Pavličić: Kontrolno saslušanje Radovića bi moglo narušiti ustavni princip nezavisnosti sudske vlasti

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić saopštila je da predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović ne može učestvovati na kontrolnom saslušanju pred skupštinskim odborima povodom bjekstva Miloša Medenica, jer bi takav postupak mogao narušiti ustavni princip nezavisnosti sudske vlasti i predstavljati politički pritisak na pravosuđe. 

Pavličić je u odgovoru upućenom Skupštini Crne Gore navela da sudstvo ostaje otvoreno za institucionalni dijalog sa zakonodavnom vlašću, ali isključivo o sistemskim pitanjima, a ne o pojedinačnim predmetima ili nepravosnažnim sudskim odlukama.

Kontrolno saslušanje Radovića zakazano je bilo za 2. mart na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, a zbog utvrđivanja okolnosti u vezi sa bjekstvom prvostepeno osuđenog Miloša Medenice. Inicijativu je podnio poslanik Nikola Zirojević.

- Vrhovni sud Crne Gore, postupajući u okviru svoje nadležnosti iz člana 124 Ustava Crne Gore, kojom je propisano da obezbjeđuje jedinstvenu primjenu prava i štiti nezavisnost sudske grane vlasti, sa posebnom pažnjom je razmotrio poziv za učesće predsjednika Višeg suda u Podgorici na kontrolnom saslušanju pred skupštinskim odborima. Polazeći od odredbe člana 11 Ustava Crne Gore, kojom je propisano da je vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, zasnovana na principu ravnoteže i međusobne kontrole, ali bez prava jedne grane vlasti da vrši nadzor nad vršenjem funkcije druge grane vlasti, podsjećamo da je sudska vlast samostalna i nezavisna. U tom kontekstu, Vrhovni sud želi podsjetiti da smo više puta ukazivali na značaj kontinuiranog institucionalnog dijaloga između svih grana vlasti, kao važnog u demokratskom društvu. Time smo potvrdili svoju spremnost i opredijeljenost za transparentnom i odgovornom komunikacijom sa zakonodavnom vlašću u mjeri u kojoj je ona u skladu sa ustavnim položajem - stoji u odgovoru Pavličić. 

Prije zauzimanja konačnog stava o formi sadržaja učešca predstavnika sudstva u navedenoj aktivnosti rada određenih radnih tijela Skupštine, kako je navela, smatraju neophodnim, a prije svega odgovornim, da istaknu granice i uslove pod kojim je institucionalna komunikacija između sudske i zakonodavne vlasti ustavno dozvoljena i prihvatljiva sa stanovišta EU standarda, čijoj primjeni Crna Gora teži u okviru pristupnih pregovora.

- Odredba člana 118 Ustava propisuje da sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, dok je sudija, u skladu sa istom odredbom, nezavisan i samostalan u vršenju svoje funkcije. Sudijska funkcija je stalna, a sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo pravno mišljenje i glasanje prilikom donošenja sudske odluke. U tom kontekstu, parlamentarni mehanizmi nadzora, uključujući kontrolno saslušanje, ustavno su ograničeni na organe i nosioce funkcija koji su politički odgovorni Skupštini. Sudska vlast ne podliježe političkoj odgovornosti zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti, već isključivo odgovara Ustavu i zakonu, dok su verbalni ili institucionalni pritisci političkih aktera na sudske organe nespojivi s evropskim standardima nezavisnosti i vladavine prava, te kao takvi mogu imati obeshrabrujući efekat na nosioce pravosudnih funkcija. Na ove stavove kroz svoja dokumenta podsjećaju nas i iz Evropske komisije - podsjetila je Pavličić. 

EU standardi i stav VK

Pavličič je kazala i da su predstavnici Evropske komisije u nedavnim razgovorima s predstavnicima pravosuđa više puta isticali da oštro osuđuju javne napade na pravosuđe.

- Takođe, u posljednjoj komunikaciji s predstavnicima Evropske komisije, iskazano je snažno upozorenje na svaki oblik političkog uplitanja ili javnog pritiska na tužioce i sudije, koji podrivaju vladavinu prava i povjerenje javnosti u pravosudne institucije. Napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU zavisi od stabilnog napretka u reformama vladavine prava i osiguravanja da se prethodno ostvareni rezultati održe. Takođe, napomenuto je da, iako je primjerena javna kritika bilo koje institucije, legitimna u demokratskom društvu, politički akteri, naročito oni na visokim funkcijama, moraju se uzdržati od izjava koje bi mogle predstavljati ili biti percipirane kao pokušaj uticaja na sudske i tužilačke odluke, kao i od komentarisanja merituma konkretnih predmeta koji su još uvijek u fazi istrage ili sudskog postupka - navela je Pavličić. 

Prema njenim riječima, dobro poznati standardi, koje je uspostavila Komisija za demokratiju i vladavinu prava – Venecijanska Komisija, jasno naglašavaju da se zakonodavna vlast mora uzdržati od svakog institucionalnog aranžmana, koji bi mogao dovesti sudstvo u poziciju da objašnjava, opravdava ili brani sudske odluke ili sudsku praksu pred političkim tijelima.

Nadalje, istakla je u Mišljenju CDL-AD(2010)004 da parlamentarna saslušanja sudija ili predstavnika sudstva, naročito kada se odnose na pitanja sudskog odlučivanja predstavljaju ozbiljan rizik od političkog pritiska i proizvode "chilling" efekat koji je nespojiv sa evropskim standardima sudijske nezavisnosti.

Ovi standardi čine dio zajedničkog evropskog ustavnog nasljeđa i obavezuju Crnu Goru kao državu kandidata za članstvo u EU.

- U okviru pregovoračkog poglavlja 23, nezavisnost sudstva se ocjenjuje kroz stvarne institucionalne garancije koje sprečavaju direktan i indirektan politički uticaj. Prakse koje mogu dovesti u pitanje percepciju ili stvarnost sudijske nezavisnosti, čak i kada su formalno predstavljene kao mehanizmi "transparentnosti", negativno utiču na ocjenu napretka u oblasti vladavine prava i nijesu u skladu sa standardima koje EU očekuje od države kandidata. Vrhovni sud podsjeća da su odgovornost i kontrola rada sudova već u potpunosti uređeni ustavnim i zakonskim mehanizmima kroz: sudsku kontrolu zakonski predviđenih pravnih ljekova; unutrašnje mehanizme ujednačavanja sudske prakse; te nadležnosti Sudskog savjeta u pogledu profesionalne odgovornosti sudija. Ovi mehanizmi su isključivi i dovoljni, te ne ostavljaju prostor za parlamentarni – kontrolni nadzor sudskog odlučivanja, niti su uspostavljeni ni u jednom evropskom sudskom sistemu - dodaje se. 

Polazeći od navedenog, Vrhovni Sud Crne Gore konstatuje da ne postoje ustavni i zakonski osnovi, niti međunarodno priznati standardi koji opravdavaju učešće predstavnika sudske vlasti, pojedinog sudije, ili predsjednika suda na kontrolnom saslušanju u formatu u kojem je poziv upućen.

Prihvatanje upućenog poziva od strane sudske vlasti predstavljalo bi:

- Povredu principa podjele vlasti i rizik po nezavisnost sudstva;

- Odstupanje od dobro ustanovljenih međunarodnih demokratskih standarda i standarda Venecijanske komisije;

- Narušavanje kredibiliteta reformi u procesu jačanja vladavine prava.

- Iz svih gore navedenih razloga, poziv skupštinskih odbora u ovom formatu ne može se prihvatiti - ističe se u saopštenju. 

Ovakva konstatacija i stav, kako se dodaje, ne predstavlja odbijanje institucionalne saradnje sa Skupštinom, odnosno demokratske odgovornosti, već naprotiv, Vrhovni sud potvrđuje spremnost na ustavom i evropski prihvatljivom, obliku komunikacije i dijaloga između ove dvije grane vlasti, kao što su:

- Stručna rasprava o normativnim i sistemskim pitanjima i efektima zakona na funkcionisanje pravosuđa, kao cjeline;

- Vođenje dijaloga na institucionalnom, a ne personalnom nivou ili pojedinačno aktivnom predmetu pred sudom, bez razmatranja ili evaluacije pojedinačnih predmeta, sudskih odluka ili rada sudskih vijeća.

Ovakav dijalog, prema njenim riječima, zakonodavna i sudska vlast mogu ostvarivati putem pisano dostavljenih izvještaja, institucionalnih - stručnih mišljenja donijetih od strane Opšte sjednice Vrhovnog suda, učešćem kroz radne grupe u zakonodavnim reformama bez stvaranja presedana parlamentarnog nadzora nad sudstvom. Svi navedeni pozitivni primjeri saradnje su već zastupljeni u našoj praksi.

- Nezavisno sudstvo nije institucionalna privilegija, niti prepreka demokratskom nadzoru, već njegov preduslov i osnovna garancija vladavine prava i pravne sigurnosti građana i vama je to dobro poznato. Evropski standardi zahtijevaju jasnu, dosljednu i u praksi poštovanu podjelu vlasti. Svako odstupanje od tih granica, naročito u državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji neposredno utiče na kredibilitet reformi i povjerenje građana u vladavinu prava. Učešće predstavnika sudstva bi bilo opravdano na temu koja je sistemska, a ne na temu pojedinačnog predmeta, uključujući predmete u kojima su donijete nepravosnažne sudske odluke. Zbog svih navedenih razloga, predsjednik Višeg suda u Podgorici nije u mogućnosti da uzme učešće u radu odbora na način bliže opisan u Odluci o održavanju zajedničkog kontrolnog saslušanja na navedenu temu. Vrhovni sud će dosljedno nastaviti da dopinosti zaštiti ustavnog poretka, primjenjuje evropske standarde i štiti nezavisnost sudske vlasti, uz punu spremnost i otvorenost za institucionalni dijalog, koji jača – a ne dovodi u pitanje – vladavinu prava - navodi Pavličić u odgovoru zamjeniku predsjednika i članovima Odbora.