odustati od drugih vidova pomoći. Najavljeno je nastavljanje ramazanskih akcija, kao i prikupljanje sredstava za liječenje građana u zemlji i inostranstvu.
Dok organizatori poručuju da „dobrota ne smije stati", ostaje da se vidi da li će se pojaviti novi izvori finansiranja ili veća podrška lokalne samouprave koja bi omogućila nastavak ove plemenite akcije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulcinj: Narodna kuhinja prestaje sa radom zbog nedostatka sredstava

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Antifašisti Cetinja i UL Info podnijele su inicijativu Opštini Ulcinj, Skupštini Opštine Ulcinj i Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica, trgova i institucija da se jedna ulica u Ulcinju nazove po Rizu Šurli, ulcinjskom fotografu, učesniku Narodnooslobodilačke borbe (NOB), glumcu i najpoznatijem pripadniku afro-ulcinjske zajednice, saopšteno je iz CGO.
&nbsp;Rizo Šurla (poznat i kao Rizo Harapi) rođen je 1922. godine u Ulcinju, u afro-albanskoj porodici. Njegov otac Saidi bio je direktni potomak prvih Afrikanaca koji su živjeli u Ulcinju. Šurla se u mladosti bavio boksom i radio u ugostiteljstvu u Dubrovniku, dok je fotografski zanat učio je u Beogradu. Tokom Drugog svjetskog rata priključio se partizanskom pokretu i prijavio za Sremski front. U NOB-u je bio ranjen. Nakon rata vratio se u Ulcinj, gdje je otvorio prvu fotografsku radnju “Pinješ” 1952. godine i dugo je bio jedini fotograf u gradu. Ostao je upamćen i po ulozi u TV drami „Jagoš i Uglješa“ iz 1976. godine. Bio je jedan od simbola Pristana i Bojane - ribar, zaljubljenik u fudbal i boem. Umro je u Ulcinju 2003. godine. Bio je jedan od posljednjih pripadnika porodica afričkog porijekla u ovom gradu.
&nbsp;Poznata je anegdota iz Drugog svjetskog rata o oficiru Mitru Bakiću, koji je s grupom oficirа Nаrodnooslobodilаčke vojske, nа čelu sа generаlom Pekom Dаpčevićem, obilazio jedinice nа Sremskom frontu, uključujući i crnogorske brigade. Kada je među borcimа opаzio crnca u pаrtizаnskoj uniformi, upitao ga je ko je, a on je odgovorio da je iz Ulcinja.
&nbsp;Afro-ulcinjska zajednica postojala je od 16. vijeka, budući da je Ulcinj bio pomorska i gusarska luka, a robovi su prodavani na tadašnjem Trgu robova. U 19. vijeku pripadnici ove zajednice su stekli slobodu i započinju proces integracije u lokalnu sredinu, čime Ulcinj postaje jedinstven primjer interkulturalnog grada na Jadranu. Kada je Berlinskim kongresom 1878. godine Crna Gora priznata, u Ulcinju je živjelo oko stotinu osoba afričkog porijekla.
&nbsp;Lik Riza Šurle oslikan je 2021. godine na stepeništu koje vodi ka nekadašnjem hotelu "Galeb" u Ulcinju, zajedno s drugim istaknutim ličnostima iz istorije Ulcinja, čime mu je njegov grad već, na neki način, odao počast.
&nbsp;- Podsjećamo da je Opština Ulcinj prva opština u Crnoj Gori koja je usvojila Povelju o društvenoj koheziji, čime se, kako je tada saopšteno, “dokazuje posvećenost izgradnji otvorenijeg i povezanijeg društva, utemeljenog na jednakost i poštovanju”. Cijenimo da bi imenovanje jedne ulice po najistaknutijem Ulcinjaninu afričkog porijekla, čija je zajednica vjekovima bila posebnost ovog grada i dala doprinos njegovom razvoju, predstavljalo snažan simbolički čin priznanja, a posebno što u Ulcinju nema ulica nazvanih po njima, iako postoji niz lokaliteta čiji se nazivi odnose na ovu zajednicu- navode ove NVO u saopštenju.
&nbsp;CGO, Antifašisti Cetinja i UL Info smatraju da Rizo Šurla, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost, imajući u vidu njegov doprinos zajednici, kulturi i borbi protiv fašizma.
&nbsp;- Interkulturalizam i njegovanje različitosti su neke od temeljnih vrijednosti Crne Gore kojima se trebamo ponositi. Imenovanjem jedne ulice po Rizu Šurli obezbijedilo bi se institucionalno čuvanje sjećanja na njegov život i djelo, kao i na doprinos afro-ulcinjske zajednice, kako bi i nove generacije imale priliku da o njima uče- poručili su iz ovih organizacija.

Grupa NVO: Rizo Šurla, antifašista i simbol multikulturalnog Ulcinja zaslužuje ulicu

U akcijama ulcinjske policije ovog vikenda su prekršajno procesuirane 94 osobe koje su vozile pod dejstvom alkohola, sankcionisano je pet operativno interesantnih osoba, oduzeto jedno vozilo, a identifikovano je i pet stranaca bez prijavljenog boravka.
- U akcijama „Alkohol“, „PAS“ i „Brzina“ kontrolisano je 126 vozila i vozača, od čega su 94 prekršajno sankcionisana. Podnijeto je osam prekršajnih prijava, izdato 86 prekršajnih naloga, a kontrolisano je i osam operativno interesantnih lica, od kojih je pet sankcionisano - saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, policijski službenici su sankcionisali pet operativno interesantnih lica: H.R. (54) iz Bijelog Polja, C.A. (34), D.R. (26), M.E. (37) i D.N. (32) iz Ulcinja.
- Od OIL - D.N. oduzeto je putničko motorno vozilo marke BMW, radi sprovođenja daljih provjera, u skladu sa zakonom - naglasili su oni.
U okviru ovih akcija su uhapšeni B.G. (38) iz Ulcinja, kod kojeg je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,60 g/kg u organizmu, kao i A.Z. (37) iz Bara, kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1,47 g/kg.
I Ulcinjanin K.S. (41) uhapšen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom marihuane, a Baranin H.J. (22) zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine.
- Prilikom sprovođenja lokalne akcije „Pojas“ policijski službenici su sankcionisali 45 od kontrolisanih 62 vozača, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa - naveli su u policiji.
Tokom pojačanih aktivnosti sprovedena je i akcija „Mladost“, sa ciljem kontrole, otkrivanja i sprečavanja točenja alkohola maloljetnim licima, kao i nadzora nad poštovanjem zabrane učestvovanja maloljetnih lica u igrama na sreću. Tom prilikom je izvršen obilazak devet ugostiteljskih objekata i automat klubova.
- U navedenoj akciji kontrolisano je i pet lica, stranih državljana, za koja je utvrđeno da su na teritoriji opštine Ulcinj boravila bez prijavljenog boravka, zbog čega su protiv istih preduzete zakonom propisane mjere i radnje, te su lica proslijeđena inspektorima za strance u cilju preduzimanja daljih mjera i radnji - kazali su u policiji.

1084x550

Ulcinj: Zbog vožnje u alkoholisanom stanju sankcionisane 94 osobe, identifikovano pet stranaca bez prijavljenog boravka, oduzeto jedno auto...

Zemljotres manje jačine, danas je u 15 sati i 35 minuta registrovan na četiri kilometra sjeverozapadno od Ulcinja.
- Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS) - saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Žarište je locirano na dubini od 15 km.
Kazali su i da ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

Slabiji zemljotres kod Ulcinja

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od zajedničke izgradnje mosta na Bojani, kazali su za Portal ETV u resoru Ministarstva saobraćaja, kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.
- Zvanično nijesmo dobili informaciju da je albanska strana odustala od ovog projekta - kratko su odgovorili Portalu ETV.
Pojedini albanski mediji pišu da je Albanija odustala od ovog projekta. Kako navode, u posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoju, više ne postoji. Tamošnja Vlada uklonila je projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe.
Još 2022. godine tadašnji premijer Dritan Abazović najavio je izgradnju mosta na rijeci Bojani – projekta vrijednog 20 miliona eura, koji bi spojio Ulcinj i albansku Velipoju. Udaljenost između dva turistička mjesta, koja danas iznosi 73 kilometra, trebalo je da bude smanjena na svega jedan kilometar. Najave su bile velike, a obećanja još veća. No, tri godine kasnije – ni traga od mosta.
U januaru 2023. godine potpisan je i međudržavni sporazum između Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta, što je ujedno bio i posljednji konkretan korak. Danas gradilišta nema, početak radova nije ni najavljen, a iz Albanije stižu informacije, kako to pišu pojedini tamošnji mediji, da od projekta neće biti ništa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Falbanski-mediji-most-preko-bojane-odnijela-reka-projekat-koji-su-sa-velikom-pompom-lansirali-abazovic-i-rama-vlada-ponistava%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od mosta na Bojani

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

- Ovo nije partnerstvo, odnosno istorijski sporazum sa Vladom Crne Gore, ovo je istorijsko poniženje jedne opštine. Kakav apsurd od lokalne vlasti sa dugoročnim štetnim posljedicama po Opštinu Ulcinj i njene resurse - saopštio je danas predsjednik ulcinjske URE i bivši predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
On je reagovao nakon što je saopšteno da je postignut konačan dogovor između Vlade i Opštine Ulcinj o formiranju upravljača jednim od najvrednijih resursa u zemlji – Parkom prirode Ulcinjska solana.
- Smanjiti sopstvenom voljom ingerencije opštine, kao u davna vremena za koja smo mislili da su prošla, može samo ova lokalna vlast na čelu sa predsjednikom Opštine.
Od 100 posto upravljača Ulcinjske solane svojom voljom, vizijom i znanjem su prihvatili da budu manjinski posmatrači od 40 posto u zajedničkom preduzeću sa Vladom Crne Gore. Ludilu i neznanju nije ni tu kraj, jer moramo za to i dodatno da platimo 1,6 miliona eura iz budžeta Opštine. Kakav javašluk!? Opština opet postaje nebitna institucija na svojoj teritoriji i to svojom voljom odnosno voljom partija na vlasti. Samo da podsjetimo da je Vlada Dritana Abazovića vratila čitavi prostor Solane, odnosno oduzela tajkunima koji su je uništili. Zar je malo 15 miliona metara kvadratnih da se prepušta na ovaj način? Zar nijeste ništa naučili od tridesetogodišnje vladavine DPS-a nad ovim gradom? Zar je opština kriva za pljačku Solane? Zar smo se džaba borili da Opština Ulcinj polako postane ravnopravna sa drugim opštinama? Zar opet da prihvatite diskriminaciju nad jednom opštinom zarad dvije fotelje? Dokle? A možda i najvažnije pitanje koje niko ne tretira uopšte, kada će početi proizvodnja soli? - &nbsp;naveo je Bajraktari u saopštenju.&nbsp;

Barjaktari: Istorijsko poniženje Ulcinja, Opština prihvatila da bude manjinski upravljač Solane

Vlada Crne Gore i Opština Ulcinj dogovorile su osnivanje zajedničkog preduzeća koje će upravljati Ulcinjskom solanom. Na današnjoj konferenciji za medije, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu najavio je da se osnivanje preduzeća planira početkom naredne godine.&nbsp;
Novo DOO, koje će biti zaduženo za upravljanje Parkom prirode Solana, imaće ukupni kapital od četiri miliona eura, obezbijeđen u periodu od pet godina. U finansiranju će učestvovati Vlada Crne Gore sa 60 odsto, dok će preostalih 40 obezbijediti Opština Ulcinj.
Kako je istakao Nimanbegu, preduzeće će na samom početku imati samo jednog zaposlenog - direktora.
- Očekujemo da do kraja godine uđemo u proceduru usvajanja potrebnih odluka, davanja saglasnosti i izmjena postojećih akata u Skupštini opštine Ulcinj. To je u skladu s planovima Vlade Crne Gore. Od 2019. godine suočavali smo se s brojnim izazovima: od stečajnog postupka, pa do perioda u kojem su Nacionalni parkovi Crne Gore privremeno upravljali Solanom. Sada, prema dogovoru s Vladom, finansiranje novog preduzeća biće organizovano tako da se u narednih pet godina obezbijedi ukupno četiri miliona eura - 60 odsto sredstava uplatiće Vlada, a 40 Opština Ulcinj - pojasnio je Nimanbegu.
To znači da će Vlada Crne Gore godišnje izdvajati 468.000 eura, dok će doprinos Opštine Ulcinj iznositi 312.000 eura.
- Ovim korakom pokazali smo i odgovornost i odlučnost. Napravili smo značajan iskorak kako bismo kao zajednica, ali i kao država, ispunili obaveze koje se od nas očekuju, uključujući i one u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Želim da naglasim da je Park prirode Solana područje od ključnog značaja za naš opstanak - riječ je o prostoru kojem je potrebna zaštita biodiverziteta, ali i o potencijalu koji treba staviti u funkciju razvoja Opštine Ulcinj - kazao je on.
Na pitanje o tome da li će novo preduzeće imati za cilj i obnovu proizvodnje soli u jedinoj crnogorskoj solani, koja već duže vrijeme ne radi u svom osnovnom kapacitetu, Nimanbegu je potvrdio da je to svakako dio planova.
- Da li ćemo proizvodnju soli uspjeti ponovo pokrenuti za tri, četiri ili sedam godina, sada je teško tačno reći. U svakom slučaju, nećemo odustati od povratka proizvodnje soli - naglasio je predsjednik Opštine Ulcinj.
Dodao je da će novo preduzeće, zajedno sa Opštinom i Turističkom organizacijom, intenzivirati aktivnosti na promociji potencijala Parka prirode i njegovoj turističkoj valorizaciji.
Ulcinjska solana zauzima površinu od 1.492 hektara i predstavlja stanište oko 250 vrsta ptica.

1250x600

Nimanbegu: Solana je ključni resurs Ulcinja i nećemo odustati od obnove proizvodnje soli

Ministarstvo javnih radova (MJR) raspisalo je javnu nabavku za izgradnju novog savremenog vrtića u Ulcinju, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MJR su rekli da projekat obuhvata i uređenje dvorišta sa zelenilom i moderno igralište.
Novi vrtić, kako su kazali, obezbijediće veće kapacitete i bolje uslove za boravak najmlađih.
- MJR i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavljaju da ulažu u razvoj obrazovne infrastrukture i bolje uslove za djecu - navodi se u saopštenju.

Raspisana javna nabavka za izgradnju vrtića u Ulcinju

Tri maloljetnika sumnjiče se da su obili pravoslavnu crkvu u Ulcinju i odatle ukrali manju količinu novca. Zbog toga će, kako je saopšteno iz Uprave policije, biti podnijeta prekršajna prijava protiv njihovih roditelja.
- Protiv ukupno šest osoba, zbog nebrige o djeci, biće podnijeta prekršajna prijava iz čl. 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici - naveli su u policiji dodajući da će o događaju i okolnostima, obavijestiti i Centar za socijalni rad u Ulcinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fobijena-pravoslavna-crkva-u-ulcinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Odjeljenje bezbjednosti Ulcinj juče je sveštenstva obavijestilo da su obijena vrata crkve Mitropolije crnogorsko - primorske u naselju Bijela Gora u Ulcinju. Policijski službenici su izašli na lice mjesta, gdje je utvrđeno da su nepoznati počinioci polomili staklo na jednom oknu ulaznih vrata vjerskog objekta - pravoslavne crkve, ušli u unutrašnjost, izvršili premetačinu u unutrašnjosti objekta, te otuđili manju količinu novca u kovanicama - naveli su u saopštenju.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu teška krađa.
- Operativnim radom na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali lica za koja se sumnja da su izvršila krivično djelo, a radi se o tri maloljetna lica starosti ispod 14 godina, zbog čega su ova lica krivično neodgovorna, a o čemu je povratno upoznat i nadležni tužilac - dodali su u policiji.

Tri maloljetnika osumnjičena za obijanje crkve u Ulcinju i krađu manje količine novca, prekršajne prijave slijede njihovim roditeljima

Masdar, globalni lider u oblasti čiste energije, i Elektroprivreda, nacionalna elektroenergetska kompanija Crne Gore, saglasili su se da razmotre osnivanje zajedničkog preduzeća za realizaciju velikih projekata obnovljive energije u Crnoj Gori.
Potpisivanje okvirnog sporazuma je održano tokom Abu Dhabi Sustainability Week 2026, u prisustvu dr Sultana Al Jabera, ministra industrije i naprednih tehnologija UAE, predsjednika COP28 i predsjednika Upravnog odbora Masdara; predsjednika Vlade Crne Gore, Nj.E. Milojka Spajića; te Nj.E. Admira Šahmanovića, ministra energetike i rudarstva Crne Gore, kao i viših predstavnika obje kompanije.
. U skladu sa uslovima sporazuma, Masdar i EPCG će razmotriti osnivanje zajedničkog preduzeća za razvoj, izgradnju, vlasništvo i upravljanje projektima čiste energije kroz niz tehnologija, uključujući solarnu fotonaponsku energiju, energiju vjetra, hidroenergiju, samostalne sisteme za skladištenje energije u baterijama, kao i hibridna rješenja. Cilj saradnje je da podrži domaće energetske potrebe Crne Gore, uz istovremeno omogućavanje izvoza obnovljive električne energije na Balkan i u Jugoistočnu Evropu. Ovo uključuje korišćenje postojećeg podmorskog interkonektora Crne Gore sa Italijom, kao i njegovu potencijalnu ekspanziju, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.
Partnerstvo, kako se ističe, ima za cilj da objedini poziciju EPCG-a kao vodećeg proizvođača energije u Crnoj Gori i globalno iskustvo Masdara u razvoju projekata obnovljive energije, a kroz ovu saradnju, Masdar i EPCG ubrzavaju energetsku sigurnost Crne Gore, ali i doprinose energetskoj transformaciji šireg evropskog energetskog tržišta.
- Ovakva strateška partnerstva ne donose samo veću energetsku sigurnost, već i nova radna mjesta, snažniji razvoj i modernizaciju naše energetike. Kroz ulaganja u obnovljive izvore, Crna Gora pravi korak više ka postepenom napuštanju uglja i prelasku na čistu energiju, što je jedino održivo rješenje za budućnost generacija koje dolaze. Naš cilj je stabilan sistem danas i odgovorna politika prema sjutra - &nbsp;kazao je Admir Šahmanović ministar energetike i rudarstva.
Mohamed Jameel Al Ramahi, glavni izvršni direktor Masdara, izjavio je da partnerstva poput ovog pokazuju kako pragmatična saradnja može ubrzati globalnu energetsku tranziciju, uz jačanje energetske sigurnosti i ekonomske otpornosti.
- Ovaj sporazum odražava disciplinovan pristup Masdara širenju na strateška tržišta sa snažnim osnovama i dugoročnim potencijalom rasta. Partnerstvom sa EPCG-om, objedinjavamo globalnu razvojnu ekspertizu i snažne lokalne kapacitete kako bismo podržali energetsku nezavisnost i ekonomski rast Crne Gore i šireg balkanskog regiona -poručio je.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović istakao je da ovaj sporazum ima poseban značaj za dugoročni razvoj energetskog sektora Crne Gore:
- Ova saradnja potvrđuje jasnu viziju razvoja EPCG zasnovanu na održivosti, odgovornom upravljanju i jačanju energetske samostalnosti države. Partnerstvo sa renomiranom kompanijom predstavlja strateško pozicioniranje Crne Gore u savremenoj energetici i važan korak u diversifikaciji izvora energije. U kontekstu početka primjene CBAM mehanizma, neophodno je ubrzati investicije u energetici, jer uz snažan razvoj sopstvenih projekata, saradnja sa vodećim međunarodnim partnerima predstavlja ključ za brži razvoj sektora i veću konkurentnost države. Razvoj energetike predstavlja istorijsku šansu za Crnu Goru koju ne smijemo propustiti.
Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Zdravko Dragaš izjavio je da je saradnja sa kompanijom Masdar snažna potvrda strateškog pravca u kojem se EPCG i Crna Gora kreću:
- Ovaj sporazum predstavlja važan iskorak u razvoju crnogorskog energetskog sektora i snažan signal povjerenja renomiranog globalnog partnera u potencijale Crne Gore. Partnerstvom sa Masdarom, jednim od svjetskih lidera u oblasti obnovljivih izvora energije, EPCG dodatno jača svoju ulogu nosioca energetske tranzicije, unapređuje našu energetsku bezbjednost i stvara temelje za nove investicije u solarne, vjetro i druge čiste tehnologije. Naš zajednički cilj je da Crna Gora, pored zadovoljenja spostvenog konzuma, postane pouzdan izvoznik zelene energije u region i šire, koristeći postojeću infrastrukturu i stratešku poziciju zemlje.
Današnji događaj, kako se ističe u saopštenju, slijedi nakon potpisivanja Sporazuma o energetskoj saradnji između UAE i Crne Gore, potpisanog početkom novembra 2025. godine. Nadovezujući se na šire strateško partnerstvo između UAE i Crne Gore, saradnja Masdara sa EPCG-om koristi postojeće prisustvo Masdara u Crnoj Gori kroz investiciju iz 2018. godine u vjetroelektranu Krnovo snage 72 megavata, koja je i dalje najveći operativni vjetroenergetski projekat u zemlji. Partnerstvo takođe dopunjuje širu ekspanziju i investicije Masdara u Jugoistočnoj i Centralnoj Evropi putem njegove grčke platforme TERNA ENERGY, preuzete prošle godine.

Masdar i EPCG razmatraju osnivanje zajedničkog preduzeća za razvoj obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori

Legitimizacija četničkog vođe, ratnog zločinca i dokazanog kolaboracionistu Pavla Đurišića već se dogodila. On više nije samo mračna figura iz prošlosti koju, uz obilje istorijske dokumentacije, pamte još živa djeca i unuci poklanih ljudi, već postaje uzor koji se otvoreno zagovara.
To što crkveni velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori jednog od najokrutnijih koljača proglašavaju herojem nije incident, već javno ispoljena ideologija koju oni dosljedno baštine. Iz rata u rat.
Crnogorska vlast, proruska i prosrpska, ma šta govorili u Briselu, ovu tiraniju nad istinom i zdravim razumom nije osudila. Naprotiv, podržala ju je ćutanjem.
<h2>Korijeni</h2>
Crna Gora je država sa hiljadugodišnjom, burnom i odbrambenom istorijom. Tokom njenog trajanja više puta je osvajana i gašena od susjedne Srbije. Posljednji put 1918. godine, kada je regent Aleksandar Karađorđević, uz saglasnost velikih sila, izbrisao ime zemlje u kojoj je rođen, a čiji je kralj bio njegov đed. Tada je ugasio i Crnogorsku crkvu, pripojio je SPC-u, a Crnogorce koji su se borili za pravo, čast i slobodu ubijao, proganjao, izgladnjivao...
Crnoj Gori ime su vratili komunisti. Izgradili su zemlju, infrastrukturno i institucionalno. Ali, zarad bratstva i jedinstva, o 1918. godini se u školama nije učilo.
Bez previše otpora i odbrane vlastitog integriteta, Crnoj Gori su se desile devedesete.
Crnogorci, ponešeni projektovanom srpskom mitomanijom, smijenili su tada crnogorsko komunističko rukovodstvo koje je jedino bilo brana uključivanju Crne Gore u pogrom koji slijedi, a koji su na jeziv način osjetile gotovo sve ex-Ju republike.
Srbija je započinjala ratove pod izgovorom odbrane Jugoslavije, a istina je bila da je srpski državni vrh realizovao ideju akademika SANU o Velikoj Srbiji.
<h2>Mladi, obrazovani, pametni...</h2>
AB revolucija iznijela je novu crnogorsku političku elitu. Mladi, pametni, obrazovani... Sa njima je stigla još jedna figura koja je narednih decenija igrala važnu političku ulogu – Amfilohije Radović.
Jedni su bili podložni beogradskom državnom vrhu. Drugi je blagosiljao kriminalce koji su „oslobađali“ Jugoslaviju pljačkajući, silujući, ubijajući i granatirajući tuđe gradove.
A i u crnogorskom dvorištu, za račun velikosrpske ideologije, dešavali su se zločini devedesetih: deportacije izbjeglica iz Bosne 1992, Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz… Država je gledala i ćutala.
<h2>Crnogorski “nacionalisti”</h2>
Dok je Crna Gora tonula u vrtlog velikosrpske ideologije i klerikalnog pritiska, DPS je prolazio svoj put preživljavanja kroz pragmatizam.
Umjesto jasnog stajanja na stranu državnog suvereniteta i građanske multietničnosti, DPS je često birao kompromis. Cijena je bila velika: antifašizam je pripreman da postane relikt, a SPC se pozicionirala kao važan faktor – država u državi.
A bilo je i svijetlih tačaka – Liberalni savez Crne Gore, istinski antiratni glas, Savez reformskih snaga, SDP, manjinske partije. Pokazivali su da postoji druga Crna Gora – čojska i junačka. I baš zato su nazivani izdajnicima, separatistima i nacionalistima. Trpjeli su pritiske, torturu i progon.
<h2>Raskol DPS i mirnodopski period</h2>
Tek je 1997. godina označila prelomni trenutak u crnogorskoj politici – raskol u DPS-u koji je duboko promijenio političku scenu. Dok je jedna frakcija, predvođena Milom Đukanovićem, odvajala Crnu Goru od savezništva sa Miloševićevim režimom, druga je ostajala čvrsto vezana za Beograd i njegovu, po sve, pogubnu politiku.
Raskol je otvorio put ka promjenama koje će uslijediti tokom narednih godina, ali i učvrstio duboke podjele u društvu.
S druge strane, potpuno autonomno od svih donoseći odluke, Amfilohije je, godinu prije obnove nezavisnosti, na Rumiji, uz direktnu pomoć vojske kojom je upravljao Beograd i policije kojom se rukovodilo iz Podgorice, podigao limenu crkvu na vrh planine, čime je uzurpirao prostor koji je vjekovima bio mjesto zajedničkog hodočašća pravoslavaca, muslimana i katolika.
Ovim činom on nije samo prekinuo tradiciju zajedničkog hodočašća i iznošenja krsta kneza Vladimira, već je stvorio simbol dominacije SPC-a i nad drugim vjerama, ali i nad državom. SPC je sa Rumije krenula da šalje poruke koje su često išle u pravcu očuvanja upravo koncepta Velike Srbije i protivljenja crnogorskoj nezavisnosti, na šta je vladajuća garnitura ćutala.
Međutim, uprkos jačanju SPC-a, Crna Gora je nastavila da se kreće ka obnovi svoje samostalnosti. Put do referenduma 2006. bio je isprepleten borbama za očuvanje identiteta, pravde i prava na samoopredjeljenje.
DPS je, pod vođstvom Đukanovića, uspio da konsoliduje podršku i iskoristi trenutak da Crna Gora povrati svoju nezavisnost, što je kulminiralo istorijskim referendumom koji je otvorio novo poglavlje za državu i narod.
<h2>Nenaučene lekcije</h2>
I bi država.
Ali, nakon obnove nezavisnosti, ništa suštinski veliko se nije desilo. DPS je promovisao ustavni patriotizam, a nastavio koketiranje sa SPC-om. Vlast je protivzakonito prepisala imovinu na SPC. Prepise su obavili ljudi iz katastra uz amin nadležnih.
Do raskola dolazi 2019. godine, kada DPS novim zakonom pokušava da vrati u državno vlasništvo crkve i manastire građene do 1918.
Amfilohije, potpomognut medijima, proruskim partijama i navodno građanskim pokretom URA, pokreće crkvenu kontrarevoluciju. Litije su u dijelu javnosti predstavljene kao emancipatorski pokret.
<h2>Devedesete opet</h2>
Avgusta 2020. slavilo se uz crne zastave sa kosturskim glavama i pjesmu „Veseli se srpski rode“.
Posljednjih pet godina SPC rukovodi svakom porom društva, diže četnike na tron heroja i prijeti da Crna Gora mora biti pripojena Srbiji ili će doći do „ukrajinizacije“.
Ljudi koji se bune, kao i članovi LSCG devedesetih, proglašavani su ekstremistima i nacionalistima i postajali su target.
Dio medija i civilnog sektora ćutao je, čineći se saučesnicima. Drugi dio je, iz lukrativnih razloga, potvrđivao da su kritičari vlasti i SPC-a – nacionalisti, iako su svi odlično znali i razumjeli kuda ide Crna Gora.
Još 2020. godine, mnogi intelektualci iz Crne Gore i regiona upozoravali su Abazovića da koalicija sa baštinicima bjelaško-četničke ideologije ne vodi progresu, već fašizmu.
Dakle, znali su svi sve odlično. Ovo nije spontani folklor, nego politički projekat normalizacije zločina i potčinjavanja države. I zato sada, kada živimo u fašisoidnom društvu, ne pitajte se.
Da, za ovo ste se borili.

Kako je normalizovan četnički narativ u Crnoj Gori

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, planiraju uskoro posjetiti Moskvu radi sastanka s čelnikom Kremlja Vladimirom Putinom. Planirana posjeta dio je napora za postizanje mirovnog sporazuma s ciljem okončanja rata Rusije protiv Ukrajine, piše Bloomberg.
Izvori za Bloomberg navode da bi se sastanak mogao održati kasnije ovog mjeseca, ali upozoravaju da planovi još nisu konačni i da bi termin mogao biti promijenjen zbog razvoja događaja u Iranu, gdje su u toku veliki protesti.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da takav sastanak trenutno nije zakazan, dok Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Prema jednom od izvora, još nije poznato koliko je Putin zainteresovan za održavanje novog sastanka s članovima Trampovog tima, što se čini glavnom preprekom za određivanje datuma.
<h3>Mirovni plan i prethodni razgovori</h3>
Očekuje se da će Putinu biti predstavljen najnoviji nacrt mirovnog plana od 20 tačaka, koji su izradili ukrajinski i američki predstavnici. Vitkof i Kušner već su posjetili Moskvu i sastali se s Putinom u decembru, a taj krug razgovora trajao je gotovo pet sati, ali nije donio značajniji napredak.
Vitkof se s Putinom u Rusiji sastao šest puta tokom prošle godine. Ovi diplomatski napori slijede nakon sastanka predstavnika 35 zemalja i organizacija održanog 6. januara u Parizu, na kojem je finaliziran rad na bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Nakon sastanka, britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjeri raspoređivanja trupa u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. U američkoj delegaciji u Parizu bili su Vitkof i Kušner, a Vitkof je izjavio da je nakon sastanka „Koalicije voljnih“ postignut značajan napredak.

Bloomberg: Trampovi izaslanici Vitkof i Kušner planiraju posjetu Putinu

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da je juče posjetio Hrvatski dom „Josip Marković“ u Tivtu, gdje se sastao s predsjednikom Hrvatske građanske inicijative Adrijanom Vuksanovićem i predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem.
Kako je naveo na mreži Iks, on je tokom jučerašnje posjete našoj državi istaknuo potporu Vlade Republike Hrvatske u zaštiti prava hrvatske manjine te jačanju veza između Domovine i Hrvata koji žive izvan nje.
Grlić Radman je kazao i da se sastao s predstavnicima 51 hrvatske porodice čija je imovina oteta, a uprkos pravomoćnim sudskim presudama još uvijek nije provedena uknjižba u katastru.&nbsp;
- Očekujem povrat imovine porodici Dabović i Tripković, kao i upis imovine u katastar za sve porodice. Naglasio sam kako je riječ o pitanju vladavine prava i poglavlju 23. u pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom - istakao je Grlić Radman.&nbsp;
Naveo je da je učestvovao na svečanoj akademiji Bokeljske mornarice povodom Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, koji je snažan podsjetnik na stoljetnu prisutnost Hrvata te važnost očuvanja identiteta, jezika, kulture i tradicije.
- Razgovarao sam i s kotorskim biskupom Mladenom Vukšićem o položaju hrvatske zajednice u Boki kotorskoj, njihovim potrebama i izazovima, uz nastavak potpore Republike Hrvatske kroz suradnju i dijalog - zaključio je Grlić Radman na mreži iks.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgrlicradman%2Fstatus%2F2011139603516813372%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ulcinj