Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru prijedlog ustavnih izmjena kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde.
Iz Vlade su kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.

1250x600

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi. Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. <h2>Bitka za pravdu</h2> - Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak. Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. - Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena. - Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica. Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio. Advokat porodice Dražen Ćorović kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja Valentina Pavličić, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“. <h2>Pravo na sudijsko tumačenje</h2> - Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“. - U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić(Photo: Vrhovni sud)</figcaption></figure>  Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“. - Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić. <h2>Provjera samo periodično</h2> Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“. - Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić. Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku. - Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta. Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet(Photo: MINA)</figcaption></figure>  - Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta. U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere. U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.

Kaćuša Krsmanović

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

Bivši sudija Apelacionog suda, a sada advokat, Dragoje Jović uputio je Sudskom savjetu otvoreno pismo jer jer odbijen njegov zahtjev za naknadu zarade.
On se, u tom kontekstu, pozvao na članu 17 stav 1 Zakona o PIO i član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - iako mu je, kako je sam naglasio, sudijska funkcija prestala usljed ispunjenja ustavno-zakonskih uslova za starosnu penziju.
- Posebno zabrinjava što je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kao nadležni skupstinški odbor i svojevrsni tumač volje zakonodavca, samo mjesec dana ranije, što je Vama moralo biti poznato, usvojio zahtjev sutkinje Ustavnog suda - Dragane Đuranovic i prije toga bivšeg predsjednika tog suda, kojima je funkcija prestala iz istog razloga. Ovakva očigledna neujednačenost u primjeni zakona, u okviru istog pravnog sistema, dodatno potvrđuje da se u mom slučaju radi o selektivnoj primjeni prava i diskriminaciji, čime se grubo povrjeđuju osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti i pravičnosti – ocijenio je Jović.
Pravo, poručuje on, nije instrument povremenog moralnog oportunizma - već dosljedne pravne zaštite svakog pojedinca bez obzira na njegovu funkciju ili fazu karijere.
- Pa ova praksa nije samo pravno neutemeljena, nego otvara prostor za diskriminaciju ne samo na osnovu funkcionalnog statusa, nego potencijalno i starosne dobi. Uostalom, pravo na penziju i pravo na funkcionersku naknadu su pravno različite kategorije – naveo je Jović.
Penzija je, ističe on, pravo iz obaveznog osiguranja, dok je funkcionerska naknada privremeno pravo, koje obezbjeđuje kontinuitet prihoda nakon prestanka javne funkcije.
- Dakle, pravo na naknadu je zakonom zagarantovano pravo koje nastaje ex lege i ne radi se o pravu koje se ostvaruje na osnovu Vaše diskrecione ocjene. Podsjećam Vas da Ustav Crne Gore, međunarodni standardi i EU pravna tekovina jasno garantuju: jednakost pred zakonom (čl. 19 Ustava); zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu (čl. 8 Ustava i čl. 2 Zakona o zabrani diskriminacije); pravo na pravnu sigurnost i jednaki tretman u uživanju prava koja proizilaze iz odnosa u kome su se nalazile sudije redovnih sudova - poručio je Jović.
On smatra da zabrinjava i selektivna praksa i u odnosu na raniji sastav Sudskog savjeta, koji je dugo primjenjivao praksu kao u slučaju sudija Ustavnog suda i ostalih funkcionera iz drugih državnih organa.
- Koju ste najednom promijenili, iako bi po svojoj ulozi Sudski savjet trebalo da bude uzor zakonitosti i institucionalne dosljednosti - naveo je on.
Sudski savjet, podvlači Jović, ne smije postati simbol arbitrernosti i neujednačene primjene zakona.&nbsp;
- Vaše odluke moraju biti mjerilo povjerenja u pravosuđe i zakonitost. Ako se bavite fiskalnim uticajem i održivošću odredbe iz čl. 36 citiranog zakona, nemojte to činiti na štetu nosilaca sudijske funkcije, nego inicirajte izmjenu te odredbe, koja se primjenjuje na mnogo veći broj funkcionera iz druge dvije vlasti - naglasio je Jović.
Zato je pozvao Sudski savjet da: preispita svoju praksu u ovakvim slučajevima, u svjetlu principa jednakosti i vladavine prava, uspostavi jasne i transparentne kriterijume koji neće diskriminisati pojedine kategorije pravosudnih funkcionera, te da obavijesti javnost o razlozima zbog kojih je promijenio sopstvenu praksu i pravne posljedice, uspostavljanjem dvostrukih standarda, koji su jednima donijeli ,,korist”, a drugima nanijeli štetu.
- Pored toga, morate imati u vidu da ove slučajeve pažljivo prate i delegacije iz EU i OEBS-a, kao i javnost čije povjerenje u pravosuđe počiva na principima dosljednosti, nepristrasnosti i zakonitosti. U suprotnom, ukoliko i dalje budete insistirali na nedosljednosti, otvaraju se vrata samovolji, koja po prirodi stvari, upravo i predstavlja najveću prijetnju vladavini prava - zaključio je Jović.

Jović pisao Sudskom savjetu: Pravo na naknadu je zagarantovano, ne ostvaruje se Vašom diskrecionom ocjenom

Na današnjoj Sedmoj sjednici Sudskog savjeta, Savjet je obavio &nbsp;intervju sa kandidatima prijavljenim na javni oglas broj: 01-8247/24 od &nbsp;16.12.2024. godine, za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, i &nbsp;to sa: Ognjanom Boljević, sudijom Višeg suda u Podgorici, Vesnom &nbsp;Moštrokol sudijom Apelacionog suda Crne Gore i Ljiljanom Šoškić, sudijom &nbsp;Upravnog suda Crne Gore, saopšteno je iz ove institucije.
- Nakon &nbsp;sprovedenog zakonskog postupka i utvrđene Rang liste, Savjet je donio &nbsp;odluku da se za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore, izabere Ljiljana Šoškić, &nbsp;dosadašnja sudija Upravnog suda Crne Gore- navodi se u obrazloženju Sadskoj savjeta.
Pored izbora sudije Vrhovnog suda, na današnjoj sjednici je Savjet razmatrao &nbsp;Nacrt Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u &nbsp;sudstvu za 2024. godinu, i isti nakon diskusije usvojio.

Sudski savjet izabrao Ljiljanu Šoškić za sutkinju Vrhovnog suda

Apelacioni sud od maja prošle godine suočava se sa organizacionim poteškoćama, zato što je četvoro sudija otišlo u penziju, a broj pristiglih predmeta je sve veći. Zato je predsjednica suda, Mirjana Popović, Sudskom savjetu uputila urgenciju da se što prije okonča postupak ocjenjivanja i izbora kandidata koji su aplicirali za upražnjena sudijska mjesta.
- Moram istaći da relevantnim propisom je predviđeno da sudijsku funkciju u Apelacionom sudu, da bi ona obavljala efikasno i ažurno svoj posao, obavlja 12 sudija i predsjednik suda. Trenutno u Apelacionom sudu imamo osam sudija i mene kao predsjednicu suda - navela je ona.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać kazao je Radio Crne Gore da će se izbor nedostajućih sudija u Apelacionom sudu obaviti kada nadležna komisija završi svoj posao.
Da će to tijelo u što skorijem roku okončati postupak ocjenjivanja prijavljenih sudija očekuje i Popović.
- I ovdje moram istaći da to ocjenjivanje vrši posebna komisija koju formira Sudski savjet. Očekujem i vjerujem da će kolege koji su članovi tih komisija prepoznati dubinu ovog problema i što prije okončati taj svoj dio posla kako bi Sudski savjet mogao pristupiti dalje u proceduru - kazala je Popović.
Da je Apelacioni sud u nezavidnom položaju, smatra i advokat Zdravko Begović, ukazuje da je problematično to što se na oglas za prelazak u taj sud javi određen broj sudija iz specijalnog odjeljenja Višeg suda u kojem je već primjetan deficit kadra.
- Tako imamo jednu pat poziciju. Dakle, Sudski savjet pod hitno mora reagovati, omogućiti sudijama Višeg suda da ukoliko zaista zaslužuju pređu u apelacioni sud, da Apelacioni sud popuni sva upražnjena mjesta sudija i naravno da se iz osnovnih sudova biraju sudije za Viši sud. Ovako, očekujući samo gubimo vrijeme, sudovi pate, ne dešava se ništa, ili mjesto da krupnim koracima gazimo naprijed, mi svaki dan idemo korak nazad - ističe Begović.
Na javni oglas za popunjavanje upražnjenih mjesta u Apelacionom sudu prijavilo se pet sudija.
Mediji su ranije pisali da sudovima u Crnoj Gori nedostaje više od 60 sudija, a deficitarnosti kadra, kako se navodi, značajno doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika za rad u sudstvu, posebno na sjeveru države.

Apelacionom sudu treba sudija, poslata urgencija Sudskom savjetu

Sudski savjet je, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da se za sudiju Upravnog suda Crne Gore, izabere Milena Rajković, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Na osnovu konačnog prijedloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za kandidatkinje za sudije sudova za prekršaje, Savjet je utvrdio konačnu ocjenu za Mirjanu Ivanović i Slađanu Guberinić Barjaktarević, i donio odluku o njihovom izboru za sudije za prekršaje i raspoređivanju u Sud za prekršaje u Podgorici, odnosno Sud za prekršaje u Budvi.
Takođe, Savjet je na isti način donio odlukuo izboru Vladimira Gojačanina za sudiju Upravnog suda Crne Gore.
Savjet je donio odluku o raspisivanju Javnog oglasa za izbor predsjednika Osnovnog suda u Pljevljima, kao i oglas za izbor 14 kandidata za sudije osnovnih sudova u sjevernoj regiji.

Rajković i Gojačanin izabrani za sudije Upravnog suda, Ivanović i Guberinić u sudovima za prekršaje

Sudovima u Crnoj Gori nedostaje 67 sudija, a deficitarnosti kadra značajno doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika za rad u sudstvu, posebno na sjeveru države.
Sagovornici agencije MINA smatraju da neadekvatne zarade za sudije ovo zvanje čine nekonkurentnim među pravnicima i da bi obezbjeđivanjem boljih radnih i materijalnih uslova trebalo sudijsku profesiju učiniti privlačnijom.
U Sudskom savjetu očekuju da će tokom ove godine popuniti značajan broj nedostajućih mjesta, budući da su 42 kandidata za sudije upućena na obuku u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.
Iz Savjeta su agenciji MINA rekli da trenutno u crnogorskim sudovima postupa 268 sudija, umjesto 335 kolilo bi trebalo da ih bude stupanjem na snagu Odluke kojom se duplira broj sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici.
Kako su ukazali iz Savjeta, prošle godine prestanak funkcije je konstatovan za 18 sudija – devet zbog sticanja uslova za penziju, pet na lični zahtjev, tri zbog izbora na drugu funkciju, dok je jednom sudiji funkcija prestala primjenom Ustava jer je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Očekuje se da će tokom ove godine još petoro sudija steći pravo na penziju.
Prema podacima Sudskog savjeta, Višem sudu u Podgorici, nakon odluke o uvećanju broja sudija u Specijalnom odjeljenju, trenutno nedostaje najviše sudija – deset.
Osnovnim sudovima u Herceg Novom i Kolašinu nedostaje po četvoro sudija, a isto toliko fali i Osnovnom sudu u Rožajama, u kojem radi samo predsjednik suda.
Po pet sudija fali Apelacionom sudu Crne Gore i osnovnim sudovima u Beranama i Bijelom Polju, a sud u Žabljaku, osim što nema sudije, već više od godinu nema ni predsjednika suda.
U punom kapacitetu jedino rade Osnovni sud u Plavu i Sud za prekršaje u Bijelom Polju.
Programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović kazao da je se Crna Gora suočila sa značajnim nedostatkom sudija prvenstveno zbog talasa masovnih penzionisanja pokrenutih Zakonom o penzijama iz 2020. godine, kojim je smanjena starosna granica za odlazak u penziju.
Taj zakon je, kako je pojasnio Radović, takođe ponudio poseban podsticaj, omogućivši sudijama koji su se penzionisali godinu ili dvije ranije da primaju punu platu za tu godinu.
On je istakao da je primjetan problem i nedostatka pomoćnog i administrativnog osoblja, što stvara ozbiljno administrativno opterećenje za sudije, te nedostatka odgovarajuće opreme i tehnologije koje bi mogle olakšati i učiniti rad sudija efikasnijim.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać kazao je nedavno u intervjuu agenciji MINA da očekuju da do kraja ove godine popune broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima.
Iz Sudskog savjeta su kazali da je tokom prošle godine objavljeno 50 oglasa za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta u crnogorskim sudovima, a da su 42 kandidata za sudije na obuci u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.
- Nakon završene inicijalne obuke, u zavisnosti od vrste suda za koji su izbrani kao kandidati, nakon utvrđivanja ocjene ostvarene na obuci, tokom ove godine bi trebalo da budu izabrani za sudije i raspoređeni u sudove - naveli su iz Sudskog savjeta.
Oni su istakli da je malo interesovanje za rad u sudstvu, a posebno za mjesta u sudovima na sjeveru države.
Govoreći o okolnosti koje najviše utiču na mlade pravnike da odustaju od karijere u sudovima, iz Sudskog savjeta su kazali da je to neizvjesnost gdje će vršiti svoju sudijsku funkciju, ali dodaju da je to zakonsko rješenje koje se mora poštovati.
Kako su pojasnili, ranije je postojao problem jer su kandidati za sudije obuku u trajanju od 18 mjeseci morali obaviti u Podgorici, međutim izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz jula prošle godine, smanjeno je vrijeme obuke na 12 mjeseci uz mogućnost da praktični dio obuke obavljaju u sudovima u mjestu prebivališta, odnosno boravišta.
- Još jedna okolnost koja je od velikog značaja je i neadekvatna zarada za sudije, što ovo zvanje čini nekonkurentnim među pravnicima - dodali su iz Sudskog savjeta.
I Radović zapaža da je problem nedostatka sudija za popunjavanjem postojećih upražnjenih mjesta podstaknut nedostatkom interesa novih sudija koji bi se pridružili ovoj profesiji.
- Neki od razloga su svakako dugotrajan proces kako bi jedan pravnik postao sudija, loši radni uslovi, nepredvidivost konačnog raspoređivanja sudije u određeni sud u zavisnosti od opštine, niska primanja tokom perioda obuke kao i opšti negativan stav o sudstvu, koji je u padu posljednjih godina - naveo je Radović.
Prema njegovom mišljenju, neadekvatne naknade dodatno smanjuju atraktivnost sudijskih karijera.
- Uprkos relativno višim platama sudija u odnosu na nacionalni prosjek, naknade za početne sudijske pozicije i dalje su nedovoljne, što doprinosi slaboj privlačnosti ove profesije - kazao je Radović.
On smatra da je neophodno stvoriti adekvatne finansijske i sve druge uslove kako bi najbolje studente Pravnog fakulteta stimulisali da svoju karijeru prave u pravosuđu.
Radović je rekao da je nedostatak adekvatne plate posebno zabrinjavajući jer može stvoriti uslove za korupciju, čime se kompromituje integritet i nezavisnost sudstva.
- Kako bi radili na očuvanju pravosudnog integriteta ali i povjerenja javnosti, preporuke Građanske alijanse su da se zakon izmijeni i u onom dijelu u kojem bi se osiguralo da članovi Savjeta koji pokreću disciplinske postupke ne učestvuju u odlučivanju - naveo je Radović.
On je kazao da su, iako je pravni okvir Crne Gore djelimično usklađen sa međunarodnim standardima ljudskih prava, problemi poput neovlašćenih produženja mandata i kašnjenja u imenovanju ključnih sudskih funkcija narušili stabilnost pravosuđa.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je tokom nedavne posjete Rožajama, gradu u kojem sudijsku funkciju obavlja samo predsjednik Osnovnog suda, da Vlada planira set dodatnih mjera kako bi se problem nedovoljne zainteresovanosti za rad u pravosuđu na sjeveru države rješavao na sistemski način.
Kako je saopšteno tada iz kabineta Koprivice, na sastanku sa rukovodstvom Opštine razmotrene su mogućnosti za planiranje stimulativnih mjera za angažovanje stručnog kadra, prije svega mladih obrazovanih pravnika, u pravosudnim organima na sjeveru, posebno Rožajama.
- Vlada preduzima konkretne mjere i planira dodatne sistemske mehanizme za podsticanje stručnog kadra da se angažuje u pravosudnim organima na sjeveru i to su, uz obezbjeđenje modernih prostornih uslova, izuzetno važni projekti na planu jačanja kapaciteta pravosudnih institucija - saopšteno je tada iz kabinete Koprivice ali nije precizirano o kakvim mjerama i podsticajnim mehanizmima je riječ.
Tekst je urađen u okviru projekta “Unapređenje znanja građana o ljudskim pravima koristeći moderne oblike komuniciranja”, koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Nedostaje 67 sudija, boljim uslovima sudijsku profesiju učiniti privlačnijom

Predsjednik Sudskog savjeta, Radoje Korać, poručio je da izvršna vlast treba da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi dodatne prostorne i tehničke uslove za rad sudova, a zakonodavna da usvoji izmjene zakona, s ciljem otklanjanja barijera koje utiču na ažurnost sudova.
On je u intervjuu agenciji MINA, kazao da treba povećati efikasnost crnogorskih sudova, posebno broj krivičnih presuda u predmetima organizovanog kriminala, visoke korupcije i pranja novca.
Za realizaciju tog zadatka, kako je rekao, potrebne su dodatne aktivnosti, ne samo sudova, već i zakonodavne i izvršne vlasti.
- Izvršna vlast treba da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi dodatne prostorne i tehničke uslove za rad sudova- kazao je Korać.
On je istakao da zakonodavna vlast treba brzo da usvoji izmjene i dopune nekih zakona, posebno onih koji regulišu pravila sudskog postupka, s ciljem da se otklone barijere koje utiču na ažurnost sudova.
Sudski savjet je, kako je naveo Korać, odlučio da se promijene Okvirna pravila o broju sudija i duplira broj sudija koji će postupati u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, kao i da se, za sada, broj stručnih saradnika poveća za još šest izvršilaca koji će pomagati sudijama koji postupaju u predmetima organizovanog kriminala.
- Očekujemo da do kraja ove godine popunimo broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima- kazao je Korać, dodajući da je jedan broj kandidata za sudije već na obuci, kao i da slijede i novi oglasi.
On smatra da izmjenom zakona treba otvoriti mogućnost da za sudije u instacionim sudovima konkurišu i advokati, notari, profesori prava, odnosno da se radno iskustvo za te sudove ne stiče jedino u sudovima i državnom tužilaštvu.
Korać je dodao da je Sudski savjet u postupku priprema budžeta za ovu godinu tražio povećanje sredstava za rad sudova, ne samo za zarade, nego i za poboljšanje tehničkih i prostornih uslova za rad sudija.
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir koji reguliše pitanja nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, Korać je kazao da je nezavisnost sudstva podignuta na nivo ustavne norme.
- Nezavisan i samostalan sud proklamovan je kao ustavno načelo koje se odnosi na sudstvo- naveo je Korać.
On je podsjetio da Ustav Crne Gore garantuje pravo na pravično suđenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, kao i da Zakon o sudskom savjetu i sudijama i Zakon o sudovima propisuju da sudija sudi samostalno, nezavisno i nepristrasno.
- Pravo na nezavisan i nepristrasan sud garantuje i Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je dio i našeg pravnog poretka- kazao je Korać.
Nezavisnost sudske vlasti, kako je dodao, uslov je za donošenje nepristrasnih odluka i djelotvornu zaštitu ljudskih prava.
Prema riječima Koraća, potpuna nezavisnost sudstva nije moguća, niti potrebna.
- Sudstvo je jedna od tri grane vlasti, a svaka od njih jedna drugu dopunjuje i kontroliše. Ali je zato važna i potrebna sudijska nezavisnost i nepristrasnost prilikom suđenja u konkretnim slučajevima- pojasnio je Korać.
Kako je rekao, to nije privilegija sudija u njihovom ličnom interesu, već u interesu građana, koji imaju pravo da im sudi nezavisan i nepristrasan sudija.
Korać je kazao da ta nezavisnost nije apsolutna, već ograničena Ustavom i zakonima.
Sudija, kako je istakao, mora ostati nezavisan od uticaja bilo koje vlasti i uticaja.
- Nezavisnost obuhvata odsustvo, kako spoljnjeg, tako i unutrašnjeg uticaja, od drugih sudija, predsjednika suda ili predsjednika vijeća. S druge strane, nezavisnost ne smije biti maska za eventualne zloupotrebe, nestručnost i nesavjesan rad- rekao je Korać, navodeći da uz nezavisnost ide i odgovornost.
On je dodao da se u stručnim pravnim krugovima nezavisnost i odgovornost smatraju neodvojim odrednicama pravosuđa.
Korać je kazao da je nezavisnost proklamovana da bi sudovi stručno, objektivno i efikasno pružali pravnu zaštitu građanima i pravnim licima, a da je odgovornost brana da se nezavisnost ne pretvori u arbitrernost.
Upitan u kojoj je mjeri u prethodnom periodu bio primjetan uticaj zakonodavne i/ili izvršne vlasti na pravosuđe, on je rekao da je bilo određenih neprimjerenih izjava predstavnika te dvije grane vlasti, na koje je reagovao Sudski savjet, kao i Udruženje sudija.
Slične izjave, kako je kazao Korać, dešavale su se i ranije, a takvo postupanje doprinosi narušavanju povjerenja javnosti u sudstvo.
- Nema pravde u sudovima ako su izloženi političkim uticajima- istakao je Korać, dodajući da to ne znači da sudstvo nije podložno kritici opšte i stručne javnosti.
On je kazao da kritika rada sudova neće ugroziti njihovu nezavisnost, kao i da je objektivna, utemeljena i argumentovana kritika dio javnog interesa za rad svih državnih institucija.
Korać je poručio da su nedopustive neprimjerene kritike koje imaju značaj pritiska na tok sudskog postupka i odlučivanje u konkretnom slučaju.
Upitan o optužbama koje su se u posljednje vrijeme mogle čuti na račun rada sudija i kakve mogu biti posljedice takve retorike, on je rekao da pritisci i nedozvoljeni uticaji na sudije predstavljaju narušavanje njihove nezavisnosti, posebno u postupcima koji su u toku.
Sudski savjet je, kako je naveo, izrazio stav u vezi sa tim kritakama sa ciljem zaštite nezavisnog i nepristrasnog postupanja sudija.
Korać je dodao da se, u slučaju pokušaja nedozvoljenog uticaja, sudija može obratiti Sudskom savjetu, kao organu koji ima ustavnu i zakonsku nadleznost da obezbijedi nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.
- Sudije kao lica od integriteta i sposobnosti, dobro obučeni u pogledu prava i njegove primjene, treba u svakoj situaciji da ostanu zavisni samo od zakona- istakao je Korać.
To, kako je kazao, ne sprečava komentarisanje sudskih odluka i analiziranje sudskih postupaka, kao i javno izvještavanje u skladu sa propisima o javnom informisanju.
- Sama kritika pravosuđa ne treba da brine, jer ona može biti od pomoći da se bolje identifikuju nedostaci pravnog sistema i doprinese održanju visokog nivoa sudijske dužnosti. Javnost postupaka i otvorenost sudova i sudija prema učesnicima i društvu u cjelini moraju biti poštovani- naveo je Korać.
Prema njegovim riječima, u otvorenom demokratskom društvu javno kritikovanje sudova dio je javnog interesa.
Ta kritika, kako je kazao, može biti uperena na sve aspekte ostvarivanja pravde.
- Naročito se mogu kritikovati pravnosnažne odluke sudova, ali je standard da se kritika odnosi na pravna pitanja, a ne na ličnost sudije- dodao je Korać.
Upitan šta izbor predsjednika najviše sudske instance u punom mandatu znači za funkcionisanje crnogorskog pravosuđa, on je rekao da je izborom Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda prekinuto višegodišnje v.d. stanje u tom sudu.
- Vjerovatno se to ne bi desilo ni sada da nijesu promijenjene zakonske odredbe i da ranija kvalifikovana, dvotrećinska većina potrebna za utvrđivanje predloga Opšte sjednice Vrhovnog suda nije zamijenjena prostom većinom, uz mogućnost glasanja za više kandidata- kazao je Korać.
Kako je naveo, izborom predsjednice tog suda u punom mandatu otvorena je mogućnost poboljšanja organizacije rada u cijeloj sudskoj piramidi i realizacija niza aktivnosti u pravcu veće efikasnosti sudova, popravljanja tehničkih i radnih uslova i bolje iskorišćenosti kapaciteta.
Odgovarajući na pitanje kakav je njegov stav o uvođenju vetinga i koji sistem je najadekvatniji za crnogorske prilike, Korać je kazao da je ranije konstatovano da je veting, kao proces nezavisne i kompetentne ocjene etičkog i imovinskog integriteta nosilaca sudijske funkcije, prihvatljiv.
- Donošenje odluka podrazumijeva, kako je više puta naglašeno, pored ustavnih promjena, temeljnu analizu kako se ne bi ugrozio proces odvijanja sudske djelatnosti, imajući u vidu kadrovsku nepopunjenost sudova i nedovoljnu bazu za izbor novih sudija- naveo je Korać.
On je rekao da se čini da predlog modela faznog vetinga može biti osnova za formulisanje odluke o tom procesu.
- Neka vrsta vetinga je već započeta, s obzirom na to da je jedna trećina sudija od 2021. godine van sudskog sistema, bilo da im je funkcija prestala penzionisanjem, ili su rad u sudu prekinuli na lični zahtjev- kazao je Korać.
On smatra da doprinos tom procesu mogu dati i određene izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama, koje se odnose na disciplinsku i etičku odgovornost sudija.
- Trebalo bi dopuniti, razraditi i precizirati materijalne odredbe o disciplinskoj odgovornosti, a imalo bi opravdanja da se posebno cjelovito regulišu pravila disciplinskog postupka- naveo je Korać.
Prema njegovim riječima, određena poboljšanja treba učiniti i u dijelu normativnog regulisanja etičke odgovornosti sudija.
Korać je naglasio da propisana stalnost sudijske funkcije, što je međunarodni standard i elemenat zaštite nezavisnosti sudija, ne štiti nedisciplinovane, nekompetentne i nesavjesne sudije.
- Sudija za koga se utvrdi da nije stručan ili da radi nesavjesno, biće u propisanom postupku razriješan funkcije- kazao je Korać.

Korać: Izvršna vlast da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi bolje uslove za rad sudova

Sudski savjet je na današnjoj sjednici donio odluku o prestanku funkcije Danilu Jegdiću, sudiji Osnovnog suda u Podgorici zato što je pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Jegdić je suspendovan prije sedam godina zbog slučaja koji se vodio protiv njega za lažiranje zapisnika sa ročišta.
Takođe, Savjet je na današnjoj sjednici, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da kandidat za sudiju Privrednog suda bude Milica Saveljić, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Savjet je nakon što je utvrđena konačna ocjena kandidatima koji su se odazvali na testiranje po javnom oglasu za izbor 17 kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, obavio intervju sa kandidatima i za sudije izabrao Aleksandru Tajić, Anu (Pešić) Mićović, i Emila Cikotića, dosadašnje savjetnike u osnovnim sudovima.

Sudski savjet prekinuo funkciju Danilu Jegdiću

Beranska policija je u više odvojenih akcija, po nalogu suda, izvršila pretrese i kontrole operativno interesantnih lica i tom prilikom pronašla opojnu drogu. Podnijete su tri prekršajne prijave, dok je jedno lice lišeno slobode, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi V.M. (37) pronađeno je 12 tableta ksalola za koje nije imao medicinsku dokumentaciju. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju ocijenilo je da nema elemenata krivičnog djela, pa je protiv V.M. podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.
U kući i pomoćnim objektima V.T. (46) policija je pronašla 44 tablete različitih vrsta sa liste opijata. I u ovom slučaju tužilac je utvrdio da nema osnova za krivičnu odgovornost, pa je V.T. prijavljen za prekršaj iz istog zakona.
Policija je, prilikom kontrole vozača E.A. (28), pronašla ručno pravljenu cigaretu sa sadržajem marihuane i mrvilicu sa tragovima iste droge. Kako je odbio testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci, E.A. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja, a protiv njega je podnijeta i prekršajna prijava po Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.

Berane: Droga pronađena kod tri osobe, jedna uhapšena

Načelnik Direkcije za operativne poslove Radomir Šćepanović kazao je da su trenutno aktivni požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću.
- U Podgorici na Bioču, zaseok Bioči, Danilovgradu u Topolovu i u Petrovićima u Nikšiću. Radi se o požarima manjeg intenziteta, koji su pod kontrolom i ne ugrožavaju ni objekte, ni istanovništvo -rekao je Šćepanović.
Kako je rekao, i dalje su ekipe na terenu pripravne i opserviraju požarišta.
- Pripadmici Direktorata za zaštitu i spašavanje sa termovizijama se obilazi teren, detektujući podzemne požare koji su nam pravili problem prethodnih dana. Najsvježiji primjer je sa Kučkih korita - dodao je Šćepanović.
Prema njegovim riječima, na raspolaganju je sedam letjelica.
On je istakao da je sistem zaštite i spašavanja dao puni odgovor i u punom kapacitetu svih dana.
Šef Odsjeka za obuke i operativne aktivnosti Milan Radović kazao je da je od 11. avgusta, otkad su startovali požari, sistem zaštite se podizao.
- Poslali smo zahjev za međunarodnu pomoć, prvi timovi su stigli 12. i 13. avgusta. Došli su timovi iz Švajcerske i Asutrije koji su pomagali sa zemlje. Oni su i dalje tu i produžili smo njihov boravak ovdje iz preventnivnih razloga da bi bili spremni na eventualnu eskalaciju požara - naglasio je Radović.
On se zahvalio međunarodnim timovima, ali i svim službama zaštite i spašavanja iz svih gradova Crne Gore, Vojsci Crne Gore.
- Nažalost, imali smo smrtni slučaj što je najteža posljedica koja može biti i koja je sve u sistemu i sve građane Crne Gore pogodila. Naš mehaničar koji je bio angažovan dano-noćno u popravci i sređivanju letilica je imao udes, ali se već sjutra stavio na raspolaganje. To je dokaz da oni imaju veliko srce. Poželio bih mu brz oporavak - kazao je Radović.
Podsjetio je da je uspostavaljena baza operacija putem koje su raspoređivali međunarodne timove.
- Što se tiče kapaciteta u Direktoratu MUP-a, prva dva dana požara u reonu Kuča smo angažovali multi-robotički sistem koji je dao odlične rezultate... Stavili smo na raspolaganje sve što smo imali, prekinuli smo godišnje odmore svim službenicima i na kraju nas je pogedao Bog i &nbsp;juče je pala kiša - kazao je, pored ostalog, Radović.
Šćepanović je kazao da bi Vlada trebalo da obezbijedi sredstva da se lokalne službe opreme, s obzirom da budžeti lokalnih samouprava nijesu u mogućnosti da to urade adekvatno.
- Službe zaštite i spašavanja su dio lokalne samouprave. Naravno, Direktorat za zaštitu i spašavanja vodi i pravi analizu sistema i podnosi izvještaj Vladi. Koliko god je u našoj mogućnosti, kroz sprovođenje međunarodnih projekata, a na osnovu analize krajem godine, te službe pomažemo u mjeri u kojoj je moguće. U ovoj godini ćemo kroz strateški projekat koji sprovodimo sa Italijom i Albanijom, nabaviti šest vatrogasnih vozila manjeg kapaciteta za gašenje početnih požara na ruralnim terenima, koja će biti podijeljene opštinama u basenu Skadarskog jezera. Takođe kroz projekat sa Hrvatskom i BiH, nabavićemo još 13 vozila za službe zaštite i spašavanja iz tog programskog područja - pojasnio je Šćepanović.
Na pitanje da li treba sistem centralizovati, Šćepanović je rekao da za takvo nešto treba imati i politički konsenzus.
- Ja sam lično za, ali to nije ono što Evropa traži. Evropa traži decentralizaciju. Mi pružamo odgovor i ovako, solidarnost među vatrogascima je besprekorna... Sistem funkcioniše - kazao je Šćepanović.
On nema informaciju da li sve lokalne službe zaštite plaćaju prekovremene sate vatrogascima.
- Mislim da, uz praćenje evidencije po Zakonu o radu, neće ostati uskraćeni svi vatrogasci koji su bili angažovani - uvjeren je Šćepanović.
Na pitanje o zastarjeloj opremi vatrogasaca, Radović je podsjetio da je obaveza loklalnih samouprave je, kako da opremaju, tako i da finansijraju službe zaštita i spašavanja.
- Neko to radi manje, neki više. Neki smatraju da je dovoljno da im nabave po jednu majicu za tri-četiri godine. Naše kolege kolege znaju što i kako treba, da li se to ispoštuje do kraja kod donosioca odluka na tome treba da raidmo - zaključio je Šćepanović.

Šćepanović: Manji požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću, ne ugrožavaju objekte i stanovništvo; Radović: Timovi iz Švajcerske i Austrije i dalje preventivno tu

Na Evropskom kupu za pionire koji je održan u Đeru (Mađarska) i na kome su učestvovala 273 &nbsp;takmičara iz 77 klubova i 19 zemalja, takmičari džudo kluba Ippon osvojili su tri medalje, po jedno zlato, srebro i bronzu. Zlatnu medalju je osvojio Milorad Tadić, srebrom se okitio Lazar Dubljević, dok je bronzano odličje pripalo Petru Čvoroviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b" data-rendition-name="original" width="3816" height="3232" loading="lazy" alt="Tadić Ippon"> </figure>  Tadić je u prvom kolu kategorije do 50kg bio slobodan, dok je u drugom kolu pobijedio reprezentativca Bugarske Ivana Antonova. U četvrtfinalnom meču Milorad je bio bolji od Litvanca Sinagins Nilsa a u polufinalnom meču savladan je predstavnik Srbije Luka Anđelković. U finalnom meču naš takmičar je bio bolji od reprezentativnog druga Vojina Radoševića. Miloradu je ovo druga zlatna medalja na evropskim kupovima i odličan pokazatelj da se veliki rad i odricanje na svakom treningu itekako isplati.&nbsp; Dubljević je u prvom kolu kategorije do 42kg bio slobodan dok je u drugom kolu savladao reprezentativca Mađarske Janka Marcella. U polufinalnom meču, nakon veoma neizvjesne borbe koja je ušla u produžetak, Lazar je bio bolji od predstavnika Azerbejdžana Satara Gadirova da bi u finalnom meču za nijansu bio bolji reprezentativac Ukraine Svitosav Nesvietov. Prva medalja za Lazara na evropskim kupovima dokaz je da je na pravom putu i da najbolje od njega tek očekujemo. Petar Čvorović je u prvom kolu kategorije do 50kg izgubio od Litvanca Aleksandra Popoksa koji je u nastavku takmičenja došao do polufinala i tako obezbijedio repesaž našem takmičaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689" data-rendition-name="original" width="3060" height="2862" loading="lazy" alt="Petar Čvorović Ippon"> </figure>  U prvom kolu repesaža Petar je bio bolji od reprezentativca Mađarske Sare Hunora, a u drugom kolu je prelijepim iponom savladan predstavnik Srbije Lazar Jokić. U finalu repesaža pobijedio je Dimitrija Dejanovića iz Srbije da bi u borbi za bronzanu medalju Petar na dominantan način savladao prvaka Srbije Luku Anđelkovića. Petru je ovo prva medalja na evropskim kupovima i veliki podstrek i vjetar u leđa za naredna takmičenja. Luka Ranitović je nastupio u kategoriji do 55kg i poražen je u prvom kolu od reprezentativca Ukraine Danila Voloktina nakon veoma neizvjesne borbe koja je riješena tek u produžetku. Ogromno iskustvo za Luku koji ide velikim koracima ka ostvarenju svojih snova. Takmičare je predvodio naš proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević koji se odlično snašao u trenerskoj ulozi i koji je bio velika motivacija i podrška našim takmičarima u pohodu na medalje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1" data-rendition-name="original" width="2696" height="4128" loading="lazy" alt="Ippon Đer"> </figure>

Tri medalje za džudiste Ippona na Evropskom kupu u Mađarskoj

Ulcinjski policajci su kontrolom A.B. (23) pronašli pvc pakovanje sa 10 komada tableta MDMA.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama A.B. ne stiču elementi krivičnog djela već je naložio da se protiv njega podnese prekršajna prijava u redovnom postupku zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Kontrolom J.V. (40) iz Nikšića, u blizini jednog ugostiteljskog objekta na Velikoj plaži, policija je pronašla manju količinu marihuane.
Tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici se izjasnio da u radnjama A.B. nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, te će protiv A.B. biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz istog Zakona.
- Policijski službenici nastavljaju sa pojačanim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe i ulične distribucije narkotika, naročito u južnoj regiji države u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, zaštite građana i turista i njihovog zdravlja - saopšteno je iz Uprave policije.

Kontrole u Ulcinju: Oduzeti MDMA i marihuana, prekršajne prijave protiv dvijer osobe

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: sudski-savjet