Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu izjasniće se danas o inicijativi za održavanje zajedničkog kontrolnog saslušanja Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i Odbora za bezbjednost zbog utvrđivanja okolnosti u vezi sa bjekstvom prvostepeno osuđenog Miloša Medenice, koju je podnio poslanik Nikola Zirojević. Članovi odbora istovremeno će odlučivati i o upućivanju zahtjeva Višem sudu za određivanje o ovoj temi.
Na sjednici Odbora biće utvrđeni i tekstovi javnih poziva za izbor po jednog člana Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Dnevnim redom je predviđeno i da članovi odbora razmatraju Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži, koji je podnijela Vlada Crne Gore.
Početak sjednice zakazan je za 10 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbor za politički sistem danas o inicijativi za kontrolno saslušanje povodom bjekstva Miloša Medenice

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović podnio je ostavku na mjesto predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore.
- Imajući u vidu da sam ovu dužnost obavljao kao član parlamentarne većine, a da ću od sada djelovati kao poslanik parlamentarne opozicije, smatram da je podnošenje ostavke odgovoran i korektan čin u skladu sa novonastalim političkim okolnostima - naveo je Bojović u ostavci dostavljenoj predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.
Demokratska narodna partija odlučila je da izađe iz vlasti na lokalnom i državnom nivou nakon što je premijer Milojko Spajić odbio da uvrsti u dnevni red posljednje sjednice Vlade zahtjeve kojima je ta stranka uslovljavala ostanak u vlasti.
Ostavke u Vladi podnijeli su ministarka saobraćaja Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović.
U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi traženo je ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; zakonsko normiranje trobojke, njena upotreba i isticanje; sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja za pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje bi rezultiralo Lex specialisom.
Spajić je, prema informacijama TV E, na sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Lider DNP-a Milan Knežević saopštio je na konferenciji da je na sjednici Predsjedništva te partije odlučeno da otkazuju podršku Vladi Milojka Spajića, kao i Glavnom gradu, te da su prihvaćene ostavke Zogovića i Vukićević.
- Funkcije po dubini su postavljene po profesionalizmu i meritokratiji, neka Milojko Spajić vidi šta će sa njima - kazao je Knežević dodajući da nijesu izdali nijedan princip.

Bojović podnio ostavku u Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu: "Odgovoran i korektan čin..."

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na današnjoj sjednici nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji su podnijeli poslanici PES-a Miloš Pižurica i Gordan Stojović. Poslanici Pokreta Evropa sad su tražili da se izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše pridjev "nasilna" uz riječ "aneksija" ističići da to nema političku konotaciju, već da je to pleonazam. Nakon uvodnog obrazlozenja i rasprave koja je vođena, Odbor nije podržao Predlog zakona i predlaže Skupstini da isti ne usvoji. Za su bila četiri poslanika. Šest poslanika je bilo protiv i dva su bila uzdržana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b" data-rendition-name="original" width="970" height="683" loading="lazy" alt="Odbor odbio prijedlog Zakona o statusu potomaka Petrovića"></figure>  Podsjećamo, na sjednici Odbora 12. novembra 2025. godine poslanici su se izjašnjavali o ovom pitanju, ali tada nijesu glasali, već je to ostavljeno za kasnije. Tada su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović podnijeli amandman da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Odbor nije podržao da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše riječ ''nasilna'' uz aneksija

Poslanici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu bi trebalo danas da se izjasne o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, a predviđeno je da se ovaj akt nađe i u Skupštini Crne Gore na sjednici koja je zakazana da počne danas u podne.
Iako je sjednica Odbora zakazana u 10 sati, sa njenim početkom kasni se već tri sata.
Rasprava o izmjenama ovog akta održana je na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu 12. novembra.&nbsp;
Skupštinski Zakonodavni odbor je na sjednici održanoj 28. novembra podržao inicijativu poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića, odnosno uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija" u kontekstu 1918. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović, kojim se u u zakonu riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije", nije prihvaćen.
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5341%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbozovic-ujedinjenje-crne-gore-i-srbije-bilo-politicko-istorijski-neminovan-proces-carapic-ne-mogu-podrzati-amandman&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu kasni tri sata: Predviđeno izjašnjavanje o zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

Danas zasijeda Skupština Crne Gore, a održaće se i sjednice vda skupštinska odbora.
Zakonodavni odbor održaće 107. sjednicu, zakazanu za 12 časova, a pred poslanicima će se naći obiman dnevni red, koji obuhvata Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa, Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima, kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima.
Odbor će razmatrati i pet amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, podnijetih od strane Vlade Crne Gore.
Na dnevnom redu su i dva amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović – Njegoš: jedan koji je podnio poslanik Gordan Stojović i jedan koji su zajednički prednijeli poslanici Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović.
Takođe, biće razmotrena i četiri amandmana na Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije – tri koje su podnijeli Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Bogdan Božović i Boris Bogdanović, te jedan koji potpisuju poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Zasijedaće i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu , a sjednica je zakazana za 12:30 časova.
Pred članovima Odbora naći će se tri tačke dnevnog reda: Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa; Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima; kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima – sve u proceduri po inicijativi Vlade Crne Gore.

1250x600

Na Zakonodavnom odboru danas o Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović- Njegoš

Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu danas se nijesu izjasnili o izmjenama i dopunama Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, koje su predložili poslanici Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica i Gordan Stojović, već će to učiniti nakon državnog praznika.
Ovaj zahtjev iznio je, nakon održane rasprave o aktu u kom je, prema prijedlogu, predviđeno birsanje riječi "nasilne" u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine, poslanik PES-a Vasilije Čarapić.
On je, s obzirom na podnijete amandmane na ovaj zakon, predložio da izjašnjenje odlože za nakon državnog praznika (Njegošev dan), te da tada eventualno i razmotre amandmane ukoliko budu prihvatljivi. Jedan amandman podnijeli su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović koji predlažu da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije".
Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislav Bojović (koalicija Za budućnost Crne Gore) prihvatio je ovaj prijedlog, te pauzirao sjednicu i najavio da će se izjasniti nakon praznika.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da se danas dešava ono na šta su upozoravali, te da je ovo tema koja dodatna produbljuje polarizaciju.
- Zato imamo problem - ne u opoziciji, nego unutar parlamentarne većine - naveo je on.
<h2>Interpretacija i činjenice</h2>
Pižurica je, tokom rasprave, naveo da izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš u dijelu brisanja pridjeva "nasilna" uz riječ "aneksija" nema nikakvu političku ili istorijsku namjenu.
Pižurica je na sjednici kazao da se ne bave interpretacijom istorije.
- Time se moraju baviti istoričari, a zakoni moraju biti pravno precizni. U pravnoj praksi domaćoj i međunarodnoj nema pridjeva "nasilna" uz riječ aneksija, zbog toga je to pleonazam u zakonskom tekstu - rekao je Pižurica navodeći odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Poslanik Jovan Vučurović (Nova srpska demokratija) rekao je da porodica Petrovic Njegoš mora imati sve privilegije, ali da su po običaju ušli u politiku, ideologiju i istoriju ovim prijedlogom zakona.
- Najbolje bi bilo amandmanski svi da iz člana 1 brišemo dio koji je svima sporan: "Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš" i uklonimo ovo "koja je detronizovana protivno ustavu za knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije iz 1918. godine". Ako bi uklonili ovaj dio, mislim da bi tada nekako mogli doći do saglasja ne samo za ovaj prijedlog zakona, već i do nekog pomirenja ako bi neke stvari koje nas dijele uklonile makar iz ovakvih prijedloga zakona, jer se ovdje igramo sa emocijama građana oko neke navodne aneksije - naveo je Vučurović.&nbsp;
Smatra da bi povratak Njegoševe kapele na Lovćen značilo da postoji mjesto gdje bi mogli "bratski da se izmire u Crnoj Gori".
Pižurica je ponovio da ovaj zakon nema za cilj istorijsku reviziju, te da sve istorijske ocjene treba prepustiti istoričarima.
Poslanik Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista) pitao je da li bilo ko vjeruje da je stvarno ponuđena izmjena zakona samo zbog pleonazma.
- Uvodite u javni prostor jako delikatnu temu, koju vaši koalicioni partneri razrađuju kako razrađuju, pa kažu: "Ne, ne, nije to aneksija, nego ujedinjenje Srbije i Crne Gore" pa preko Socijalističke narodne partije predaju i taj amandman u proceduru. A inspirator je Pokret Evropa sad, odnosno vi kao njegovi predstavnici - kazao je Nikolić.
Smatra da je većina onoga što PES radi političko udvaranje.
- Prema terminologiji pravne nauke opravdano je napraviti distinkciju između nasilne i dobrovoljne aneksije. Srbija je 1918. okupirala Crnu Goru i organizovala takozvanu podgoričku skupštinu na kojoj je detronizovala, odnosno protivustavno zbacila sa prijestola dinastiju Petrović Njegoš, anektirala Crnu Goru i zabranila članovima dinastije povratak u Crnu Goru. To da je bila nasilna su istorijske i pravne činjenice - ističe Nikolić.
Pita i čemu potreba da u PES-u prepravljaju nešto što je utemljeno u istorijskim činjenicama, arhivama i bilješkama.
- Zamjena termina "nasilna aneksija" sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" je klasično falsifikovanje istorijskih činjenica. Treba li podsjećati na porodicu Zvicer koja je spaljena, na Šćepana Mijuškovića, na hiljade ubijenih i prognanih tokom ove nasilne aneksije. Znam da je ovo populizam i nemam dilemu na čemu je zasnovan, ali vas pozivam da još jednom razmislite o tome jer mislim da ste ušli u jednu operaciju iz koje nećete izaći sa planiram političkim benefitima - poručio je Nikolić.
Pižurica je odgovorio da ne žele da imaju bilo kakav politički benefit, već da porodica Petrović Njegoš najzad dobije adekvatnu satisfakciju za ono što su uradili za državu Crnu Goru. Pored ostalog je naveo da su izmjene zakona rađene u konsultaciji sa porodicom Petrović Njegoš.
Podsjetio je na riječi nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića koji je, nakon što je usvojen zakon 2011, u izjavi za medije rekao da je, na insistiranje Socijaldemokratske partije, "ovo prvi put da se termin nasilna aneksija koristi u neki od pravnih dokumenata".
- Potkrepljujem svoje mišljenje sa onim što su izjavljivali visoki funkcioneri DPS-a, kao što je Filip Vujanović, koji je od 2010. do 2012. bio najpopularniji političar Crne Gore. Krivokapić je tada imao ispod 10 odsto podršku građana. Ako bih birao na čiji stav da se referišem, to bi bio Vujanović ili pokojni poslanik Miodrag Vuković ili sami princ Nikola Petrović Njegoš. Mislio sam da ćete se danas osloboditi onoga što vam je "strogo naredio" Krivokapić tada - naveo je Pižurica.
Nikolić je, pored ostalog, u odgovoru podsjetio na riječi jednog političara iz devedesetih, na navodeći o kome se radi, koji je kazao da postoji samo jedna domaća životinja sa dugim ušima koja ne mijenja mišljenje.
- Svako ima pravo na svoj pogled, ali ne na svoje činjenice. Podgorička skupština je bila nelegalna, nelegitimna i nije je priznala nijedna velika sila u tom vremenu zato što je u tom trenutku Crna Gora imala svoju skupštinu, vladu, kralja, dinastiju, a onda je organizovana paralelna skupština pod bajonetima vojske Srbije i donijete su odluke koje su ukinule Crnu Goru - istakao je Nikolić.
Savo Fatić je, podsjeća, tada kazao da oni od tog dana više nisu Crnogorci, nego Srbiji.
- Meni je jasno da imamo različita viđenja. Kad vi kažete da je potrebno pomirenje mogu da razumijem da je potrebno više razumijevanja, ali ne možemo se miriti na lažnoj interpretaciji istorije i falsifikovanju istorijskih činjenica - kategoričan je Nikolić.
Poslanik Nikola Rovčanin (Demokratska Crna Gora) smatra da je prikladnije da porodici Petrović Njegoš pripadne dvorac na Kruševcu, nego neki stan.
- Prikladnije je da obavljaju istorijske dužnosti iz dvorca - ocijenio je Rovčanin.
<h2>Stranci u Crnoj Gori</h2>
Poslanici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu jedgnolasno su ranije, u okviru sjednice, podržali izmjene i dopune Zakona o strancima sa sedam glasova za.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Dašić je, govoreći o Zakonu u strancima, kazao da su crnogorskoj privredi potrebni stranci kao radna snaga, ali treba naći održiv model za to.
Pojasnio je da novi zakon o strancima predviđa značajno ograničavanje produženje boravka stranim državljanima, koji bi morali da imaju aktivne firme, redovno plaćen porez, te da zaposle makar jednog crnogorskog državljanina na puno radno vrijeme.
Dašić je istakao da u Crnoj Gori imamo veliki broj stranaca u odnosu na broj crnogorskih državljana.
- Imamo problem sa strancima koji registruju firme sa jednim eurom, gdje su oni i vlasnici, i osnivači i jedini zaposleni. Što se tiče radne snage, jasno je da u Crnoj Gori fali radne snage, slično je i sa zemljama u okruženju - istakao je Dašić.
Smatra da treba zaključivati bilateralne sporazume sa Indijiom, Filipinima pokazao se dobro i Uzbekistan.&nbsp;
- To su ljudi koji odrade posao i vrate se kući, i mislim da su oni prijeko potrebni privredi Crne Gore. Druga varijanta je kao u Hrvatskoj, kada nije sklapan bilateralni sporazum sa drugim zemljama, već su stranci preko konzularnog predstavništva mogli da podnose zahtjev za prijavu boravka, dobiju vizu, odrade posao i vrate se nazad - istakao je Dašić.
Govoreći o broju stranaca u Crnoj Gori precizirao je da je u našoj državi do 22. oktobra registrovano 97.995 stranaca.
- Od čega je 29.664 na stalnom i 68.331 na privremenom boravku. To je nekih 15 odsto u odnosu na broj građana Crne Gore - istakao je Dašić.
On je dao uporedne podatke broja stranaca u zemljama regiona, i rekao da &nbsp;Hrvatska ima pet odsto, Srbija &nbsp;jedan i po, Albanija jedan, BiH 0,8 odsto u odnosu na broj stanovnika.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić najavio je da će ta partija dati podršku ovom prijedlogu.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da ovaj prijedlog ima neke smislene elemente, ali da je, kao i sve što Vlada radi, lansiran brzinski i ad hoc.
Ukazao je na to kako vlast pogrešne ljude optužuje za krivično djelo, a da se na kraju ispostavi suprotno.
- Da je živ Živko Nikolić snimio bi novi film. Vlada po običaju kasni, i u ovoj situaciji bismo izbjegli incidente da smo imali ozbiljniju migracionu politiku, da smo imali rigoroznije kriterijume u puštanju ljudi u zemlju, pogotovo one sa dosijejima. Siguran sam da je Vlada u brojnim strancima vidjela sinonim za zaradu, imamo strukturni problem jer nam fali ljudi koji će se izbiljno uhvatiti sa problemom - rekao je Nikolić.
Dašić je govorio o liberalizaciji dvojnog državljanstva Crne Gore smatrajući da je, s obzirom na slučajeve sa kojima je upoznat, to smjer u kom se treba kretati.
Nikolić smatra da je to sagledavanje problema kroz malo optiku.
- Male države kroz proceduru dvojnog državljanstva na taj način sebe čuvaju od dezintegracije, posebno ako se ima u vidu istorija Crne Gore, slabosti sistema u prethodnom periodu. Vojislav Koštunica je u susret referendumu 2006. nosio spisak sa oko 200.000 građana Srbije koji imaju crnogorske korjene, kako bi im se omogućilo da glasaju i vi i ja znamo kako bi se ti ljudi izjasnili - rekao je Nikolić.
Kaže da Dašić sugeriše liberalizaciju dvojnog državljanstva, pa da ne bude Crne Gore.
- Elita politička u Srbiji dan danas se nije pomirila sa nezavisnošću Crne Gore. Ko nam garantuje da se to pitanje opet neće otvoriti. Izborni inženjering još se događa. U Nikšiću je glasalo 4.000 ljudi koji nisu popisano na popisu, koji žive i rade u Srbiji, a među poslanicima crnogorskog parlamenta - uključujući predsjednika - imamo ljudi koji imaju dvojno državljanstvo, a država nije uspostavila adekvatnu terapiju kako da otkrije te ljude i oduzme im to što im nelegalno pripada. Mogli ste da birate između dva državljanstva - ako ste to pravo stekli do 2006. niko to pravo nije uzurpirao, a sve nakon toga je nelegalni posjed dvojnog državljanstva - ističe Nikolić.
Predsjednik Odbora Vladislav Bojović smatra da u DPS-u ne mogu a da ne nastave politiku diskriminacije.
- U tom kontekstu govorimo da imamo nekoliko dvostrukih aršina kad je u pitanju odnos Crne Gore sa Albanijom, Hrvatsko, Bosnom i Hercegovinom, a kad se radi o Srbiji sve se gleda po nacionalnom ključu. Nemate pravo da ne dozvolite ljudima koji imaju porijeklo u Crnoj Gori, koji imaju imovinu i roditelje u Crnoj Gori da imaju prava - naveo je Bojović.&nbsp;
Nikolić je odgovorio da smatra da je to manipulacija i da nema diskriminacije bilo kog građanina Crne Gore, dodajući da građani znaju što partije iz Koalicije Za budućnost Crne Gore misle o referendumu iz 2006.
- Nije problem u tome, nego u organizovanom dovođenju građana Srbije na glasanje u Crnu Goru. To je priznato i u Srpskoj naprednoj stranci. Mi govorimo o zakonitim izbornim procesima i pokušaju prekrajanja izborne volje od našeg većeg susjeda - ističe Nikolić.
Smatra da ako bi Vlada svakoga tretirala jednako onda bi trebalo da krene od ministara i utvrdi ko ima nelegalno državljanstvo, pa da se onda otvori razgovor o drugim temama.
<h2>Novi potpredsjednik</h2>
Članovi Odbora su danas jednoglasno podržali i poslanika Zorana Mikića (Građanski pokret URA) za potpredsjednika ovog skupštinskog tijela.
Do sada je tu dužnost obavljao poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, koji će ubuduće obavljati poziciju potpredsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbWLF-XSATMQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Izjašnjenje članova Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu o izmjenama Zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš nakon praznika

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu usvojio je Izvještaj o radu Sudskog savjeta.
Izvještaj Sudskog savjeta podržalo je pet poslanika iz redova NSD i PES-a, protiv je bio poslanik BS, a uzdržani su bili poslanici DNP, URE i Demokrata.
Odbor prethodno nije prihvatio izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Usvojen je izvještaj o radu Sudskog savjeta. Četiri poslanika bila su za, jednak broj protiv, a troje je bilo uzdržano.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2649%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarkovic-poraslo-interesovanja-za-rad-u-tuzilackoj-organizaciji-profesija-ponovo-stice-ugled-i-povjerenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvještaje su podržala četiri poslanika iz redova Evrope sad i Demokrata.
Protiv su bili članovi tog skupštinskog tijela iz Demokratske partije socijalista, dok su uzdržani bili poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" i Bošnjačke stranke.

Usvojen Izvještaj o radu Sudskog savjeta

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je kazao je da će se, kad god postoje zakonski osnov, pojaviti u parlamentu i dodao da Skupština ne može preuzimati nadležnosti pravosudnih organa i organizovati javna suđenja.
Marković je to rekao nakon što su njega i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića kritikovali i poslanici vlasti i opozicije što se nijesu pojavili na kontrolnom saslušanju u vezi afere "Telekom.
- Takav stav i danas pokazujem, imajući u vidu da smo ovaj izvještaj dostavili u martu, a da smo poziv za ovu sjednicu dobili juče. Ja sam sve obaveze odložio da bih došao ovdje i da bih bio spreman da prilično obiman izvještaj prezentovao. Budite sigurni da uvijek kad me parlament pozove, a kad za to postoji osnov da se ne ugrožava ono što su ustavni principi i zakonske odredbe ja ću se pojaviti u parlamnetu - rekao je Marković na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu uoči predstavljanja Izvještaja Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.
On je ukazao na članove Ustava Crne Gore koji, kako kaže, jasno ukazuju da je tužilaštvo samostalno i nezavisno.
- Vi možete da imate periodične zahtjeve za periodične i posebne izveštaje koje treba da vam dostavljaju vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac, ali se oni ne mogu odnositi na konkretne predmete, jer nadležnost zakondavne vlasti ima određen segment kontrolne funkcije, ali ona ne može biti u odnosu na konkretne predmete, jer se time preuzima nadležnost pravosudnih organa, otvara vrsta suđenja u odnosu na konkretan predmet i donose se zaključci koji po Ustavu nijesu u nadležnosti Skupštine Crne Gore – poručio je Marković.
Marković je istakao da je njegova želja da Tužilaštvo i parlament imaju konstruktivnu saradnju.
- Mi smo institucije koje treba da sarađuju i koje treba da imaju zajednički pristup. Jedino ako imamo zajedniči pravac, ono što jeste cilj Crne Gore da bude država vladavine prava i članica EU moći ćemo da uspijemo - poručio je Marković.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović rekao je da smatra da je Marković bio u obavezi da se odazove pozivu Odbora. Poručio je da će se dodatno odrediti prema ovoj činjenici
- Da se jednostavno sazna šta je istina i kako je došlo do toga da zastari afera koja je povezana sa višemilionskom korupcijom i za koju postoje pravosnažne presude u SAD-u. Imamo mogućnost da iznađemo nove mehanizme, postoji model dostavljanja zahjteva za dostavljanje periodičnog izvještaja VDT-a. Ovdje se radilo o kontrolnom saslušanju i postoje triktne obaveze po pitanju dužnosti nadležnih organa da se odazovu na kontrolna saslušanja koja organizuju radna tijela Skupštine - poručio je Bojović.
Marković je odgovorio da je VDT informisao javnost o bitnim činjenicama vezanim za slučaj "Telekom".
- Mislim da je bilo potpuno jasno obrazloženo da se radi o zastarjelosti slučaja, koja je po sili zakona nastupila, da se desila u vremenskom periodu gdje ni ja, ni GST, ni postupajuća tužiteljka nijesmo bili u državnom tužilaštvu, da je pokrenut i prekršajni postupak prema tužiocu iz tog postupka iz ranijeg perioda. O svemu tome smo jasno, precizno i decidno obavijestili - odgovorio je Marković.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao je da su na kontrolnom saslušanju htjeli da utvrde kako je Tužilaštvo omogućilo da se dođe do zastare u ovom slučaju.
- Taj segment tužilaštva nije objašnjen u Vašem saopštenju. Nama je jasno da Vi i Novović nijeste krivi za tu zastaru, ali neko iz Tužilaštva je zataškao taj slučaj kako bi došlo do zastare. Nas samo interesuje što je to bilo u Tužilaštvu da se do ovoga dođe. Zato mislim da ste bili dužni da taj dio pojasnite - rekao je Čarapić.
Marković je rekao da nije ni na njemu, ni na Čarapiću da utvrđuju zbog čega je nastupila zastarjelost.
- To je na disciplinskim organima Tužilačkog savjeta, ili na na SDT-u jer ako je došlo do zastare za šta postoji umišljaj da je počinjeno krivično djelo onda se radi o zloupotrebi službenog položaja i tada se to utvrđuje - pojasnio je Marković.

Tamara Klikovac

Marković: Skupština ne može preuzeti nadležnosti pravosudnih organa, kad god postoji zakonski osnov pojaviću se pred poslanicima

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović kazao je da je očekivao da se predstavnici tužilaštva pojave pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu na kom je trebalo da bude održano kontrolno saslušanje o aferi Telekom.
Dragović smatra da je narod to zaslužio.
- Ako su smatrali da nije ni vrijeme, ni mjesto sa pričaju o tom krivičnom postupku, trebalo je da makar ispoštuju Skupštinu Crne Gore. Potpuno bi drugačiji odnos Skupština imala prema tužilaštvu - rekao je Dragović za TV A plus.
Na kontrolnom saslušanju o slučaju „Telekom“ nisu se pojavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni i specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović. Vlast i opozicija osudili su ovaj potez, uz ocjenu da je posrijedi udar na parlament.
Prema riječima Dragovića, afera Telekom i afera “Ničija kuća” su dva krivična postupka koja direktno tangiraju bivšeg lidera Crne Gore Mila Đukanovića.
- Javnost je zbog toga ljuta i povrijeđena, a tu je i osjećaj nemoći jer su institucije sistema dozvolile da nemamo jedan sudski epilog oko ovih afera. Sa pravom postoji zebnja da neko nekoga čuva i da neko nekog krije - dodao je Dragović.
Ipak, poručio je da ne sumnja u rad sadašnjeg tužilaštva i cjelokupne tužilačke mreže.
- U neku ruku i razumijem njihov stav. Tu je vojna hijerarhija i nema mjesta za politiku - smatra Dragović.
Poštu su inicijativu za kontrolno saslušanje Markovića i Novovića podnijeli Dragović i njegove partijske kolege Vasilije Čarapić i Dražen Petrić, Dragović je kazao da je njihov motiv bio da daju mogućnost tužilaštvu da prikažu javnosti šta se dešavalo oko pomenute afere.
- Javnost ima pravo to da zna. Niko od poslanika nije htio da bude glasogovornik tužilaštva zato smo dali mogućnost tužilaštvu da saopšte javnosti zašto je u aferi Telekom došlo do zastare - rekao je Dragović.
Istakao je da im motiv nije bio da utiču na rad Tužilaštva.
- Nije nam padalo na pamet, niti smo imali namjeru da preispitujemo njihov rad. Nikome to nije bio cilj - uvjerava Dragović.
O obrazloženju VDT-a, u kom su predstavnici tužilaštva naveli da nisu došli na kontrolno saslušanje jer predmet “Telekom” nije pravno okončan, Dragović je kazao da se iz tog saopštenja vidi da predstavnici tužilaštva nijesu političari.
- Striktno se drže zakona i to je možda dobro, ali strah me je da su sami sebi napravili medveđu uslugu. Za dva dana ih čeka sjednica Skupštine i izvještaj o radu tužilaštva - kazao je Dragović.

Dragović: Očekivao sam Markovića i Novovića pred Odborom, narod je to zaslužio

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.

Bojović: Nepojavljivanje Markovića i Novovića udar na parlament, većina da se jasno odredi prema tome; Nikolić: Kusate ono što ste sami zakuvali

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: odbor-za-politicki-sistem-pravosude-i-upravu