Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lakušić tužio Ognjenovića, traži mu 10.000 eura za duševne patnje

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, u ostavci, Zoran Lakušić za nepunh godinu i po stiče pravo na starosnu penziju zbog čega vodi grčevitu bitku da ostane ili na ovoj poziciji ili da mu lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije - Milan Knežević nađe novo uhljebljenje kako bi „izvukao“ što bolji prosjek – proizilazi iz novog dopisa koji je stigao premijeru Milojku Spajiću i šefu njegovog kabineta Branku Krvavacu.&nbsp; Nekadašnji rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u ovom preduzeću Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i bivši šef Službe za pravne i administrativne poslove Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, uputili su Spajiću i Krvavcu novi zahtjev za razrješenje Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i izvršnog direktora kompanije Krsta Radovića. &nbsp;PARTIJSKI UHLJEB Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić, kako je Portal ETV objavio 19. februara, podnio je ostavku još u decembru prošle godine, ali je ta informacija skrivana od javnosti sve do aprila, kada je resorni ministar Damjan Ćulafić (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera) bio prinuđen da je potvrdi, odgovarajući u Skupštini Crne Gore na pitanja poslanika Borisa Mugoše. Lakušić je od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora ove kompanije, do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao iako nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. &nbsp; Lakušićevu fotelju, kako smo pisali, čuva Knežević, u uzaludnim pokušajima da mu nađe novo uhljebljenje, zbog čega Vlada do danas nije konstatovala njegovu ostavku. U međuvremenu su ga opet „prigrlile“ i Demokrate Alekse Bečića, jer je nezakonito izabrani izvršni direktor Krsto Radović njihov kadar, tako da im je Lakušić „izmirio dug“ zbog nezakonite smjene njihovog čovjeka Josifa Đuraškovića. Sa duplom partijskom zaštitom Lakušiću je, za sada, sigurna fotelja.&nbsp; I otuda ne čudi što je Spajić „ostao gluv“ na brojne dopise Ružičića i Ognjenovića, ali i drugih zapošljenih u ovoj kompaniji koji pokušavaju da alarmiraju Vladu da reaguje i zavede red u Regionalnom vodovodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901060948_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"> <figcaption>BROJNE ZLOUPOTREBE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  &nbsp; U novom dopisu oni podsjećaju da je Vlada morala odavno da se odredi prema Lakušićevoj ostavci – odnosno da je u roku 60 dana trebalo da razriješi postojeći i imenuje novi odbor direktora.&nbsp; - Lakušić nema pravo na otpremninu, jer je podnio ostavku samoinicijativni, niti može biti ponovo imenovan na tu poziciju, jer ne može ostvariti plan rada od četiri godine budući da stiče pravo na starosnu penziju za godinu i 3-4 mjeseca i njegovo imenovanje bi bilo samo ispumpavanje novca iz državnog privrednog društva kroz otpremninu koja bi Lakušiću bila više od 80.000 eura, s obzirom na to da prima 4.600 eura neto – napisali su u novom dopisu upućenom Spajiću i Krvavcu. Ističu kako „već dvije nedjelje razni mediji koje sponzoriše Regionalni vodovod i NVO čiji su osnivači zaposleni u Regionalnom vodovodu, prikazuju rezultate Zorana Lakušića kao istorijske, međutim navedeni rezultat je uporedio sa godinom kada je bila epidemija covid-a, vrlo svjesno jer su tada u svim državnim privrednim društvima rezultati bili minimalni, pri tom objavljeni rezultati se ne poklapaju sa zvaničnim rezultatima objavljenim na sajtu Poreske uprave 31. 12. 2024. godine – naglasili su oni.&nbsp; <h2>&nbsp;HVALISANJE BEZ OSNOVA</h2> Ukazali su i na činjenicu da Lakušić, kao predsjednik Odbora direktora „ne može imati bilo kakav doprinos koliko će vode Regionalni vodovod prodati lokalnim vodovodima, jer isti uzimaju onoliko koliko im treba“, uz konstataciju da „isto važi i za Radovića, koji nema uslove za mjesto izvršnog direktora“. Objašnjavaju i da „Lakušić ne može imati bilo kakav doprinos za prihode po osnovu obračuna posebne naknade za investicije, jer on i Radović, takođem ne mogu uticati koliko će se i kada graditi na Crnogorskom primorju“. Tvrde i da „Lakušića reklamiraju NVO čije osnivače je zaposlio u Regionalnom vodovodu, pa su samim tim to njegovi botovi, kao i portali sa kojima ima zaključene ugovore“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250901060952_f929d05f22ed6335d12399bb4933253b6b6acdba76cc618509fedd0b65ed468f" data-rendition-name="original" width="1024" height="718" loading="lazy" alt="Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu"> <figcaption>PODRŠKA: Ministar Ćulafić u posjeti Regionalnom vodovodu(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Lakušić, zajedno sa još nekim članovima OD razriješio Borislava Ivankovića „zbog navodne nelikvidnosti, međutim u objavljenim rezultatima pokazuje da su 2022, 2023. i 2024. (kada je Ivanković bio direktor) bile izuzetne finansijske godine, pa se postavlja pitanje da li su navodi u odluci o razrešenju lažni i zašto će Ivanković naplatiti štetu za 30 mjeseci preostalog mandata (30x4000=120.000eura neto plus doprinosi)“. U dopisu upozoravaju Vladu i da je Radović, sporazumom o preuzimanju zaposlio Bojanu Rajković za šeficu pravne službe, a da je Inspekcija rada utvrdila da ona nema završen Pravni, već Fakultet političkih nauka?!&nbsp; - Kada smo, kao rukovodilac pravnog sektora i šef službe za pravne poslove utvrdili sve ove nezakonitosti Krsto Radović nam je uručio prvo anekse, a potom i otkaze nakon montiranih disciplinskih postupaka (koje je pokrenuo tako što je lično priznao izvršenje prekršaja kako bi bio kažnjen i navodnog nepojavljivanja na ročištima dok smo bili na bolovanju i odmoru) koji su sprovedeni mimo svih važećih propisa sa disciplinskom komisijom sastavljenom od vozača i dva inženjera, bez pravnika vjerovali ili ne, a sve kako bi imali čist put ka realizaciji svojih nezakonitosti – napisali su Ružičić i Ognjenović. <h2>&nbsp;BROJNE NEZAKONITOSTI</h2> U dopisu upozoravaju i „da je revizor prilikom uzimanja slučajnog uzorka predmeta obračuna posebne naknade na investicije utvrdio da je bliski saradnik Zorana Lakušića pogrešno izvršio obračun posebne naknade na investicije i da je tom prilikom pričinio štetu u samo dva predmeta preko 60.000 eura“.&nbsp; - Međutim Krsto Radović to vješto izbjegava da pokrene postupak kako se ne bi zamjerio Lakušiću – tvrde njih dvojica. Odluke Odbora direktora, piše u dipisu, „izrađuje vozač i lice koje se lažno predstavlja kao pravnik, a Regionalni vodovod plaća dva advokata i to jednog preko 3.500 eura i drugog preko 1.000 eura, da li se radi o ispumpavanju novca ili o nečem drugom pitamo se“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901060952_55e476cee59673a0fa5fc87a173439816405088c29aaaf0a9401adb7654a3c4e" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>ĆUTI: Milojko Spajić (Photo: aplus.me)</figcaption> </figure>  Objavili smo polovinom avgusta da je Lakušić protiv Ružičića i Ognjenovića podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Oni su zbog toga pozvani u policiju da daju izjave i bili su kategorični da je Lakušićeva krivična prijava pokušaj njihovog zastrašivanja i skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju.

Zoran Lakušić sa platom 4.600 eura, osam mjeseci u ostavci „pumpa“ prosjek za penziju

Nekadašnjo rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje Vladimir Ružičić, kojem je krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, opet su na meti predsjednika Odbora direktora ovog preduzeća Zorana Lakušića koji je protiv njih podnio krivičnu prijavu u kojoj tvrdi da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ognjenović i Ružičić izjave policiji dali su prije nekoliko dana. Smatraju da je Lakušićeva krivična prijava protiv njih pokušaj skretanja pažnje sa nezakonitih radnji u Regionalnom vodovodu na koje njih dvojica mjesecima upozoravaju. Lakušićeva prijava, kazao je Ognjenović u policiji, je kontinuitet problema koje ovaj pravi „od dana kada je stupio na dužnost predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje“. Objasnio je da su ga on i Ružičić upozoravali pisanim putem i usmeno „na nezakonitosti koje je svakodnevno vršio u ovom društvu, a koje se ogledaju u nezakonitoj smjeni čak tri izvršna direktora, što je potvrđeno u presudama sudova i koji će na ime naknade štete naplatiti od Regionalnog vodovoda svoja potraživanja u iznosu od trista do četiristo hiljada eura sa kamatama i sudskim troškovima“. - Kulminacija njegovog nezadovoljstva i sistemskog proganjanja se desila kada smo ja i kolega koji smo zaduženi za zakonito poslovanje ovog društva ga upozorili da Krsto Radović (aktuelni izvršni direktor p.a.) ne ispunjava zakonske uslove da bude imenovan za izvršnog direktora, što je i potvrdila inspekcija za radne odnose. Nakon toga Lakušić u saradnji sa Krstom Radovićem sprovodi dva nezakonita disciplinska postupka protiv kolege Ružičića i mene što je i rezultiralo davanjem otkaza – rekao je Ognjenović u policiji i istakao da sa indignacijom odbacuje tvrdnje da mu je prijetio i da Lakušić može biti na bilo koji način ugrožen.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815060856_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815060856_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>FUNKCIJA, IAKO NIJE ISPUNJAVAO USLOVE: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Naglasio je i da su objave na društvenim mrežama samo vid njegovog „javnog iznošenja dešavanja u Regionalnom vodovodu“, jer mu „u montiranim disciplinskim postupcima nije dozvoljeno da“ predlaže saslušanje svjedoka, niti na bilo koji drugi način da iznese odbranu, „kako bi, prije svega, kolegama, a i široj javnosti ukazao na torturu, mobing“, kojem je izložen i kako bi zaštitio svoju čast i ugled. - Na kraju, ovo vidim kao posljednji pokušaj skretanja pažnje sa nezakonitih radnji koje vrši Lakušić i zastrašivanja kolege Ružičića i mene lično, jer svakodnevno ukazujemo na njegove propuste u radu – kategoričan je bio Ognjenović pred policijom i optužio Lakušića za lažno prijavljivanje. Ružičić je, kao i Ognjenović, podsjetio na nezakonite smjene čak tri izvršna direktora Regionalnog vodovoda u Lakušićevom mandatu, te na imenovanje Radovića koji nije ispunjavao uslove. - Nakon toga Krsto Radović zajedno sa Zoranom Lakušićem počinje progon kroz disciplinske postupke protiv mene i kolege Ognjenovića – kazao je Ružičić i objasnio da je na društevnim mrežama reagovao na Lakušićevu tvrdnju da je lažna vijest da je Ognjenović dobio otkaz. Optužio je Lakušića za nezakonito postupanje u kompaniji i istakao da su on i Ognjenović podnijeli krivačne prijave. - Sram Vas bilo Lakušiću, ovo nije prvi put da izmišljate, manipulišete i petljate. Ali kako kažu u laži su kratke noge – dio je Ružičićeve objave na društvenim mrežama. Naglasio je u policiji da se njegov „stav odnosio isključivo na to da je objavljeno da nije istina da je Aco Ognjenović dobio otkaz“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815060856_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815060856_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>U PROBLEMIMA: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U Regionalnom vodovodu, o čemu Portal ETV izvještava mjesecima, je turbulentno, ali Vlada, za sada, ne reaguje. Lakušić je podnio ostvaku ubrzo pošto je Odbor direktora prošle godine u novembru nezakonito razriješio izvršnog direktora Borislava Ivankovića i imenovao za vršioca dužnosti Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Vlada, međutim, iako joj je Lakušićeva ostavka stigla još 16. decembra prošle godine do danas je nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, kao i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate), ali ih oni ignorišu.

Lakušić nastavlja progon Ognjenovića i Ružičića: Prijavio ih da mu ugrožavaju bezbjednost

Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, na čijem je čelu Zoran Lakušić u ostavci, sudeći prema odgovorima Ministarstva finansija, na pitanja koja smo uputili još 8. jula, oglušio se o nalog ovoga resora i imenovao Revizorski odbor, iako je Ministarstvo utvrdilo da nijedan od tri predložena člana ne ispunjava kriterijume?!&nbsp; Objavili smo 8. jula da je Odbor direktora Regionalnog vodovoda 3. juna imenovao Marka Milačića, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crna Gora za člana Revizorskog odbora, kao i Milana Vukadinovića, diplomiranog ekologa i Zorana Miljanića, diplomiranog pravnika. Milačić je magistar međunarodnih odnosa. &nbsp;ZAKONSKE PROCEDURE Iz Ministarstva finansija saopšteno nam je da ovaj resor nije dao „saglasnost na priloženi prijedlog Odluke Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje o imenovanju Revizorskog odbora“, te da su uputili zahtjev za dostavljanje novog prijedloga članova ovoga tijela. - Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dostavilo je Ministarstvu finansija prijedlog Odluke Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje o imenovanju Revizorskog odbora, kao i biografije predloženih članova. Imajući u vidu da je u trenutku dostavljanja prijedloga za imenovanje članova Revizorskog odbora jedan od predloženih kandidata imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, te da smo uvidom u dostavljene biografije zaključili da nijedan od predloženih članova ne posjeduje potrebno znanje i iskustvo iz oblasti računovodstva i revizije, Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na priloženi prijedlog Odluke, te je uputilo zahtjev za dostavljanje novog prijedloga članova za imenovanje Revizorskog odbora DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje – istakli su u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080707080_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080707080_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Objasnili su da „u skladu sa članom 30 Zakona o reviziji („Službeni list Crne Gore“, br. 01/17), pravna lica koja su obveznici revizije dužna su da imenuju revizorski odbor od najmanje tri člana“. Istakli su i da „revizorski odbor imenuje skupština akcionarskog društva, odnosno nadležni organ određen statutom društva, uz prethodnu saglasnost Ministarstva finansija i uz obavezu da jedan od članova revizorskog odbora bude predstavnik većinskog vlasnika odnosno Države koga će predložiti resorno ministarstvo“. - Shodno Zaključku Vlade Crne Gore broj: 07-25 od 05. 03. 2020. godine, za članove revizorskih odbora u javnim preduzećima i privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu i većinskom vlasništvu državnih preduzeća ne mogu se imenovati lica koja su na pozicijama starješina organa državne uprave, visoko rukovodnog kadra, predsjednika ili članova organa upravljanja u drugim pravnim licima čiji je većinski vlasnik Država, kao i organa upravljanja u organizacijama kojima su povjereni poslovi iz nadležnosti državne uprave. Nadalje, članom 30 Zakona o reviziji („Službeni list CG“, br. 1/2017) propisano je da najmanje jedan član revizorskog odbora mora imati znanje iz oblasti računovodstva i revizije – pojasnili su iz Ministarstva finansija. Nakon što je Odbor direktora Regionalnog vodovoda 3. juna donio Odluku o imenovanja Revizorskog odbora, krajem juna donijeli su još jednu - kojom su izbacili stav da mandat ovog tijela počinje danom davanja saglasnosti Ministarstva finansija.&nbsp; Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li je ova odluka Odbora direktora protivzakonita. OSTAVKA VUKADINOVIĆA Portal ETV objavio je 8. jula da naši izvori iz Regionalnog vodovoda upozoravaju da nijedan od članova Revizorskog odbora ne ispunjava kriterijume te da je „posebno problematično što, prema dostupnoj dokumentaciji, nijedan od imenovanih članova ne ispunjava ključni zakonski kriterijum – iskustvo i znanje iz oblasti računovodstva i revizije“. Objavili smo i da je Vukadinović u Revizorski odbor imenovan na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i da je na funkciji v. d. direktora Direktorata za ekologiju.&nbsp; Istog dana na tekst je reagovao Vukadinović uz tvrdnju da ispunjava uslove za Revizorski odbor, odnosno da je završio osnovne akademske studije na smjeru Računovodstvo i revizija, kao i specijalističke akademske studije na istom smjeru.&nbsp; Samo dva dana kasnije, 10. jula, iz Vlade je saopšteno da je na sjednici održanoj toga dana donijeto rješenje o prestanku funkcije Vukadinoviću. Prema rješenju, razriješen je na lični zahtjev, odnosno, podnio je ostavku. U bazi Instituta sertifikovanih računovođa imena Milana Vukadinovića nema, što znači da ne posjeduje sretifikat. Mjesečna naknada predsjednika Revizorsskog odbora Regionalnog vodovoda, a imenovan je Vukadinović, kako smo već objavli, iznosi 600 eura, dok članovi – Miljanić i Milačić mjesečno prihoduju po 500 eura. &nbsp; OZBILJNI PROBLEMI U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje, o čemu izvještavamo mjesecima, gomilaju se ozbiljni problemi, ali Vlada do danas nije konstatovala ostavku predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koju je podnio još 16. decembra prošle godine. Lakušića dio zapošljenih optužuje za teške zloupotrebe službenog položaja, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave, a od maja 2021. godine, kada je imenovan na ovu poziciju nezakonito je razriješio čak tri izvršna direktora.&nbsp; Inspekcija je ustanovila i da je nezakonito imenovan novi, četvrti direktor Krsto Radović (Demokrate).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080707080_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080707080_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Sve to, ali i još mnogo ozbiljnih optužbi na račun rada Lakušića, nije bio razlog da ga Vlada razriješi. Pisali smo da mu „fotelju“ čuva lider stranke iz koje dolazi – Demokratske narodne partije – Milan Knežević koji, kako tvrde naši izvori, još od kraja prošle godine, kada je Lakušić podnio ostvaku, bezuspješno pokušava da mu nađe novo uhljebljenje.

Lakušić nedodirljiv i kad gazi zakone

Na adrese premijera Milojka Spajića i ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića stigao je novi dopis, sada već bivših službenika Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje – nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića i šefa Službe za pravne i administrativne poslove Aca Ognjenovića, koji su im se ovoga puta obratili sa zahtjevom za pokretaje postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i pokretanje krivičnog postupka. U pismu koje je adresirano i na opozicionog poslanika Borisa Mugošu, koji je jedini u parlamentu problematizovao dešavanja u Regionalnom vodovodu, a dostavljeno je i predsjedniku Odbora direktora komapnije Zorana Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića, te predsjednika Sindikalne organizacije Igora Anastasova, ističe se da je opšte poznata činjenica da u ovom državnom preduzeću „vlada haos već duži period, tačnije od dolaska Krsta Radovića koji ne ispunjava formalne uslove za mjesto izvršnog direktora, a koji je zaposlio novog šefa pravne službe koji nije završio Pravni fakultet“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"><figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovodaetv</figcaption></figure>  Podsjećaju da su o tome obavještavali Vladu i ministra u više navrata „i iz tih razloga spušteni na niže pozicije i kroz montirane disciplinske postupke dobili otkaze“. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – istakli su oni u dopisu. Naglašavaju da s obzirom na to da su oni, kroz montirane disciplinske postupke koji su sprovedeni u najkraćem mogućem roku, kršeći, kako pišu, svaki mogući zakonski propis, u kojem su članovi disciplinske komisije bili dva inženjera i vozač, ostali bez posla, zahtijevaju „da protiv lica koje je pogrešnim obračunom posebne naknade pričinilo značajnu materijalnu štetu Regionalnom vodovodu“ bude „pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze (ali na ispravan i zakonit način)“ i da podnesu krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, a kasnije i tužbu za naknadu materijalne štete i obeštećenje. - Budući da smo u saznanju da ste formirali petočlanu komisiju koja ima zadatak da ispita sve obračune naknade na investicije od 2023. godine do danas, koji su radili svi zaposleni ostavljajući komisiji rok od 3-4 mjeseca, kod nas izaziva opravdanu sumnju, a evo i zašto. Postavljajući ovako širok zadatak komisiji (kontrolu 2.000-3.000 predmeta) sa ovako dugačkim rokom kod nas budi sumnju da Krsto Radović želi da povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik – smatraju Ružičić i Ognjenović. Ističu da se postavlja pitanje „zašto Krsto Radović nije komisiji naložio da se prvo izvrši kontrola samo obračuna koje je radio zapošljeni čiji su obračuni slučajnim uzorkom označeni kao pogrešni i sa umanjenim iznosom na štetu Regionalnog vodovoda“. - Da li se želi otići u zastaru za povredu radne obaveze? Da li se želi razvodnjiti ovako ozbiljan problem postavljajući ovako širok zadatak sa dugim rokom? Da li se želi izbjeći sukob sa predsjednikom Zoranom Lakušićem, obzirom da je kako nezvanično saznajemo riječ o njegovom saradniku? Neprijavljivanje krivičnog djela je, takođe, krivično djelo – upozoravaju oni. Oni su zamolili „resorno ministarstvo i ministra Ćulafića da se, konačno, uozbilji i uključi u rješavanju ovako značajnog problema u razotkrivanju počinioca ili više njih, a Vladu Cme Gore kao osnivača da preko nadležnih institucija sprovedu eksternu reviziju svih obračuna posebne naknade na investicije za prethodni period od 10. godina obzirom da se radi o državnom prihodu od 30-50 miliona eura“. - Predsjednika sindikalne organizacije društva molimo da o ovim okolnostima upozna sve zapošljene budući da je ukinut stambeni fond za zapošljene, a pojedini zapošljeni u korist investitora, a na štetu Regionalnog vodovoda vrše manji obračun naknade (i to u samo dva predmeta 50-60.000,00 eura). Sigurni smo da je većina zapošljenih svoj posao obavljala kako treba i u najboljem interesu Društva, pa je logično da prvo treba kontrolisati zapošljenog kod kojeg je nepravilnost utvrđena, a ne uvlačiti i druge zapošljene koji su svoj posao radili kako treba – zaključili su Ružičić i Ognjenović u pismu dostavljenom premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, te poslaniku Mugoši i čelnisima Regionalnog vodovoda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o ozbiljnim problemima u Regionalnom vodovodu, od kada je Lakušić nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Ivanković je čak treći izvršni direkzor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. U partijskoj raspodjeli funkcija Regionalni vodovod pripao je Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića, čiji kadar je Lakušić. On je 16. decembra prošle godine, nakon što je nezakonito smijenio Ivankovića i postavio Radovića za izvršnog direktora, pod pritiskom iz Vlade podnio ostavku, ali ona do danas nije konstatovana. Čak sedam mjeseci Lakušić u ostavci i dalje proizvodi brojne probleme u Regionalnom vodovodu, ali u Vladi ne reaguju, jer mu je u zaštitu stao Knežević i ne dozvoljava da bude izbačen iz Odbora direktora dok mu on ne nađe novo uhljebljenje. Očito, to mu baš teško ide. Pisali smo ranije da je Knežević namjeravao da Lakušića uposli u Odboru direktora Monteputa, što je, kako su kazali naši izvori, kategorično odbijeno. A Lakušić se i finansijski odlično obezbijedio - prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, a u koji je Portal ETV imao uvid, u bilo kom slučaju njegovog razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611068_6c2f1f4567dc77b41a6b55aeef98224df91c1d195e4a539745ff1fbb3881d1b6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Milan Knežević"><figcaption>ČUVA LEĐA LAKUŠIĆU: Milan Knežević</figcaption></figure>

Tvrde da Lakušić i Radović pokušavaju da sakriju ko je i za čiji interes oštetio firmu za 50 do 60 hiljada eura

Crnogorske vlasti nastavljaju sa uhljebljavanjem politički podobnih i politički propalih, pa je Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, na čijem je čelu Zoran Lakušić u ostavci, imenovao početkom juna Marka Milačića, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore za člana Revizorskog odbora?! Osim njega izabrani su i Milan Vukadinović, diplomirani ekolog i Zoran Miljanić, diplomirani pravnik. Milačić je magistar međunarodnih odnosa. Ova trojka radiće reviziju u Regionalnom vodovodu. - U biografijama i obrazloženju ne postoji nijedan dokaz da bilo koji od članova posjeduje formalno obrazovanje, profesionalne sertifikate ili radno iskustvo iz oblasti računovodstva i revizije što je izričito precizirano članom 30 Zakona o reviziji. I ovaj izbor izazva ozbiljne sumnje u zakonitost i transparentnost rada ovog javnog preduzeća. Posebno je problematično što, prema dostupnoj dokumentaciji, nijedan od imenovanih članova ne ispunjava ključni zakonski kriterijum – iskustvo i znanje iz oblasti računovodstva i revizije – upozoravaju sagovornici Portala ETV iz Regionalnog vodovoda. <h2>Novo kršenje Zakona</h2> Objašnjavaju da prema članu 30 Zakona o reviziji Crne Gore („Službeni list CG“, br. 1/2017), pravna lica od javnog interesa su dužna da imenuju revizorski odbor od najmanje tri člana, pri čemu je najmanje jedan član obavezno lice koje ima znanje iz oblasti računovodstva i revizije i koje nije zapošljeno, akcionar ili član organa upravljanja u tom pravnom licu.&nbsp; - Precizno, stav 2 člana 30 propisuje: „Najmanje jedan član revizorskog odbora mora imati znanje iz oblasti računovodstva i revizije i ne smije biti zaposleni, akcionar ili član organa upravljanja u pravnom licu iz stava 1 ovog člana“ – pojašnjavaju naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorjeetv</figcaption> </figure>  Prema njihovim riječima, ovaj zakonski uslov je i postavljen kako bi se osiguralo da revizorski odbor može stručno i nezavisno nadzirati finansijsko poslovanje i izvještaje društva. U Odluci u koju Portal ETV ima uvid piše da mjesečna naknada predsjednika ovog tijela, a imenovan je Vukadinović, iznosi 600 eura, dok će članovi – Miljanić i Milačić mjesečno prihodovati po 500 eura. Vukadinović je u Revizorski odbor imenovan na inicijativu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a na fukciji je v.d. direktora Direktorata za ekologiju. Miljanić je rukovodilac Službe za pravne poslove i ljudske resusrde u budvanskom Vodovodu i kanalizaciji. Sudeći prema Odluci Odbora direktora Regionalnog vodovoda Milačić je nezapošljen. Krajem juna, kažu naši izvori, Odbor direktora donio je u slučaju imenovanja Revizorskog odbora još jednu spornu odluku – njom je izmijenjen stav koji je predviđao da mandat ovog odbora počinje tek danom davanja saglasnosti Ministarstva finansija. - Na ovaj način prekršili su član 30 Zakona o reviziji koji jasno propisuje da odbor stupa na dužnost tek nakon što Ministarstvo finansija da saglasnost na njegov sastav. Ova izmjena je pravno ništava, jer niži akt ne može derogirati zakonsku obavezu – objašnjavaju naši sagovornci. Kategorični su da Odluka Regionalnog vodovoda o imenovanju Revizorskog odbora „direktno krši član 30 Zakona o reviziji, jer nijedan član ne ispunjava uslov stručnosti iz oblasti računovodstva i revizije.&nbsp; - Dodatno, proceduralne izmjene kojima se pokušava zaobići saglasnost Ministarstva finansija predstavljaju ozbiljan pravni propust i otvaraju prostor za osporavanje cijelog procesa pred nadležnim organima. Ovakva praksa ugrožava transparentnost i nezavisnost nadzora nad finansijskim poslovanjem jednog od najvažnijih javnih preduzeća u Crnoj Gori – zaključili su oni. <h2>Nesmjenjivi Lakušić</h2> Portal ETV duže od pola godine piše o zabrinjavajućim nezakonitim postupanjima u Regionalnom vodovodu na koji je „šapu“ stavila Demokratska narodna partija Milana Kneževića, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Zorana Lakušića za predsjednika Odbora direktora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>JOŠ JEDNA SPORNA ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Otuda i ne čudi kako se Milačić našao u Revizorskom odboru Regionalnog vodovoda, a s obzirom na to da su on i Knežević u ime svojih partija u decembru 2023. potpisali savez između ova dva politička subjekta.&nbsp; Vlada, za sada ne reaguje na sve nezakonitosti u Regionalnom vodovodu, a pisali smo fa je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora.&nbsp; Ostavku na poziciju predsjednika Odbora direktora podnio je još 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru nezakonito smijenio Borislava Ivankovića i za izvršnog direktora imenovao Krsta Radovića. Ostavka, međutim, do danas nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osnovni razlog je što njegov partijski šef Milan Knežević nikako ne uspijeva da mu nađe novo uhljebljene. Osim toga, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kojem slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan Lakušić ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.

Lakušić uhljebio Marka Milačića u Revizorski odbor

Dok Vlada i institucije tihuju i ne reaguju na nezakonito imenovanje funkcionera Demokrata Krsta Radovića za izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje on, za razliku od njih, ne gubi vrijeme i brutalno se obračunava sa zapošljenima koji su upozoravali na razloge zbog kojih on nije mogao biti imenovan. Nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću, kojeg je smijenio 10. marta, sada je uručio i otkaz. Ružičić je, za sada, prva žrtva hajke protiv dijela zapošljenih u ovoj državnoj kompaniji, koju vode predsjednik Odbora direktora u ostavci Zoran Lakušić i nezakonito izabrani direktor Radović, od kada je u novembru prošle godine nezakonito razriješen dotadašnji izvršni direktor Borislav Ivanković. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kaže za Portal ETV Ružičić. U Regionalnom vodovodu on je zapošljen od 20. septembra 2019. godine i kako kaže imao je odličnu saradnju sa svim prethodnim direktorima, a Radović je treći od kada su proruske i prosrpske društveno-političke elite preuzele vlast u Crnoj Gori, krajem avgusta 2020. godine.&nbsp; Tri prethodna direktora, o čemu je Portal ETV pisao, Gorana Jevrića, kojeg su zatekli na toj poziciji, Josipa Đuraškovića (takođe, kadar Demokrata) i Borislava Ivankovića nezakonito je smijenio Lakušić, odnosno Odbor direktora kojim on predsjedava.&nbsp; - Radović je prvi direktor s kojim imam nepremostiv problem od dana kada je zauzeo poziciju, što nedvosmisleno potvrđuje činjenicu da mi se sveti zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora. Kao rukovodilac pravnog sektora bio sam član Komsiije za imenovanje koja sprovodi postupak izbora i imenovanje izvršnog direktora, ali kada su Lakušić i Radović shvatili da ja neću falsifikovati činjenicu da Radović ne ispunjava uslove makli su me iz Komisije i formirali novu bez ijednog lica koje je završilo pravni fakultet?! Nevjerovatno, ali to se dogodilo – priča Ružičić. Kaže da je dobio neformalno informacije da je kategoričan stav Lakušića i Radovića da žele da se riješe i njega i još nekih ljudi, po svaku cijenu.&nbsp; - Pričaju da nema veze što je to što rade nezakonito i što će nas sud sve vratiti na posao, jer oni tada svakako neće biti u Regionalnom. Toliko o njihovom osjećaju odgovornosti i profesionalizmu – ističe naš sagovornik. Poručuje i da neće odustati od borbe za svoja prava i da će podnijeti tužbu i tražiti poništenje nezakonitih odluka, ali naknadu materijalne štete, kao i nematerijlane zbog duševne boli i stigmatizacije okoline nakon što je dobio nezakonito otkaz i lažno optužen. - Koliko Radović nema stručnog znanja i kavlifikacija, odonosno dovoljno radnog iskustva, pokazuje i činjenica da je na mjesto kolege Aca Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković. Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kaže Ružičić. Kao još jedan dokaz neznanja i loših namjera Radovića, naš sagovornik ukazuje na činjenicu ko je bio u sastavu Disciplinske komisije koja je odlučivala o njegovoj sudbini. - U oba disciplinska postupka on je formirao komisiju koju su činila dva inžinjera i vozač. E zamislite nivo stručnog, pravničkog znanja tih komisija i njihove kvalifikacije za vođenje disciplinskih postupaka – konstatuje Ružičić.&nbsp; On se polovinom maja otvorenim pismom obratio premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću i ombudsmanu Siniši Bjekoviću zahtijevajući zaštitu radnih prava i upozoravajući ih da je u državnom preduzeću u kojem radi izložen progonu i mobingu, te montiranim disciplinskim postupcima. Do danas mu nijesu odgovorili. U pismu ih je, o čemu je Portal ETV pisao, obavijestio da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Saopštio im je da je njega funkcije rukovodioca postavio na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi sa mjesta savjetnika na mjesto referenta, što je sve konstatovala i Inspekcija rada.&nbsp; Tražio je od Spajića i Ćulafića da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora, uz podsjećanje da je Odbor nezakonito razriješio tri izvršna direktora i nezakonito imenovao Radovića. „Šapu“ na Regionalni vodovod stavila je Demokratska narodna partija Milana Kneževića, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Lakušića za predsjednika Odbora direktora. Zapošljeni kažu da on „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu, a što proizilazi i iz činjenice da je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora u ovoj kompaniji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>DUŽE OD POLA GODINE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  On je 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru smijenio Borislava Ivankovića i postavio Krsta Radovića, podnio ostavku. Do danas, međutim, ta ostavka nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osim što mu poziciju čuva njegov partijski šef Milan Knežević, koji pokušava da mu nađe novo uhljebljenje, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.

Krsto Radović uručio otkaz smijenjenom šefu pravne službe Vladimiru Ružičiću

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je ostavku na tu funkciju još 16. decembra prošle godine, ali je Vlada do danas, čak šest mjeseci, nije konstatovala i razriješila ovo upravljačko tijelo jednog od najznačajnijih državnih preduzeća. Portal ETV objavio je 19. februara da je Lakušić podnio ostavku, a ta informacija potvrđena je tek 16. aprila u Skupštini Crne Gore kada je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše o dešavanjima u Regionalnom vodovodu potvrdio da je predsjednik Odbora direktora podnio ostavku. Pisali smo da Vlada na dnevni red nije stavila Lakušićevu ostavku, jer lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, stranke koja ga je kandidovala za tu funkciju, nije našao drugo uhljebljenje za njega. U Lakušćevoj ostavci, u koju Portal ETV ima uvid, on je u dvije rečenice obavijestio premijera Milojka Spajića da podnosi ostavku, a da je njegova odluka motivisana „iskrenom željom da Vladi Crne Gore“ pruži priliku da „izvrši ocjenu povjerenja o“ njegovom dotadašnjem radu. Sudeći po tome da je Lakušić i dalje na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda „ocjena povjerenja“ se i te kako odužila, ali prema našim informacijama, njegov učinak niko ne ocjenjuje, već se Spajić našao „između dvije vatre“. S jedne strane su Milan Knežević i njegova DNP odakle je stigao Lakušić, a opstanak Vlade zavisi od glasova nekadašnjeg Demokratskog fronta, koalicije čiji je jedan od ključnih konstituenata bila ova partija, dok sa druge strane čeka i „zeleno svjetlo“ Demokratske Crne Gore, stranke koju je Lakušić zadužio nezakonitom smjenom bivšeg izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Borislava Ivankovića i, isto tako, nezakonitim imenovanjem novog čelnika ovog preduzeća Krsta Radovića, kadra Demokrata. Radović nije posjedovao tražene kvalifikacije za poziciju izvršnog direktora, ali to Lakušiću i Odboru direktora nije bila prepreka da ga postave na funkciju. Osim toga, i resorni ministar – Ćulafić je funkcioner Demokrata. Tako se Regionalni vodovod našao „u sendviču“ preklopljen partijskim interesima i zarobljen partijskim uhljebima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618060656_e6556eb048098e3f11970235eb1642178e63e0d3d60c9252b1e33746bb65f661" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="vodovod regionalni"> <figcaption>ZAROBLJENI PARTIJSKIM UHLJEBIMA: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorjeetv</figcaption> </figure>  Grupa zapošljenih iz Regionalnog vodovoda koja mjesecima upozorava na nezakonitosti u ovom državnom preduzeću, saopštila je ranije Portalu ETV da je Radovićeva plata 4.000, a Lakušićeva 4.500 eura. Oni su u proteklih pola godine u više navrata pisali otvorena pisma premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, zahtijevajući hitno razrješenje članova Odbora direktora, ukazujući na nezakonit izbor Radovića, ali i upozoravajući da je Lakušić početkom prošle godine pokušao da namjesti tender za postrojenje za filtraciju vode firmi Exploring doo, kojoj je, kako su napisali, namjeravao da uplati avans, prije raspisivanja tendera, u iznosu od 700.000 eura. Ukazali su u tim pismima i na brojne druge probleme i nezakonita postupanja, ali nijesu dobili odgovor. Bivši izvršni direktro Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković, koji je nezakonito razriješen u novembru prošle godine, u razgovoru za Portal ETV 5. februara kazao je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, istakao je on, i za Specijalno tužilaštvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618060656_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618060656_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="radović"> <figcaption>BEZ POTREBNIH KVALIFIKACIJA: Krsto Radovićetv</figcaption> </figure>  Krsto Radović, funkcioner Demokrata, imenovan je za v. d. direktora krajem novembra prošle godine, kada je razriješen Ivanković, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Osim toga, Radović je, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dan prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji je bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Lakušić je na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada do danas nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora ovog preduzeća.

Zoran Lakušić u ostavci još od 16. decembra prošle godine

Predsjednik Odbora direktora Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Zoran Lakušić na svom Fejsbuk profilu u kontinuitetu se obračunava sa Portalom ETV lijepeći nam raznorazne etikete, nezadovoljan što izvještavamo o problemima sa kojima se suočava ova državna kompanija, primarno izazvanim njegovim odlukama.&nbsp; Tako je prije nekoliko dana objavio da je tekst Portal ETV – „<a href="https://etv.me/drustvo/vlada-nijema-na-desavanja-u-regionalnom-vodovodu">Vlada nijema na dešavanja u Regionalnom vodovodu</a>“ – lažna vijest.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605080656_c03a151c348b59738fab79ef488667db40b5f3b64151db5d9fe32141cf74066c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250605080656_c03a151c348b59738fab79ef488667db40b5f3b64151db5d9fe32141cf74066c" data-rendition-name="original" width="1075" height="1789" loading="lazy" alt="Lakušić objava na Fejsbuku"> <figcaption>Lakušićeva besrmana objava na Fejsbuku</figcaption> </figure>  U nekoliko rečenica koje su pratile ovu objavu nije objasnio što je lažna vijest. Da li je to ćutanje Vlade na probleme u Regionalnom vodovodu, da li su to disciplinski postupci pokrenuti protiv nekih zapošljenih, da li je to podatak da je Inspekcija rada utvrdila da je direktro Krsto Radović imenovan mimo propisa, da li je to informacija da je on podnio ostavku koju Vlada nikako da stavi na dnevni red... Ili je, možda, lažna vijest da je na sjednici Odbora direktora 30. maja donijeta odluka da se sa M. R. zaključi ugovor o djelu. Ipak, moguće, da je Lakušića najviše zaboljela fotografija koja je pratila tekst, a na kojoj je sa bivšim premijerom Dritanom Abazovićem, kojeg je ugostio 28. maja, a ovaj mu zahvalio na „nesebičnom i odlučnom angažmanu“.&nbsp; „Zli jezici“ čak tvrde kako Abazović nije evidentiran u knjizi ulazaka/izlazaka kompleksa na vodoizvorištu Bolje sestre.&nbsp; A, možda Lakušića posebno mori informacija koju smo objavili da lider Demokratske narodne partije, čiji je on kadar, Milan Knežević evo mjesecima bezuspješno pokušava da mu pronađe novo uhljebljenje. Uzalud. Niko ga neće.&nbsp; Srećom po Lakušića, aktuelne vlasti funkcionišu na principu otvorene partijske trgovine i ucjena, tako da mu je pozicija predsjednika Odbora direktora u ostavci zagarantovana dok god Knežević ne uspije da mu nađe novo uhljebljenje i dok izvršna vlast zavisi od volje bivšeg DF-a. Ili je „lažna vijest“ da je Lakušić i te kako dobro zaštitio svoj „novčanik“ u slučaju otkaza, jer je kao predsjednik Odbora direktora sa Regionalnim vodovodom sklopio ugovor o radu. A prema tom ugovoru njegova plata je u visini od tri prosječne zarade ostvarene u Regionalnom vodovodu u prethodnoj godini, uvećane za minuli rad i u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Zapošljeni su Portalu ETV saopštili da je Lakušićeva plata oko 4.500 eura. Neto plata. I ovo je samo djelić problema s kojima se suočava Regionalni vodovod od kada im je kormilar Lakušić. Pod njegovim vođstvom u ovom državnom preduzeću nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora, a četvrti Krsto Radović imenovan je iako nije imao ključne reference, odnosno nije ispunjavao konkursne uslove. Zapošljeni ga optužuju i za nepotizam, ali i za potencijalnu korupciju. I tako dalje, i tako dalje... Lakušićev odgovor na sve to je bijedno opanjkavanje Portala ETV. Ali od uhljeba se teško mogu očekivati argumenti.&nbsp; Zbog svega ovoga i mnogo čega ostaloga o čemu smo izvještavali iz Regionalnog vodovoda, jasno je da je jedina lažna vijest samohvalisanje Zorana Lakušića o njegovim menadžerskim podvizima.&nbsp; Crna Gora će jednoga dana sigurno dobiti časnu i odgovornu izvršnu vlast, časno i odgovorno pravosuđe, institucije koje neće biti zarobljene partijskim i interesnim lancima, a tada će silnim lakušićima biti tijesno u sopstvenoj koži, jer će biti suočeni sa svojim nedjelima. I moraće da odgovaraju. Zato što u sistemu u kojem budu uspostavljene institucije sa integritetom razni milani kneževići neće moći da kadriraju, ucjenjuju i uhljebljuju. U takvom sistemu na čelu institucija će biti ljudi sa integritetom, a ne loši đaci sa sumnjivim fakultetskim diplomama ili višedecenijskim studentskim stažom. Sistem vrijednosti tada će uspostavljati dobri đaci, a ne ćaci.

Kad uhljebi opanjkavaju

Miholjski zbor - odbor Budva i Kolašinska parohija dobili su 2023. godine po 200 eura od Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, odlukom koju je potpisao predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić, saznaje Portal ETV. Zanimljivo je da su, kako Miholjski zbor, tako i Kolašinska parohija SPC u Crnoj Gori, a kako se navodi u dokumentima u koje je Portal ETV imao uvid, pomoć tražili za “izgradnju crkve”. U obrazloženju ovih odluka Zoran Lakušić nije naveo koje su to crkve, ko ih gradi i gdje, pa ni to da li ih grade Miholjski zbor i Kolašinska parohija, ili ih gradi neko drugi pa oni u to ime traže novac.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524070536_6f7172d110c4d9a64046dd32526e9929f22b974a591f75ac076121a34a61fad3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250524070536_6f7172d110c4d9a64046dd32526e9929f22b974a591f75ac076121a34a61fad3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1583" loading="lazy" alt="dokumenat"></figure>  Ako već gorovimo o donacijama koje je dao Regionalni vodovod, možda javnost treba podsjetiti ko je Miholjski zbor, sa pitanjem kakve veze ima ova NVO sa izgradnjom crkve. Nevladinu organizaciju Miholjski zbor, prema pisanju medija, osnovao je paroh grbaljski Mijajlo Backović 2018. godine. Backović je Miholjski zbor osnovao sa pozicije predsjednika Pravoslavne omladine Crne Gore, organizacije koja je bliska SPC i koja je krovna organizacija svih pravoslavnih bratstava. Backović važi za osobu blisku nekadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524070536_1885ed85a56ff2a39ff97f9d5edb2ff46f2a19abc7dc198afee4a256c0fb36ed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250524070536_1885ed85a56ff2a39ff97f9d5edb2ff46f2a19abc7dc198afee4a256c0fb36ed" data-rendition-name="original" width="1194" height="1429" loading="lazy" alt="Dokumenat"></figure>  <h2>Pop i “crvena beretka”</h2> Miholjski zbor, Tvrdoš i Stupovi su, prema informacijama medija, bili angažovani i na Cetinju 4. i 5. septembra prilikom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija. Sigurnosnim mjerama rukovodio je i koordinirao pop Mijajlo Backović. On je bivši pripadnik 63. padobranske brigade i “crvenih beretki”. Predsjednik NVO Miholjski zbor je Zdravko Nišavić, javnosti poznat po učešću na skupovima kojima se zastupaju interesi SPC u Crnoj Gori. <h2>Državni novac nemilice daruju SPC u Crnoj Gori</h2> Da su rukovodstva državnih preduzeća koji dokaze iz nekadašnjeg DF-a darežljiva prema SPC u Crnoj Gori ili njima bliskim pojedincima i organizacijama, objašnjavaju i donacije koje je dala EPCG. Treba istaći da je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, visoki funkcioner naldasneg DF-a, sadašnjeg Za budućnost Crne Gore. EPCG je, a kako je Pobjeda pisala 2022., SPC u Crnoj Gori donirala novac za izgradnju skulpture Svetog Save u Goliji (5.000 eura), obnovu hrama u selu Muževice (3.000 eura), renoviranje i adaptaciju prostorija Parohijskog doma u Toploj (5.000 eura), održavanje i tekuće potrebe za Hram Sv. Dimitrija u Kolašinu (3.000 eura), ali i kupovinu zemljišta zbog ,,nastavka aktivnosti“ za izgradnju Sabornog hrama na Žabljaku (10.000 eura). Osim SPC, EPCG je do sada, između ostalog, donirala novac i njoj bliskim organizacijama: Institut za srpsku kulturu, Klub dobrovoljnih davalaca krvi ,,Sveti Sava“ Nikšić, Matica srpska - društvo članova i prijatelja u Crnoj Gori, NVO ,,Miholjski zbor“ Pljevlja, Časopis za književnost, istoriju i kulturu ,,Glas Holmije“ iz Kolašina, Udruženje srpskih epskih pjesnika Crne Gore Radovan Bećirović Trebješki, Bratstvo pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“ Tivat... Posebno je zanimljivo što je EPCG ranije sa 1000 eura pomogla i „Veteranima 63. padobranske brigade“ među kojima je i pop Mijajlo Backović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“"><figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Miraš Dušević

Lakušić darivao Miholjski zbor i Kolašinsku parohiju, tražili pomoć za izgradnju crkve, samo nijesu rekli koje

Košarkaši Budućnosti Volija pobijedili su večeras u Podgorici ljubljansku Iliriju 84:78, u sedmom kolu B grupe Admiralbet ABA lige.
Budućnost je upisala peti trijumf, ali je do njega došla teže od očekivanog.
Podgorički košarkaši dugo su se mučili, imali su zaostatak i od deset poena, a do pobjede došli su zahvaljujući igri u finišu treće i početkom posljednje četvrtine.
Serijom od 8:0 došla je do dvocifrene prednosti (76:62), koja je u 34. minutu iznosila i maksimalnih 15 poena.
Najefikasniji u pobjendičkom timu bio je Nikola Tanasković sa 20, Aksel Butej je ubacio 12, a poen manje Oleksandr Kovliar.
U ekipi iz Ljubljane, koja je upisala četvrti poraz, najbolji je bio Ognjen Jaramaz sa 19 koševa.
Budućnost će u osmom kolu, 23. novembra, biti gost Mege.
Prije toga u utorak očekuje je meč sa njemačkim Ulmom, u osmom &nbsp;kolu Evrokupa.

Budućnost teže od očekivanog do pobjede protiv Ilirije

Sevinj Vagifgizi, novinarka iz Azerbejdzana, dobitnica je ovogodišnje Nagrade za hrabrost koju dodjeljuju „Reporteri bez granica“. Za ovu nagradu bila je novinovana i redakcija N1.
Urednica medija iz Azerbejdžana, koja je primorana da radi iz egzila, primila je u Parizu nagradu umjesto Sevinj Vagifgazi, koja je u zatvoru od 2023. godinu.
Sevinj Vagifgizi je ove godine osuđena na devet godina zatvora zahvaljujući fabrikovanim dokazima, dobitnica je Nagrade za hrabrost na ovogodišnjem festivalu „Reportera bez granica“ u Parizu.
Kako je rečeno na dodjeli nagrada, ona je nepokolebljiv glas nezavisnih medija, koja uprkos pritiscima koje trpi i u zatvoru ne odustaje od borbe za istinu i ljudska prava.
Pored Vagifgazi, na Nagradu za hrabrost nominovani su bili i Atiana Serž Ulon iz Burkine Faso, Frenči Mae Kumpio sa Filipina, Anželika Karkamo iz El Salvadora, Nor Svirki iz Palestine i ekipa televizijskog kanala N1 TV (Srbija), koja, kako se navodi u obrazloženju RSF, “predstavlja primjer novinarske hrabrosti u Srbiji”.
TV N1 je jedini medij iz regiona koji je ušao u uži izbor za „Nagradu za hrabrost“. RSF je posebno istakao rad redakcije N1 u izrazito teškim uslovima za nezavisno novinarstvo u Srbiji.
Nominacija N1 izazvala je veliku pažnju i predstavlja važno međunarodno priznanje redakciji koja se kontinuirano suočava sa pritiscima, napadima i pokušajima ugrožavanja svog profesionalnog rada.
Na ceremoniji u Parizu, koja je okupila predstavnike međunarodnih medijskih organizacija i novinare iz cijelog svijeta, uručene su godišnje nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti slobode medija. Osim nagrade za hrabrost, dodijeljene i nagrade u kategorijama nezavisnosti, uticaja, afričkog istraživačkog novinarstva i foto-novinarstva.
Ovogodišnja uža lista obuhvatila je 15 novinara, devet medija i pet foto-reportera iz 18 zemalja, a svi su dali značajan doprinos odbrani i unapređenju slobode medija širom svijeta.
Organizacija „Reporteri bez granica“ dodjeljuje nagrade u pet kategorija, a jedna od najprestižnijih je „Nagrada za hrabrost“.

Novinarka iz Azerbejdžana dobitnica Nagrade za hrabrost „Reportera bez granica“, nominovana i redakcija N1

Libanske vlasti saopštile su da će podnijeti žalbu Savjetu bezbjednosti UN zbog izraelske gradnje zida na jugu Libana, kako su u petak prenijele Privremene snage UN u Libanu (UNIFIL).
Izrael je odbacio optužbe UNIFIL-a, pozivajući se na "jačanje fizičke barijere" duž linije razgraničenja sa svojim sjevernim susjedom, ali ne i na libanskoj teritoriji.
Kabinet libanskog predsjednika Žozefa Auna naložio je "podnošenje hitne žalbe Savjetu bezbjednosti UN protiv Izraela zbog izgradnje betonskog zida na južnoj granici Libana", koji prelazi takozvanu plavu liniju, granicu između dvije zemlje.
Kabinet je zatražio da žalbu "prate izvještaji koje su izdale UN, a koji opovrgavaju izraelsko poricanje izgradnje zida".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fynetnews%2Fstatus%2F1989779434627633329%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989779434627633329%7Ctwgr%5E6fb8fff836d16330c3d3f0bd2d26a421cf4d66c9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
UNIFIL je u petak naveo da je u oktobru otkrio betonski zid koji je podigla izraelska vojska jugozapadno od Jaruna.
- Istraga je potvrdila da je zid prelazio Plavu liniju, tako da više od 4.000 kvadratnih metara libanske teritorije postaje nepristupačno stanovnicima - dodaje se u saopštenju.
Od početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog islamističkog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izraelska vojska "sprovela je niz mjera, uključujući jačanje fizičke barijere duž sjeverne granice", rekao je za AFP neimenovni portparol izraelske vojske.
On je dodao da zid ne prelazi plavu liniju, navodeći da je njegova izgradnja počela 2022. godine.
Poslije početka rata u Gazi, libanski proiranski pokret Hezbolah otvorio je front ispaljivanjem raketa iz južnog dijela Libana na sjeverni dio Izraela, tvrdeći da djeluje u znak podrške svom savezniku, Hamasu.
Ta neprijateljstva su se pretvorila u otvoreni rat u septembru 2024. godine, prije nego što je krajem novembra postignut sporazum o prekidu vatre.

Liban optužio Izrael za gradnju zida na jugu zemlje, najavljena žalba UN-u

Timur Mindič, istaknuti biznismen i navodno glavni čovjek velikog korupcijskog skandala u energetskom sektoru Ukrajine, koristio je luksuznu taksi službu da ode iz zemlje u Poljsku u satima prije nego što su vlasti pokrenule pretrese u vezi s istragom, saznaje RSE.
Izvještaj Shema, istraživačke jedinice Ukrajinskog servisa RSE, pokazuje da je Mindič koristio TimeLux, kompaniju za luksuzni prevoz sa sjedištem u zapadnom gradu Lavovu i napustio Ukrajinu u 2.09 ujutru 10. novembra u Mercedesu "S 350" registrovanom na jednog od vlasnika firme.
Sheme su saznale registarski broj automobila iz izvora u organima reda koji imaju pristup podacima o Mindičevom prelasku granice, poslije čega su pratile automobil preko objava na društvenim mrežama kako bi utvrdile njegovog vlasnika.
Mindičev odlazak iz Ukrajine u satima prije pretresa koje su pokrenuli istražitelji izazvao je kontroverze. Ukrajinska antikorupcijska agencija saopštila je da je otkrila "operaciju velikih razmjera" koja je pokazala desetine miliona dolara mita u energetskom sektoru u jeku ruske invazije. Mindičeva upletenost je takođe dovela do negodovanja zbog njegovih ranijih veza s vodećim političarima, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Korišćenje luksuzne taksi službe nudi nove detalje o tome kako je Mindič, 46-godišnji biznismen s dobrim vezama u Ukrajini, otišao iz zemlje neposredno prije nego što je policija izvršila pretres njegovog doma 10. novembra u okviru jednog od najvećih korupcijskih skandala u zemlji od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
<h2>Šta kompanija za luksuzne taksije govori o tome kako je Mindič otišao iz Ukrajine?</h2>
Mercedes "S 350" pripada 38-godišnjem preduzetniku iz Lavova, Maksimu Vovku, za koga zapisi pokazuju da je direktor i glavni vlasnik kompanije TimeLux.
Kada ga je kontaktirao RSE, Vovk je rekao da "kompanija ne provjerava dokumenta putnika" i da je ta odgovornost na ukrajinskim graničnim vlastima.
- Nemam informacije da komentarišem vaše pitanje - rekao je on.&nbsp;
Na pitanje da li poznaje Mindiča odgovorio je: "Hvala Bogu, ne."
Drugi suvlasnik kompanije TimeLux je Eldar Asadulajev, koji je ranije radio u zapadnom regionalnom odeljenju Državne granične službe Ukrajine. Takođe je naveden u jednoj od aplikacija za verifikaciju registarskih tablica kao "šef odjeljenja za borbu protiv krijumčarenja Granične službe".
Kontaktiran telefonom, Asadulajev je samo kratko odgovorio na pitanje RSE da li poznaje Mindiča i da li je svjestan da je on koristio TimeLux da ode iz zemlje.
- Prvi put čujem za to - rekao je Asadulajev i zatim prekinuo vezu.
TimeLux je registrovan tek u maju ove godine. Kompanija ne posjeduje nekretnine za kancelariju niti ima registrovana vozila na svoje ime. Firma posjeduje važeću licencu za domaći i međunarodni prevoz putnika i njene objave na društvenim mrežama pokazuju da je počela da pruža usluge i prije nego što je formalno registrovana.
Na sajtu kompanije piše da nudi klijentima premijum prevoz do Poljske, Moldavije i Rumunije, dok u reklamama obećava "brz prelazak granice", "punu podršku" i "prilagođene rute na osnovu želja klijenta".
Ukrajinska Državna granična služba je ranije saopštila da je sprovela zvaničnu istragu kako bi utvrdila okolnosti Mindičevog prelaska granice.
- Prema rezultatima inspekcije, konstatujemo da je prelazak granice ovog građanina bio legalan. Izdata mu je dozvola za prelazak granice za odlazak iz Ukrajine na jednom od kontrolnih punktova u skladu s normama važećeg zakonodavstva. Sva dokumenta koja daju pravo na prelazak granice tokom vanrednog stanja bila su dostupna. Željeli bismo posebno da napomenemo da mu nisu nametnuta nikakva ograničenja koja bi mu zabranjivala izlazak iz Ukrajine - navodi se u saopštenju agencije.
Mindič se nije javno izjasnio o optužbama za korupciju niti o svom odlasku iz Ukrajine u ranim jutarnjim satima 10. novembra.
<h2>U kakav je korupcijski skandal navodno umiješan Mindič?</h2>
Nekoliko ljudi je umiješano u operaciju Midas, istragu koju je pokrenuo Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) u zajedničkoj operaciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije.
Oni su objavili su da su otkrili zavjeru u koju je umiješana "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem da "utiče na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na AD 'Energoatom'", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
Slučaj je potresao Ukrajinu ne samo zbog obima korupcije dok je zemlja u ratu s Rusijom, već i zbog uključenih pojedinaca s dobrim vezama.
Mindič je suvlasnik komičarske trupe Kvartal 95, čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za predsjednika.
Ta trupa je bilo značajna za Zelenskog dok je sticao popularnost kao komičar i glumac prije nego što je ušao u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog na predsjedničkim izborima 2019. i koji je u pritvoru od 2023. zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Još jedna istaknuta ličnost umiješana u ovaj slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao funkciju ministra energetike.
Haluščenko je rekao da će se braniti na sudu od tvrdnji da je dobio "ličnu korist" od Mindiča u okviru navodne sheme s provizijama.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je trenutno sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, i bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Zasebne optužbe za korupciju podignute su protiv Černišova u junu.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, u okviru koje je bilo više od 70 pretresa, rekavši da su "svi koraci protiv korupcije veoma neophodni".
Ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku 12. novembra, poslije Zelenskog poziva da ode. Ona insistira da nije prekršila zakon.
Međutim, kako je Mindič znao da ode iz zemlje prije pretresa ostaje ključno pitanje za istražitelje dok se nastavlja istraga.
Viktor Čumak, glavni vojni tužilac u periodu od 2019. do 2020. i vršilac dužnosti generalnog tužioca 2020. godine, ranije je za Ukrajinski servis RSE rekao da je "apsolutno nemoguće, osim ako vam ne pomognu službenici organa reda", brzo izaći iz zemlje usred ratnih ograničenja putovanja u Ukrajini.

Ukrajinski biznismen umiješan u veliki korupcijski skandal pobjegao u Poljsku luksuznim taksijem

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Tag: zoran-lakusic