U zatvor poslata 771 osoba, uslovno kažnjeno 1.025
Crnogorski sudovi izrekli su tokom prošle godine ukupno 2.683 kazne. Prema podacima Sudskog savjeta, izrečeno je najviše uslovnih kazni – u 38,20 odsto slučajeva, piše Dan.
Na drugom mjestu su predmeti u kojima su okrivljeni kažnjeni zatvorskim kaznama. Upravo veliki broj izrečenih zatvorskih kazni čest je razlog kritika kako sa domaćih tako i sa međunarodnih adresa. Poslednja takva kritika stigla je od Savjeta Evrope, koji je u izvještaju konstatovao upravo veliki broj izrečenih zatvorskih kazni kao jedan od glavnih uzročnika zbog kojih je Crna Gora u samom vrhu država s najvećim porastom broja zatvorenika.
U izvještaju o radu Sudskog savjeta za prošlu godinu navedeno je da se kaznena politika, koja se očitava kroz broj i vrstu krivičnih sankcija izrečenih za krivična djela povodom kojih je tokom prethodne godine vođen krivični postupak, može ocijeniti kao politika koja odgovara težini izvršenih krivičnih djela.
– Od ukupnog broja donijetih presuda, uslovna osuda izrečena je za 1.025 (38,20 odsto) lica, dok je 89 lica osuđeno na novčanu kaznu (3,32 odsto), a 771 lice na kaznu zatvora (28,74 odsto). Izrečene su ukupno 73 kazne rada u javnom interesu, što predstavlja 2,72 odsto od ukupnog broja izrečenih kazni – navedeno je u izvještaju.
Konstatovano je i da je u 2025. godini došlo do ukupnog povećanja broja izrečenih sankcija u odnosu na godinu ranije.
– Ukupan broj kazni porastao je sa 2.324 u 2024. godini na 2.683 u 2025. godini, što predstavlja povećanje od 359 predmeta, odnosno 15,45 odsto. Ovakav rast ukazuje na intenziviranje kaznene politike ili povećan broj okončanih postupaka u kojima su izrečene sankcije – piše u izvještaju o radu Sudskog savjeta.
Navedeno je i da je tokom prošle godine zabilježen pad novčanih kazni koje su izrekli sudovi – sa 105 u 2024. godini na 89 u 2025. godini, što predstavlja smanjenje od 16 kazni, ili 15,24 odsto. Kako je ocijenjeno u izvještaju, ovo može ukazivati na manju primjenu ove vrste sankcije ili na promjenu u strukturi krivičnih djela i sudske prakse.
– Uslovne kazne su zabilježile značajan rast – sa 901 na 1.025, odnosno povećanje od 124 kazne (13,76 odsto). Ovaj podatak ukazuje na češću primjenu alternativnih sankcija koje ne podrazumijevaju lišenje slobode, što može biti rezultat politike kažnjavanja usmjerene ka resocijalizaciji učinilaca – navodi se u godišnjem izvještaju Sudskog savjeta.
Rast alternativnih kazni prošle godine pratilo je i povećanje izrečenih kazni zatvora.
– Zatvorske kazne su takođe u porastu – sa 734 u 2024. godini na 771 u 2025. godini, što predstavlja povećanje od 37 kazni (5,04 odsto). Iako je evidentan rast, on je umjeren i kreće se u okvirima ukupnog povećanja broja izrečenih kazni, što ukazuje na kontinuitet u primjeni ove vrste sankcije bez izraženijih odstupanja u kaznenoj politici – jedan je od zaključaka iz izvještaja SS.
Porastao broj kazni rada u javnom interesu
Rad u javnom interesu bilježi porast sa 66 na 73 kazne, odnosno povećanje od sedam kazni (10,61 odsto), što može ukazivati na blago širenje primjene alternativnih mjera koje imaju rehabilitacioni karakter.
U izvještaju je navedeno i da najizraženiji rast bilježi kategorija "Ostalo", gdje je broj kazni porastao sa 518 na 725, odnosno za 207 kazni (39,96 osto). Ovaj značajan skok ukazuje na promjene u strukturi izrečenih sankcija i moguće veću zastupljenost drugih zakonom predviđenih mjera.