<article>Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava. Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.</article>

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.
Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.
Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.
- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Portal ETV

Zgrada Uprave policije u Podgorici

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprava policije

stranci

Protjerivanje

Hronika

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.
Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.
Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava. 
Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.
- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Predsjedništva PES-a Boris Pejović pozvao je predsjednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić da se založi za isporučenje Svetozara Marovića koji je priznao da je član organizovane kriminalne grupe.
Sukob saopštenjima i objavama na društvenim mrežama između Pejović i Brnabić traju dva dana. Sve je počelo izjavom Brnabić da djelovanje kavačkog i škaljarskog klana iz Crne Gore, koji su najopasniji na svijetu, nije moguće bez direktne podrške države.
Pejović je odgovorio da su ovo opasne konstrukcije ukoliko se ne razjasne neke činjenice, dodajući da su dva klana u Crnoj Gori nastala u vrijeme kada su predsjednici Srbije i Crne Gore, Aleksandar Vučić i Milo Đukanović "odlično sarađivali".
Brnabić je potom odgovorila da je aktuelni predsjednik Srbije bio u dubokoj opoziciji 2010. godine, kada je, kako je navela, nastao kotorski klan iz kojeg su proistekli kavački i škaljarski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F2001714423824519346&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Iako je očigledno da predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić pokazuje solidno znanje o evoluciji razvoja kriminalnih klanova od Kotora do Ritopeka, u svojoj reakciji pokušava da izvrne teze, pa da od predsjednika Srbije Vučića, a nekadašnjeg bliskog saveznika Đukanovića napravi žrtvu, jer je navodno iz čista mira napadnut od nove crnogorske vlasti - odgovorio je Pejović.
On je istakao da je upravo je predsjednica Skupštine Srbije optužila crnogorsku vlast da podržava škaljarski i kavački klan, koji su nastali 2014. godine, dok obrazlaže stanje vladavine prava u svojoj zemlji, svjesno zanemarujući, kako kaže, da one strukture koje se sumnjiče za spregu sa pomenutim klanovima, nemaju nikakvog uticaja na aktuelnu vlast u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvpofparliament%2Fstatus%2F2001934630237466712%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001976633415328187%7Ctwgr%5E4ff52faa1b473168f983c3b611166a7dfd6b338c%7Ctwcon%5Es3_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ako već pokazuje brigu o vladavini prava, očekujem od predsjednice Skupštine Srbije da se založi za isporučenje Svetozara Marovića, koji je priznao da je član organizovane kriminalne grupe (OKG), jer je očigledno do sada imao zaštitu vlasti u Srbiji - poručio je Pejović, navodeći da su procesuirani osumnjičeni za organizaciju dolaska klana Belivuka iz Srbije u Crnu Goru.
U nastavku verbalnog obračuna Brnabić je kazala da je upravo Marović pomogao PES-u da pobijedi na izborima.
- E, svakakve sam prevarante sretala u politici, ali ovakve nisam. Svetozar Marović vam je trn u oku? Da ne pominjemo da vam je taj čovjek pomogao da pobijedite na izborima – tu već ulazimo u oblast morala, a vidim da vam to nije blizak pojam. Hajde da probam da vam objasnim plastičnije: govorite o izručenju jednog čovjeka i to nam prebacujete, vi koji ste nama pokušali da oduzmete 14 odsto teritorije svojim priznanjem tzv. “Republike Kosovo”? - navela je Brnabić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F2001976633415328187%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001976633415328187%7Ctwgr%5E4ff52faa1b473168f983c3b611166a7dfd6b338c%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je istakla da nije Srbija Crnoj Gori uzela ni Ulcinj, ni Pljevlja.
- Nego ste vi pogazili međunarodno pravo, Povelju UN, ali i osnovno poštovanje prema Srbiji i priznali lažnu državu, otimajući nam po teritoriji značajan, a u srcu najznačajniji, dio naše zemlje. Nisu to uradile, ako govorimo o EU, ni Španija, ni Kipar, ni Rumunija, ni Slovačka, ni Grčka, ali Crna Gora jeste. Čojstvo kao takvo… A i vladavina prava, posebno međunarodnog - zaključila je Brnabić.
Oglasio se i Pejović, poručujući da je Kosovo suštinski priznao Vučić.
- Sve ovo o čemu pišete desilo se za vrijeme dok je upravo Marović kao potpredsjednik vladajućeg DPS-a uticao na državnu politiku i odluke. Vjerovatno vas je time i zadužio, pa ga sada čuvate i ovako nekontrolisano odgovarate kada vam se u okviru poštovanja vladavine prava koju vi potencirate, sada traži da ga i isporučite. Uostalom, Kosovo vam je suštinski priznao vaš predsjednik, pozabavite se time, a od nas odmorite malo - zaključio je Pejović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvpofparliament%2Fstatus%2F2002003803948581370&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Razmjena optužbi na relaciji Podgorica-Beograd, Brnabić: Marović vam pomogao da pobijedite na izborima; Pejović: Odmorite od nas malo

Bahami su postali 121. država na planeti koja je priznala Kosovo, piše Kossev.
Maločas je tu informaciju potvrdila predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Ona je istakla kako je bilateralni sporazum, kojim je predviđeno i uspostavljanje diplomatskih odnosa, potpisan u Nasauu, zajedno sa premijerom Bahama Filipom Dejvisom.
Osmani je na Fejsbuk mreži kazala kako je riječ o još jednoj istorijskoj odluci kada je Kosovo u pitanju.

Bahami priznali Kosovo

Francuski poslanici zaduženi za pronalaženje kompromisa o državnom budžetu za 2026. godinu nijesu uspjeli da postignu dogovor, što gotovo izvjesno znači da će Francuska ući u novu godinu bez usvojenog fiskalnog plana za narednih 12 mjeseci.
Sedam poslanika iz oba doma francuskog parlamenta sastalo se u petak u zajedničkom odboru u pokušaju da postignu konsenzus, ali je vrlo brzo postalo jasno da do dogovora neće doći.
Premijer Sébastien Lecornu u saopštenju je potvrdio da će Francuska godinu završiti bez usvojenog državnog budžeta, te da će se u ponedjeljak sastati sa poslanicima kako bi pokušali da pronađu rješenje.
Lecornu je u novembru upozorio da bi neusvajanje budžeta do kraja godine predstavljalo ozbiljnu prijetnju francuskoj ekonomiji. Finansijska tržišta sa zabrinutošću prate situaciju u Francuskoj, zbog bojazni da je zemlja postala previše nefunkcionalna da bi uravnotežila javne finansije.
- Žalim zbog nedostatka volje kod određenih parlamentaraca da se postigne dogovor, što smo, nažalost, i očekivali prethodnih dana - rekao je Lecornu.
Poslanici će se sada okrenuti usvajanju privremene mjere kojom bi se budžet za 2025. godinu privremeno primjenjivao i u narednoj godini, nakon čega će se u novoj godini nastaviti rad na konačnom budžetu za 2026. godinu.
Iako će ovo privremeno rješenje spriječiti zatvaranje državnih institucija po američkom modelu, ono neće doprinijeti smanjenju budžetskog deficita, koji se za ovu godinu procjenjuje na 5,4 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Lecornu je u oktobru saopštio da budžetski deficit za 2026. godinu ne smije premašiti pet odsto BDP-a.
Guverner Banke Francuske, François Villeroy de Galhau, rekao je u intervjuu za list Le Figaro, objavljenom u petak, da zemlja mora zadržati deficit ispod tog praga od pet odsto kako bi obezbijedila dugoročno fiskalno zdravlje.
- Sa deficitom većim od pet odsto, Francuska bi se jasno dovela u opasnost. Svake godine oko sedam milijardi eura više odlazi na kamate na dug, što tokom deset godina iznosi 70 milijardi eura kojima više ne raspolažemo za ulaganja u obrazovanje, bezbjednost ili digitalne tehnologije - kazao je on.

Pregovori doživjeli krah: Francuska u 2026. godinu ulazi bez usvojenog budžeta

Institut za javno zdravlje (IJZ), u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, do kraja godine organizovaće posebne termine za HPV vakcinaciju tokom vikenda, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa imunizaciji.&nbsp;
Iz IJZ-a su saopštili da je HPV vakcinacija za djecu oba pola uzrasta od devet do 14 godina i dalje jedan od prioriteta u okviru Programa imunizacije.&nbsp;
U tom uzrastu, kako su rekli iz te zdravstvene ustanove, vakcina je najdjelotvornija i pruža najbolju zaštitu.
Iz IJZ-a su poseban apel uputili roditeljima djece rođene 2010. godine, koja su tokom sistematskih pregleda u devetom razredu osnovne škole prošlog proljeća propustila vakcinaciju.
- IJZ će, u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa vakcinaciji, do kraja godine organizovati i posebne termine tokom vikenda - kaže se u saopštenju.
Ističe se da je HPV vakcina bezbjedna, jednostavna i efikasna mjera zaštite od HPV infekcije – virusa koji može izazvati više vrsta karcinoma i genitalne bradavice.&nbsp;
Iz IJZ-a su naveli da se u Crnoj Gori primjenjuje devetovalentna HPV vakcina (Gardasil9®), a troškove vakcinacije u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem, bez dodatnog plaćanja za osiguranike.
Oni su poručili da je vakcinacija protiv HPV-a najdjelotvorniji način da se spriječe bolesti koje se razvijaju godinama, često bez simptoma.&nbsp;
- Rana zaštita donosi najveću korist, ali i kasnija vakcinacija ima značajan efekat, naročito kod osoba koje se nijesu mogle vakcinisati ranije - navodi se u saopštenju.
Sve dodatne informacije o HPV vakcinaciji dostupne su na zvaničnom sajtu IJZ-a - www.ijzcg.me/hpv, putem Instagram profila @ijz.cg, Facebook stranice Instituta, kao i putem telefona 067/086-815 ili e-mail adrese <a href="mailto:imunizacije@ijzcg.me">imunizacije@ijzcg.me</a>.

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

Tagovi

Razmjena optužbi na relaciji Podgorica-Beograd, Brnabić: Marović vam pomogao da pobijedite na izborima; Pejović: Odmorite od nas malo

Bahami priznali Kosovo

Pregovori doživjeli krah: Francuska u 2026. godinu ulazi bez usvojenog budžeta

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

PRATITE TVe UŽIVO