Regionalni vodovod traži sprovođenje sudskih odluka i 17 miliona
Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje razmatrao je na 65. sjednici aktuelno stanje u predmetu "Štrabag", imajući u vidu dugogodišnji sudski spor, višemilionsku štetu koja je nastala i sve dosadašnje odluke nadležnih sudova, uključujući Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore, te odluke Ustavnog suda Crne Gore.
Kako je za "Dan" rekao Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, konstatovali su da je predmet imao značajne finansijske i pravne posljedice po poslovanje preduzeća i da i dalje postoje otvorena pitanja u vezi sa sudskim odlukama koje su prethodile današnjem stanju.
– Shodno tome, Odbor direktora Regionalnog vodovoda pokrenuo je inicijativu i izričito ovlastio svoje punomoćnike da preduzmu sve dalje pravne i proceduralne aktivnosti u predmetu "Štrabag", sa ciljem aktivne zaštite interesa preduzeća, obezbjeđenja pravne sigurnosti i efikasnog praćenja daljeg sudskog postupka – kazao je Lakušić.
Kako je dodao, i nadalje će kontinuirano pratiti sve aktivnosti u vezi sa predmetom i ostaju posvećeni zaštiti interesa preduzeća sve do pravnog i konačnog rješenja slučaja, uzimajući u obzir i širi kontekst finansijskih i operativnih posljedica po poslovanje Regionalnog vodovoda.
Ova odluka odbora direktora predstavlja jasnu potvrdu da preduzeće ne odustaje od svojih prava i da će istrajati u zaštiti javnog interesa – istakao je Lakušić.
Regionalni vodovod godinama vodi pravnu bitku u sudskom sporu sa kompanijom Štrabag, koji je, uprkos više presuda u korist ovog javnog preduzeća, rezultirao prinudnom isplatom oko 12 miliona eura 2018. godine, blokadom računa u trajanju od 268 dana i ukupnom štetom koja, sa indirektnim gubicima od 4,9 miliona, prelazi 17 miliona eura.
Iako je Privredni sud čak četiri puta presuđivao u korist Regionalnog vodovoda, utvrđujući da ne postoji pravni osnov za priznanje odluke neugovorene i nenadležne međunarodne arbitraže, Apelacioni sud je 28. marta 2018. godine, po prvi put u crnogorskoj i regionalnoj sudskoj praksi, preinačio presudu Privrednog suda i priznao odluku Međunarodne trgovačke komore (MTK) iz Pariza, iako arbitraža nije bila ugovorena između stranaka u sporu.
– Na osnovu takvih odluka Apelacionog suda, kao i kasnijih odluka Vrhovnog suda, donesenih u periodu kada je na njegovom čelu bila Vesna Medenica, račun Regionalnog vodovoda bio je blokiran od 14. avgusta 2018. do 9. maja 2019. godine, sve do prinudne naplate 12 miliona eura, uprkos ranijem jasnom stavu Privrednog suda da "Štrabag nema pravo ni na jedan euro" – ukazuje Lakušić.
Odlučujući po žalbi Regionalnog vodovoda, Ustavni sud je potvrdio njihove navode i zaključio da je Vrhovni sud povrijedio Ustavom zagarantovano pravo na pravično suđenje, jer u tom periodu nije meritorno odlučio po reviziji Regionalnog vodovoda izjavljenoj protiv odluke Apelacionog suda.
Ustavni sud je dva puta ukidao odluke Vrhovnog suda i predmet vraćao na ponovno odlučivanje, a posljednja takva odluka donijeta je početkom 2021. godine.
Punomoćnici Regionalnog vodovoda su 12. marta 2021. godine uputili urgenciju Vrhovnom sudu za postupanje po podnijetoj reviziji, uz uvjerenje da ne može biti donesena drugačija odluka osim ukidanja odluke Apelacionog suda, čime bi bio zadovoljen princip pravde i pravne sigurnosti.
– U tom slučaju, povrat 12 miliona eura trebao je da omogućio Regionalnom vodovodu stabilno i dugoročno održivo poslovanje, dok bi se ujedno spriječilo uspostavljanje opasne sudske prakse priznavanja neugovorene arbitraže, što je suprotno Zakonu o arbitraži Crne Gore i međunarodnim arbitražnim standardima – zaključeno je na sjednici Odbora direktora Regionalnog vodovoda.
Izgubljeni milioni državnog novca
Među vlasnicima Štrabaga je u relevantnom periodu bio i ruski biznismen Oleg Deripaska, sa oko 30 odsto akcija, koji je u to vrijeme bio u bliskim odnosima sa vrhom vlasti u Crnoj Gori, ali i jedan od vlasnika Kombinata aluminijuma.
– I dok Ustavni sud obara odluke Vrhovnog suda, a Privredni sud presuđuje u korist Regionalnog vodovoda, već je izgubljeno 17 miliona eura javnog novca. Odgovori na pitanja ko, kako i zašto i dalje izostaju – ističe Lakušić.