Na sjevernoj obali Egipta, između pijeska pustinje i plavetnila Sredozemnog mora, nalazi se Marasi – luksuzno ljetovalište koje na prvi pogled oduzima dah. No, iza glamura najljepših plaža i hotela na svijetu krije se priča koja nadilazi turizam. Grupa crnogorskih novinara boravila je Marasiju, gdje je imala priliku da vidi rađanje jedne nove vizije. Posjeta je organizovana na poziv Mohameda Alabara – jednog od vodećih svjetskih vizionara u oblasti luksuzne arhitekture, ugostiteljstva i razvoja nekretnina. Ova posjeta, koja je obuhvatila i Egipat, dala je rijetku priliku da iz prve ruke doživimo prestižne hotele i inovativne poslovne modele koji redefinišu globalne standarde savremenog luksuza. Ovaj projekat kompanije Eagle Hills, koji je započet 2007. godine, još je u razvoju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250715230732_4569421d982be05ef3224a7d936c9eb18efcaeee39a3a75d912c44f0919a212c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250715230732_4569421d982be05ef3224a7d936c9eb18efcaeee39a3a75d912c44f0919a212c" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Marasi "><figcaption>Marasi (Photo: Mediabiro )</figcaption></figure>  <h2>Projekat će biti savršen 2030.</h2> Planirano je da bude završen 2030. godine. Brojke koje ga prate ostavljaju bez daha. Prostire se na 6,5 miliona kvadratnih metara, od čega je 4,1 milion kvadrata otvorenog prostora. Ima marinu sa 267 vezova. Više od četiri miliona gostiju posjetilo je Marasisamo prošle godine. <h2>Do najsitnijeg detalja</h2> Mustafa El Kadi, direktor razvoja u kompanijama Emaar i Eagle Hills kazao je da način na koji rade uključuje i najmanje detalje – od biranja boje cvijeća, do načina na koji će upravljati zgradama, pa sve do toga kako će boca maslinovogulja biti postavljena na sto u restoranu. Upravo tidetalji čine cjelinu. Nismo ovdje samo da prodajemonekretnine. Marasi nije samo odredište za bogate goste. To je projekatkoji je preoblikovao čitavu jednu regiju – ne samo građevinski, već i društveno. <h2>Otvorili više od 500 preduzeća</h2> Kako ističe,El Kadi, proučavaju potrebe zajednice oko njih. - Na primjer, u blizini Marassija nalazi se selo Sidi Abdel Rahman ivećina lokalnog stanovništva radi s nama – bilo u hortikulturi, gradnji ili izvođačkim poslovima. Možda je rijetkost, ali sada s nama sarađuje oko 20.000 ljudi. Otvorili smo više od 500 novih preduzeća – sve to vraća vrijednost lokalnoj zajednici- naveo je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250715230732_9b96ce8a54f6fc45f988e6fe73135471adc1633d9888f3dc0c0f805158afbe94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250715230732_9b96ce8a54f6fc45f988e6fe73135471adc1633d9888f3dc0c0f805158afbe94" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Marasi "><figcaption>Marasi (Photo: Foto: Mediabiro)</figcaption></figure>  <h2>Filozofija života</h2> U Marasiju se pazi na svaki detalj – od boje cvijeća u vrtovima do načina na koji je postavljen tanjir u restoranu. Iza svakog kadra krije se filozofija: učiti svakodnevno i stvarati sa srcem. Direktor razvoja u kompanijama Emaar i Eagle Hills, Mustafa El Kadi, istakao je da je u Marasiju prosječna cijena sobe u posljednjih pet godina porasla tri puta. - Država je od toga prikupilaporeze. Od jednog hotela, sada ih imamo deset. Stvorili smo mnoga radna mjesta – za radnike u građevini, ali i za brojne dobavljače. Sadasvakodnevno otvaramo nova radna mjesta, uglavnomza ljude iz Sidi Abdel Rahmana. Samo iz projektaMarasi uplatili smo 600 miliona funti poreza - poručio je. U obližnjem selu Sidi Abdel Rahman životi su se dramatično promijenili. Hiljade ljudi sada radi zahvaljujući projektu Marasi, a prihodi trgovina u selu su se utrostručili. Mustafa El Kadi, ispričao je da su posljednjih sedam godina sklopili 1600 ugovora – svi sa velikim ulaganjima i porezima. - Aerodrom El Alamein, koji ranije nije imao letove, sada ima svakodnevne letove iz Dubaija, SaudijskeArabije i drugih zemalja. Broj putnika je porastao za 50% u samo dvije godine. Kada stvoriš veliki projekatkoji nije samo stambeni – nego uključujeugostiteljstvo, sport, velnes, posao, vodeni park, lagunu, plaže – sve to zajedno stvara ogroman uticaj- naveo je on. <h2>Blještavo bijeli pijesak </h2> Od besprijekorno uređenih parkova i čistih ulica, preko hotela s uslugom najvišeg kvaliteta, do golf terena i konačno plaža s blještavo bijelim pijeskom i kristalnočistom vodom – Marasi je postao svjetski prepoznatljiva destinacija. Plaže, hotelski kompleksi i kompletnaturistička ponuda prilagođeni su najzahtjevnijim gostima. Ali zajednica nije zapostavljena. Izgrađene su tri škole, društveni i sportski centri. Ženama je omogućeno zaposlenje u poljoprivredi i malim biznisima. Za svaku kuću koju prodaju – jedna se gradi za one kojima je najpotrebnija. El Kadi je poručio da vjeruju da, kada sve uradite zajedno, to će vas na kraju dovesti do uspjeha. - Ne možete samo raditi podijelovima. Gospodin Alabar nam to uvijek govori: akosvaki dan sve radite zajedno, razmišljajućiistovremeno o cvijetu, zgradi, ljudima koji živenapolju, njihovoj djeci koja idu u školu – ako se, dakle, cio taj životni ciklus zatvori radeći zajedno, uspjeh je neizbježan. To je ono što razlikuje profesionalce koji posao rade kako treba od amatera. Amateri, znate, pobijede jednom i onda ne mogu da nastave dalje - kazao je El Kadi. Iz kompanije Eagle Hills kažu da po ovom modelu poslujuu svim zemljama u kojima realizuju projekte. Održivi razvoj pokazao se kao dobra formula, a ova poslovna filozofija se i dalje unapređuje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250715230732_7ba20d986738af3ffa53d3a703c4921f871c386b953c84fbb92ee814473dcb9c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250715230732_7ba20d986738af3ffa53d3a703c4921f871c386b953c84fbb92ee814473dcb9c" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Marasi"><figcaption>Marasi(Photo: Mediabiro )</figcaption></figure>  <h2>Veliki uticaj </h2> Direktor razvoja u kompanijama Emaar i Eagle Hills navodi da to ima veliki direktan uticaj – čak i na drugei nvestitore, kada vide nekoga poput gospodinaMohameda Alabara, koji radi u 30 zemalja, sada čak i u Evropi: u Srbiji, Letoniji, Albaniji. - Drugi investitori će ga slijediti. To se upravo dogodilo Egiptu. Kada je došla kompanija sa sjedištem u UAE, kada je došao gospodin Alabar – došli su i drugi. Siguran sam da će isti uticaj imati i na Crnu Goru - naveo je. Marasi pokazuje da se luksuz i društvena odgovornost ne isključuju. Kada se gradi s poštovanjem prema ljudima izajednici – svi su na dobitku. Prema rezultatima postignutim kroz turističke investicije u Egiptu, ulaganja Eagle Hillsa nadilaze pojam projekta. Zapravo, riječ je o socio-ekonomskom pokretu koji, osim prihoda, generiše isveukupan društveni rast.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marasi – egipatski dragulj s pogledom na budućnost

U dalekom Egiptu, među palmama i raskošnim zdanjima luksuznog Address Beach Resorta u Marassiju, gdje sunce nikad ne zalazi nad morem mogućnosti, sreli smo Jelenu Laketić – Nikšićanku koja, iako hiljadama kilometara daleko od doma, svakim danom nosi Crnu Goru u srcu. Jelena za Portal ETV priča o radu u rizortu koji je u vlasništvu Mohameda Albara, investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, čovjeka koji upravo planira ulaganja i u našoj zemlji. I dok se gradi most između kultura i država, Jelena je jedna od onih koji tiho i marljivo već godinama gradi svoj život – daleko od poznatog, ali ne i bez korijena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230732_17542ba7ab551f8a1e0bb2bdd2cab6e44622f1eff91c1d6ebf6d39ab368ce1a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711230732_17542ba7ab551f8a1e0bb2bdd2cab6e44622f1eff91c1d6ebf6d39ab368ce1a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Rizort u kojem radi Jelena"><figcaption>Rizort u kojem radi Jelena (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption></figure>  - Došla sam u Egipat jer sam željela nešto više – novo profesionalno i životno iskustvo. Oduvijek me fascinirala ova zemlja. Njena istorija, kultura, ljudi… sve je ovdje drugačije, a opet, u toj različitosti sam pronašla prostor da rastem - priča Jelena tiho, ali sa sigurnošću žene koja zna šta je ostavila i zašto. Kaže za Portal ETV da je biti daleko od kuće teško – najteže zbog porodice. - Moja majka je u Nikšiću. Samo njeno ime u meni budi osjećaj topline, sigurnosti i pripadnosti. Nikšić nije samo grad. To su uspomene u svakoj ulici, to je miris kiše na kamenu, to su prijatelji koje ne moraš zvati da znaš da su tu - kazala je ona. Rad u stranoj zemlji nosi svoje izazove. Bez znanja jezika i formalnog obrazovanja, mnogi ljudi iz regiona pristaju na najteže poslove za minimalne plate –od 200 do 300 dolara mjesečno. Jelena je imala više sreće – zahvaljujući volji, upornosti i posvećenosti, našla je svoje mjesto u timu jednog od najprestižnijih rizorta na egipatskoj obali.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230732_2d8017264b0314b63375092aa4675152a7970f9d2a72184dc6da85e645d54b67.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711230732_2d8017264b0314b63375092aa4675152a7970f9d2a72184dc6da85e645d54b67" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Rizort "><figcaption>Foto:Portal ETV/Miraš Dušević</figcaption></figure>  - Strano okruženje me natjeralo da postanem samostalnija. Naučila sam da cijenim ono što sam uzimala zdravo za gotovo – razgovor s majkom, običnu šetnju Nikšićem, poznata lica. Svaki poziv, svaka poruka sada imaju neuporedivo veću vrijednost - dodala je Jelena, Iako joj dani prolaze u radu, među gostima iz cijelog svijeta, srce joj je uvijek tamo gdje su korijeni. - Ja sam Nikšićanka. To nije samo geografija – to je identitet. I koliko god bila daleko, znam da ću se jednom vratiti. Jer snove možeš da gradiš bilo gdje, ali dom – dom je samo jedan - emotivno je Jelena poručila u razgovoru za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230732_1b5987b8e77aeb8a942bb6972bb824f3d8f0e19ccf8a195b7cc1ee8a9d172445.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711230732_1b5987b8e77aeb8a942bb6972bb824f3d8f0e19ccf8a195b7cc1ee8a9d172445" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Rizort "><figcaption>Rizort (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption></figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSN8EA12MQC8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Jelena Laketić o radu daleko od majke i rodne grude: Srce mi je u Nikšiću, ali snove gradim pod egipatskim suncem

Njegova vizija oblikovala je moderni Dubai i zauvijek redefinisala pojam investicije na Bliskom Istoku. Mohamed Alabar, istaknuti investitor koji sada planira velike projekte u Crnoj Gori, u ekskluzivnom intervjuu za crnogorske medije iz Dubaija otkriva svoje ambiciozne planove za našu zemlju. O Crnoj Gori govori kao o netaknutoj destinaciji sa ogromnim, neiskorištenim potencijalom. Ističe prelijepu prirodu, od zadivljujuće obale do impozantnih planina, i naglašava da su ljudi ovdje topli i gostoljubivi. Prema njegovim riječima, Crna Gora je dragulj izuzetne ljepote i neponovljive energije. Ključno pitanje glasi – gdje će ulagati? Alabar odgovara da intenzivno istražuje cijelu crnogorsku obalu, ali i planinska skijališta. Njegova vizija uključuje razvoj vrhunskog ljetnjeg rizorta, koji bi dodatno pozicionirao Crnu Goru kao prestižnu destinaciju na globalnoj mapi luksuznog turizma. Gospodine Alabar, hvala Vam za gostoprimstvo i prilikuda sa Vama popričamo o aktuelnim temama, ali i Vašem razvojnom putu. Društvo nam na početku ovog intervjua pravi mali Mohamed, Vaš unuk, pa za početak recite nam o toj viziji od koje je sve počelo, kada ste jednom i sami bili mali Mohamed? ALABAR: Ne znam da li je to bila vizija, ali znate, mislim da smo mi kao ljudska bića pod uticajem mnogih stvari u životu. I mislim da, ako nas one lijepo dodirnu, to je blagoslov. Cijelog svog života gledam velike, prelijepe zemlje, predjele, i divim im se. Pretpostavljam da sam duboko u sebi upravo to govorio: hoće li moj narod tako živjeti? Može li se to desiti u mom gradu, u mom mjestu? To je bilasamo misao. A kako sam bivao stariji i mogao da idem naprijed, pokušao sam jednu stvar i onda se ona ostvarila... Imao sam i mnogo pomoći. Moja vlada je bila podrška, ljudi su mi vjerovali, ekonomija je bila u redu. Dakle, postoji mnogo elemenata, i Bog je bio tu. A onda je to postala navika – da mislim da mi kao ljudska bića želimoda živimo lijep život.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a" data-rendition-name="original" width="4591" height="3104" loading="lazy" alt="Alabar sa unukom"> <figcaption>Alabar sa unukom(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  <h2>MOGU BITI HRABAR</h2> U Vašoj karijeri je puno toga čime se možete pohvaliti, a mi sjedimo preko puta Burdž Kalife, najvišeg arhitektonskog zdanja na svijetu koje je Vaš projekat. Koja je tajna koja stoji iza tog uspjeha? ALABAR: Ne znam da li postoji tajna, ali definitivno kada sam bio mlad, mislim da sam vjerovatno bio uplašen. Nijesam mislio da mogu išta od ovoga da uradim. Ali ljudska bića, postepeno, uz pomoć dobrih ljudi, prijatelja, ljudi sa kojima radite, porodice... i to se desi. Ako ste na pravom mjestu – a morate biti na pravom mjestu, naravno – onda kažete: mogu biti hrabar. Baš kao kada je Njegovo Visočanstvo željelo da izgradim Burdž Kalifu. Prvobitno sam projektovao zgradu od 90 spratova. Ali njegova vizija je bila toliko velika. Rekao je: ne, to se neće desiti. Ako nijeviše od bilo čega drugog na svijetu – ne dolazi mi. Ne želim da te vidim. Dakle, imaš i vođu koji ti pomaže da ideš naprijed. I zaista mislim da to dugujemo našim porodicama. Dugujemo to našem društvu, našoj zemlji, našim komšijama, našim prijateljima – da treba da pomažemo jedni drugima da idemo naprijed na mnogo, mnogo načina. Mnogi zaposleni sa kojima smo ovdje razgovarali kažu da ste mudar čovjek sa dalekom vizijom i da je zadovoljstvo raditi sa Vama. Koja je tajna tog dobrog odnosa sa Vašim timom? ALABAR: Pa, dobro, ne znam baš da li svi vole da rade sa mnom, jer nisam lak šef. Da, brz sam. Zahtijevam kvalitet. Zahtijevam dobar dizajn. Zahtijevam dobru korisničku podršku. Zahtijevam sve. Uvijek govorim svojim zaposlenima: morate biti kao umjetnici. Kada radimo naš razvoj, moramo znati puteve, pejzaže, igrališta, muziku, umjetnost, hranu, osvjetljenje, hotele, kupovinu, velnes, fontane, operskekuće, vatromete... Mislim, morate znati sve. I zaista mislimda, ako ste zaljubljeni u ono što radite, lako je sve naučiti. Ali ako ne volite ono što radite – ne ide. Dakle, imam odličan tim. <h2>RADITE NAPORNO</h2> Ali zaposleni kažu da, i kada pred njih stavljatezahtjevne zadatke, uvijek im objasnite razlog zbogkojeg im bude lakše da ih obave. Je li tako? ALABAR: Svi su oni mladi ljudi. Napravio sam više grešaka u životunego svi oni zajedno. I naučio sam iz tih grešaka. Ali istovremeno, mislim da je agonija koju nosim u sebi to što, znate, u mojim godinama sam pod pritiskom. Ljudi očekujuda radim dobre stvari, dobre projekte, da živimo lijep život, uz kvalitet i odgovornost. Čak mi je i vlada stavila velikiteret jer mi vjeruje. I to je na mene stavilo veliki pritisak – da ne želim nikoga da razočaram. Moram da primijenimnajbolju tehnologiju koju imamo. Dakle, nakon svegaurađenog, sada sam pod pritiskom da – šta god da uradim – mora biti još bolje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  I sada, nakon svih Vaših uspjeha, kako biste savjetovali malenog Mohameda, ili uopšte – mlade ljude? ALABAR: Pa, rekao bih mu da, ako ga Bog podari pozitivnim, otvorenim umom, da samo vrijedno radi, da bude iskren u vezi sa onim što radi. Praviće sigurno greške, ali da uvijek ide naprijed jer se svijet razvija. Smatram da naše društvo, mi sami kao ljudska bića, naše zemlje, naši gradovi, naši građani – svi imamo dužnost da idemo naprijed. U suprotnom, zaostaćemo. I barem kako ja osjećam – moramo biti ukorak sa svijetom. I zaista mislim da je to postala moja navika u načinu na koji poslujem. Probao sam to u mnogim drugim gradovima i dobro je funkcionisalo. Dakle, to je zaista dobra formula. Zato – budite pozitivni. Radite zaista naporno. Budite iskreni u vezi sa onim što radite. I morate biti hrabri. Intervju sada nastavljamo sami. Ugostili ste delegaciju crnogorskih medija ovdje u Dubaiju, gdje ste realizovalii svoje najveće projekte: Burdž Kalifu, Dubai Hills, Dubai Mall. A kada se i kako rodila ideja da Crna Gora bude jedna od Vaših investicija? ALABAR: Kada sam pogledao vašu obalu, veličinu vaše zemlje, veličinu vaše populacije, veličinu BDP-a, udio turizma, rekao sam: ovo može ići mnogo dalje. Sagledao sam nivoplata, hotelske cijene u određenim oblastima... Na primjer, 120 eura za dan na moru – pa ne možete biti na plaži za 120 eura, trebalo bi da bude 400 eura. Dakle, ima tu mnogo da se uradi, ali to nije pitanje novca. Radi se o napretku društva, o kretanju naprijed. Radi se o ponosu stanovništvakada mu ekonomija napreduje. Gledao sam vaše podatke. Inače, bili smo tamo prije 20 godina – Dubai je bio takav.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"> </figure>  <h2>CRNA GORA IMA NEVJEROVATN POTENCIJAL</h2> Kako i gdje vidite budućnost Vašeg investiranja u CrnojGori? ALABAR: Pa, zemlja je veoma zanimljiva. Netaknuta je, ima nevjerovatan potencijal, prelijepe ljude, prelijepu zemlju – bilo da je u pitanju obala ili planine. Osim toga, naravno, nalazi se u Evropi. I ono što shvatam jeste da je Crna Gora potcijenjena. Ima toliko prostora za napredak. Sviđaju mi se neke od promjena koje se dešavaju u zemlji. Sada razmatram nekoliko mogućnosti. Ako se nešto desi i akodobijem priliku – obećavam vam, pokušaću da uradimdobar posao. Pomenuli ste da biste sarađivali sa nekim od domaćih investitora. Da li ste imali nekog određenog na umu? ALABAR: Pa, ne, ne baš. Ali vjerujem da znate, ili da ste primijetili, da ovdje u Dubaiju imam oko 40.000 akcionara u svojojkompaniji. A u Egiptu imam blizu 11.000 lokalnihakcionara. Zato mislim da je dobro za mene kao stranca, kada dolazim u zemlju, da investiram zajedno sa lokalnimstanovništvom. Dakle, u bilo kom gradu da imam svojprojekat, volio bih da pozovem lokalne biznismene da mi se pridruže. Da se osvrnemo na one teme koje su uzburkale domaću javnost. Većinu lokalnih plaža ste vratili lokalnim zakupcima. Šta se dešava sa onom jednom u Ulcinju koju ste zakupili? Da li je pripremate za sezonu? ALABAR: Ne, mislim da sada razgovaramo sa nekim. Mislim da se nešto trenutno dešava sa tom jednom preostalom plažom. Najvjerovatnije će je i neki operater preuzeti. Mislim da se upravo sada nešto radi po tom pitanju. Da li razmatrate plažu Buljarica za svoje investicije? ALABAR: Istražujem cijelu obalu. Takođe, istražujem i planinska skijališta. Zaista bih volio da izgradim dobar ljetnji rizort u Crnoj Gori. Kada Vas možemo očekivati? ALABAR: Nadam se da ću možda pronaći nešto u naredna tri mjeseca. Ili bar naznaku da bismo mogli nešto da uradimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  <h2>PRVO ME PROVJERITE, NEMOJTE SAMO NEGATIVNO PRIČATI</h2> Da li ste malo razočarani odnosom prema Vama i navodima dijela nevladinog sektora da perete novac? I kako vidite korake Vlade u Vašem slučaju? ALABAR: Nisam razočaran. Ali ono što je u potpunosti promijenilo moje gledanje na tu situaciju jeste to što, kada sam drugi, treći put otišao u Crnu Goru i šetao ulicama, ljudi su me prepoznali. Bili su tako ljubazni. Dočekivali su me... Govorili su mi: nadam se da ćete ostati duže, nadam se da ćete nešto uraditi u mojoj zemlji. Ja sam veoma emotivan čovjek. Rekao sam: uradiću nešto u ovoj zemlji. I nije me briga ako ljudi sumnjaju u vezi sa bilo čim. Na to imaju puno pravo. Ali – morate me provjeriti ako mislite da sam loš. Prvo me provjerite. Nemojte samo negativno pričati. Istražite. Ali dobra vijest je da mislim da sada ostale tek samo dvije, tri osobe koje o meni govore negativno. Većina ljudi u Crnoj Gori je bila ljubazna prema meni, prijatno su me dočekali i uzbuđeni su. A to je za mene veliki podstrek. I nadam se da ih neću iznevjeriti. <h2>OVAJ MOHAMED IZ DUBAIJA – ON JE BIO DOBAR ČOVJEK</h2> Da li biste sada, nakon svega što ste prošli u crnogorskoj javnosti, imali savjet za nove investitore ili možda neki savjet za Vladu kod najava ovako velikih Investicija? ALABAR: Nemam savjet ni za koga. Mislim da je to bila moja stvar. Moram da upravljam svojim poslom. I sve što mogu da vam kažem je da sam zaista uzbuđen što me ljudi dočekuju. Zato ozbiljno tražim prilike i uradiću nešto u Crnoj Gori. Obećavam vam. Obećavam vam! Uradiću to. Uz to, znate, dobijam mnogo predloga iz mnogih gradova, od mnogih biznismena. Dakle, svakako bi trebalo da nešto uradim. A to što kažete da su mediji prenosili – mislim da su me stvarno još više uzbudili, jer mislim da je vaša zemlja veoma zanimljiva i da moram da poslujem sa njom. Stvoriću nešto što je toliko lijepo da će ljudi reći: vau, ovaj Mohamed iz Dubaija – on je bio dobar čovjek. U jednom od Vaših ranijih intervjua pomenuli stemogućnost osnivanja svojevrsnog centra za obuku lidera. Da li tako nešto planirate da sprovedete i u Crnoj Gori? ALABAR: Program liderstva mi je u srcu, jer sam i sam bio dio tog programa i eto – valjda sam postao neko poseban. Zato bihzaista volio da to ponovim u svakoj zemlji u kojojposlujem. Moj tim u Albaniji sada su profesionalci prveklase, ali smo ih obučavali tri, četiri godine. Moj tim u Srbiji je takođe prva klasa. Dakle, gdje god da idemo – ljude koje dovodimo u naš tim obučavamo. Dovodimo ih u Dubai, vodimo ih u druge zemlje. Mislim da bi bilo veoma zanimljivo imati centar za obuku za tehnologiju i ugostiteljstvo u Crnoj Gori. <h2>NEVJEROVATNA LJEPOTA, NEVJEROVATNI LJUDI</h2> <h2>Kada biste svoju porodicu vodili u Crnu Goru na odmor, gdje biste birali da odete – na more ili na planinu?</h2> ALABAR: Pa, znate, moja majka želi da ide u planine. Nedavno smo isplanirali putovanje. Kao Arapi, znate, mi više volimo planine jer je ljeto veoma vruće kod nas, kao što vidite. Dakle, trčimo u hladnije krajeve, i znate – neki od gradova koje sam vidio u vašoj zemlji su samo sat udaljeni odglavnog grada. To je jednostavno nevjerovatna ljepota, nevjerovatni ljudi, vrijeme... Mada i obala Crne Gore je nevjerovatna. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPys-pmq6WtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

Alabar: Sigurno dolazim u Crnu Goru - napraviću nešto po čemu ćete me pamtiti

Kompanija Igl Hils Montenegro Mohameda Alabara ipak je potpisala ugovor za zakup jednog kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži, saznaje nezvanično Televizija E.
Riječ je o plaži Tropikana - jednoj od prvih privatnih plaža u Crnoj Gori, koja je više puta dobijala plave zastavice.&nbsp;
Za ostalih osam plaža, prema informacijama Televizije E, još ništa nije riješeno - niti je Alabar potpisao zakup, niti su bivši zakupci dobili zeleno svjetlo da krenu da uređuju kupališta.

Portal ETV

Alabar potpisao ugovor za zakup jednog kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži

Vlada bi trebalo da daje saglasnost ili zaključak na osnovu čega bi sekretarijati u Opštini Ulcinj mogli dati privremena rješenja za rad zakupcima plaža, do dobijanja potpunih dokumenata - kazao je prvi čovjek ove opštine za Televiziju E Genci Nimanbegu,. Jedini uslov bi, kako je rekao u našoj informativnoj emisiji "24 sata", bio da zakupci imaju potpisani ugovor sa Morskim dobrom o zakupu, bilo privremenog objekta, bilo kupališta, te da se onda na osnovu toga izdaje privremeno rješenje za rad koje bi trajalo na primjer do kraja avgusta ili kraja septembra. - Veoma sam zabrinut, i ranije sam bio, za ovu turističku sezonu. Sad i još više, jer ušli smo u šesti mjesec. Ako Vlada narednih dana ne usvoji ovaj zaključak, znači da će kašnjenje biti još veće. Nijedan sekretar ili radnik neće preuzeti na sebe odgovornost da izda nešto van zakonskih okvira, stoga apelujem na one koji su pogriješili, koji neće snositi odgovornost za ovo kašnjenje, već će to biti sama turistička sezona, građani i privrednici - ističe Nimanbegu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602200652_982b8a012e917bc4a65ed6390ad7e999ddb5280f9940ce157d6e53c6cd72c73c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250602200652_982b8a012e917bc4a65ed6390ad7e999ddb5280f9940ce157d6e53c6cd72c73c" data-rendition-name="original" width="1057" height="582" loading="lazy" alt="Genci Nimanbegu"> <figcaption>Genci Nimanbegu(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Podsjeća da još ništa nije riješeno sa devet plaža koje je investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamed Alabar prvobitno dobio na tenderu, a tu je i još šest plaža za koje je ponovljena tenderska procedura i nije završena, a očekuje se da neće ni biti do kraja ovog mjeseca. - Morsko dobro i dalje ne želi prihvatiti grešku koju su oni i ministarstvo napravili kad su išli u tendersku proceduru sredinom godine - ocijenio je Nimanbegu. Džavid Hodžić već dvije i po decenije zakupac je kupališta na ulcinjskoj velikoj plaži. Vođen iskustvom, kupalište je pripremio uprkos tome što kasne o tenderi i ugovor sa Morskim dobrom. Za sada odobrenje za rad nema, a na državu apeluje da njemu i ostalim zakupcima omogući da posluju legalno. - Mi smo oko 20. maja završili ugovor sa Morskim dobrom vezano za kupališta , za plažni bar i za kamp, međutim, ima već 13 dana od tada i imamo problem sa izdavanjem odobrenja za rad. Pošto Morsko dobro traži da se urade projekti za kupališta, plažne barove i kampove, tu ostaje jedan period kad mi to ne možemo da završimo. Kad bi sad počeli da radimo idejni projekat koji se traži za kupalište, saglasnost glavnog gradskog arhitekte, za plažni bar je potrebno idejno i glavno rješenje, potom revizija projekta, kao i saglasnost glavnog arhitekte, te za kamp - dodatno je potrebna i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.. To bi iziskivalo toliko vremena da mi ne bi stigli do nove godine da završimo - ističe Hodžić za TV E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602200644_e3ae60fe0dab3feaf0ba5d4ffa28179cef90536747e7066ad21841a7bf5121f7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602200644_e3ae60fe0dab3feaf0ba5d4ffa28179cef90536747e7066ad21841a7bf5121f7" data-rendition-name="original" width="1060" height="591" loading="lazy" alt="Džavid Hodžić"> <figcaption>Džavid Hodžić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  On kaže i da zakupci kupališta nikada nijesu bili u lošijem položaju, a sve se već odražava na sezonu, pa očekuju podršku ulcinjske uprave. - Nama ostaje nada da će predsjednik Opštine sa strukturama iz Morskog dobro dogovoriti donošenje privremenih rješenja, jer mi sad faktički nemamo odobrenje za rad, sad smo neki divlji zakupci koji izdaju plažni mobilijar na nelegalan način. Imamo usluge hrane i piće na nelegalan način, a izdajemo isto prostor u kampu na nelegalan način. Mi to ne želimo - rekao je Hodžić. Zakupci kupališta ukazuju na to da bi ovaj problem trebalo riješiti hitno, već ove sedmice. - Mi se borimo na pravi način da dočekamo i ispratimo turiste, a ovo što treba da riješi Morsko dobro sa Vladom i Opštinom Ulcinj je njihov problem i neka ga oni rješavaju - kazao je Hodžić. J. B.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2SR1F3IeytQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nimanbegu: Vlada da da saglasnost na privremena rješenja za rad; Hodžić: Zakupci kupališta nikada nijesu bili u lošijem položaju

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata - dokument koji već sada nosi potencijalno nesagledive posljedice po javni interes, prirodna bogatstva i suverenitet zemlje - ponovo će se uskoro naći pred poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore, podsjetila je grupa nevladinih organizacija, potpisnica inicijative “Velika plaža ili velika laža”.
Nakon što je predsjednik države iskoristio svoje ustavno ovlašćenje i vratio zakon na ponovno odlučivanje, kažu, pred Skupštinom je druga šansa.
- U pitanju je, slikovito rečeno, popravni ispit koji će ostati zabilježen u političkoj biografiji svakog poslanika i svake poslanice. Ali gdje je struka? Gdje su nadležne institucije koje treba da brane javni interes? Zašto ćute - upitali su potpisnici inicijative „Velika plaža ili velika laža“.
Oni su pozvali ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te Agenciju za zaštitu životne sredine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, ali i Univerzitet Crne Gore, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti (CANU) i Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti (DANU) da se hitno oglase i jasno iznesu svoj stav o potencijalnoj realizaciji ovog Sporazuma.
- Očekujemo da kažu: Kako gledaju na mogućnost da se megalomanski građevinski projekti realizuju na zaštićenim i ekološki osjetljivim područjima, uključujući Veliku plažu, Buljaricu, Bjelasicu, Hajlu? Kakve će biti posljedice po prirodne resurse, biodiverzitet i ustavni poredak ako se Sporazum ratifikuje? Zbog čega uporno izostaje stručno mišljenje o dokumentu koji briše javnu kontrolu, ukida pravne mehanizme zaštite i potkopava princip održivog razvoja? Ćutanje institucija i akademske zajednice u ovako važnom trenutku nije neutralan stav. Ćutanje je saučesništvo - navode u saopštenju.
Pozvali su struku da preuzme odgovornost i prestanu da posmatraju iz prikrajka dok se odlučuje o budućnosti Crne Gore, te da javno i nedvosmisleno iznesu stručne argumente na osnovu kojih će poslanici i poslanice moći da donesu informisanu i odgovornu odluku.
- Ovo nije pitanje političke pripadnosti. Ovo je pitanje profesionalne etike, akademskog integriteta i moralne obaveze prema društvu. Ako sada ne progovorite, kada ćete? Zakon o potvrđivanju Sporazuma je pred Skupštinom ponovo. Ovo je trenutak da struka stane ispred interesa investitora. Neka vas ne pamte po tome što ste ćutali. Neka vas pamte po tome što ste branili najvrijednije što ima Crna Gora - ističu iz ove inicijative.
Podsjećamo, inicijativu „Velika plaža ili velika laža“ potpisali su Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, KANA/ko ako ne arhitekt, Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, CEE Bankwatch Network, Crnogorsko društvo ekologa, Green Home, MogUL Portal, Portal Ulcinj info, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Expeditio, EnvPro, Organizacija KOD, Biciklo.me, Centar za građansko obrazovanje CGO i Gradionica.

Potpisnici inicijative "Velika plaža ili velika laža": Vrijeme je da struka progovori

Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
- Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi - naveo je arapski investitor.
Alabar je pojasnio da je nakon oštrih reakcija javnosti odlučio da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.
- Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite. Na osnovu onoga što sam vidio i pročitao shvatio sam da ljudi ne žele investicije na tom prostoru i mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima - kazao je Alabar.
Pojasnio je da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih ali i sjevernih crnogorskih opština.
- Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija - kazao je Alabar.
Dodao je da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi eura.
- Ako negdje uložite recimo jednu milijardu eura uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju - rekao je on.
Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.
- Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera - dodao je Alabar.
Nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.
- Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje - zaključio je Alabar.&nbsp;

Alabar: Odustao sam od Velike plaže, sad me zanima jedna lokacija na obali i jedna na sjeveru

Građani, politika Ulcinja i političke partije jednoglasno i zajedno poručuju da mi ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju - poručio je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na protestu koji je danas održan u ovom primorskom gradu kako bi još jednom iskazali revolt protiv najavljenih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iz Opštine Ulcinj obavijestili su ranije da su politički subjekti postigli dogovor da danas u 11 sati organizuju jednosatno protestno okupljanje u Kručama, odnosno naselju koje se nalazi na magistralnom putu Ulcinj -Bar, kao i na graničnom prijelazu Sukobin. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F8m8jr2myWw8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nimanbegu je, tokom blokade puta, kazao da će putnicima po završetku protesta dijeliti flajere uz izvinjenje što se ovako nešto dešava. To je, kako ističe, protiv njihove volje. - Ali vidite, građani, politika Ulcinja i političke partije jednoglasno i zajedno poručuju da mi ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju - kazao je Nimanbegu. Na transparentima koji su okupljeni građani nosili moglo se, pored ostalog, pročitati: "Nećemo napredak koji nas guši" kao i "Vladi Crne Gore - Nismo na prodaju, pozdrav za Alabare - S ljubavlju iz Ulcinja".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515140556_2ef5f12b77f63378aeccc21f29bb7cd7f0f5195cf07adad96f8f167eddc5cf8f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515140556_2ef5f12b77f63378aeccc21f29bb7cd7f0f5195cf07adad96f8f167eddc5cf8f" data-rendition-name="original" width="553" height="810" loading="lazy" alt="Sa protesta u Ulcinju"> <figcaption>Sa protesta u Ulcinju(Photo: TV E/Suzana Ganić)</figcaption> </figure>  I u Podgorici je danas na platou ispred hotela Hilton, gdje je održana konferencija na kojoj je govorio investitor Mohamed Alabar, održan performans nevladinih organizacija i građanskih aktivista koji se protive sporazumu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fjedino-sto-alabar-moze-dobiti-besplatno-je-saka-zemlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Jedino što može besplatno da dobije je šaka crnogorske zemlje - poručila je Vanja Ćalović Marković iz MANS-a ukazujući na simbolični poklon u tegli na kojoj je pisalo „Gratis“, poručujući da će sve ostalo morati da dobije na javnom tenderu, u skladu s pravilima Evropske unije. Riječ je, kako je istakla, o investitoru koji, kažu iz Vlade, nije izabran da radi na projektu gdje će navodno biti tender. - To je taj nivo apsurda sa kojim se suočavamo kada je u pitanju nova vlast i kada je u pitanju ovaj posao. Mi smo ovdje došli da danas gospodinu Alabaru damo jednu šaku zemlje Crngorske i to je jedino što može besplatno da dobije građana Crna Gore. Sve drugo će morati da dobije na tenderu. Isključivo na tenderu, isključivo po pavilima Evropske unije. Beskrajno smo zahvalni Evropskoj uniji što nas štiti od odluka našeg premijera i odluka naše Skupštine - kazala je Ćalović Marković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051515058_aabe8e898756f01e53cfe900b30924d714d67e6924fff8ac5b367c9412772392.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051515058_aabe8e898756f01e53cfe900b30924d714d67e6924fff8ac5b367c9412772392" data-rendition-name="original" width="570" height="837" loading="lazy" alt="Sa protesta u Ulcinju"> <figcaption>Sa protesta u Ulcinju(Photo: TV E/Suzana Ganić)</figcaption> </figure>  Ona je dodala i da su beskrajno zahvalni Specijalnom državnom tužilaštvu što je, kako je kazala, pored svih ogromnih poslova koje radi otvorilo i ovo pitanje. Iako premijer Milojko Spajić i članovi njegovog Pokreta evropa sad, uz podršku nekih medija, nedjeljama unazad vode kampanju u kojoj tvrde da u Ulcinju neće biti nikakvih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata bez saglasnosti lokalne zajednice, današnji nastup Mohameda Alabara, osnivača kompanija Emaar Properties i Eagle Hills, na konferenciji posvećenoj razvoju nekretnina u hotelu Hilton u Podgorici bio je dominantno fokusiran baš na tu destinaciju i crnogorsko primorje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Falabar-ne-volim-da-kupujem-zemlju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Govorio je o potrebi da Crna Gora ima veliku međunardonu marinu, plažnim klubovima, javnim plažama, te izgradnji ne stanova, već „domova za odmor“ koji ne bi ugrozili demografsku strukturu lokalne zajednice jer, kako je kazao, „neki Njemac ili Amerikanac se ne bi preselili da žive u Crnu Goru“. On uvjerava i da je njegov novac čist. - Ako budem pozvan da investiramo, moj novac dolazi iz najstrože kontrolisanih evropskih banaka. Ali ja ne dolazim da kupim vašu zemlju - dolazim da radimo zajedno - kazao je Alabar.

Nimanbegu: Građani i političke partije Ulcinja jednoglasno poručuju da ne damo našu zemlju na sto godina na prodaju

Iako premijer Milojko Spajić i članovi njegovog Pokreta evropa sad, uz podršku nekih medija, nedjeljama unazad vode kampanju u kojoj tvrde da u Ulcinju neće biti nikakvih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata bez saglasnosti lokalne zajednice, današnji nastup Mohameda Alabara, osnivača kompanija Emaar Properties i Eagle Hills, na konferenciji posvećenoj razvoju nekretnina u hotelu Hilton u Podgorici bio je dominantno fokusiran baš na tu destinaciju i crnogorsko primorje.
Govorio je o potrebi da Crna Gora ima veliku međunardonu marinu, plažnim klubovima, javnim plažama, te izgradnji ne stanova, već „domova za odmor“ koji ne bi ugrozili demografsku strukturu lokalne zajednice jer, kako je kazao, „neki Njemac ili Amerikanac se ne bi preselili da žive u Crnu Goru“.
On uvjerava i da je njegov novac čist.
- Ako budem pozvan da investiramo, moj novac dolazi iz najstrože kontrolisanih evropskih banaka. Ali ja ne dolazim da kupim vašu zemlju – dolazim da radimo zajedno – kazao je Alabar.
On je kazao da ne podržava model da strani investitori kupuju zemljište. Umjesto toga, zalaže se za formiranje zajedničkih kompanija u kojima lokalni partneri imaju udio, sjede u odboru i, kako kaže, nadziru sve – od ugovora i prodaje do cijena i izvođenja radova.
Alabar je tako potvrdio ono što je premijer Spajić najavio još početkom aprila u intervjuu Televiziji Crne Gore kada je saopštio modalitet eventualne saradnje sa investitorima iz UAE.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone – kazao je tada Spajić.
Premijer je tada rekao da će strani investitori biti partneri, ali da bi Crna Gora zadržala pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-najavio-model-saradnje-sa-uae-drzava-u-posao-ulazi-sa-zemljistem-kao-suvlasnik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Alabar je danas, govoreći o primjerima, izdvojio Porto Montenegro, nazivajući ga globalno poznatijim od same Crne Gore.&nbsp;
- Zar nije nevjerovatno da Porto Montenegro ima cijenu od 700 dolara po noćenju, dok su druge destinacije na cijeni od 150 dolara? Nedopustivo je da lokalna zajednica ne profitira ravnomjerno. Ako radimo zajedno, zašto da svi ne zarađujemo 700 po noćenju – zapitao se retorički arapski investitor
Govoreći o javnim nabavkama i transparetnosti, o čemu su zabrinutost iskazali građanski aktivisti, opozicija, ali i evropske institucije, Alabar je kazao da sve mora biti trasnparentno.
- Ako dođe do sporazuma između dvije vlade, neko mora da odluči koji su uslovi – koji su komercijalni uslovi. Vlada, tipično, uključuje banke koje je savjetuju: 'Ako želite da radite s tom kompanijom, ovo su stvari koje, u skladu s međunarodnim standardima, treba da tražite.' Sve to ide u Skupštinu, koja može reći: 'Tražite više'. Ako se slože i glasa se – ti uslovi se pošalju meni. Ja ih pogledam i kažem: 'U redu, prihvatam' – ili ne prihvatam. Sve mora biti transparentno – navodi on.
Dodao je da kada se strane slože, formira se odbor.&nbsp;
- U tom odboru sjede predstavnici Vlade, lokalni investitori i svi drugi partneri. Svaka odluka – bilo da se radi o trgovima, igralištima, ulicama, pločicama – prolazi kroz proces javne nabavke. Svaka tačka se obrađuje kroz otvoreni tender – kazao je on uprkos činjenici da potpisanim sporazumima sa UAE Crna Gora stavlja van snage zakonodavstvo države koje se tiče upravo tih procedura.
On je istakao da njegov poslovni model podrazumijeva uključivanje lokalnih vlasti i zajednice u planiranje, odlučivanje i nadzor.&nbsp;
Alabar je pozvao lokalne preduzetnike i institucije da ako imaju projekte – da mu ih saopšte.&nbsp;
- Ako su uslovi pošteni i jasni, sjedamo i radimo. Ako nisu, ostajem u svojoj zemlji, a vi u svojoj – ali se i dalje volimo – poručio je Alabar.&nbsp;

Duško Mihailović

Alabar: Ne volim da kupujem zemlju

Političke partije u Opštini Ulcinj postigle su dogovor da sjutra u 11 sati, u trajanju od jednog sata, održe protesna okupljanja u Kručama, odnosno naselju koje se nalazi na magistralnom putu Ulcinj - Bar, i na graničnom prelazu Sukobin kako bi još jednom iskazali revolt protiv najavljenih investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u ovu opštinu.
Kako je saopštio predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, prinuđeni su na ove korake jer Vlada i premijer Milojko Spajić ne odustaju od svojih nauma.
- Na ovaj način još jednom potvrđujemo naše jasno protivljenje takvim namjerama - rekao je na konferenciji za štampu Nimanbegu, kojoj su prisustvovali i predstavnici najvećeg broja stranaka u lokalnom parlamentu.
On je najavio i niz drugih institucionalnih i pravnih mjera koje će se narednih dana preduzeti istim povodom.
- Mi kao Opština smo od samog početka jasno stavili do znanja da smo za održive investicije. Zabrinuti činjenicom da naši zahtjevi nijesu naišli na razumijevanje od strane predsjednika Vlade i njegovih saradnika, primorani smo da svim demokratskim sredstvima stanemo u odbranu naše imovine i naših resursa. Ovom gradu je potreban razvoj, ali ne na štetu urbanog, ekološkog i socijalnog integriteta. Zato smatramo da će transparentnost i dijalog ostati naši vodeći principi - kazao je Nimanbegu.
Posebno je zahvalio civilnom sektoru i predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću zbog angažovanja po ovom pitanju, ali i istakao činjenicu da nijesu ispoštovane ni preporuke koje je dao Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta, što, prema njegovim riječima, zabrinjava.
- O svemu ovome smo informisali ambasade i diplomatska predstavništva u Crnoj Gori. Sa činjenicama i argumentima smo govorili u skupštinskim tijelima, ali smo i protestovali ispred Parlamenta. Ipak, očigledno je da je Vlada odlučna da realizuje najavljeni Sporazum, što potvrđuje i nedavna posjeta gospodina Alabara Podgorici. I njemu smo jasno predočili naš stav putem otvorenog pisma i očekujemo od njega da uvaži opravdane primjedbe građana Ulcinja - poručio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Sjutra protestno okupljanje u Kručama i na Sukobinu, prinuđeni smo na ove korake jer Vlada i Spajić ne odustaju od svojih nauma

Dolar je oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama drugu sedmicu zaredom, jer je najnoviji izvještaj o inflaciji u SAD-u podržao očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) u septembru sniziti kamate prvi put u ovoj godini.
To znači manji prinos na američku u odnosu na ostale globalne valute.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,44 odsto na 97,84 bodova, čime je skliznuo drugu sedmicu zaredom, prenosi Hrportfolio.
Pritom je kurs eura ojačao 0,5 odsto prema dolaru, na 1,1697 USD.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,37 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 147,18 jena (JYP).
Ključni izvještaj o inflaciji u SAD-u mjerenoj potrošačkim cijenama, pokazao je da je inflacija stabilna - iznosila je u julu na godišnjem niovu 2,7 odsto, 0,1 procentni poen niže nego su ekonomisti prognozirali.
U takvim uslovima, kao i zbog slabosti na američkom tržištu rada, porasla su očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope za četvrtinu procentnog poena i moguće u još dva navrata do kraja godine.
Prema CME FedWatchu, tržišta novca odražavaju čak 93-procentnu vjerovatnoću za smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu procentnog poena u septembru.
Smanjenje kamatne stope Fed-a u septembru, prvo ove godine, a možda i još jedno prije kraja godine, ostaje osnovna prognoza za većinu ekonomista koje je anketirao Reuters usred rastuće zabrinutosti oko zdravlja najveće svjetske ekonomije.
"Rizici od recesije ostaju niski, ali mislim da je mudro da Fed zauzme neutralniji stav i smanji kamatne stope na narednim sastancima", naveo je u svojoj bilješci glavni ekonomista LPL Financiala, Jeffrey Roach.
Međutim, prema nekim analitičarima, nije riječ samo kamatnim stopama.
U Morgan Stanley-u naime procjenjuju da je premija rizika dolara trenutno šest odsto u poređenju s rasponom od pet do devet odsto još od aprila.
Ta investiciona banka sada vidi dovoljno prostora za povratak premije rizika na te vrhunce, ili čak i njihovo premašivanje, što potencijalno slabi američku valutu. Investitori već pojačano štite svoja ulaganja u američku imovinu od kursnih rizika.
S druge strane, većina analitičara očekuje da će euro imati koristi od bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini.

Dolar oslabio drugu sedmicu zaredom

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da njegov ruski kolega Vladimir Putin "ne želi mir" već "kapitulaciju" Ukrajine, u izjavi posle video poziva sa predstavnicima takozvane "koalicije voljnih" saveznika Kijeva.
- Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Ako hoćete moje intimno ubeđenje, ne. On hoće kapitulaciju Ukrajine, to je predložio - rekao je francuski šef države i dodao da on hoće "snažan, trajan mir, odnosno mir koji poštuje međunarodno pravo, suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja".
Makron je ocijenio nasuprot tome da američki predsjednik Donald Tramp traži mir između Rusije i Ukrajine.
Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sjutra u Vašingtonu, kome će prisustvovati i Makron i nekoliko evropskih zvaničnika, Makron je rekao da je njihova želja da predstave ujedinjeni front Evropljana i Ukrajinaca, i da zatraže od Amerikanaca da kažu "do koje tačke" su spremni da doprinesu garancijama bezbjednosti koje će biti ponuđene Ukrajini u mirovnom sporazumu.
- Ne može biti teritorijalnih pregovora o Ukrajini bez Ukrajinaca - i, kako je dodao, isto tako &nbsp;-ne može biti razgovora o bezbjednosti Evropljana bez njih.
On je zatražio da Evropljani budu pozvani na buduće samite o Ukrajini.
Pitanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu je u centru izrade mogućeg mirovnog sporazuma, a cilj je da se time odvrati Rusija od novog napada na Ukrajinu.
Makron je obazrivo reagovao na mogućnost koju je predložio Donald Tramp da Ukrajina dobije zaštitu sličnu zemalja NATO, ali da ne postane članica Atlantskog saveza.
- Mislim da jedan teoretski paragraf nije dovoljan. Pitanje je suština - rekao je Makron.
- Kako kolektivno da osiguramo da se poštuje međunarodni poredak i da je bezbjednost svih nas zaštićena, zato što se radi o bezbjednosti Evropljana i Francuske - rekao je Maron iz svoje ljetnje rezidencije u tvrđavi Breganson, na jugoistoku Francuske, posle dvosatnog sastanka sa predstavnicima "koalicije voljnih".
Makron je rekao da Evropljani sjutra idu u Vašington ne samo da bi pratili ukrajinskog predsjednika, već da brane interese Evropljana.

Makron kaže da Putin ne želi mir za Ukrajinu već kapitulaciju

Politički projekat pod krstom, obavještajna mreža pod mantijama tiha okupacija koja traje, Crna Gora ćuti.
Udar u srce države
Srpska crkva u Crnoj Gori odavno nije samo vjerska institucija. Ona je dobro uvezana politička i obavještajna struktura, čvrsto integrisana u strategiju “srpskog sveta”, ideološkog projekta koji pod mantijom i liturgijom nosi plan demontaže crnogorske državnosti.
Njen uticaj je sistematski građen decenijama: od preuzimanja crnogorskih manastira i crkava, do infiltracije u obrazovanje, medije i politiku. I sve to uz prećutnu, a ponekad i otvorenu podršku domaćih političkih struktura koje, iz interesa ili straha, pokorno ćute.
Jonikije i Metodije – mitropoliti sa političkom agendom
Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije nije samo poglavar Srpske crkve u Crnoj Gori, on je politički akter sa jasnim zadatkom: cementirati srpski identitet i crkvenu vlast nad Crnom Gorom. Njegovi javni nastupi često su maskirani “brigom za narod”, dok u praksi proizvode duboke društvene podjele, demonizuju crnogorski jezik i istoriju, te otvoreno štite interese Beograda.
Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, nasljednik Amfilohijevog radikalnog modela, nastavlja istu strategiju: umrežavanje parohija sa tzv. pravoslavnim bratstvima koja se pretvaraju u poluvojne formacije, lojalne Srpskoj crkvi. Pod njegovim blagoslovom održavaju se okupljanja na kojima se otvoreno pjevaju četničke pjesme, promoviše velikosrpska ikonografija, negira crnogorski identitet, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;otkriva spomenik ratnom zločincu.
Struktura koja prelazi granice vjere.
Srpska crkva u Crnoj Gori ima sve elemente jedne paralelne vlasti:
- Poitički vrh &nbsp;i mitropoliti koji koordiniraju poruke sa Beogradom;
- Medijski aparat, portali, televizije i štampani mediji pod kontrolom Srpske crkve, koji šire propagandu;
- Logistika – mreža “vjernika” spremnih za ulične akcije, pritiske i provokacije;
-Fiansijski resursi – donacije iz Srbije i Rusije, mimo državne kontrole;
- Obavještajna veza – koordinacija sa srpskim i ruskim službama, uz aktivno prikupljanje podataka o političkim protivnicima.
Posljedice kapitulacije
Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je prva ozbiljna prijetnja monopolističkom položaju Srpske crkve u Crnoj Gori. Ali, umjesto dosljedne primjene, država je pod pritiskom litija i političkih ucjena, kapitulirala. Povlačenje zakona otvorilo je vrata još agresivnijem djelovanju Srpske crkve a institucije su pokazale svoju nemoć i potpunu podložnost crkveno- poitičkom pritisku.
Ovo više nije crkveno pitanje
Ovo nije spor oko ikona, liturgija ili vjeronauke. Ovo je pitanje političkog opstanka države. Dok god Srpska crkva ima militarističko &nbsp;prapolitičku komponentu, Crna Gora će biti taoc jedne ideologije. To je ideologija koja ne priznaje postojanje crnogorskog naroda, jezika ni kulture, i koja je spremna da to “riješi” svim sredstvima.
Dosta je bilo pokoravanja. Dosta je bilo straha pred mantijom koja komanduje kao general, a glumi pastira. Crna Gora nije ničija eparhija, niti oltar na kojem će se žrtvovati njen narod, jezik i sloboda.
Ko danas zatvara oči pred političkom i obavještajnom mašinerijom Srpske crkve, śutra će gledati kako nestaje država u kojoj živi. A kada posljednji put zazvone zvona sa otetih crnogoroskih manastira i crkava neće zvoniti na &nbsp;molitvu, već na uzbunu , da je Crna Gora pala.
Zato, ili ćemo sada prekinuti ovu okupaciju u mantiji, ili ćemo vječno živjeti kao narod bez imena, pod tuđim barjakom i tuđim jezikom.&nbsp;
Nema trećeg puta.
Da je vječna Crna Gora!!!

Mantija kao bajonet: Kako Srpska crkva i njeni mitropoliti razaraju Crnu Goru

Još jedan gaf na terenima Prve crnogorske lige - utakmica u Tivtu između Arsenala i Budućnosti prekinuta je zbog kvara na reflektorskom osvetljenju. Dešava se to i na mnogo većoj sceni, i na boljim stadionima, ali je problem što je ovo bila tek druga utakmica pod reflektorima u Tivtu u istoriji.
Naime, stadion u Tivtu dobio je reflektore, njih 160 komada, 4. avgusta.
Kompletnu investiciju od 800 hiljada eura finansirao je Fudbalski savez Crne Gore.
Prva utakmica pod reflektorima odigrana je upravo te večeri, a sastali su se Arsenal-Jedinstvo na startu domaćeg šampionata.
I već na drugoj utakmici došlo je do kvara.
Meč između Arsenala i Budućnosti nastaviće se sjutra od 18.30 od momenta prekida

Investicija od 800 hiljada eura: Reflektori u Tivtu "izdali" već na drugom meču

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: mohamed-alabar