Bivši sudija Apelacionog suda, a sada advokat, Dragoje Jović uputio je Sudskom savjetu otvoreno pismo jer jer odbijen njegov zahtjev za naknadu zarade.
On se, u tom kontekstu, pozvao na članu 17 stav 1 Zakona o PIO i član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - iako mu je, kako je sam naglasio, sudijska funkcija prestala usljed ispunjenja ustavno-zakonskih uslova za starosnu penziju.
- Posebno zabrinjava što je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kao nadležni skupstinški odbor i svojevrsni tumač volje zakonodavca, samo mjesec dana ranije, što je Vama moralo biti poznato, usvojio zahtjev sutkinje Ustavnog suda - Dragane Đuranovic i prije toga bivšeg predsjednika tog suda, kojima je funkcija prestala iz istog razloga. Ovakva očigledna neujednačenost u primjeni zakona, u okviru istog pravnog sistema, dodatno potvrđuje da se u mom slučaju radi o selektivnoj primjeni prava i diskriminaciji, čime se grubo povrjeđuju osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti i pravičnosti – ocijenio je Jović.
Pravo, poručuje on, nije instrument povremenog moralnog oportunizma - već dosljedne pravne zaštite svakog pojedinca bez obzira na njegovu funkciju ili fazu karijere.
- Pa ova praksa nije samo pravno neutemeljena, nego otvara prostor za diskriminaciju ne samo na osnovu funkcionalnog statusa, nego potencijalno i starosne dobi. Uostalom, pravo na penziju i pravo na funkcionersku naknadu su pravno različite kategorije – naveo je Jović.
Penzija je, ističe on, pravo iz obaveznog osiguranja, dok je funkcionerska naknada privremeno pravo, koje obezbjeđuje kontinuitet prihoda nakon prestanka javne funkcije.
- Dakle, pravo na naknadu je zakonom zagarantovano pravo koje nastaje ex lege i ne radi se o pravu koje se ostvaruje na osnovu Vaše diskrecione ocjene. Podsjećam Vas da Ustav Crne Gore, međunarodni standardi i EU pravna tekovina jasno garantuju: jednakost pred zakonom (čl. 19 Ustava); zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu (čl. 8 Ustava i čl. 2 Zakona o zabrani diskriminacije); pravo na pravnu sigurnost i jednaki tretman u uživanju prava koja proizilaze iz odnosa u kome su se nalazile sudije redovnih sudova - poručio je Jović.
On smatra da zabrinjava i selektivna praksa i u odnosu na raniji sastav Sudskog savjeta, koji je dugo primjenjivao praksu kao u slučaju sudija Ustavnog suda i ostalih funkcionera iz drugih državnih organa.
- Koju ste najednom promijenili, iako bi po svojoj ulozi Sudski savjet trebalo da bude uzor zakonitosti i institucionalne dosljednosti - naveo je on.
Sudski savjet, podvlači Jović, ne smije postati simbol arbitrernosti i neujednačene primjene zakona.&nbsp;
- Vaše odluke moraju biti mjerilo povjerenja u pravosuđe i zakonitost. Ako se bavite fiskalnim uticajem i održivošću odredbe iz čl. 36 citiranog zakona, nemojte to činiti na štetu nosilaca sudijske funkcije, nego inicirajte izmjenu te odredbe, koja se primjenjuje na mnogo veći broj funkcionera iz druge dvije vlasti - naglasio je Jović.
Zato je pozvao Sudski savjet da: preispita svoju praksu u ovakvim slučajevima, u svjetlu principa jednakosti i vladavine prava, uspostavi jasne i transparentne kriterijume koji neće diskriminisati pojedine kategorije pravosudnih funkcionera, te da obavijesti javnost o razlozima zbog kojih je promijenio sopstvenu praksu i pravne posljedice, uspostavljanjem dvostrukih standarda, koji su jednima donijeli ,,korist”, a drugima nanijeli štetu.
- Pored toga, morate imati u vidu da ove slučajeve pažljivo prate i delegacije iz EU i OEBS-a, kao i javnost čije povjerenje u pravosuđe počiva na principima dosljednosti, nepristrasnosti i zakonitosti. U suprotnom, ukoliko i dalje budete insistirali na nedosljednosti, otvaraju se vrata samovolji, koja po prirodi stvari, upravo i predstavlja najveću prijetnju vladavini prava - zaključio je Jović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jović pisao Sudskom savjetu: Pravo na naknadu je zagarantovano, ne ostvaruje se Vašom diskrecionom ocjenom

Na današnjoj Sedmoj sjednici Sudskog savjeta, Savjet je obavio &nbsp;intervju sa kandidatima prijavljenim na javni oglas broj: 01-8247/24 od &nbsp;16.12.2024. godine, za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, i &nbsp;to sa: Ognjanom Boljević, sudijom Višeg suda u Podgorici, Vesnom &nbsp;Moštrokol sudijom Apelacionog suda Crne Gore i Ljiljanom Šoškić, sudijom &nbsp;Upravnog suda Crne Gore, saopšteno je iz ove institucije.
- Nakon &nbsp;sprovedenog zakonskog postupka i utvrđene Rang liste, Savjet je donio &nbsp;odluku da se za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore, izabere Ljiljana Šoškić, &nbsp;dosadašnja sudija Upravnog suda Crne Gore- navodi se u obrazloženju Sadskoj savjeta.
Pored izbora sudije Vrhovnog suda, na današnjoj sjednici je Savjet razmatrao &nbsp;Nacrt Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u &nbsp;sudstvu za 2024. godinu, i isti nakon diskusije usvojio.

Sudski savjet izabrao Ljiljanu Šoškić za sutkinju Vrhovnog suda

Apelacioni sud od maja prošle godine suočava se sa organizacionim poteškoćama, zato što je četvoro sudija otišlo u penziju, a broj pristiglih predmeta je sve veći. Zato je predsjednica suda, Mirjana Popović, Sudskom savjetu uputila urgenciju da se što prije okonča postupak ocjenjivanja i izbora kandidata koji su aplicirali za upražnjena sudijska mjesta.
- Moram istaći da relevantnim propisom je predviđeno da sudijsku funkciju u Apelacionom sudu, da bi ona obavljala efikasno i ažurno svoj posao, obavlja 12 sudija i predsjednik suda. Trenutno u Apelacionom sudu imamo osam sudija i mene kao predsjednicu suda - navela je ona.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać kazao je Radio Crne Gore da će se izbor nedostajućih sudija u Apelacionom sudu obaviti kada nadležna komisija završi svoj posao.
Da će to tijelo u što skorijem roku okončati postupak ocjenjivanja prijavljenih sudija očekuje i Popović.
- I ovdje moram istaći da to ocjenjivanje vrši posebna komisija koju formira Sudski savjet. Očekujem i vjerujem da će kolege koji su članovi tih komisija prepoznati dubinu ovog problema i što prije okončati taj svoj dio posla kako bi Sudski savjet mogao pristupiti dalje u proceduru - kazala je Popović.
Da je Apelacioni sud u nezavidnom položaju, smatra i advokat Zdravko Begović, ukazuje da je problematično to što se na oglas za prelazak u taj sud javi određen broj sudija iz specijalnog odjeljenja Višeg suda u kojem je već primjetan deficit kadra.
- Tako imamo jednu pat poziciju. Dakle, Sudski savjet pod hitno mora reagovati, omogućiti sudijama Višeg suda da ukoliko zaista zaslužuju pređu u apelacioni sud, da Apelacioni sud popuni sva upražnjena mjesta sudija i naravno da se iz osnovnih sudova biraju sudije za Viši sud. Ovako, očekujući samo gubimo vrijeme, sudovi pate, ne dešava se ništa, ili mjesto da krupnim koracima gazimo naprijed, mi svaki dan idemo korak nazad - ističe Begović.
Na javni oglas za popunjavanje upražnjenih mjesta u Apelacionom sudu prijavilo se pet sudija.
Mediji su ranije pisali da sudovima u Crnoj Gori nedostaje više od 60 sudija, a deficitarnosti kadra, kako se navodi, značajno doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika za rad u sudstvu, posebno na sjeveru države.

Apelacionom sudu treba sudija, poslata urgencija Sudskom savjetu

Sudski savjet je, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da se za sudiju Upravnog suda Crne Gore, izabere Milena Rajković, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Na osnovu konačnog prijedloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za kandidatkinje za sudije sudova za prekršaje, Savjet je utvrdio konačnu ocjenu za Mirjanu Ivanović i Slađanu Guberinić Barjaktarević, i donio odluku o njihovom izboru za sudije za prekršaje i raspoređivanju u Sud za prekršaje u Podgorici, odnosno Sud za prekršaje u Budvi.
Takođe, Savjet je na isti način donio odlukuo izboru Vladimira Gojačanina za sudiju Upravnog suda Crne Gore.
Savjet je donio odluku o raspisivanju Javnog oglasa za izbor predsjednika Osnovnog suda u Pljevljima, kao i oglas za izbor 14 kandidata za sudije osnovnih sudova u sjevernoj regiji.

Rajković i Gojačanin izabrani za sudije Upravnog suda, Ivanović i Guberinić u sudovima za prekršaje

Sudovima u Crnoj Gori nedostaje 67 sudija, a deficitarnosti kadra značajno doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika za rad u sudstvu, posebno na sjeveru države.
Sagovornici agencije MINA smatraju da neadekvatne zarade za sudije ovo zvanje čine nekonkurentnim među pravnicima i da bi obezbjeđivanjem boljih radnih i materijalnih uslova trebalo sudijsku profesiju učiniti privlačnijom.
U Sudskom savjetu očekuju da će tokom ove godine popuniti značajan broj nedostajućih mjesta, budući da su 42 kandidata za sudije upućena na obuku u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.
Iz Savjeta su agenciji MINA rekli da trenutno u crnogorskim sudovima postupa 268 sudija, umjesto 335 kolilo bi trebalo da ih bude stupanjem na snagu Odluke kojom se duplira broj sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici.
Kako su ukazali iz Savjeta, prošle godine prestanak funkcije je konstatovan za 18 sudija – devet zbog sticanja uslova za penziju, pet na lični zahtjev, tri zbog izbora na drugu funkciju, dok je jednom sudiji funkcija prestala primjenom Ustava jer je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Očekuje se da će tokom ove godine još petoro sudija steći pravo na penziju.
Prema podacima Sudskog savjeta, Višem sudu u Podgorici, nakon odluke o uvećanju broja sudija u Specijalnom odjeljenju, trenutno nedostaje najviše sudija – deset.
Osnovnim sudovima u Herceg Novom i Kolašinu nedostaje po četvoro sudija, a isto toliko fali i Osnovnom sudu u Rožajama, u kojem radi samo predsjednik suda.
Po pet sudija fali Apelacionom sudu Crne Gore i osnovnim sudovima u Beranama i Bijelom Polju, a sud u Žabljaku, osim što nema sudije, već više od godinu nema ni predsjednika suda.
U punom kapacitetu jedino rade Osnovni sud u Plavu i Sud za prekršaje u Bijelom Polju.
Programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović kazao da je se Crna Gora suočila sa značajnim nedostatkom sudija prvenstveno zbog talasa masovnih penzionisanja pokrenutih Zakonom o penzijama iz 2020. godine, kojim je smanjena starosna granica za odlazak u penziju.
Taj zakon je, kako je pojasnio Radović, takođe ponudio poseban podsticaj, omogućivši sudijama koji su se penzionisali godinu ili dvije ranije da primaju punu platu za tu godinu.
On je istakao da je primjetan problem i nedostatka pomoćnog i administrativnog osoblja, što stvara ozbiljno administrativno opterećenje za sudije, te nedostatka odgovarajuće opreme i tehnologije koje bi mogle olakšati i učiniti rad sudija efikasnijim.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać kazao je nedavno u intervjuu agenciji MINA da očekuju da do kraja ove godine popune broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima.
Iz Sudskog savjeta su kazali da je tokom prošle godine objavljeno 50 oglasa za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta u crnogorskim sudovima, a da su 42 kandidata za sudije na obuci u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.
- Nakon završene inicijalne obuke, u zavisnosti od vrste suda za koji su izbrani kao kandidati, nakon utvrđivanja ocjene ostvarene na obuci, tokom ove godine bi trebalo da budu izabrani za sudije i raspoređeni u sudove - naveli su iz Sudskog savjeta.
Oni su istakli da je malo interesovanje za rad u sudstvu, a posebno za mjesta u sudovima na sjeveru države.
Govoreći o okolnosti koje najviše utiču na mlade pravnike da odustaju od karijere u sudovima, iz Sudskog savjeta su kazali da je to neizvjesnost gdje će vršiti svoju sudijsku funkciju, ali dodaju da je to zakonsko rješenje koje se mora poštovati.
Kako su pojasnili, ranije je postojao problem jer su kandidati za sudije obuku u trajanju od 18 mjeseci morali obaviti u Podgorici, međutim izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz jula prošle godine, smanjeno je vrijeme obuke na 12 mjeseci uz mogućnost da praktični dio obuke obavljaju u sudovima u mjestu prebivališta, odnosno boravišta.
- Još jedna okolnost koja je od velikog značaja je i neadekvatna zarada za sudije, što ovo zvanje čini nekonkurentnim među pravnicima - dodali su iz Sudskog savjeta.
I Radović zapaža da je problem nedostatka sudija za popunjavanjem postojećih upražnjenih mjesta podstaknut nedostatkom interesa novih sudija koji bi se pridružili ovoj profesiji.
- Neki od razloga su svakako dugotrajan proces kako bi jedan pravnik postao sudija, loši radni uslovi, nepredvidivost konačnog raspoređivanja sudije u određeni sud u zavisnosti od opštine, niska primanja tokom perioda obuke kao i opšti negativan stav o sudstvu, koji je u padu posljednjih godina - naveo je Radović.
Prema njegovom mišljenju, neadekvatne naknade dodatno smanjuju atraktivnost sudijskih karijera.
- Uprkos relativno višim platama sudija u odnosu na nacionalni prosjek, naknade za početne sudijske pozicije i dalje su nedovoljne, što doprinosi slaboj privlačnosti ove profesije - kazao je Radović.
On smatra da je neophodno stvoriti adekvatne finansijske i sve druge uslove kako bi najbolje studente Pravnog fakulteta stimulisali da svoju karijeru prave u pravosuđu.
Radović je rekao da je nedostatak adekvatne plate posebno zabrinjavajući jer može stvoriti uslove za korupciju, čime se kompromituje integritet i nezavisnost sudstva.
- Kako bi radili na očuvanju pravosudnog integriteta ali i povjerenja javnosti, preporuke Građanske alijanse su da se zakon izmijeni i u onom dijelu u kojem bi se osiguralo da članovi Savjeta koji pokreću disciplinske postupke ne učestvuju u odlučivanju - naveo je Radović.
On je kazao da su, iako je pravni okvir Crne Gore djelimično usklađen sa međunarodnim standardima ljudskih prava, problemi poput neovlašćenih produženja mandata i kašnjenja u imenovanju ključnih sudskih funkcija narušili stabilnost pravosuđa.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je tokom nedavne posjete Rožajama, gradu u kojem sudijsku funkciju obavlja samo predsjednik Osnovnog suda, da Vlada planira set dodatnih mjera kako bi se problem nedovoljne zainteresovanosti za rad u pravosuđu na sjeveru države rješavao na sistemski način.
Kako je saopšteno tada iz kabineta Koprivice, na sastanku sa rukovodstvom Opštine razmotrene su mogućnosti za planiranje stimulativnih mjera za angažovanje stručnog kadra, prije svega mladih obrazovanih pravnika, u pravosudnim organima na sjeveru, posebno Rožajama.
- Vlada preduzima konkretne mjere i planira dodatne sistemske mehanizme za podsticanje stručnog kadra da se angažuje u pravosudnim organima na sjeveru i to su, uz obezbjeđenje modernih prostornih uslova, izuzetno važni projekti na planu jačanja kapaciteta pravosudnih institucija - saopšteno je tada iz kabinete Koprivice ali nije precizirano o kakvim mjerama i podsticajnim mehanizmima je riječ.
Tekst je urađen u okviru projekta “Unapređenje znanja građana o ljudskim pravima koristeći moderne oblike komuniciranja”, koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Nedostaje 67 sudija, boljim uslovima sudijsku profesiju učiniti privlačnijom

Predsjednik Sudskog savjeta, Radoje Korać, poručio je da izvršna vlast treba da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi dodatne prostorne i tehničke uslove za rad sudova, a zakonodavna da usvoji izmjene zakona, s ciljem otklanjanja barijera koje utiču na ažurnost sudova.
On je u intervjuu agenciji MINA, kazao da treba povećati efikasnost crnogorskih sudova, posebno broj krivičnih presuda u predmetima organizovanog kriminala, visoke korupcije i pranja novca.
Za realizaciju tog zadatka, kako je rekao, potrebne su dodatne aktivnosti, ne samo sudova, već i zakonodavne i izvršne vlasti.
- Izvršna vlast treba da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi dodatne prostorne i tehničke uslove za rad sudova- kazao je Korać.
On je istakao da zakonodavna vlast treba brzo da usvoji izmjene i dopune nekih zakona, posebno onih koji regulišu pravila sudskog postupka, s ciljem da se otklone barijere koje utiču na ažurnost sudova.
Sudski savjet je, kako je naveo Korać, odlučio da se promijene Okvirna pravila o broju sudija i duplira broj sudija koji će postupati u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, kao i da se, za sada, broj stručnih saradnika poveća za još šest izvršilaca koji će pomagati sudijama koji postupaju u predmetima organizovanog kriminala.
- Očekujemo da do kraja ove godine popunimo broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima- kazao je Korać, dodajući da je jedan broj kandidata za sudije već na obuci, kao i da slijede i novi oglasi.
On smatra da izmjenom zakona treba otvoriti mogućnost da za sudije u instacionim sudovima konkurišu i advokati, notari, profesori prava, odnosno da se radno iskustvo za te sudove ne stiče jedino u sudovima i državnom tužilaštvu.
Korać je dodao da je Sudski savjet u postupku priprema budžeta za ovu godinu tražio povećanje sredstava za rad sudova, ne samo za zarade, nego i za poboljšanje tehničkih i prostornih uslova za rad sudija.
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir koji reguliše pitanja nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, Korać je kazao da je nezavisnost sudstva podignuta na nivo ustavne norme.
- Nezavisan i samostalan sud proklamovan je kao ustavno načelo koje se odnosi na sudstvo- naveo je Korać.
On je podsjetio da Ustav Crne Gore garantuje pravo na pravično suđenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, kao i da Zakon o sudskom savjetu i sudijama i Zakon o sudovima propisuju da sudija sudi samostalno, nezavisno i nepristrasno.
- Pravo na nezavisan i nepristrasan sud garantuje i Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je dio i našeg pravnog poretka- kazao je Korać.
Nezavisnost sudske vlasti, kako je dodao, uslov je za donošenje nepristrasnih odluka i djelotvornu zaštitu ljudskih prava.
Prema riječima Koraća, potpuna nezavisnost sudstva nije moguća, niti potrebna.
- Sudstvo je jedna od tri grane vlasti, a svaka od njih jedna drugu dopunjuje i kontroliše. Ali je zato važna i potrebna sudijska nezavisnost i nepristrasnost prilikom suđenja u konkretnim slučajevima- pojasnio je Korać.
Kako je rekao, to nije privilegija sudija u njihovom ličnom interesu, već u interesu građana, koji imaju pravo da im sudi nezavisan i nepristrasan sudija.
Korać je kazao da ta nezavisnost nije apsolutna, već ograničena Ustavom i zakonima.
Sudija, kako je istakao, mora ostati nezavisan od uticaja bilo koje vlasti i uticaja.
- Nezavisnost obuhvata odsustvo, kako spoljnjeg, tako i unutrašnjeg uticaja, od drugih sudija, predsjednika suda ili predsjednika vijeća. S druge strane, nezavisnost ne smije biti maska za eventualne zloupotrebe, nestručnost i nesavjesan rad- rekao je Korać, navodeći da uz nezavisnost ide i odgovornost.
On je dodao da se u stručnim pravnim krugovima nezavisnost i odgovornost smatraju neodvojim odrednicama pravosuđa.
Korać je kazao da je nezavisnost proklamovana da bi sudovi stručno, objektivno i efikasno pružali pravnu zaštitu građanima i pravnim licima, a da je odgovornost brana da se nezavisnost ne pretvori u arbitrernost.
Upitan u kojoj je mjeri u prethodnom periodu bio primjetan uticaj zakonodavne i/ili izvršne vlasti na pravosuđe, on je rekao da je bilo određenih neprimjerenih izjava predstavnika te dvije grane vlasti, na koje je reagovao Sudski savjet, kao i Udruženje sudija.
Slične izjave, kako je kazao Korać, dešavale su se i ranije, a takvo postupanje doprinosi narušavanju povjerenja javnosti u sudstvo.
- Nema pravde u sudovima ako su izloženi političkim uticajima- istakao je Korać, dodajući da to ne znači da sudstvo nije podložno kritici opšte i stručne javnosti.
On je kazao da kritika rada sudova neće ugroziti njihovu nezavisnost, kao i da je objektivna, utemeljena i argumentovana kritika dio javnog interesa za rad svih državnih institucija.
Korać je poručio da su nedopustive neprimjerene kritike koje imaju značaj pritiska na tok sudskog postupka i odlučivanje u konkretnom slučaju.
Upitan o optužbama koje su se u posljednje vrijeme mogle čuti na račun rada sudija i kakve mogu biti posljedice takve retorike, on je rekao da pritisci i nedozvoljeni uticaji na sudije predstavljaju narušavanje njihove nezavisnosti, posebno u postupcima koji su u toku.
Sudski savjet je, kako je naveo, izrazio stav u vezi sa tim kritakama sa ciljem zaštite nezavisnog i nepristrasnog postupanja sudija.
Korać je dodao da se, u slučaju pokušaja nedozvoljenog uticaja, sudija može obratiti Sudskom savjetu, kao organu koji ima ustavnu i zakonsku nadleznost da obezbijedi nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.
- Sudije kao lica od integriteta i sposobnosti, dobro obučeni u pogledu prava i njegove primjene, treba u svakoj situaciji da ostanu zavisni samo od zakona- istakao je Korać.
To, kako je kazao, ne sprečava komentarisanje sudskih odluka i analiziranje sudskih postupaka, kao i javno izvještavanje u skladu sa propisima o javnom informisanju.
- Sama kritika pravosuđa ne treba da brine, jer ona može biti od pomoći da se bolje identifikuju nedostaci pravnog sistema i doprinese održanju visokog nivoa sudijske dužnosti. Javnost postupaka i otvorenost sudova i sudija prema učesnicima i društvu u cjelini moraju biti poštovani- naveo je Korać.
Prema njegovim riječima, u otvorenom demokratskom društvu javno kritikovanje sudova dio je javnog interesa.
Ta kritika, kako je kazao, može biti uperena na sve aspekte ostvarivanja pravde.
- Naročito se mogu kritikovati pravnosnažne odluke sudova, ali je standard da se kritika odnosi na pravna pitanja, a ne na ličnost sudije- dodao je Korać.
Upitan šta izbor predsjednika najviše sudske instance u punom mandatu znači za funkcionisanje crnogorskog pravosuđa, on je rekao da je izborom Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda prekinuto višegodišnje v.d. stanje u tom sudu.
- Vjerovatno se to ne bi desilo ni sada da nijesu promijenjene zakonske odredbe i da ranija kvalifikovana, dvotrećinska većina potrebna za utvrđivanje predloga Opšte sjednice Vrhovnog suda nije zamijenjena prostom većinom, uz mogućnost glasanja za više kandidata- kazao je Korać.
Kako je naveo, izborom predsjednice tog suda u punom mandatu otvorena je mogućnost poboljšanja organizacije rada u cijeloj sudskoj piramidi i realizacija niza aktivnosti u pravcu veće efikasnosti sudova, popravljanja tehničkih i radnih uslova i bolje iskorišćenosti kapaciteta.
Odgovarajući na pitanje kakav je njegov stav o uvođenju vetinga i koji sistem je najadekvatniji za crnogorske prilike, Korać je kazao da je ranije konstatovano da je veting, kao proces nezavisne i kompetentne ocjene etičkog i imovinskog integriteta nosilaca sudijske funkcije, prihvatljiv.
- Donošenje odluka podrazumijeva, kako je više puta naglašeno, pored ustavnih promjena, temeljnu analizu kako se ne bi ugrozio proces odvijanja sudske djelatnosti, imajući u vidu kadrovsku nepopunjenost sudova i nedovoljnu bazu za izbor novih sudija- naveo je Korać.
On je rekao da se čini da predlog modela faznog vetinga može biti osnova za formulisanje odluke o tom procesu.
- Neka vrsta vetinga je već započeta, s obzirom na to da je jedna trećina sudija od 2021. godine van sudskog sistema, bilo da im je funkcija prestala penzionisanjem, ili su rad u sudu prekinuli na lični zahtjev- kazao je Korać.
On smatra da doprinos tom procesu mogu dati i određene izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama, koje se odnose na disciplinsku i etičku odgovornost sudija.
- Trebalo bi dopuniti, razraditi i precizirati materijalne odredbe o disciplinskoj odgovornosti, a imalo bi opravdanja da se posebno cjelovito regulišu pravila disciplinskog postupka- naveo je Korać.
Prema njegovim riječima, određena poboljšanja treba učiniti i u dijelu normativnog regulisanja etičke odgovornosti sudija.
Korać je naglasio da propisana stalnost sudijske funkcije, što je međunarodni standard i elemenat zaštite nezavisnosti sudija, ne štiti nedisciplinovane, nekompetentne i nesavjesne sudije.
- Sudija za koga se utvrdi da nije stručan ili da radi nesavjesno, biće u propisanom postupku razriješan funkcije- kazao je Korać.

Korać: Izvršna vlast da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi bolje uslove za rad sudova

Sudski savjet je na današnjoj sjednici donio odluku o prestanku funkcije Danilu Jegdiću, sudiji Osnovnog suda u Podgorici zato što je pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Jegdić je suspendovan prije sedam godina zbog slučaja koji se vodio protiv njega za lažiranje zapisnika sa ročišta.
Takođe, Savjet je na današnjoj sjednici, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da kandidat za sudiju Privrednog suda bude Milica Saveljić, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Savjet je nakon što je utvrđena konačna ocjena kandidatima koji su se odazvali na testiranje po javnom oglasu za izbor 17 kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, obavio intervju sa kandidatima i za sudije izabrao Aleksandru Tajić, Anu (Pešić) Mićović, i Emila Cikotića, dosadašnje savjetnike u osnovnim sudovima.

Sudski savjet prekinuo funkciju Danilu Jegdiću

Donedavna vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković tužila je Sudski savjet Upravnom sudu zbog odbijanja da joj odobri pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Njena advokatica Zorica Đukanović istakla je u tužbi da je pravo na naknadu jasno propisano zakonom.
- Navedena odredba ne daje prostor da se na bilo koji način drugačije tumači, osim ‘prima naknadu’. Dakle, to pravo imperativno pripada tužilji, pa se ni na koji način to ne može dovesti u pitanje, kod pravilnog tumačenja zakona - naglasila je Đukanović.
Donošenjem osporene Odluke, smatra da je namjerno i svjesno prekršen član 36 navedenog zakona.
- Ujedno je i tužilja dovedena u diskriminatorski položaj u odnosu na druge podnosioce koji su ovo pravo ostvarili, po istom osnovu i istom Zakonu, brojnim odlukama (01-3727 /23-2 od 15.06.2023 – Branki Zeković; 01-8216/23-2 od 22.12,2023.- Draganu Šćepoviću; 01-229/24-2 od 29.01.2024 Miladinu Pejoviću; 21.i 22.12.2023. po zahtjevu Milivoja Rašovića sa zapisnika XXVII sjednice Sudskog savjeta; 16,09.2024. po zahtjevu Marije Bilafer-zapisnik sa XXV sjednice Sudskog savjeta od 16.09.2024.- u posljednjoj su učestvovali i ZA glasali članovi Sudskog savjeta, koji su sada u istoj stvari glasali protiv) - rekla je Đukanović.
Tvrdi da su brojne odluke u periodu od 2021. do danas. donijete o istoj stvari, povodom iste situacije.
- Na istoj sjednici kada je donijeta osporena Odluka, tuženi organ u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, broj U.6763/24 od 15.11.2024. godine, donio Odluku o priznavanju prava tužiocu Fadilu Kardoviću i to za drugu godinu. Dakle, postavlja se pitanje – ako se u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, donosi odluka kojom se priznaje naknada i na istoj sjednici tužilji se odbija to pravo, šta to znači - pita advokatica.
Podsjetimo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

1084x550

Vučković tužila Sudski savjet, traži naknadu godinu po prestanku funkcije

HRA: Zabrinjavajuće stanje u crnogorskom sudstvu, ima i određenih pomaka

Larisa Begović nova je predsjednica Višeg suda za prekršaje, odlučio je Sudski savjet.
Odluka je donijeta nakon što je Savjet danas obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na Javni oglas za izbor predsjednika Višeg suda za prekršaje. Takođe, povećan je broj sudijskih mjesta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici na šest.
- Na trideset četvrtoj sjednici Sudskog savjeta, održanoj 13. decembra 2024. godine, Savjet je obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na Javni oglas za izbor predsjednika Višeg suda za prekršaje Crne Gore i to: Larisom Begović, Nadom Bjeković, Andrijom Vojvodićem i Majom Živaljević. Nakon sprovedene zakonske procedure, Sudski savjet je donio odluku da se za predsjednicu Višeg suda za prekršaje Crne Gore, izabere Larisa Begović, dosadašnja vd predsjednica i sudija tog suda - saopšteno je iz Sudskog savjeta.
Savjet je sproveo intervju sa kandidatima za izbor troje sudija viših sudova i to sa Almirom Muratovićem i Bojanom Radović, te je nakon sprovedene zakonom propisane procedure donijeta odluka o izboru o njihovom izboru za sudije višeg suda i raspoređivanju u Viši sud u Bijelom Polju.
Razmatrajući inicijativu za povećanje broja sudijskih mjesta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, Sudski savjet je, kako je istaknuto u saopštenju, jednoglasno donio odluku o povećanju broja sudija u tom odjeljenju za šest sudijskih mjesta. Istovremeno, Savjet je zaključio da je potrebno povećati i broj savjetnika u tom odjeljenju tako da svaki sudija ima po jednog savjetnika.
- Savjet je utvrdio ocjenu kandidatkinji Anji Krkeljić Milić ostvarenu za vrijeme inicijalne obuke u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, nakon čega je donijeta odluka o izboru imenovane za sudiju Privrednog suda Crne Gore. Sudski savjet je konstatovao prestanak sudijske funkcije Saneli Efović, sudiji Osnovnog suda u Podgorici, na lični zahtjev - navedeno je u saopštenju.
Savjet je, kako dalje dodaju, donio odluku da se raspišu slobodna sudijska mjesta i to: javni oglasi za izbor po jednog sudije u Vrhovnom sudu Crne Gore i Višem sudu za prekršaje Crne Gore, kao i oglase za dobrovoljno trajno premještanje jednog sudije u Osnovni sud u Podgorici, i dvoje sudija u Osnovni sud u Bijelom Polju. Donijeta je i odluka o raspisivanju javnog oglasa za izbor pet kandidata za sudije sudova za prekršaje.

Larisa Begović na čelu Suda za prekršaje, u Specijalnom odjeljenju Višeg suda šest sudija

Uspostavljena je blokada određenog područja, a u toku je preduzimanje hitnih uviđajnih mjera i radnji na rasvjetljavanju svih okolnosti pucnjave koja se desila danas u podgoričkom naselju Siti kvart - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, Odjeljenju bezbjednosti Podgorica je danas u 13:30 sati putem Dežurne službe prijavljeno da je u jednom ugostiteljskom objektu u dijelu grada Siti kvart došlo do upotrebe vatrenog oružja na štetu I. N. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-siti-kvartu-jedna-osoba-povrijedena&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nepoznata osoba je, kako se sumnja, ušla u ugostiteljski objekat i ispalila tri projektila iz vatrenog oružja u pravcu I. N. od čega je dobio povrede u predjelu stomaka.
- I. N. se nalazi u Urgentom centru Kliničkog centra radi ukazivanja ljekarske pomoći - ističu iz Uprave policije.
Policijski službenici su sa događajem upoznali državnog tužioca, a na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su stavljeni i kapaciteti Sektora za borbu protiv kriminala i Specijalne jedinice policije.
- Uprava policije će o samom događaju i preduzimanju daljih aktivnosti fazno i blagovremeno izvjestavati javnost - poručili su iz Uprave policije.

UP nakon pucnjave u Siti kvartu: Uspostavljena blokada određenog područja, u toku hitne uviđajne mjere na rasvjetljavanju ovog događaja

U podgoričkom naselju Siti kvart je danas došlo do upotrebe vatrenog oružja u jednom kafiću, a jedna osoba je povrijeđena, potvrđeno je našem portalu nezvanično iz Uprave policije. Prema nezvaničnim saznanjima Televizije E, oštećeni je I. N. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Daq5FttICqkg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Više informacija o ovom incidentu nije poznato, a za počiniocem se traga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517140528_3707828b521ecf46db90cad1e6b7928c96f0bf5a95ac55fd962c7adc9f4d7ac9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517140528_3707828b521ecf46db90cad1e6b7928c96f0bf5a95ac55fd962c7adc9f4d7ac9" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa mjesta pucnjave"> <figcaption>Sa mjesta pucnjave(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Uviđaj je u toku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051714054_eafc321688b411f7e5733ebd1f0b3222016cfb23f0feb66092b43bf6b19d3c6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051714054_eafc321688b411f7e5733ebd1f0b3222016cfb23f0feb66092b43bf6b19d3c6e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kafić u Siti kvartu gdje se desila pucnjava"> <figcaption>Kafić u Siti kvartu gdje se desila pucnjava(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Više informacija uskoro.. J. B.&nbsp;

U pucnjavi u Siti kvartu jedna osoba povrijeđena

Državna uprava nije trošak, već ključni stub funkcionalne države, poručili su iz Udruženog sindikata uprave i državnih službenika i namještenika, navodeći da su započeli dijalog sa Ministarstvom finansija i da su njihovi prioriteti uvećanje zarada i uključivanje u stambenu politiku i radna tijela.
Iz Udruženog sindikata uprave i državnih službenika i namještenika zahvalili su Ministarstvu finansija na prvoj zvaničnoj prilici za razgovor.
Taj susret, kako su ocijenili iz tog sindikata, predstavlja važan korak ka uspostavljanju kontinuirane i sadržajne saradnje u interesu zaposlenih u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi.
- Istakli smo potrebu izgradnje partnerskog odnosa koji uvažava i realne fiskalne mogućnosti države i potrebe zaposlenih koje zastupamo - navodi se u saopštenju.
Iz sindikata su rekli da se ključne poruke sa sastanka odnose na zahtjeve za uvećanje zarada i uključivanje u stambenu politiku i radna tijela.
- Zbog inflacije, rasta troškova života i urušenog sistema koeficijenata tražimo uvećanje zarada kroz rebalans budžeta, ako prihodi to omoguće, i korekciju zarada u Zakonu o budžetu za narednu godinu, ukoliko ranija intervencija ne bude moguća - navodi se u saopštenju.
Iz Udruženog sindikata uprave i državnih službenika i namještenika rekli su da očekuju da njihov sindikat bude ravnopravno uključen u rad Stambenog fonda i sve procese koji se tiču stambene podrške i raspodjele subvencija za zaposlene u upravi.
- Kao reprezentativni sindikat, zahtijevamo učešće u svim komisijama i savjetima koji odlučuju o platama, uslovima rada i pravima zaposlenih, uključujući i izradu zakona i budžetskih dokumenata - navodi se u saopštenju.
Iz sindikata su istakli da vjeruju da državna uprava nije trošak, već ključni stub funkcionalne države.
- Očekujemo da se započeti dijalog nastavi u konkretnim koracima i rješenjima, uz redovno učešće našeg sindikata u svim relevantnim procesima - navodi se u saopštenju.

Uvećanje zarada i uključivanje u stambenu politiku i radna tijela prioriteti

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ogradilo se od izjave otpravnika poslova crnogorske Ambasade u Rusiji Aleksandra Obradovića koji je, pored ostalog, kazao da su "Rusija i Crna Gora - dvije zemlje, jedna duša", ističući da njegova izjava ne odražava državnu spoljnopolitičku orjentaciju, piše Radio Slobodna Evropa.
Obradović je na Međunarodnom forumu "Balkanski dijalog 2025: Crna Gora i Rusija" 10. marta u Sankt Peterburgu rekao da narode Rusije i Crne Gore "povezuje nešto jače od trenutne politike, trajnije od dokumenata i sporazuma".&nbsp;
- Ujedinjuje nas zajednička vjera, osjećaj pravde i časti. Povezuje nas istorija. Rusija i Crna Gora - dvije zemlje, jedna duša. Dva naroda, jedno srce. Put koji je davno utaban ne smije biti izgubljen, uprkos trenutnom stanju međudržavnih odnosa - naveo je Obradović.
Crna Gora, članica NATO-a od 2017. i kandidat za članstvo u EU, u skladu sa spoljnom politikom Brisela, uvela je sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Na upit Radija Slobodna Evropa iz Ministarstva su naveli da izjava Obradovića "ne odražava vanjskopolitičku orjentaciju Crne Gore".
- Data je bez konsultacije i saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova, zbog čega su, u odnosu na navedeni postupak, preduzeti odgovarajući koraci - navodi se u odgovoru resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.
Obradović nije odgovorio na upit RSE poslat 14. marta vezano za spornu izjavu i eventualne posledice.
Iz Ministarstva su naveli da je Obradović na poziciji trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Moskvi, koji, kao trenutno jedini diplomata u tom diplomatskom predstavništvu, privremeno obavlja dužnost otpravnika poslova.
Na sajtu Ministarstva nema informacija o njegovom prethodnom radu, biografiji.
Pozicija otpravnika poslova se koristi kada ambasador nije imenovan ili je odsutan.
Crna Gora, od promjene vlasti 2020, nakon koje su smijenjeni dotadašnji ambasadori ima problema sa popunjavanjem diplomatske mreže. Trenutno nema imenovane ambasadore u dvadesetak država, uključujuči i Moskvu.
U martu 2024. godine, kandidat za ambasadora Crne Gore u Rusiji, Miloš Radinović, povukao je kandidaturu nakon što je otkriveno da ima rusko državljanstvo i političke veze sa strankom Rodina, koja je u savezu sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina.
Od tada se čeka na novi prijedlog za mjesto ambasadora u Moskvi koje je na osnovu partijskih dogovora "pripalo" proruskoj Demokratskoj narodnoj partiji Milana Kneževića.
Ta partija se zalaže se za ukidanje sankcija Rusiji, povlačenje priznanja Kosova, izlazak iz NATO-a.
<h2>Odnosi Crne Gore i Rusije kroz godine</h2>
Od proglašenja nezavisnosti 2006. Crna Gora je sa Rusijom imala dobre odnose.
Sve do 2014. kada se zbog ruske aneksije Krima pridružila evropskim sankcijama Moskvi, usaglašavajući svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom.
Oni su dodatno pogoršani nakon što je Specijalno državno tužilaštvo za pokušaj nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori, oktobra 2016., optužilo dvojicu ruskih državljana, osam srpskih, te lidere proruskog Demokratskog fronta Milana Kneževića i Andriju Mandića.
Slučaj se povezuje sa pokušajem sprečavanja Crne Gore da se priključi NATO-u.
odinu kasnije Crna Gora je postala članica NATO-a što je zvanična Moskva oštro kritikovala.
Na vlasti je tada bila Demokratska partija socijalista(DPS) koja je smijenjena 2020. godine. Svi optuženi koji su 2019. bili prvostepeno osuđeni, u novom postupku 2024. su oslobođeni.
Lideri Demokratskog fronta od 2020. su dio nove parlamentarne većine.
Kada je Evropska Unija uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu to je učinila i Crna Gora prateći spoljnu politiku Brisela.
Moskva je marta 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje "vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba".
U tom periodu Crna Gora je protjerala pet ruskih diplomata, uz obrazloženje da su njihove aktivnosti u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.
Kao kontramjeru, Rusija je 24. marta jednog diplomatu iz crnogorske ambasade u Moskvi proglasila personom non grata.
Ipak od dolaska proruskih kadrova stranaka bivšeg Demokratskog fronta na brojne pozicije u državi uključujuči postavljenje Andrije Mandića na mjesto šefa parlamenta nije bilo političkih konfrontacija između zvanične Moskve i Podgorice.
Ove partije zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji.

Otpravnik poslova crnogorske Ambasade u Moskvi: Rusija i Crna Gora - dvije zemlje, jedna duša; MVP: Izjava Obradovića ne odražava državnu spoljnopolitičku orjentaciju

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: sudski-savjet