Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu na današnjoj sjednici nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji su podnijeli poslanici PES-a Miloš Pižurica i Gordan Stojović. Poslanici Pokreta Evropa sad su tražili da se izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše pridjev "nasilna" uz riječ "aneksija" ističići da to nema političku konotaciju, već da je to pleonazam. Nakon uvodnog obrazlozenja i rasprave koja je vođena, Odbor nije podržao Predlog zakona i predlaže Skupstini da isti ne usvoji. Za su bila četiri poslanika. Šest poslanika je bilo protiv i dva su bila uzdržana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251229151216_aac6e2ed42a9229c83ac2bebc179f57f37701cd4677103bf754473e3dc3d997b" data-rendition-name="original" width="970" height="683" loading="lazy" alt="Odbor odbio prijedlog Zakona o statusu potomaka Petrovića"></figure>  Podsjećamo, na sjednici Odbora 12. novembra 2025. godine poslanici su se izjašnjavali o ovom pitanju, ali tada nijesu glasali, već je to ostavljeno za kasnije. Tada su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović podnijeli amandman da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Odbor nije podržao da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš izbriše riječ ''nasilna'' uz aneksija

Poslanici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu bi trebalo danas da se izjasne o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, a predviđeno je da se ovaj akt nađe i u Skupštini Crne Gore na sjednici koja je zakazana da počne danas u podne.
Iako je sjednica Odbora zakazana u 10 sati, sa njenim početkom kasni se već tri sata.
Rasprava o izmjenama ovog akta održana je na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu 12. novembra.&nbsp;
Skupštinski Zakonodavni odbor je na sjednici održanoj 28. novembra podržao inicijativu poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića, odnosno uklanjanje riječi "nasilna" iz termina "nasilna aneksija" u kontekstu 1918. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-za-politicki-sistem-danas-o-zakonima-o-strancima-i-statusu-potomaka-dinastije-petrovic-wefsr78p&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović, kojim se u u zakonu riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije", nije prihvaćen.
Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, te dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5341%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbozovic-ujedinjenje-crne-gore-i-srbije-bilo-politicko-istorijski-neminovan-proces-carapic-ne-mogu-podrzati-amandman&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu kasni tri sata: Predviđeno izjašnjavanje o zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš

Danas zasijeda Skupština Crne Gore, a održaće se i sjednice vda skupštinska odbora.
Zakonodavni odbor održaće 107. sjednicu, zakazanu za 12 časova, a pred poslanicima će se naći obiman dnevni red, koji obuhvata Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa, Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima, kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima.
Odbor će razmatrati i pet amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, podnijetih od strane Vlade Crne Gore.
Na dnevnom redu su i dva amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović – Njegoš: jedan koji je podnio poslanik Gordan Stojović i jedan koji su zajednički prednijeli poslanici Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović.
Takođe, biće razmotrena i četiri amandmana na Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije – tri koje su podnijeli Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Bogdan Božović i Boris Bogdanović, te jedan koji potpisuju poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Zasijedaće i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu , a sjednica je zakazana za 12:30 časova.
Pred članovima Odbora naći će se tri tačke dnevnog reda: Predlog zakona o dopunama Zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa; Predlog zakona o dopuni Zakona o tumačima; kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o notarima – sve u proceduri po inicijativi Vlade Crne Gore.

1250x600

Na Zakonodavnom odboru danas o Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović- Njegoš

Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu danas se nijesu izjasnili o izmjenama i dopunama Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, koje su predložili poslanici Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica i Gordan Stojović, već će to učiniti nakon državnog praznika.
Ovaj zahtjev iznio je, nakon održane rasprave o aktu u kom je, prema prijedlogu, predviđeno birsanje riječi "nasilne" u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine, poslanik PES-a Vasilije Čarapić.
On je, s obzirom na podnijete amandmane na ovaj zakon, predložio da izjašnjenje odlože za nakon državnog praznika (Njegošev dan), te da tada eventualno i razmotre amandmane ukoliko budu prihvatljivi. Jedan amandman podnijeli su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović koji predlažu da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije".
Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislav Bojović (koalicija Za budućnost Crne Gore) prihvatio je ovaj prijedlog, te pauzirao sjednicu i najavio da će se izjasniti nakon praznika.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da se danas dešava ono na šta su upozoravali, te da je ovo tema koja dodatna produbljuje polarizaciju.
- Zato imamo problem - ne u opoziciji, nego unutar parlamentarne većine - naveo je on.
<h2>Interpretacija i činjenice</h2>
Pižurica je, tokom rasprave, naveo da izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš u dijelu brisanja pridjeva "nasilna" uz riječ "aneksija" nema nikakvu političku ili istorijsku namjenu.
Pižurica je na sjednici kazao da se ne bave interpretacijom istorije.
- Time se moraju baviti istoričari, a zakoni moraju biti pravno precizni. U pravnoj praksi domaćoj i međunarodnoj nema pridjeva "nasilna" uz riječ aneksija, zbog toga je to pleonazam u zakonskom tekstu - rekao je Pižurica navodeći odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Poslanik Jovan Vučurović (Nova srpska demokratija) rekao je da porodica Petrovic Njegoš mora imati sve privilegije, ali da su po običaju ušli u politiku, ideologiju i istoriju ovim prijedlogom zakona.
- Najbolje bi bilo amandmanski svi da iz člana 1 brišemo dio koji je svima sporan: "Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš" i uklonimo ovo "koja je detronizovana protivno ustavu za knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije iz 1918. godine". Ako bi uklonili ovaj dio, mislim da bi tada nekako mogli doći do saglasja ne samo za ovaj prijedlog zakona, već i do nekog pomirenja ako bi neke stvari koje nas dijele uklonile makar iz ovakvih prijedloga zakona, jer se ovdje igramo sa emocijama građana oko neke navodne aneksije - naveo je Vučurović.&nbsp;
Smatra da bi povratak Njegoševe kapele na Lovćen značilo da postoji mjesto gdje bi mogli "bratski da se izmire u Crnoj Gori".
Pižurica je ponovio da ovaj zakon nema za cilj istorijsku reviziju, te da sve istorijske ocjene treba prepustiti istoričarima.
Poslanik Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista) pitao je da li bilo ko vjeruje da je stvarno ponuđena izmjena zakona samo zbog pleonazma.
- Uvodite u javni prostor jako delikatnu temu, koju vaši koalicioni partneri razrađuju kako razrađuju, pa kažu: "Ne, ne, nije to aneksija, nego ujedinjenje Srbije i Crne Gore" pa preko Socijalističke narodne partije predaju i taj amandman u proceduru. A inspirator je Pokret Evropa sad, odnosno vi kao njegovi predstavnici - kazao je Nikolić.
Smatra da je većina onoga što PES radi političko udvaranje.
- Prema terminologiji pravne nauke opravdano je napraviti distinkciju između nasilne i dobrovoljne aneksije. Srbija je 1918. okupirala Crnu Goru i organizovala takozvanu podgoričku skupštinu na kojoj je detronizovala, odnosno protivustavno zbacila sa prijestola dinastiju Petrović Njegoš, anektirala Crnu Goru i zabranila članovima dinastije povratak u Crnu Goru. To da je bila nasilna su istorijske i pravne činjenice - ističe Nikolić.
Pita i čemu potreba da u PES-u prepravljaju nešto što je utemljeno u istorijskim činjenicama, arhivama i bilješkama.
- Zamjena termina "nasilna aneksija" sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" je klasično falsifikovanje istorijskih činjenica. Treba li podsjećati na porodicu Zvicer koja je spaljena, na Šćepana Mijuškovića, na hiljade ubijenih i prognanih tokom ove nasilne aneksije. Znam da je ovo populizam i nemam dilemu na čemu je zasnovan, ali vas pozivam da još jednom razmislite o tome jer mislim da ste ušli u jednu operaciju iz koje nećete izaći sa planiram političkim benefitima - poručio je Nikolić.
Pižurica je odgovorio da ne žele da imaju bilo kakav politički benefit, već da porodica Petrović Njegoš najzad dobije adekvatnu satisfakciju za ono što su uradili za državu Crnu Goru. Pored ostalog je naveo da su izmjene zakona rađene u konsultaciji sa porodicom Petrović Njegoš.
Podsjetio je na riječi nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića koji je, nakon što je usvojen zakon 2011, u izjavi za medije rekao da je, na insistiranje Socijaldemokratske partije, "ovo prvi put da se termin nasilna aneksija koristi u neki od pravnih dokumenata".
- Potkrepljujem svoje mišljenje sa onim što su izjavljivali visoki funkcioneri DPS-a, kao što je Filip Vujanović, koji je od 2010. do 2012. bio najpopularniji političar Crne Gore. Krivokapić je tada imao ispod 10 odsto podršku građana. Ako bih birao na čiji stav da se referišem, to bi bio Vujanović ili pokojni poslanik Miodrag Vuković ili sami princ Nikola Petrović Njegoš. Mislio sam da ćete se danas osloboditi onoga što vam je "strogo naredio" Krivokapić tada - naveo je Pižurica.
Nikolić je, pored ostalog, u odgovoru podsjetio na riječi jednog političara iz devedesetih, na navodeći o kome se radi, koji je kazao da postoji samo jedna domaća životinja sa dugim ušima koja ne mijenja mišljenje.
- Svako ima pravo na svoj pogled, ali ne na svoje činjenice. Podgorička skupština je bila nelegalna, nelegitimna i nije je priznala nijedna velika sila u tom vremenu zato što je u tom trenutku Crna Gora imala svoju skupštinu, vladu, kralja, dinastiju, a onda je organizovana paralelna skupština pod bajonetima vojske Srbije i donijete su odluke koje su ukinule Crnu Goru - istakao je Nikolić.
Savo Fatić je, podsjeća, tada kazao da oni od tog dana više nisu Crnogorci, nego Srbiji.
- Meni je jasno da imamo različita viđenja. Kad vi kažete da je potrebno pomirenje mogu da razumijem da je potrebno više razumijevanja, ali ne možemo se miriti na lažnoj interpretaciji istorije i falsifikovanju istorijskih činjenica - kategoričan je Nikolić.
Poslanik Nikola Rovčanin (Demokratska Crna Gora) smatra da je prikladnije da porodici Petrović Njegoš pripadne dvorac na Kruševcu, nego neki stan.
- Prikladnije je da obavljaju istorijske dužnosti iz dvorca - ocijenio je Rovčanin.
<h2>Stranci u Crnoj Gori</h2>
Poslanici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu jedgnolasno su ranije, u okviru sjednice, podržali izmjene i dopune Zakona o strancima sa sedam glasova za.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Dašić je, govoreći o Zakonu u strancima, kazao da su crnogorskoj privredi potrebni stranci kao radna snaga, ali treba naći održiv model za to.
Pojasnio je da novi zakon o strancima predviđa značajno ograničavanje produženje boravka stranim državljanima, koji bi morali da imaju aktivne firme, redovno plaćen porez, te da zaposle makar jednog crnogorskog državljanina na puno radno vrijeme.
Dašić je istakao da u Crnoj Gori imamo veliki broj stranaca u odnosu na broj crnogorskih državljana.
- Imamo problem sa strancima koji registruju firme sa jednim eurom, gdje su oni i vlasnici, i osnivači i jedini zaposleni. Što se tiče radne snage, jasno je da u Crnoj Gori fali radne snage, slično je i sa zemljama u okruženju - istakao je Dašić.
Smatra da treba zaključivati bilateralne sporazume sa Indijiom, Filipinima pokazao se dobro i Uzbekistan.&nbsp;
- To su ljudi koji odrade posao i vrate se kući, i mislim da su oni prijeko potrebni privredi Crne Gore. Druga varijanta je kao u Hrvatskoj, kada nije sklapan bilateralni sporazum sa drugim zemljama, već su stranci preko konzularnog predstavništva mogli da podnose zahtjev za prijavu boravka, dobiju vizu, odrade posao i vrate se nazad - istakao je Dašić.
Govoreći o broju stranaca u Crnoj Gori precizirao je da je u našoj državi do 22. oktobra registrovano 97.995 stranaca.
- Od čega je 29.664 na stalnom i 68.331 na privremenom boravku. To je nekih 15 odsto u odnosu na broj građana Crne Gore - istakao je Dašić.
On je dao uporedne podatke broja stranaca u zemljama regiona, i rekao da &nbsp;Hrvatska ima pet odsto, Srbija &nbsp;jedan i po, Albanija jedan, BiH 0,8 odsto u odnosu na broj stanovnika.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić najavio je da će ta partija dati podršku ovom prijedlogu.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da ovaj prijedlog ima neke smislene elemente, ali da je, kao i sve što Vlada radi, lansiran brzinski i ad hoc.
Ukazao je na to kako vlast pogrešne ljude optužuje za krivično djelo, a da se na kraju ispostavi suprotno.
- Da je živ Živko Nikolić snimio bi novi film. Vlada po običaju kasni, i u ovoj situaciji bismo izbjegli incidente da smo imali ozbiljniju migracionu politiku, da smo imali rigoroznije kriterijume u puštanju ljudi u zemlju, pogotovo one sa dosijejima. Siguran sam da je Vlada u brojnim strancima vidjela sinonim za zaradu, imamo strukturni problem jer nam fali ljudi koji će se izbiljno uhvatiti sa problemom - rekao je Nikolić.
Dašić je govorio o liberalizaciji dvojnog državljanstva Crne Gore smatrajući da je, s obzirom na slučajeve sa kojima je upoznat, to smjer u kom se treba kretati.
Nikolić smatra da je to sagledavanje problema kroz malo optiku.
- Male države kroz proceduru dvojnog državljanstva na taj način sebe čuvaju od dezintegracije, posebno ako se ima u vidu istorija Crne Gore, slabosti sistema u prethodnom periodu. Vojislav Koštunica je u susret referendumu 2006. nosio spisak sa oko 200.000 građana Srbije koji imaju crnogorske korjene, kako bi im se omogućilo da glasaju i vi i ja znamo kako bi se ti ljudi izjasnili - rekao je Nikolić.
Kaže da Dašić sugeriše liberalizaciju dvojnog državljanstva, pa da ne bude Crne Gore.
- Elita politička u Srbiji dan danas se nije pomirila sa nezavisnošću Crne Gore. Ko nam garantuje da se to pitanje opet neće otvoriti. Izborni inženjering još se događa. U Nikšiću je glasalo 4.000 ljudi koji nisu popisano na popisu, koji žive i rade u Srbiji, a među poslanicima crnogorskog parlamenta - uključujući predsjednika - imamo ljudi koji imaju dvojno državljanstvo, a država nije uspostavila adekvatnu terapiju kako da otkrije te ljude i oduzme im to što im nelegalno pripada. Mogli ste da birate između dva državljanstva - ako ste to pravo stekli do 2006. niko to pravo nije uzurpirao, a sve nakon toga je nelegalni posjed dvojnog državljanstva - ističe Nikolić.
Predsjednik Odbora Vladislav Bojović smatra da u DPS-u ne mogu a da ne nastave politiku diskriminacije.
- U tom kontekstu govorimo da imamo nekoliko dvostrukih aršina kad je u pitanju odnos Crne Gore sa Albanijom, Hrvatsko, Bosnom i Hercegovinom, a kad se radi o Srbiji sve se gleda po nacionalnom ključu. Nemate pravo da ne dozvolite ljudima koji imaju porijeklo u Crnoj Gori, koji imaju imovinu i roditelje u Crnoj Gori da imaju prava - naveo je Bojović.&nbsp;
Nikolić je odgovorio da smatra da je to manipulacija i da nema diskriminacije bilo kog građanina Crne Gore, dodajući da građani znaju što partije iz Koalicije Za budućnost Crne Gore misle o referendumu iz 2006.
- Nije problem u tome, nego u organizovanom dovođenju građana Srbije na glasanje u Crnu Goru. To je priznato i u Srpskoj naprednoj stranci. Mi govorimo o zakonitim izbornim procesima i pokušaju prekrajanja izborne volje od našeg većeg susjeda - ističe Nikolić.
Smatra da ako bi Vlada svakoga tretirala jednako onda bi trebalo da krene od ministara i utvrdi ko ima nelegalno državljanstvo, pa da se onda otvori razgovor o drugim temama.
<h2>Novi potpredsjednik</h2>
Članovi Odbora su danas jednoglasno podržali i poslanika Zorana Mikića (Građanski pokret URA) za potpredsjednika ovog skupštinskog tijela.
Do sada je tu dužnost obavljao poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, koji će ubuduće obavljati poziciju potpredsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbWLF-XSATMQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Izjašnjenje članova Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu o izmjenama Zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš nakon praznika

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu usvojio je Izvještaj o radu Sudskog savjeta.
Izvještaj Sudskog savjeta podržalo je pet poslanika iz redova NSD i PES-a, protiv je bio poslanik BS, a uzdržani su bili poslanici DNP, URE i Demokrata.
Odbor prethodno nije prihvatio izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Usvojen je izvještaj o radu Sudskog savjeta. Četiri poslanika bila su za, jednak broj protiv, a troje je bilo uzdržano.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2649%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarkovic-poraslo-interesovanja-za-rad-u-tuzilackoj-organizaciji-profesija-ponovo-stice-ugled-i-povjerenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvještaje su podržala četiri poslanika iz redova Evrope sad i Demokrata.
Protiv su bili članovi tog skupštinskog tijela iz Demokratske partije socijalista, dok su uzdržani bili poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" i Bošnjačke stranke.

Usvojen Izvještaj o radu Sudskog savjeta

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je kazao je da će se, kad god postoje zakonski osnov, pojaviti u parlamentu i dodao da Skupština ne može preuzimati nadležnosti pravosudnih organa i organizovati javna suđenja.
Marković je to rekao nakon što su njega i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića kritikovali i poslanici vlasti i opozicije što se nijesu pojavili na kontrolnom saslušanju u vezi afere "Telekom.
- Takav stav i danas pokazujem, imajući u vidu da smo ovaj izvještaj dostavili u martu, a da smo poziv za ovu sjednicu dobili juče. Ja sam sve obaveze odložio da bih došao ovdje i da bih bio spreman da prilično obiman izvještaj prezentovao. Budite sigurni da uvijek kad me parlament pozove, a kad za to postoji osnov da se ne ugrožava ono što su ustavni principi i zakonske odredbe ja ću se pojaviti u parlamnetu - rekao je Marković na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu uoči predstavljanja Izvještaja Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.
On je ukazao na članove Ustava Crne Gore koji, kako kaže, jasno ukazuju da je tužilaštvo samostalno i nezavisno.
- Vi možete da imate periodične zahtjeve za periodične i posebne izveštaje koje treba da vam dostavljaju vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac, ali se oni ne mogu odnositi na konkretne predmete, jer nadležnost zakondavne vlasti ima određen segment kontrolne funkcije, ali ona ne može biti u odnosu na konkretne predmete, jer se time preuzima nadležnost pravosudnih organa, otvara vrsta suđenja u odnosu na konkretan predmet i donose se zaključci koji po Ustavu nijesu u nadležnosti Skupštine Crne Gore – poručio je Marković.
Marković je istakao da je njegova želja da Tužilaštvo i parlament imaju konstruktivnu saradnju.
- Mi smo institucije koje treba da sarađuju i koje treba da imaju zajednički pristup. Jedino ako imamo zajedniči pravac, ono što jeste cilj Crne Gore da bude država vladavine prava i članica EU moći ćemo da uspijemo - poručio je Marković.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović rekao je da smatra da je Marković bio u obavezi da se odazove pozivu Odbora. Poručio je da će se dodatno odrediti prema ovoj činjenici
- Da se jednostavno sazna šta je istina i kako je došlo do toga da zastari afera koja je povezana sa višemilionskom korupcijom i za koju postoje pravosnažne presude u SAD-u. Imamo mogućnost da iznađemo nove mehanizme, postoji model dostavljanja zahjteva za dostavljanje periodičnog izvještaja VDT-a. Ovdje se radilo o kontrolnom saslušanju i postoje triktne obaveze po pitanju dužnosti nadležnih organa da se odazovu na kontrolna saslušanja koja organizuju radna tijela Skupštine - poručio je Bojović.
Marković je odgovorio da je VDT informisao javnost o bitnim činjenicama vezanim za slučaj "Telekom".
- Mislim da je bilo potpuno jasno obrazloženo da se radi o zastarjelosti slučaja, koja je po sili zakona nastupila, da se desila u vremenskom periodu gdje ni ja, ni GST, ni postupajuća tužiteljka nijesmo bili u državnom tužilaštvu, da je pokrenut i prekršajni postupak prema tužiocu iz tog postupka iz ranijeg perioda. O svemu tome smo jasno, precizno i decidno obavijestili - odgovorio je Marković.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao je da su na kontrolnom saslušanju htjeli da utvrde kako je Tužilaštvo omogućilo da se dođe do zastare u ovom slučaju.
- Taj segment tužilaštva nije objašnjen u Vašem saopštenju. Nama je jasno da Vi i Novović nijeste krivi za tu zastaru, ali neko iz Tužilaštva je zataškao taj slučaj kako bi došlo do zastare. Nas samo interesuje što je to bilo u Tužilaštvu da se do ovoga dođe. Zato mislim da ste bili dužni da taj dio pojasnite - rekao je Čarapić.
Marković je rekao da nije ni na njemu, ni na Čarapiću da utvrđuju zbog čega je nastupila zastarjelost.
- To je na disciplinskim organima Tužilačkog savjeta, ili na na SDT-u jer ako je došlo do zastare za šta postoji umišljaj da je počinjeno krivično djelo onda se radi o zloupotrebi službenog položaja i tada se to utvrđuje - pojasnio je Marković.

Tamara Klikovac

Marković: Skupština ne može preuzeti nadležnosti pravosudnih organa, kad god postoji zakonski osnov pojaviću se pred poslanicima

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović kazao je da je očekivao da se predstavnici tužilaštva pojave pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu na kom je trebalo da bude održano kontrolno saslušanje o aferi Telekom.
Dragović smatra da je narod to zaslužio.
- Ako su smatrali da nije ni vrijeme, ni mjesto sa pričaju o tom krivičnom postupku, trebalo je da makar ispoštuju Skupštinu Crne Gore. Potpuno bi drugačiji odnos Skupština imala prema tužilaštvu - rekao je Dragović za TV A plus.
Na kontrolnom saslušanju o slučaju „Telekom“ nisu se pojavili vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni i specijalni tužilac Vladimir Novović i postupajuća tužiteljka Ana Perović Vojinović. Vlast i opozicija osudili su ovaj potez, uz ocjenu da je posrijedi udar na parlament.
Prema riječima Dragovića, afera Telekom i afera “Ničija kuća” su dva krivična postupka koja direktno tangiraju bivšeg lidera Crne Gore Mila Đukanovića.
- Javnost je zbog toga ljuta i povrijeđena, a tu je i osjećaj nemoći jer su institucije sistema dozvolile da nemamo jedan sudski epilog oko ovih afera. Sa pravom postoji zebnja da neko nekoga čuva i da neko nekog krije - dodao je Dragović.
Ipak, poručio je da ne sumnja u rad sadašnjeg tužilaštva i cjelokupne tužilačke mreže.
- U neku ruku i razumijem njihov stav. Tu je vojna hijerarhija i nema mjesta za politiku - smatra Dragović.
Poštu su inicijativu za kontrolno saslušanje Markovića i Novovića podnijeli Dragović i njegove partijske kolege Vasilije Čarapić i Dražen Petrić, Dragović je kazao da je njihov motiv bio da daju mogućnost tužilaštvu da prikažu javnosti šta se dešavalo oko pomenute afere.
- Javnost ima pravo to da zna. Niko od poslanika nije htio da bude glasogovornik tužilaštva zato smo dali mogućnost tužilaštvu da saopšte javnosti zašto je u aferi Telekom došlo do zastare - rekao je Dragović.
Istakao je da im motiv nije bio da utiču na rad Tužilaštva.
- Nije nam padalo na pamet, niti smo imali namjeru da preispitujemo njihov rad. Nikome to nije bio cilj - uvjerava Dragović.
O obrazloženju VDT-a, u kom su predstavnici tužilaštva naveli da nisu došli na kontrolno saslušanje jer predmet “Telekom” nije pravno okončan, Dragović je kazao da se iz tog saopštenja vidi da predstavnici tužilaštva nijesu političari.
- Striktno se drže zakona i to je možda dobro, ali strah me je da su sami sebi napravili medveđu uslugu. Za dva dana ih čeka sjednica Skupštine i izvještaj o radu tužilaštva - kazao je Dragović.

Dragović: Očekivao sam Markovića i Novovića pred Odborom, narod je to zaslužio

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.

Bojović: Nepojavljivanje Markovića i Novovića udar na parlament, većina da se jasno odredi prema tome; Nikolić: Kusate ono što ste sami zakuvali

Na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, predloženi su članovi Tužilačkog savjeta.
Iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati, za članove Tužilačkog savjeta predloženi su Veselin Šćepanović i Sekule Raičević.
Iz reda advokata predložena je Sanja Radulović.

Raičević, Šćepanović i Radulović predloženi za članove Tužilačkog savjeta

Sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore zakazana je za srijedu, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore, a na dnevnom redu biće utvrđivanje prijedloga za izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati.
Odbor će se izjasniti o prijedlogu Advokatske komore za izbor jednog člana Tužilačkog savjeta iz reda advokata, kao i o utvrđivanju teksta Javnog poziva za izbor jednog člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika - predstavnika nevladinih organizacija.

Odbor za politički sistem u srijedu o izboru članova Tužilačkog savjeta

U pucnjavi ispred crkve u Solt Lejk Sitiju u američkoj državi Juti sinoć je dvoje ljudi ubijeno, a šestoro ranjeno, javila je policija.
Napad se dogodio na parkingu Mormonske crkve (Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana). U vrijeme incidenta desetine ljudi prisustvovalo je sahrani. Svi poginuli su odrasli.
Policija je saopštila da ne vjeruju da je napadač imao bilo šta protiv neke određene religije, a ne vjeruje ni da je oružani napad bio nasumičan.
- Ne vjerujemo da je ovo bio ciljani napad na neku vjeru ili nešto tako - rekao je šef policije Solt Lejk Sitija Brajan Red.
Sedište Mormonske crkve je u Solt Lejk Sitiju i oko polovina od 3,5 miliona stanovnika savezne države Jute su sljedbenici te vjere. Crkve poput te, kod koje se dogodio napad, nalaze se širom te države.
Mormonska crkva je u povećanoj pripravnosti od prošlog mjeseca kada je bivši marinac pucao u crkvi u saveznoj državi Mičigen, ubio četvoro ljudi i zapalio je.
FBI je ustanovio da mu je motiv bio netrpeljivost prema toj religiji.

Pucnjava u Solt Lejk Sitiju: Dvoje mrtvih, šestoro ranjeno u napadu ispred Mormonske crkve

Turski državljanin E. K. (25), koji ima privremeni boravak u Ulcinju, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 20 dana zbog vožnje pod dejstvom marihuane - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.
Njemu je, kako se navodi u saopštenju, suđeno u hitnom postupku, u kom je utvrđeno da je dana 7. januara oko 21 sat upravljao vozilom na lokalnoj saobraćajnici u Ulcinju pod dejstvom opojne droge marihuana.&nbsp;
- Uz zatvorsku kaznu na čije izdržavanje je upućen odmah po izricanju odluke, dežurna sutkinja Slađana Batjaktarević mu je izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca - istaknuto je u saopštenju.

Turskom državljaninu 20 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom marihuane

Dok ruska agresija na Ukrajinu uskoro ulazi u petu godinu, a mirovni pregovori ne donose konkretne rezultate, dok rastu euroskepticizam i desnica i u srcu Evropske unije, čini se da evropski lideri nemaju jedinstveno rješenje za bezbjednosnu krizu koja potresa evropsko tlo. Državni vrh Poljske, koja je kroz istoriju dobro zapamtila razornu snagu ruske dominacije, opravdano strahuje da bi se, nakon Ukrajine, i ova država mogla naći na meti ruskih osvajanja. O tome kako se Poljska nosi sa provokacijama koje dolaze iz Rusije i Bjelorusije, sabotažama na državnim granicama, pojačanim antiukrajinskim raspoloženjem i mogućnošću rata u budućnosti, za Portal ETV govori profesor savremene istorije na Šleskom univerzitetu u Katovicama i specijalista za srednjoevropska pitanja i Balkan, dr Mateuš Sokulski. Poljska je ove godine izabrala novog predsjednika, Karola Navrockog, koji dolazi iz desne stranke Pravo i Pravda, dok je premijer Donald Tusk iz redova centrista. Kakvi su stavovi poljskih lidera prema spoljnopolitičkim izazovima? Građanska koalicija, koja je od 2023. godine na vlasti predvođena je premijerom Donaldom Tuskom i okuplja dominantno politički centar. Sa druge strane je trenutno opoziciona desničarska Pravo i Pravda, koja je u godinama 2015-2023. držala vlast, ali iz koje dolazi novoizabrani predsjednik. Obje stranke, kao i većina građana Poljske, iskazale su dosljednu podršku Ukrajini. Malo je drugačija situacija konkretno sa novim predsjednikom Karolom Navrockim, koji po uzoru na Donalda Trampa govori o „recipročnosti“ u spoljnjoj politici, a time i u pomoći Ukrajini. Njegov se stav međutim može objasniti time, što je na predsjedničkim izborima pobjedio i zahvaljujući glasovima najradikalnijih birača antiukrajinskog stava. Na spoljnopolitičkom planu, Poljska nastavlja da pruža snažnu podršku istočnom susjedu, a ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski intenzivnom diplomatskom aktivnošću promoviše prozapadnu i proukrajinsku politiku. Postali su čuveni postali njegovi govori u Ujedinjenim Nacijama u kojima je otvoreno i argumentovano kritikovao ruske predstavnike i njihovu propagandu u UN-u. Svijet proteklu godinu prati pojačana djejstva Rusije na teritorije zemalja Evropske unije, upade dronovima u vazdušni prostor evropskih država, a i evropski političari sve glasnije upozoravaju na opasnost koja prijeti iz Rusije. I Poljska se tokom prethodne godine suočila se više provokacija na njenoj teritoriji, od upada letjelica u njen vazdušni prostor do kopnenih prelazaka. Kako komentarišete bezbjednosnu situaciju u Poljskoj i raspoloženje koje vlada i kod političara i u narodu? U Poljskoj je tokom prethodne godine bilo nekoliko slučajeva sabotaže. Prvi slučajevi sabotaže počinju u proljeće 2024. godine, u tržnim centrima u Varšavi. Najveći od njih je bio veliki požar u jednom od tržnih centara, kada je izgorjela cijela jedna hala. Tom prilikom uhapšeni su počinioci kojima su izrečene kazne iako glavni organizator još uvijek nije uhapšen. Jedan od prvih slučajeva ove godine bio je ljetos, za koji se ozbiljno sumnja da je bio akt ruske sabotaže, u gradiću Zombki, blizu Varšave. Naime, u jednoj stambenoj zgradi izbio je požar za koji poljski bezbjednosni organi sumnjaju da je podmetnut po naređenju ruskih službi. Tokom napada na Ukrajinu u septembru 2025. godine u poljski vazdušni prostor doletjelo je osam dronova. Srećom, nije bilo žrtava, a ozbiljno je oštećena jedna kuća. Poljske vlasti su na ovu provokaciju reagovale ozbiljno-oboreno je svih osam dronova, a konsultovani su i NATO saveznici. Ministar spoljnih poslova Sikorski uručio je notu upozorenja otpravniku poslova ruske ambasade da Poljska neće tolerisati ovakve provokacije. Najozbiljiji slučaj sabotaže desio se u novembru 2025, kada je na željeznici između Varšave i Lublina oštećena pruga što je ozbiljno ugrozilo bezbjednost putnika. Na svu sreću i tu nije bilo žrtava. Ipak, sve ovo nam pokazuje da Rusija konstantno nastavlja svoje provokacije prema zemljama Zapadne Evrope, sa ciljem narušavanja evropskog poretka zasnovanog na demokratiji i uspostavljenog nakon završetka Hladnog rata. Poljska bilježi učestale prodore na granici sa Bjelorusijom. Možete li nam detaljnije pojasniti o čemu se tu radi? Već više godina režim Aleksandra Lukašenka, bliskog saradnika Vladimira Putina, sprovodi politiku dovođenja migranata na granicu Poljske i Bjelorusije. Ovakvi potezi vršeni su i prema baltičkim državama. Kao što su potvrdili poljski zvaničnici, mnogi migranti imaju samo ruske vize. Radi se o dovođenju ljudi, sa Kube, Bliskog Istoka, Afrike, sa globalnog juga, kojima se obećava ulazak u Evropsku uniju. Bjeloruske službe ih dovode na granicu i ostavljaju ih da sami prođu. Međutim, poljske službe im ne dozvoljavaju prelazak granice i odbijaju im ulazak. Poljske službe onemogućavaju ulazak, duž cijele granice sagrađena je ograda koja čini vrlo efikasnu prepreku za prelazak. To je odgovor na poteze Minska i Moskve. Poljska već neko vrijeme organizuje vojnu obuku i pojačava vojsku- da li to znači da mogućnost rata nije isključena? U Poljskoj se govori o potrebi vraćanja obavezne vojne obuke od koje se odustalo prije već skoro 20 godina. Odluka o tome ipak nije donesena. Čujemo mnogo upozorenja od strane raznih analitičara i političara da treba da se spremamo za rat sa Rusijom i da on u skorijoj budućnosti nije isključen. Ja bih rekao da, kao i u slučaju dalekog putovanja kolima, treba da vodimo računa o tehničkom stanju vozila. Tako i u slučaju ruskih prijetnji, zdravoumno je da se pripremamo za eventualno odbranu, ali da ne paničimo. Poljska je prilično uspješna država sa relativno jakom ekonomijom, da navedem samo da smo ušli ove godine među 20 najjačih ekonomija svijeta. Što se tiče bezbjednosti, Poljska je ozbiljno pristupila programu naoružavanja, kupujemo modernu svjetsku opremu iz SAD-a, Švedske, Koreje. Vojni analitičari govore o promišljenoj politici nabavke oružja i vojne opreme.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330100316_2596f75909ce981db10c24ffbbf165cb466980119a3f4ef87ca8ca78fddda15b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330100316_2596f75909ce981db10c24ffbbf165cb466980119a3f4ef87ca8ca78fddda15b" data-rendition-name="original" width="3888" height="2592" loading="lazy" alt="poljska vojska"><figcaption>Ilustracija(Photo: Shutterstock)Copyright (c) 2015 De Visu/Shutterstock. No use without permission.</figcaption></figure>  Znamo šta je stav Poljske. Međutim, šta je sa ostalim srednjoevropskim državama? Vidimo da ima evropskih lidera koji su, blago rečeno, tolerantni prema Rusiji? Drugi primjeri podrške Ukrajini su baltičke države Litvanija, Letonija i Estonija, koje su žestoko iskusile decenije pripadnosti SSSR-u. Ove zemlje su prozapadno nastrojene, a zbog blizine Rusije i stalnih prijetnji pružile su od početka bezrezervnu podršku Ukrajincima. Naravno, slučajevi stava Mađarske ili u posljednje vrijeme Slovačke su drugačiji. Treba ipak imati na umu da Viktor Orban, pod čijom je vlašću Mađarska znatno ekonomski oslabila, o demokratiji da ne govorim, na predstojećim izborima vjerovatno gubi vlast. Kod Orbana međutim vidi se težnja ka reviziji granica čime bi Mađarska pripojila djelove susjednih država, međutim to se čini nemogućim. U Slovačkoj na izborima pobjedio je Robert Fico koji se protivi pomoći Ukrajini. Kao i Orban, Fico računa na korisne sporazume o isporuci gasa. U Češkoj na parlamentarnim izborima pobjedio je Andrej Babiš koji je takođe skeptičan prema pomoći Ukrajini, dok predsjednik Petr Pavel nastavlja da podržava Kijev. Navedeni slučajevi kao i uspjesi populista iz AfD-a u Njemačkoj i Narodnog fronta u Francuskoj, govore da ima naznaka da je Evropa postala malo umorena neprestanim pomaganjem Ukrajini i ugroženošću od strane Rusije. Međutim treba imati na umu da su upravo Njemačka i Francuska napravile veliki preokret u svojoj politici prema Moskvi. Obustavljeni su dugoročni programi rusko-njemačke saradnje, po kojima je Berlin dobijao jeftine sirovine. Obustavljen je veoma kontroverzan projekat Nord Stream, odnosno Sjeverni tok za gas, a francuski predsjednik aktivno pregovara o okončanju rata u Ukrajini. Vrijedi napomenuti da je Rusija, kojoj su veliki dio budžeta činili prihodi od prodaje gasa i nafte u Evropi, izgubila svoje veliko tržište. U Srednjoj Evropi sve vrijeme uprkos uspjesima populista, podrška Ukrajini ne prestaje. Iako su proruski glasovi sve jači u Evropi, ne vjerujem da će oni postati dominantni. Prema novim istraživanjima, antiukrajinsko raspoloženje u Poljskoj, koja je jedan od najpostojanijih saveznika Ukrajine, skočilo je za 100 %. Koji su, po Vama, razlozi za to? Nažalost, antiukrajinsko raspoloženje je poraslo posljedjnih godina. Tu je umnogome uticala ruska propaganda, ruski botovi i trolovi, koji su sveprisutni na internetu, na društvenim mrežama. Kao primjer navešću situaciju nakon ulaska drona u poljski vazdušni prostor u septembru, kad se odjednom pojavio veliki broj komentara, lažno optužujući Ukrajince za ulazak dronova. Ima i lažnih informacija u javnom prostoru, na primjer o tome da Ukrajinci opterećuju poljski budžet i zdravstveni sistem i da zbog toga mora duže da se čeka na usluge ljekara. Zapravo, istraživanja pokazuju nešto suprotno- ukrajinske izbjeglice koje rade u Poljskoj (od kojih je većina zaposlena) uplaćuju mnogo više u zdravstveni sistem kroz poreze nego što koriste zdravstvene usluge. Tu je i još jedna bitna stavka- da nema radnika iz Ukrajine, na građevinske usluge ili kućne poslove moralo bi da se čeka jako dugo, jer Poljska ima problem sa manjkom radne snage. Ima i još jedan razlog antiukrajinskog raspoloženja. Naime, dio poljskog društva naivno smatra da bi neka vrsta sporazuma sa Rusijom na račun Ukrajine obezbjedila dugotrajnu bezbjednost. To vam je međutim, ako pogledamo ranije navedene ciljeve Putinove Rusije, jednako kao što je tadašnji britanski premijer Nevil Čemberlen smatrao da predaja Čehoslovačke u Minhenu 1938. godine može sačuvati mir. Antiukrajinsko raspoloženje nije samo slučaj Poljske, već se rast antiukrajinskog raspoloženja bilježi u cijeloj Evropi. Dezinformacije koju Ruska federacija protura putem društvenih mreža imaju efekta, iako donekle ograničenog. Za mnoge populiste na Zapadu, Putin je oličenje snažnog vođe, a Rusija zemlja tradicionalnih vrijednosti. Ne treba zanemariti ni porast populističke politike u Evropi vezano uz problem migracija ili rasta životnih troškova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121421124_f3ac9f11dce740f7ca7f9538f6a000358ad81f0aaa29f00d8284e8eeedf061ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121421124_f3ac9f11dce740f7ca7f9538f6a000358ad81f0aaa29f00d8284e8eeedf061ec" data-rendition-name="original" width="765" height="511" loading="lazy" alt="Poljska Ukrajina"></figure>  Šta je (ratni) cilj Rusije i šta je to od čega evropski lideri strahuju? Ruska je vlast pretpostavljala da će za par dana uspjeti da osvoji Ukrajinu, uđe u Kijev i uspostavi marionetsku, prorusku vlast. Ukrajinci su uspjeli da odbrane svoju nezavisnost i teško je da se zamisli bilo kakvo potčinjavanje te države Rusiji u budućnosti. Ruski ciljevi, iako neki naivno tvrde da se samo radi o prisvajanju istočnih dijelova Ukrajine su daleko širi. Naime radi se o opovrgavanju poretka uspostavljenog padom Berlinskog zida i pokušaju da se ponovo izgradi zona uticaja u Srednjoj Evropi, te oslabi Zapad. Mislim da vrijedi da se vratimo na čuveni Dug telegram iz 1946. u kojem je Džordž Kenan, američki sekretar za spoljnu politiku objasnio sovjetsku spoljnju poilitiku kao izraz prevazilaženja unutrašnje slabosti društva, odnosno- ekspanzionizam je trebalo da služi kao odgovor na slabost države. I dan danas imamo tu situaciju. Uprkos velikim prihodima od prodaje sirovina, ruski političari nikad nijesu bili zainteresovani za modernizaciju države. Rusija nema moderne tehnologije, njen koncept velesile prilično je anahroničan. Vratiću se na Putinovu izjavu da je pad Sovjetskog Saveza najveća tragedija 20. vijeka. Zapravo, Rusija ne pristaje na prihvatanje realne situacije da su baltičke države, bivše članice SSSR-a, danas moderne, tehnološki razvijene i prosperitetne, u potpunosti evropski orjentisane. Kao apsurdne treba tretirati izjave ruskih političara kako male baltičke države sa stanovništvom od 2 do 4 miliona ugrožavaju rusku bezbjednost. Isti je slučaj sa bivšim satelitima Moskve od Baltika do Crnog mora. Agresivni potezi se primjenjuju i prema skandinavskim zemljama. Podsjetiću na incidete sa dronovima iznad aerodroma u Kopenhagenu, ali i u Norveškoj. Možemo da vidimo prijetnje, prekoračanje vazdušnog prostora, dovođenje emigranata na granice kao elemente hibridnog rata. Vrijedi da se napomene da, iako su rusko-bjeloruske vježbe „Sjever“ u septembru prošle godine trebalo da čine predstavu moći ruske vojske, one su bile znatno manje nego one iz 2021. ili 2017. godine. Putin želi da se vrati imperijalnoj politici, građenoj na nasilju, ali kao što vidimo uprkos velikim gubicima Ukrajinci se uspješno brane, a rat koji su Rusi planirali da završe za 4 dana traje već bezmalo 4 godine. Vi ste istoričar, možete li nam ukratko pojasniti poljsko-ruske odnose u prethodnom vijeku? Naše iskustvo sa ruskim imperijalizmom seže duboko dalje od XX vijeka. Međutim tek su XX vijek i boljševički prevrat 1917. godine predstavljali početak iskustva sa totalitarizmom. Poljska je u odbrambenom ratu 1919-1921. godine uspjela da sačuva svoju nezavianost. Simbol te pobjede je udarac koji je zadat boljševicima u Varšavskoj bici 1920. godine pod vođstvom Jozefa Pilsudskog. Ova se bitka broji među najvažnije u istoriji poljsko-ruskih odnosa, budući da su Lenjin i Trocki računali na širenje komunističkog uticaja i naravno računali su na prevrat u Njemačkoj. Međutim 23. avgusta 1939. sklopljen je pakt Ribentrop- Molotov, koji je odlučio o tjesnoj njemačko -sovjetskoj saradnji i rasparčavanju Srednje Evrope. SSSR i nacistička Njemačka bili su bliski saradnici sve do 22. juna 1941. Sovjetska okupacija istočnih djelova Druge Poljske Republike obilježena je represijama, uništavanjem inteligencije čiji je simbol Katinjski zločin, kada je po Staljnovom naređenju 1940. strijeljano preko 20 hiljada pripadnika poljske inteligencije raznih nacionalnosti. Uz to, Sovjeti su poslali oko 350 hiljada poljskih državljana u sklopu deportacija na Sibir i i Kazahstan, na daleki istok SSSR. Da li vidite kontinuitet u ruskoj politici nakon Drugog svjetskog rata prema zemljama Varšavskog pakta i današnjoj politici koji u Kremlju kreira Vladimir Putin? Ponoviću Putinovu izjavu da je pad SSSR-a najveća tragedija XX vijeka. Ovdje treba napomenuti da uspostavljanje komunističkih vlasti nije nailazilo na odobrenje u zemljama Istočnog Lagera, te da su Rusi, uz prisustvo i pritisak sovjetske vojske preuzimali vlast širom Srednje Evrope. Htio bih da kao primjer ovdje predstavim prilike u Poljskoj. Ulazak sovjetskih trupa 1944/1945. godine na teritoriju Poljske obilježen je nametanjem komunističke vlasti, iako je legitimna vlast postojala u Londonu, imala svoje predstavništvo u Poljskoj (Poljska podzemna država) i rukovodila Zemaljskom vojskom (Armia Krajowa) koja je uspostavljena jos 1939. kao Savez oružane borbe. Ulazak Sovjeta obilježen je represijom prema nekomunističkim strankama, građanima Poljske koji su u ratu bili u podzemnim organizacijama, prvenstveno u Zemaljskoj vojsci. Nametanje komunizma nije naišlo na odobrenje društva. Iako se režim počeo mijenjati nakon Staljinove smrti 1953. godine, a naročito nakon preloma 1956. godine, on nikad nije nailazio na stvarno prihvatanje u poljskom društvu, tu je opšte poznat pokret Solidarnost, koji je započeo iz brodogradilišta u Gdanjsku. Slična je situacija bila i u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, za baltičke države i Ukrajinu, koje su uvučene u sam SSSR da ne govorim. Pad komunizma, i oslobođenje Poljske od te vlasti dočekani su sa velikim zadovoljstvom. Ulazak u NATO 1999. godine i u Evropsku uniju 2004. predstavljali su ostvarenje ciljeva integracije sa Zapadom. Srednja Evropa čini danas sastavni i važan dio zapadnih struktura. Ruski imperijalisti ne prihvataju prozapadnu orijentaciju tog dijela svijeta. Upravo te Putinove manipulacije, imperijalno ponašanje, namjera da se Srednja Evropa liši NATO pakta svjedoče o ruskoj želji da se vrati na podređenje Srednje Evrope politici Moskve, iako suverene odluke naroda od Talina preko Kijeva, Varšave, sve do Sofije svjedoče ili o privrženosti zapadnim vrijednostima ili o želji priključenja zapadnom svijetu, kao što je slučaj Ukrajine.

Sokulski: Cilj Rusije je da opovrgne poredak uspostavljen padom Berlinskog zida i slabeći Zapad, ponovo izgradi zonu uticaja u Srednjoj Evropi

Prosječna cijena litre bezolovnog benzina u Italiji pala je na 1,645 eura početkom godine, što je najniža cijena od 22. decembra 2022. &nbsp;
To je zbog promjene poreza od 1. januara, koja je povećala cijenu litre dizelskog goriva na 1,668 eura, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Italijanska vlada uskladila je trošarine na benzin i dizelsko gorivo od 1. januara s uredbom EU, budući da se niža stopa za dizelsko gorivo smatrala "ekološki štetnom subvencijom" jer dizel više zagađuje okolinz od benzina, izvijestile su italijanske novine Corriere della Sera.&nbsp;
&nbsp;Mjera je uključena u zakonodavnu uredbu o reformi trošarina, koja je usvojena prije godinu kao dio poreske reforme.
&nbsp;Italija očekuje da će ove godine od reforme trošarina zaraditi gotovo 600 miliona eura, prema novinama, i oko tri milijarde eura u naredne četiri godine.
&nbsp;Prema stručnoj publikaciji Staffetta Quotidiana, Italija sada ima najvišu trošarinu u Evropi na dizelsko gorivo, dok je na benzin pala s trećeg na osmo mjesto. Od sada se za obje vrste goriva primjenjuje ista stopa trošarine, to jest 672,9 eura po hiljadu litara.&nbsp;
&nbsp;Do prošle godine dizelsko gorivo se u Italiji oporezivalo manje kako bi se pomoglo kompanijama u prometnim i proizvodnim djelatnostima koje su bile uveliko zavisne od njega.

Tag: odbor-za-politicki-sistem-pravosude-i-upravu