Četiri strana državljanina prinudno su udaljena iz Crne Gore u prvih deset dana oktobra u okviru operativno-taktičke akcije „Stranac“ čiji je fokus nadzor zakonitosti njihovog kretanja, boravka i radnog angažmana.
U tom periodu su donijeta 84 rješenja o povratku lica, 113 rješenja o otkazu boravka do 90 dana i tri rješenja o protjerivanju stranih državljana.
- Pripadnici granične policije su u prvoj polovini oktobra realizovali 20 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok je u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovano 11 ciljanih akcija. Ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u prvih 10 dana oktobra iznosio 338 - kazali su u Upravi policije.
U istom periodu, tri strana državljanina su smještena u Prihvatilište za strance, a Ministarstvu unutrašnjih poslova je podnijeto 20 inicijativa za prekid privremenog boravka.
- Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato pet stranih državljana - dodali su u policiji.
Sektor granične policije će, poručuju oni, u saradnji sa nadležnim službama, nastaviti sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti kontrole stranih državljana, u cilju zaštite bezbjednosnih interesa države, te obezbjeđivanja zakonitog boravka i rada stranaca u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U prvih 10 dana oktobra četiri stranca prinudno udaljena iz Crne Gore, boravak otkazan za 113

Želiš da radiš u Hrvatskoj? Nauči hrvatski jezik! – najprije na hrvatskom, onda na tagaloškom (glavni filipinski jezik) pa potom i nepalskom jeziku, poruka je razvučena preko jumbo plakata koji su odnedavno preplavili Zagreb. Iza te akcije, prema sopstvenom priznanju, stoji Domovinski pokret (DP), junior partner u aktualnoj vlasti, koji na ovaj način nastavlja borbu za afirmaciju hrvatskog jezika među stranim radnicima koji dolaze u Hrvatsku po svoju koricu hljeba.
Zapravo, Domovinski pokret sve nas je, kako su sami objasnili, s jedne strane htio podučiti kako – u skladu sa Zakonom o hrvatskom jeziku – treba izgledati višejezični plakat (najprije natpis na hrvatskom jeziku, a onda svi drugi). Ali, ništa manje važno, poruka bi trebalo da motiviše strane radnike na učenje jezika zemlje u koju su došli, što je prisnažio i ministar poljoprivrede David Vlajčić iz redova DP-a:
– Mislim da svi treba da očekujemo od stranih radnika da se maksimalno integrišu u hrvatsko društvo, da poštuju Republiku Hrvatsku, naš jezik, kulturu, tradiciju, vjeru i običaje, i tu ne vidim apsolutno ništa sporno. Normalno je očekivati od stranog radnika da govori hrvatski jezik i da se ne moramo, kad dođemo u kafić, u taksiju ili prilikom dostave, snalaziti rukama – kazao je ovih dana novinarima na ovu temu ministar Vlajčić, predstavnik iste Vlade, i vlasti, koja ni na koji način nije obavezala istog tog radnika (ili njegova poslodavca) na učenje hrvatskog jezika.
Ni novim Zakonom o strancima, koji je na snagu stupio sredinom marta, niti drugim propisom, kako smo u više navrata pisali, ništa ne obvezuje stranog radnika, ni njegovog poslodavca, da kad jednom iz Nepala, Filipina, Indije ili Kirgistana dođe ovdje, ujedno mora znati/naučiti/svladati barem osnove hrvatskog jezika. A dok je tako, još ćemo dugo "mahati rukama" i pokušati stranim taksistima objasniti gdje treba da nas odvedu.
<h2>Učenje dobrovoljno</h2>
Na takvu pomisao navode, među ostalim, i podaci koje smo zatražili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nakon što je u aprilu 2024. godine, dakle prije godinu i tri mjeseca, u Hrvatskoj uveden sistem vaučera kao oblik podsticanja učenja hrvatskog jezika za strane radnike iz trećih zemalja. HZZ takve kraće, neformalne programe učenja hrvatskog jezika za strance u trajanju od 70 sati, podsjetimo, sufinansira između 50 i 70 odsto, zavisno od veličini firme poslodavca kod kojega je taj radnik zaposlen. Dakle, naša država već poznaje takav sistem podsticanja učenja hrvatskog jezika, ali kvaka je u tome što se on uglavnom temelji na dobrovoljnoj bazi, eventualno "ludoj" potrebi poslodavca da mu radnici znaju barem dvije, tri riječi važne za sektor u kojem rade.
A kad je dobrovoljno – onda su i rezultati takvi. Od početka sprovođenja kursa hrvatskog jezika za radnike iz trećih zemalja kroz sistem vaučera, dakle od aprila 2024. do jula ove godine, na učenje našeg jezika prionuo je ravno 171 radnik – pokazuju podaci HZZ-a. Učenje hrvatskog jezika putem vaučera, podsjetićemo i to, zahtijeva i određene preduslove: to je omogućeno samo za radnike iz trećih zemalja kojima je izdata radna dozvola u trajanju od najmanje dvije godine, ali može i onome koji ima odobren boravak u svrhu rada na najmanje godinu dana, i to tek nakon što već godinu dana radi u Republici Hrvatskoj (uz to, putem vaučera hrvatski mogu učiti i naši iseljenici te članovi njihovih porodica, kao i stranci pod privremenom zaštitom).
O koliko je malom broju (171) stranaca iz trećih zemlja koji su u ovom razdoblju odlučili da nauče barem nešto hrvatskog jezika riječ, govore i sljedeći podaci: prema našem Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, u Hrvatskoj trenutano radi oko 135.000 stranih radnika. Prošle godine, prema MUP-ovoj evidenciji, izdato je ukupno 206.529 dozvola za rad i boravak stranim radnicima, od kojih se gotovo 57 hiljada njih odnosi na produženje radnih dozvola. U prvoj polovini ove godine stranim je radnicima izdato 99.118 radnih dozvola, a među njima je 31.557 produženih dozvola za rad.
Dakle, iz cijele te mase hiljada i hiljada produženih dozvola, koje čine rezervoar potencijalnih "učenika"/radnika koji ispunjavaju uslove za učenje hrvatskog jezika putem vaučera, u nešto više od godinu dana uključilo se njih 171.
<h2>Najviše "učenika" iz Nepala i Filipina</h2>
– Od ovog broja dodijeljenih vaučera, u obrazovanje je trenutno uključeno 27 stranih radnika korisnika vaučera, dok je 134 polaznika uspješno završilo obrazovanje i steklo potvrdu o stečenim kompetencijama. Od ukupnog broja polaznika koji su uspješno završili obrazovanje, njih 40 je obrazovanje završilo u 2024. godini – objašnjavaju iz HZZ-a.
Ili, da to prenesemo u jezik novca – u ovom razdoblju HZZ je putem sistema vaučera (sredstva osigurana iz Evropskog socijalnog fonda plus, ESF+) sufinansirao učenje hrvatskog jezika za strane radnike u iznosu od oko 38.000 eura! Skroman iznos, ni blizu, recimo, trošku ozbiljnijeg automobila za nekog ministra.
Slobodna Dalmacija saznaje i odakle dolaze "učenici"/radnici koji na ovaj način uče hrvatski jezik i u kojim su sektorima zaposleni. Programi učenja su, naime, prilagođeni sektorima u kojima su strani radnici zaposleni, i to prije svega u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji, prehrambenoj industriji, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, saobraćaju ili telekomunikacijama.
– Polaznici programa učenja hrvatskog jezika dolaze iz sljedećih zemalja: Nepal, Filipini, Šri Lanka, Ukrajina, Indija, Bangladeš, Kina, Kosovo i Kirgistan. Najviše polaznika dolazi iz sektora prerađivačke industrije (103), a potom iz ugostiteljstva (29), prehrambene industrije (24) te graditeljstva (15) – pokazuju HZZ-ovi podaci, iz kojih je jasno da, na primjer, iz područja zdravstva, saobraćaja ili telekomunikacija nema niti jednog polaznika.
Kad je riječ o gradovima iz kojih dolaze, odnosno u kojima rade ti radnici, najviše ih je – i to jednako, po 53 – iz velikog Zagreba i maloga grada Ivanca u Varaždinskoj županiji, koji ima ukupno manje od 13.000 stanovnika. Slijede Čakovec (19), Rugvica (15), Sisak (12), Čehovec (7), Zabok (6). Split je grad u kojem rade svega tri strana radnika koja su se dosad na ovaj način uključila u program učenja hrvatskog jezika, iz Donjeg Kraljevca ih je dvoje, a iz Zaprešića jedan.
Dakle, iz čitave Dalmacije svega su tri strana radnika iz Splita pokazala interes za svladavanjem našeg jezika! Nesumnjivo, ovaj sistem učenja putem vaučera bilježi ozbiljan krah, čemu djelimično pridonosi i to što preostale troškove koje ne sufinansira HZZ snosi sam radnik, eventualno njegov poslodavac.
<h2>Dođu, ali i brzo odu</h2>
– Očigledno je tim stranim radnicima problem hrvatski jezik. Međutim, drugi je problem taj što su ti ljudi došli da rade u Hrvatsku, ali pitanje je hoće li u njoj ostati, pa zato mnogi i ne žele da troše novac na učenje našeg jezika. Većina tih ljudi radi u pravilu na minimalcu i gledaju kako što prije da odu onamo gdje su plaće veće, počevši od Slovenije, Austrije pa nadalje – komentariše ovaj problem Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, sektora kojem je pomoć stranih radnika prijeko potrebna.
– U poziciji smo da moramo zapošljavati te strane radnike, još ima i dosta aktivnih poziva na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za ugostiteljsku djelatnost. Podatak da ih se dosad iz te djelatnosti samo 29 uključilo u programe učenja hrvatskog jezika putem vaučera i jeste me i nije iznenadio. Nisu ti ljudi krivi, razumijemo i njih. Poslodavci svakako mogu imati interes da pošalju te radnike na učenje hrvatskog jezika, ali što kad oni posve sigurno nemaju namjeru da ostanu u Hrvatskoj? Ima slučajeva da su neki od njih došli na radno mjesto, okrenuli se i otišli – prepričava Andrić. 
Ima i prijedlog:
– Kad je u pitanju znanje barem osnova hrvatskog jezika, tu bismo kao država morali biti puno stroži. Ili propisati da se radne dozvole ne mogu izdavati bez položenih barem osnova hrvatskog jezika, ili unutar razdoblja dokad te dozvole vrijede da limitiraju rok do kojega treba savladati program hrvatskog jezika, inače ostaju bez radne dozvole. Ne smijemo više biti ležerni oko ovog pitanja, jer to nisu ni mnoge druge evropske zemlje – nema dvojbi za Eduarda Andrića.

Krah programa učenja hrvatskog jezika za strane radnike: Za "đake" iz Dalmacije puno su i dvije klupe

U Crnoj Gori su tokom prošle godine stranci u svom vlasništvu imali ukupno 29.960 poslovnih subjekata. Riječ je o osjetnom skoku brojke u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 24.278. To govore podaci Monstata, iz kojih se može doznati i kako je trećina poslovnih subjekata u stranom vlasništvu u Podgorici (9.952). Slijede Budva (9.114), pa Bar (3.582). Iznad hiljadu ih je i u Herceg Novom (2.448) i Tivtu (1.955). <h2>Turci dolaze, Rusi idu</h2> Najveći dio tih poslovnih subjekata, njih 9.818, u vlasništvu je lica iz Turske. I u tom se pogledu dogodio veliki obrt – jer, prije dvije godine najbrojniji su bili subjekti u vlasništvu Rusa. Samo za godinu, broj subjekata sa vlasnicima iz Turske veći je za gotovo 3.000. Dakle, za godinu je u prosjeku na dnevnom nivou u Crnoj Gori registrovano blizu 10 novih firmi čiji vlasnici dolaze iz te države. Sa druge strane, broj onih čiji su vlasnici Rusi manji je za 600 u odnosu na 2023. godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072818070_2b845adcbbaa8d1d269b22a0a2d31490b8078a89d4a0e5547c302971d20c79ca" data-rendition-name="original" width="922" height="521" loading="lazy" alt="stranci firme"></figure>  <h2>Najviše ih se bavi trgovinom</h2> Kada su u pitanju djelatnosti, najveći dio tih subjekata pripada sektoru trgovine i popravke vozila (7.143), pa naučnim i tehničkim djelatnostima (4.933) i građevinarstvu (4.028). Riječ je o subjektima čiji su vlasnici fizička ili pravna lica koja dolaze iz inostranstva.

Turci posjeduju najviše poslovnih objekata u Crnoj Gori, Rusi odlaze

Osam osoba iz Švedske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i jedan Ulcinjanin uhapšeni su nakon tuče na Maloj plaži i u gradu, a u kojoj je teže povrijeđen Britanac A.A (25).
Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je, nakon kraće verbalne rasprave u jednoj diskoteci na Maloj plaži u Ulcinju, državljanin Švedske A.B. (25) fizički napao Amerikanca D.L. (19) i više puta ga udarao šakama u glavu.
- Nakon toga se A.B, zajedno sa saputnicima u vozilu: A.B.(24), S.M. (24) i M.I. (23) iz Švedske, i A.A. (25) iz Velike Britanije, uputio ka apartmanima gdje su smješteni, kada ih je u gradu presrelo više osoba u vozilu i na motociklu, nakon čega je došlo do tuče. Tom prilikom su jedni drugima zadali udarce pesnicama i nogama po glavi i tijelu, nakon čega je druga grupa lica, od A.B. oduzela vozilo kojim je upravljao i udaljila se u nepoznatom pravcu - kazali su u policiji.
U vozilu je u tom trenutku, prema njihovim riječima, bio novčanik sa oko 500 eura, skupocjeni sat Hublot, zlatni nakit, i četiri mobilna telefona.&nbsp;
- Desetak minuta nakon događaja, policijska patrola je pronašla pomenuto vozilo napušteno na parking prostoru jedne benzinske stanice - dodali su u policiji.
U izvještaju ljekara specijaliste je konstatovano da je A.A. zadobio teške tjelesne povrede.
- Preduzimajući hitne operativno-tektičke mjere i radnje na terenu, policijski službenici su identifikovali i locirali osumnjičena lica i pronašli vozilo ulcinjskih registarskih oznaka kojim su upravljali, te radi prikupljanja obavještenja, doveli lica: A.S. (21) iz Ulcinja, i američke državljane D.L. (19), E.L. (25) i L.Ć. (20) - naveli su u policiji.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji se nakon uvida u spise predmeta, izjasnio da u navedenim radnjama nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
- Preduzimajući dalje mjere i radnje iz nadležnosti policije, zbog počinjenog prekršaja iz člana 10 st.2 Zakona o javnom redu i miru, lišeni su slobode: E.L, D.L, L.Ć, A.S, A.B, A.B, S.M, M.I. i A.A. Lica će biti privedena nadležnom sudiji za prekršaje - zaključili su u policiji.

Tuča na Maloj plaži: Uhapšeno osmoro stranaca i jedan Ulcinjanin, Britanac teže povrijeđen

Policijski službenik Z.D. (53) uhapšen je u Baru zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj jer je od kazahstanskog državljanina uzeo novac uz obećanje da će ga osloboditi od kazne. On se sumnjiči i da je ranije neovlašćeno i van radnog vremena kontrolisao vozila stranaca i fingirao da su napravili prekršaje kako bi od njih dobio novac za navodno oslobađanje od procesuiranja.
- Z.D. je, kako se sumnja, navedeno krivično djelo izvršio na način što je kao zaposleni na radnom mjestu šefa smjene operativnog dežurstva u Stanici policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, bez obzira na raspored smjena u Stanici policije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, neovlašćeno zaustavio i kontrolisao vozača, kazahtanskog državljanina, kada mu je neovlašćenom primjenom policijskog ovlašćenja, saopštio da je učinio prekršaj u saobraćaju, nakon čega je od njega, uz obećanje da će ga osloboditi od kazne, uzeo novac, čime je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu vozača - saopšteno je iz Uprave policije.
Istražnim radnjama je, kako su naglasili, ustanovljeno da je Z.D. u više navrata neovlašćeno kontrolisao saobraćaj i van radnog vremena - birajući da kontroliše vozila sa stranim registarskim oznakama i fingirao postojanje saobraćajnih prekršaja kako bi od vozača uzimao novac i navodno ih oslobodio procesuiranja.
- Tokom januara, februara i marta 2025. godine na staničnom području Odjeljenja bezbjednosti Bar je, u zvanju stariji policijski narednik, obavljajući poslove šefa smjene operativnog dežurstva Stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, mimo dnevnog rasporeda službi u Stanici policije Odjeljenja bezbjednosti Bar, u toku, i van radnog vremena, u uniformi, neovlašćeno vršio kontrolu saobraćaja, tako što je birajući da kontroliše vozila sa stranim registarskim oznakama, fingirao postojanje saobraćajnog prekršaja, da bi potom neovlašćeno od kontrolisanog vozača uzimao novac kako bi ga navodno oslobodio od procesuiranja - istakli su oni.
Njega je procesuirala policija u Baru u saradnji sa saradnji sa službenicima Odjeljenja za unutrašnju kontrolu rada policije. Protiv Z.D. su podnijeli krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru.
Uprava policije, kao organ za sprovođenje zakona će, poručuju, neselektivno i bez izuzetka, odlučno i transparentno preduzimati mjere i radnje na identifikaciji i sankcionisanju nezakonitog djelovanja policijskih službenika koji svojim ponašanjem štete ugledu policije i umanjuju povjerenje građana u instituciju.

Bar: Uhapšen policajac koji je fingirao da su stranci pravili prekršaje kako bi od njih uzimao novac

Počasni konzuli važan su dio diplomatske mreže i Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) ostaje posvećeno jačanju institucionalne podrške njihovom radu kroz kontinuiranu komunikaciju, jasne prioritete i nove oblike saradnje, poručio je resorni ministar Ervin Ibrahimović.
On je danas u Budvi otvorio konferenciju počasnih konzula Crne Gore, koju organizuje MVP.
Iz tog Vladinog resora su saopštili da je ovogodišnja konferencija, pod temom „Crna Gora na međunarodnoj sceni: bezbjednost, prosperitet, ugled“, okupila više od 30 počasnih konzula iz različitih država svijeta. 
Ibrahimović je, u obraćanju, zahvalio počasnim konzulima na predanosti i doprinosu promociji Crne Gore, naglasivši da su oni važan dio diplomatske mreže i produžena ruka crnogorske diplomatije.
- U zemljama u kojima živite i radite i promovišete Crnu Goru i njene interese i vrijednosti, doprinosite jačanju ekonomskih, kulturnih i turističkih veza, pomažete našim građanima u inostranstvu i pružate podršku u kriznim situacijama - rekao je Ibrahimović. 
On je podsjetio da Crna Gora danas ima 60 počasnih konzula u 48 država.
- Istakao je da Ministarstvo ostaje posvećeno jačanju institucionalne podrške njihovom radu kroz kontinuiranu komunikaciju, jasne prioritete i nove oblike saradnje - navodi se u saopštenju.
Ibrahimović je rekao da je njihov cilj da mreža počasnih konzula bude povezana i prepoznata kao integralni dio diplomatske mreže Crne Gore i važan instrument njene međunarodne afirmacije.
Govoreći o ekonomskim perspektivama, on je ukazao na značaj saradnje diplomatije i privrede. 
Ibrahimović je dodao da je zadovoljan što će počasni konzuli učestvovati na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Crna Gora 2025“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore.
- Sinergija između diplomatije i privrede pokazuje našu namjeru da ojačamo ekonomsku diplomatiju, jer svaka nova investicija, inicijativa za saradnju, svaka uspješna promocija Crne Gore doprinosi razvoju naše države i njenom boljem pozicioniranju na međunarodnoj sceni - kazao je Ibrahimović. 
Počasna konzulka Crne Gore u Indiji, Dženis Darbari, poručila je da počasni konzuli predstavljaju proširenu porodicu Crne Gore širom svijeta.
Ona je, kako je saopšteno, ukazala na dugogodišnje prijateljstvo i kulturne veze Crne Gore i Indije, na ekonomske potencijale Crne Gore i značaj stranih investicija koje potvrđuju kredibilitet crnogorske vizije razvoja. 
Iz MVP-a su rekli da konferencija, koja traje do petka, ima za cilj dalje jačanje mreže počasnih konzula, unaprjeđenje saradnje u oblastima ekonomije, kulture, turizma i konzularnih usluga, kao i povećanje međunarodne vidljivosti Crne Gore.

Ibrahimović: Počasni konzuli važan dio diplomatske mreže

Nepromišljeno i neplansko vođenje fiskalne politike 44. Vlade, tokom čijeg mandata se Crna Gora zadužila 773 miliona eura, pri čemu tim sredstvima nijesu finansirani kapitalni projekti, već tekuća potrošnja čini da izgledi crnogorske ekonomije u godinama koje slijede budu sve nepovoljniji, ocijenio je ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković.
On je, gostujući u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M, skrenuo pažnju na to da se građanima, čiji standard je sve lošiji, informacije koje se tiču njihovog životnog standarda predstavljaju na pogrešan način, tako da se umjesto upozorenja čuju uglavnom obećanja i najave projekata koji se nikada ne realizuju. Posebno problematičan je način na koji se komunicira o zaduživanju države.
- Mislim da je većina građana jako tužna kad uzme kredit. Jedino u Crnoj Gori Vlada, kad se zaduži – oni to slave, oni uzbuđeno pričaju: "zadužili smo se" - naglasio je on.
Komentarišući činjenicu da ne samo da se ne podudara način na koji je Vlada tumači komentare Međunarodnog monetarnog fonda, suprotno onome što je njihov sadržaj, Vuković je naglasio da je to slučaj i sa onim što Vlada najavi u strateškim dokumentima i onim što ispuni.
- MMF će dati taj, mislim, vrlo zanimljiv izvištaj. Moram reći da od budžeta očekujem, iako ne znam kako će da ga slože, pod broj jedan, složiće ga, ali ponovo će da se malo igraju brojevima. Daću vam jedan podatak – recimo da je strategijom o upravljanju javnim dugom bilo predviđeno da se u 2025. zadužimo 450 miliona na ino tržištu. To je usvojeno u decembru 2024. U martu smo se zadužili 850 miliona. Toliko o poštovanju strategija, politika i drugih stvari. Mislim da su promašili iznos doprinosa za PIO za sigurno 50 miliona eura u odnosu na fiskalnu strategiju, jer već sad vidimo da ovoj godini doprinosi ne prate ovaj tempo. Porez na dobit će takođe biti manji od onoga u fiskalnoj strategiji, izdaci za zdravstvo i za penzije će biti značajno veći nego ove godine i ja ne vidim kako oni misle da odrade budžet, da ga izbalansiraju na način da se uklope u pravila. Ono što ću reći je da od šest pravila, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti – oni su budžetom za 2025. godinu prekršili pet - navodi Vuković.
Posebno se osvrnuo na činjenicu da je u istom danu kada su na investicionoj konferenciji najavljena ulaganja u vrijednosti od tri milijarde eura poljoprivrednik, proizvođač milijeka, bio primoran da prospe sve što je proizveo, jer ne postoji mogućnost otkupa. Prema riječima Vukovića, ukoliko se taj trend nastavi, doći će do potpunog uništavanja sjevernog regiona i poljopprivrede koja se u njemu razvija.
- I zaista mislim da je vrijeme da se političari bave tim malim stvarima, svakodnevnim stvarima, od kojih zavisi život svih nas, jer što više proizvode domaći proizvođači, nama će biti jeftinije. Zašto? Zato što nema posrednika, ne postoji druga, treća ruka, nego od proizvođača sve ide direktno na police. Ono na što stvarno apelujem je da se poveća agrobudžet, da barem nešto krene da se proizvodi više u Crnoj Gori, jer ovakav odnos uvoza i izvoza je jedan od najgorih u Evropi. Ali to je ono što pogoduje Vladi zapravo, jer je dvije trećine PDV-a uvoznog, koji se odmah naplaćuje. Dakle, Vladi odgovara što veći uvoz, da bi imala veći PDV - naglasio je Vuković.
Prema riječima sagovornika Antene M biće neophodno uraditi rebalans budžeta za tekuću godinu.
- Ostalo je samo jedno – tekući prihodi su veći od tekućih rashoda. Mislim da će iduće godine i to da se desi, jer kao što vidimo što su oni uradili ove godine – zdravstvu su dali manje nego što im je traženo, tako da sad, 15. oktobra, zdravstvo nema para da poplaća dugovi. Znači, imate dva i po mjeseca da platite dugove, što će povećati rashode, a s druge strane imaćete i fond PIO. Mislim da će morati da se radi rebalans, zato što bez obzira na to koliko se oni igraju budžetskom rezervom, moraće da se radi rebalans da bi makar izdaci za penzije bili u skladu sa zakonom, tako da očekujem još veće izdatke - precizirao je Vuković.
Uzrok ovakvih rezultata Vuković vidi u nekvalitetnim strateškim dokumentima.
- Moram reći da će fiskalna strategija, koja je prošle godine donešena, ostati upamćena kao dokument koji će se izučavati u narednom periodu na svim fakultetima. Mislim da će biti studija slučaja na svim fakultetima širom svijeta, zato što je u toj fiskalnoj strategiji predviđeno povećanje akciza za domaću proizvodnju jedinog finalnog proizvoda koje ova država ima, a to je vino. Imate problem sa izvozom, imate problem sa proizvodnjom i što vi radite, jedinog domaćeg proizvođača, Plantaže, koji je u vlasništvu države, a koji je dužan 15 miliona eura – ima poreski dug koji treba da reprogramirate ili napravite nešto s njim – vi njega opterećujete akcizom. Meni ta mjera govori da oni apsolutno nijesu uzeli širi društveni i širi ekonomski kontekst, nego su samo uzeli neku Excel tabelicu, sabrali to – to će nam donijeti prihod i zato će i drugi morati da plate - pojasnio je Vuković.
Ovakvo vođenje fiskalne politike, kako naglašava, uzrok je sve veće nejednakosti.
- Istraživao sam bazu podataka Svjetske banke, od 1960. godine, otkad se mjeri za sve države svijeta, nigdje se nije desilo ovo što se kod nas desilo – da imate povećanje, ovako značajno, plata i penzija, a da nejednakost poraste. Što to govori? Da je građanima dato nešto, ali da su cijene skočile mnogo više nego što su skočile plate - istakao je on.
Način na koji su, bez povećanja produktivnosti, povećavane plate i penzije, prema Vukovićevoj ocjeni izazvao je kontraefekat.
- Oni kažu "mi smo ispravili nepravdu", ja kažem – vi ste iskrivili pravdu - zaključio je Vuković.

Vuković: Jedino Vlada CG slavi kad se zaduži, rebalans budžeta neizbježan

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani razgovarala je danas u Prištini sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o aktuelnim pitanjima na Kosovu, nedavno održanim lokalnim izborima i odnosima sa Evropskom unijom.
Kako je saopšteno, Osmani je istakla posvećenost Kosova reformskom programu u okviru Plana rasta, naglašavajući važnost njegove implementacije i bliske saradnje sa EU u tom procesu i navela da će usvajanje Plana rasta biti među prvim odlukama Skupštine.
- Predsjednica Osmani je naglasila da uspješne reforme i kontinuirani napredak Kosova u međunarodnim indeksima demokratije i vladavine prava predstavljaju jasan dokaz posvećenosti zemlje evropskoj integraciji. U tom kontekstu, ponovo je istakla važnost da Kosovu bude dodijeljen status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz pronalaženje načina za prevazilaženje postojeće blokade u EU- dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je tokom sastanka Osmani insistirala na ukidanju "nepravednih mjera protiv Kosova" podsjećajući da je i sama Evropska komisija potvrdila da te mjere treba ukinuti, još u junu 2024.
Takođe je dodala da EU treba da pruži podršku naporima Kosova ka približavanju Uniji i da je podrška Evropske komisije u tom procesu ključna.
Tokom sastanka bilo je riječi i o procesu formiranja vlade nakon konstituisanja Skupštine, kao i o organizaciji lokalnih izbora.
Osmani je ocijenila da su ti izbori pokazali profesionalizam kosovskih institucija i posvećenost građana demokratiji.
Ona je takođe izrazila zabrinutost zbog "kontinuiranih i nezakonitih miješanja Srbije" u izborne procese u Kosovu.
Trenutno je u toku sastanak Fon der Lajen sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem koji se održava u zgradi Skupštine Kosova, pošto predstavnici EU ne prihvataju sastanak sa Kurtijem i ministrima na dužnosti u objektima vlade.
Predsjednica Evropske komisije je na Kosovo došla poslije posjete Srbiji, a prethodnih dana bila je i u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok će iz Prištine otputovati u posjetu Sjevernoj Makedoniji.

Osmani sa Fon der Lajen o aktuelnoj situaciji na Kosovu i odnosima sa EU

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.132 ambulantna pregleda, od čega 442 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 243 pacijenta, a u dnevnim bolnicama njih 309.
&nbsp;- U istom periodu obavljeno je 77 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 124 pacijenta, od čega 22 u IBD-u- navodi se u saopštenju KCCG.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 576 dijagnostičkih procedura, od čega 116 CT i 40 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 92 dijagnostičke procedure, od toga šest CT i deset MR pregleda- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.149 pacijenata i odrađeno 37.779 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je 19 beba.

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda, rođeno 19 beba

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Tag: stranci