Reforma pravosuđa i jačanje kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, teme su sastanka vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Vučković sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, održanog u Vrhovnom sudu. Sagovornici su podijelili stav o gorućoj potrebi za izborom predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore i okončanju VD stanja u što kraćem roku, kao i o podršci osnaživanja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, u cilju donošenja presuda u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije. - U kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, intenziviranje ispunjavanja preostalih mjera iz nadležnosti pravosuđa, tema je od posebnog značaja, imajući u vidu Plan rasta Evropske unije i nacionalni potencijal za pristupanje finansijskim sredstvima koja će biti dostupna građanima Crne Gore - saopšteno je iz Vrhovnog suda. Satler se sastao i sa predsjednik Sudskog savjeta Radojem Koraćom i članom Sudskog Savjeta sudijom Radom Ćetkovićem i tom prilikom je ukazao na potrebu hitnog imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, jačanja kapaciteta za donošenje presuda u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala, kao i izbora nedostajućeg člana Sudskog savjeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112121112_a58436b401efc77831f58184209d3bde3ba5ba0307ba25ac25027f66b267fc25.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112121112_a58436b401efc77831f58184209d3bde3ba5ba0307ba25ac25027f66b267fc25" data-rendition-name="original" width="4148" height="2630" loading="lazy" alt="Sa sastanka u Sudskom savjetu"> <figcaption>Sa sastanka u Sudskom savjetu(Photo: Sudski savjet)</figcaption> </figure>  Na sastanku je razgovarano o ključnim izazovima koji stoje pred crnogorskim pravosuđem, a naročito u realizaciji aktivnosti iz Poglavlja 23- Pravosuđe i vladina prava i Strategije reforme pravosuđa. - Sagovornici su razmijenili mišljenja o brojnim pitanjima koja se odnose na jačanje vladavine prava, povećanje povjerenja u pravosudni sistem, nezavisnost i profesionalizam nosilaca sudijskih funkcija, i naglašena je potreba za uključivanje svih grana vlasti u rješavanje ključne reforme iz evropske agende, naročito reforme u oblasti vladavine prava i sudstva posebno, i odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - saopšteno je iz Sudskog savjeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Satler: Hitno imenovati predsjednika Vrhovnog suda

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislava Bojovića da zakaže sjednicu tog skupštinskog tijela kako bi se nastavio postupak za izbor nedostajućeg člana Sudskog i raspisao oglas za izbor dva nedostajuća člana Tužilačkog savjeta. 
 
Iz HRA su podsjetili da Sudskom savjetu jedan član nedostaje već četiri mjeseca, dok Tužilačkom savjetu nedostaju dva člana otkako su advokati Siniša Gazivoda i Miloš Vuksanović podnijeli ostavke, prvi sredinom avgusta, drugi početkom septembra. 
 
Iz HRA su istakli da je Sudski savjet o nedostajućem članu Skupštinu obavijestio 5. jula, a Tužilački 12. septembra. 
 
- Nadležni skupštinski odbor je 5. septembra trebalo da utvrdi listu prijavljenih kandidata na oglas za izbor člana Sudskog savjeta, ali ta sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma - podsjetili su iz HRA. 
 
Kako su naglasili, od tada nije održana nijedna sjednica. 
 
- Očekujemo da se na narednoj Odbor posveti i ovim zaostalim obavezama u pogledu izbora nedostajućih članova Sudskog, odnosno Tužilačkog savjeta - kazali su iz HRA. 
 
Kako su naglasili, Skupština mora da pokaže demokratsku zrelost i odgovorno popunjava upražnjena mjesta u državnim organima koji se staraju o pravosuđu. 
 
- Isto važi i za izbor sudija Ustavnog suda - dodali su iz HRA. 
 
Oni su podsjetili da je ranije neopravdano odugovlačenje sa izborima u Skupštini koji su važni za pravosuđe i funkcionisanje Ustavnog suda bio razlog da Crna Gora stagnira u pregovorima sa Evropskom unijom (EU). 
 
- Poslanici vladajuće većine sada imaju posebnu odgovornost da pokažu da vlast u Crnoj Gori umije da poštuje podjelu vlasti i obezbjeđuje neometani rad pravosuđa - kazali su iz HRA. 
 
Oni su istakli da se od poslanika većine očekuje da izmijene dugogodišnje prakse "trgovanja političkim uticajem u savjetima koji su dužni da štite nezavisnost sudstva i autonomnost državnog tužilaštva". 
 
- HRA koristi priliku da pohvali napor Sudskog savjeta da javnosti u petak omogući prisustvo svojoj sjednici, kao i da ubuduće poveća transparentnost - navodi se u saopštenju HRA. 
 
Kako se dodaje, na putu ka EU, koja počiva na vladavini prava i konceptu podjele vlasti, posebno ohrabruje nedvosmislen zahtjev Sudskog savjeta političarima da prestanu s neprimjerenim izjavama o sudijama i sudskim odlukama, kojima djeluju štetno, jer podrivaju integritet sudske grane vlasti. 
 
- Konstruktivna kritika je neophodna, ali ne i paušalna, kojom se samo demonstrira težnja za političkim uticajem i ništa drugo - zaključuje se u saopštenju.

HRA: Skupština hitno da obezbijedi izbor članova Sudskog i Tužilačkog savjeta

Ana Gačević i Igor Jušković kandidati su za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, odlučeno je na tridesetoj sjednici Sudskog savjeta
Kako je saopšteno nakon sjednice, donijeta je i odluka da se za kandidata za sudije osnovnih sudova centralne i južne regije izaberu Gordana Planinić, Julija Šoškić, Dragan Miladinović, Milica Krgović i Marija Raković.
Sudski savjet je donio odluku o izboru kandidata Filipa Pavićevića za sudiju osnovnog suda i rasporedio ga u Osnovni sud u Kolašinu.
Sudski savjet je kontatovao i prestanak sudijske funkcije Dejanu Dragoviću, zbog sticanja uslova za penziju. Takođe, donijeta je odluka o raspisivanju internog oglasa za dobrovoljno trajno raspoređivanje jednog sudije u Viši sud u Podgorici.
Sudski savjet je donio odluku o raspisivanju javnog oglasa za izbor jednog sudije Višeg suda u Bijelom Polju, kao i jednog sudije Apelacionog suda Crne Gore.

Izabrani kandidati za sudije osnovnih sudova u više gradova

Iz Sudskog savjeta saopštili su da neprimjerene izjave premijera Milojka Spajića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića doprinose javnom nepovjerenju u sudove i slabljenju digniteta ukupnog pravosuđa.
- U cilju zaštite nezavisnosti i samostalnosti suda, Sudski savjet, izražava oštro reagovanje na neprimjerene izjave političara povodom donošenja sudskih odluka. Nezavisnost sudstva i nezavisnost sudija jedan je od temeljnih principa pravne države i vladavine prava - navedeno je u reagovanju Sudskog savjeta.
Napominju da sudstvo rješava slučajeve nepristrasno, na osnovu činjenica i u skladu sa zakonom, bez ograničenja, nedostojnih uticaja, pritisaka ili upozorenja, bilo od koga i iz bilo kojih razloga.
U Sudskom savjetu ističu da pravosuđe treba da bude otvoreno prema javnoj kritici, dodajući da je ona korisna i dobrodošla ako je argumentovana, objektivna i utemeljena.&nbsp;
- Neprimjerene izjave ranije premijera (da se stidi nekih odluka sudova) i juče ministra unutrašnjih poslova (da sud svaki dan pušta kriminalce iz pritvora) doprinose javnom nepovjerenju u sudove i slabljenju digniteta ukupnog pravosuđa. Efikasnost crnogorskih sudova nije na zadovoljavajućem nivou, što je kontatovano u Godišnjem izvještaju Sudskog savjeta, ali to nije samo posledica nedovoljnog rada sudova, već i objektivnih razloga na koje smo ukazivali više puta (nedostatak sudija, nedovoljan broj sudnica, nepovoljan materijalni položaj, izostanak kadrovske obnove pravosudne strukture) - naglašeno je u reagovanju.
Ističu da je neprihvatljiva ocjena Ministarstva unutrašnjih poslova da su za obračun kriminalnih grupa isključivo krive sudije koje nijesu donijele presude u roku od tri godine pa su okrivljeni pušteni iz pritvora.
- Šest sudija specijalnog odjeljenja ima u radu preko 160 predmeta organizovanog kriminala i korupcije u kojima je veliki broj optuženih sa obimnom dokaznom građom. &nbsp;Kad optuženi izađe iz pritvora određuju mu se mjere nadzora zabrana napuštanja mjesta boravišta što je bio slučaj i sa licima koja su stradala u Podgorici, &nbsp;a o izvršenju tih mjera stara se Uprava policije - dodaje se u reagovanju.
U Sudskom savjetu navode da su sudije Višeg suda nedavnim dopisom svim nadležnim organima ukazali na objektivne razloge zbog kojih ne mogu biti efikasniji. Sudski savjet je prihvatio njihove zahtjeve i u okviru svojih nadležnosti će, poručuju, preduzeti mjere da brzo izabere četvoro sudija po oglasima koji su u toku i da bez odlaganja razmotri mogućnost povećanja broja sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici.&nbsp;
- I izvršna i zakonodavna vlast, svaka u okviru svoje nadležnosti treba bez odlaganja da preduzmu aktivnosti na popravljanju prostornih, smještajnih, materijalnih, normativnih i &nbsp;tehničkih uslova za efikasniji rad specijalnog odjeljenja. Politika pravosudnih reformi &nbsp;mora biti zadatak sve tri grane vlasti. Svaka u okviru svoje nadležnosti treba da uradi svoj dio posla - naglašeno je u reagovanju.
Sudski savjet podržava konstruktivnu kritiku, ali zahtijeva da se prestane sa neprimjerenim izjavama o sudijama i sudskim odlukama i da se nosioci javnih funkcija i svi odgovorni društveni činioci suzdrže od štetnog djelovanja na ono što predstavlja zajednički interes građana Crne Gore na putu ka evropskoj porodici naroda.
- Čak su i evropski partneri u posljednjem izvještaju jasno apostrofirali da su institucije sistema ranjive, odnosno podložne političkom uticaju i upravo zbog toga Savjet poziva da se ne dozvoli partijskim glasnogovornicima da kreiraju negativnu sliku o jednoj od tri &nbsp;&nbsp;ravnopravne grane vlasti - istaknuto je reagovanju.
Poručuju da Sudski savjet ovim povodom neće ulaziti u dalju polemiku sa njima, "nadajući se da će se i oni ponijeti zrelo, savjesno i odgovorno".
- Nužnost je da kao društvo što prije shvatimo poruku Evropske komisije da bez jakog pravosuđa nema ulaska u EU, i da će bez osnaživanja sudskog sistema koji mora uživati povjerenje javnosti kako bi uspješno vršio svoje nadležnosti, biti uzaludni ne samo molerski radovi na koje se referisao ministar Šaranović, nego i sav trud svih iskrenih boraca za bolju budućnost našeg društva - poručuju iz Sudskog savjeta.

Sudski savjet: Izjave Spajića i Šaranovića doprinose nepovjerenju u sudove i slabljenju digniteta pravosuđa

Nedostatak sudija nije novina već izazov sa kojim će se, po svemu sudeći, naš sistem još boriti. Mada je raspisan konkurs za troje sudija Apelacionog suda, čini se da rješavanje jednog stvara drugi problem, jer su se kako nam je saopšteno iz Sudskog savjeta, za mjesta u Apelacionom, pretežno javile sudije iz Specijalnog odjeljenja Višeg suda.
- Sada će ta mjesta biti popunjena, ali onda će se javiti drugi problem, jer su se za sudijska mjesta u Apelacionom sudu javile pretežno sudije iz Specijalnog odjeljenja. Ako se popune ta mjesta u Apelacionom sudu, onda će biti desetkovano Specijalno odjeljenje - kaže za TVCG Dražen Medojević, član Sudskog savjeta
No, vrtimo se u začaranom krugu. To odjeljenje sada treba da popune sudije iz osnovnih sudova, kojima takođe fali kadra.
- Tokom 2024. godine mi smo imali nedostatak od sedam sudija. Ako imate preko 25.000 predmeta u radu, a sedam sudija manje, koji bi završili po 200 do 300 predmeta, onda vidite šta to predstavlja - navodi Željka Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici.
Medojević kaže da se s druge strane iz Osnovnog suda ne prijavljuju sudije krivičari da se popunjavaju mjesta u prvostepenom specijalnom odjeljenju.&nbsp;
- Imamo, kako ja imam informacije, prijavljene sudije koji su u suštini parničari - navodi Medojević.
Dok gori sa kadrom, imamo poplavu sa predmetima, a moderne sudnice, savremenu tehniku, veće zarade i sve ono što je neophodno, sudije i dalje mogu da sanjaju.
Zbog svega i ne čudi nezainteresovanost mladih za taj poziv.
- 41 mjesto je tokom ove godine bilo raspisano za sudijske pripravnike, a bilo je prijavljeno devet kandidata. Na ponovljenom oglasu to je nešto bolje, ali i dalje situacija nije dobra. Savjetnička mjesta u svakom sudu imamo upražnjena, potpuna je nezainteresovanost što nekad nije bio slučaj - ističe Jovović.
Advokat Medojević kaže da je potrebno mijenjati Zakon o sudijama i sudovima.
- Mora da se uključe izvršna i zakonodavna vlast, mora da se izvrši opšta mobilizacija društva da bi se rješio, taj veoma ozbiljan problem - kaže Medojević.
Akcija je neophodna, vrijeme prolazi, sudstvo je, čini se Medojeviću, ostavljeno samo sebi.
- Bojim se ako se tome ne pristupi na sveubuhvatan način da će doći do kolapsa sistema - zaključio je Medojević.

1250x600

1084x550

Crnoj Gori fali sudija: Brza reakcija ili kolaps sistema

Dojave o navodno postavljenim bombama u više sudova na teritoriji Podgorice, Bara i Ulcinja, kao i u sjedištu Sudskog savjeta su lažne - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Podsjećamo, ranije su evakuisane zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Viši i Apelacioni u Podgorici, kao i Privredni sud, te osnovni sudovi u Baru i Ulcinju, a nakon što su pristigle dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama.
Kako nam je potvrđeno iz Uprave policije, nije ništa pronađeno.
Agencija Mina je ranije navela da u poruci koja je stigla na adresu Vrhovnog suda piše da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama.
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Jasmina Beharovic

Lažne dojave o bombama u sudovima u Podgorici, Baru i Ulcinju

Crna Gora je, osim Slovenije, jedina država u regionu koja je svoj djeci oboljeloj od cistične fibroze (CF) obezbijedila inovativni lijek Trikaftu, kazao je direktor Instituta za bolesti djece (IBD) Kilničkog centra (KCCG), Velibor Majić. 
 
Iz KCCG je saopšteno da je povodom 21. novembra - Međunarodnog dan oboljelih od cistične fibroze, Udruženje za pomoć i podršku oboljelim od cistične fibroze u dvorištu IBD-a zasadilo 65 crvenih ruža. 
 
- U Crnoj Gori oboljeli od cistične fibroze, mogu sa ponosom da kažem, u posljednje vrijeme imaju u potpunosti adekvatnu zdravstvenu zaštitu kakvu imaju djeca u najrazvijenijim zemljama svijeta - naglasio je Majić. 
 
On je istakao da je IBD pojačan i sa kadrom, pa sada umjesto jedne doktorice koja je godinama posvećeno liječila djecu sa tom rijetkom i teškom bolešću, imaju četiri dječija pulmologa. 
 
Majić je, kako je saopšteno iz KCCG-a, istakao saradnju između ljekara i djece oboljele od cistične fibroze i njihovih roditelja. 
 
- Oni su svi kao jedna velika porodica, jer se svi međusobno poznaju, imaju kontakte sa doktorima, mogu da ih nazovu u svako doba dana i noći. Mislim da je to pravi pristup kako se treba ponašati prema djeci ili prema oboljelima sa tako ozbiljnom bolešću kakva je cistična fibroza - rekao je Majić. 
 
Predsjednik Udruženja Vladislav Vujković je, kako se navodi, takođe istakao dobru saradnju, ne samo sa ljekarima KCCG-a, već i svim zdravstvenim institucijama u Crnoj Gori. 
 
On je rekao da očekuje da će u Crnoj Gori, u naredne dvije do tri godine, biti obezbijeđena i revolucionarna genska terapija, što će, kako je naveo, u potpunosti riješiti to oboljenje. 
 
- Veliko hvala svim zdravstvenim institucijama što je Crna Gora omogućila da ova djeca imaju normalan i dugovječan život - naglasio je Vujković. 
 
On je kazao da Međunarodni dan oboljelih od cistične fibroze ove godine obilježavaju na poseban i simboličan način, a to je sadnja 65 crvenih ruža, koje predstavljaju zaštitni znak oboljelih od te teške genetske bolesti. 
 
- Neka ovaj ružičnjak predstavlja obilježavanje velike zajedničke borbe, nas kao Udruženja i svih institucija zdravstva, gdje smo zajedničkom borbom i naporom uspjeli da djeci damo novi život i da prvi u regionu obezbijedimo svim pacijentima najsavremeniju terapiju - magični lijek Trikafta - naveo je Vujković.

Oboljeli od cistične fibroze imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu

Košarkaškom klubu Budućnost Voli blokiran je žiro račun, a nalog za blokadu izdao je direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Aleksandar Rašović, saopšteno je iz Glavnog grada.

Navodi se da je nalog izdat nakon više izrečenih opomena, a zbog, kako stoji u saopštenju, poreskog duga koji mjesecima unazad samo raste, uprkos uvjeravanjima da će biti izmiren.

Rašović je, komentarišući odluku, kazao da odgovoran odnos prema prihodnoj strani budžeta podrazumijeva i poštovanje procedura koje osiguravaju jednak tretman i dosljedan odnos prema svima.

- Uprkos uvjeravanjima uprave kluba, KK Budućnost Voli nije izmirivao obaveze, zbog čega smo morali postupiti onako kako postupamo prema ostalim dužnicima, a kako bismo osigurali jednak tretman i dosljednost u poštovanju zakonskih procedura. Uostalom, od toga zavisi i prihodna strana budžeta Glavnog grada od koje se finansira cijeli sistem, a ne samo jedno privredno ili sportsko društvo - kazao je Rašović.

On je podsjetio da je tokom maja 2024. godine izvršena kontrola prireza porezu na dohodak fizičkih lica poreskog obveznika i tom prilikom utvrđeno je da su dospjele poreske obaveze po osnovu prireza porezu na dohodak fizičkih lica za period 01.12.2020 - 01.04.2024. godine u iznosu od 152 hiljade i 840,90 EUR.

- Na utvrđeni iznos duga, obračunata je kamata za neblagovremeno plaćanje u iznosu od 25 hiljada i 989,5 EUR, što za ukupni dug sa pripadajućom kamatom iznosi 178 hiljada i 830,30 EUR - kazao je
Rašović.

Prema njegovim riječima, Uprava lokalnih javnih prihoda je, kako nijesu ispoštovane obaveze, odnosno nije postupljeno po navedenom rješenju o utvrđivanju poreske obaveze ka Glavnom gradu, donijela rešenje o prinudnoj naplati, koje je i uručeno poreskom obvezniku 1. oktobra.

- A kako i dalje nije bilo uplata za navedeni dug rešenje je upućeno 18. novembra Centralnoj banci Crne Gore na izvršenje. Uprava lokalnih javnih prihoda sva navedena rješenja donijela u skladu sa zakonom. Uvažavajući značaj KK Budućnost Voli za Glavni grad i državu, Uprava je ostavila vrijeme za izvršenje obaveza u razumnom roku, ali taj rok nije ispoštovan - kazao je Rašović.

On je podsjetio da je Glavni grad za KK Budućnost Voli u 2024. godini izdvojio milion EUR i da su sredstva uplaćena već tokom prve polovine 2024. godine.

KK Budućnost Voli blokiran račun, Rašović izdao nalog za blokadu

Javnost mora znati ko su vlasnici medija, kako bi imala povjerenja u njih, a strano vlasništvo jedan je od većih problema crnogorske medijske scene, poručeno je sa otvaranja konferencije - "Medijski horizonti: Kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa?”. 
Konferenciju je organizovala Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.
Amabasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je regulisan medijski sektor važan za suočavanje sa velikim porastom dezinformacija, polarizacije i komercijalizma.
On je istakao da je za Crnu Goru u procesu EU integracija ovo bila dobra godina i da će vjerovatno biti zatvorena četiri poglavlja.
- Nemojte se zanositi, nema mjesta opuštanju, ali u isto vrijeme ubijeđen sam da treba da prihvatimo ovu hvalu i treba istaći da su ostvarene stvari koji nijesu bile jednostavne - rekao je Satler.
On je istakao da je AMU uložila ogromne napore kako bi izvršila usklađivanje sa Direktivom EU.
- Bitno je da je sama direktiva jako dobro transformisala samu agenciju, tako da imamo i određene sankcije vezano za njeno kršenje - rekao je Satler.
On je rekao da mu je drago što je Agencija poboljšala svoje operativne kapacitite i da treba da ih iskoristi na pravi način.
- EU želi da vidi bilans uspjeha koji je kontinuiran, a koji je pokazala Agencija, što se odnosi na audiovizuelno tržište. Moramo da imamo Agenciju koja je nezavisna i da je rukovodstvo na vrhu zadatka - istakao je Satler.
On je rekao da, zbog dva člana Savjeta čiji se mandat završava, treba završiti postupak kako bi se obezbijedila nesmetanost rada Agencije.
Salter je kazao da je bitno da je Agencija preuzela odgovornost za poboljšanje medijske pismenosti.
On je naglasio da se nastavlja posao vezan za usklađivanje propisa sa EU.
- Zato vidimo nove propise i novi zakonodavni okvir koji je izuzetno bitan, a tiče se digitalnih usluga - naveo je Satler.
Kako je kazao, EU želi da garantuje pluralizam i to je izuzetno bitno, kako bi se osiguralo da medijske kuće rade bez ikakvog upliva i uticaja.
- Mediji moraju da služe javnim interesima. Kako bismo to uspostavili mora da postoji dobra saradnja između svih zainteresovanih subjekata i međunarodnih partnera - poručio je Satler.
Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi rekao je da je Misija posvećena u pomoći Crnoj Gori u suzbijanju pojava poput gvora mržnje u medijima.
On je rekao da je, prema godišnjem indeksu medijske pismenosti, u prošloj godini Crna Gora bila na 33. mjestu od 61. države.
Gabasi je kazao da je mehanizam za žalbe važan za samoregulaciju medija.
- Da bi građani imali povjerenje u kontrolu moraju da shvate i da vjeruju u te mehanizme - rekao je Gabasi.
On je ukazao na to da Crna Gora ima dva samoregulativna mehanizma i to Savjet za samoregulaciju i internog ombudsmana.
Gabasi je istakao da je medijska transparentnost u smislu vlasništva veoma važna, posebno kada su u pitanju onlajn mediji.
- I strani mediji su takođe veoma važni u smislu vlasništva i vrlo važno je da se vlasništvo učini transaprentijim kao protivotrov korupciji i pranju novca - naglasio je Gabasi.
On je istakao da je Radio Televizija Crne Gore jedina TV stanica koja ima nacionalnu pokrivenost u CG i u crnogorskom vlasništvu i to ima vitalnu ulogu.
- Nedavno usvojen Zakon o audioviuzelnim medijskim servisima pruža kontrolne mehanizme i AMU je zadužena za određene korake i Misija je sigurna da ćemo imati korake u Crnoj Gori u smislu poštovanja vladavine prava - dodao je Gabasi.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković rekao je da je Agencija dobila proširene medijske nadležnosti koje u jednom dijelu obuhvataju i online prostor.
- Ova insititucija brine o građanima i medijima i kroz mehanizme omogućava građanima da ostvare prava i budu aktivni kreatori u medijskom prostoru Crne Gore - naveo je Bošković.
On je istakao da ima mnogo stranog vlasništva u crnogorskim medijima.
- Smatram da je to jedan od većih problema crnogorske medijske scene - naglasio je Bošković.
On je kazao da je obaveza da se javnosti predstavi ko su vlasnici medija i ko su ljudi koji suštinski upravljaju medijskom scenom.
- Ako želimo medije u koje će građani imati povjerenje, moramo znati ko su im vlasnici, jer ako nijesu oni transparentni, ne možemo to očekivati od nekog drugog - dodao je Bošković.
On je kazao da dio aktivnosti AMU-a, pogotovo vezan za standarde i etiku, treba da bude dio samoregulacije.
Bošković je naveo da je neophodno da se zna koje medije građani najviše prate i koji su zato najuticajniji.
- Transparetnost u tom smislu je važna za medije. Agencija je tu da da doprinos da se mjerenje gledanosti uradi na što transparentniji način - dodao je Bošković.
On je istakao da je AMU institucija koja uživa značajno povjerenje javnosti, što su potvrdili kroz više od dvije decenije uspješnog rada.
Bošković je naglasio da je uloga Agencije da doprinese što kvalitetnijem radu medijima.
- Siguran sam da će Agenciju i u nastavku biti na usluzi građanima - rekao je Bošković.
Konferencija je organizovana na Svjetski dan televizije, koji se u svijetu obilježava 21. novembra.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je, na panelu- Vlasništvo nad medijima: Transparentnost kao preduslov povjerenja - rekla da je transparentnost vlasništva nad medijima jedno od ključnih pitanja.
- Ministarstvo je posvetilo veliku pažnju tom pitanju, što se vidjelo usvajanjem seta medijskih zakona - navela je Vujović.
Ona je istakla da nezavisni mediji doprinose jačanju povjerenja društva u medije.
- Legitimno pravo javnosti je da zna ko su vlasnici medija - rekla je Vujović.
Ona je kazala da je Ministarstvo preduzelo niz koraka u jačanju medijske regulative.
Vujović je istakla da je, kada je u pitanju tranarentnost vlasništva, ključna uloga AMU, koja je zadužena za vršenje inspekcijskog nadzora.
- Mislim da smo uredili ovaj sistem barem kada su u pitanju osnovni podaci u vlasničkoj strukturi, jer njihovo nedostavljanje može da bude osnov za pokretanje postupka - dodala je Vujović.
Ona je rekla da sve što rade ide u pravcu onoga što EU očekuje od Crne Gore u dijelu transparetnosti vlasništva.
- Idemo ka tome da se jača funkcija Agencija koja će biti ključna tačka koja će sadržati sve podatke o medijima koje zakoni i pravilnici podrazumijevaju - istakla je Vujović.
Ona je naglasila da je dosta urađeno u zakonodavnom smislu, ali da to nije sve.
- Mislim da zajedno možemo doći do najodgovornijeg odnosa prema crnogorskoj javnosti - dodala je Vujović.
Ona je ukazala da je samo Javni servis u potpunom crnogorskom vlasništvu.
Vujović je rekla da poštuju pravo stranih medija da djeluju u Crnoj Gori, ali da su svjesni da prekomjerni strani uticaj može da ima negativne implikacije.
- Jasno je i da taj strani interes u Crnoj Gori u ovolikom medijskom tržištu ne može da bude ekonomski interes, već je u pitanju politički ili neki drugi interesi - dodala je Vujović.
Direktorica AMU Sunčica Bakić ukazala je da je veoma značajno da se zna ko finansira medije.
- Ono što vidimo u Crnoj Gori je rezultat ili posljedica odluka koje je država donijela još davno, tokom usvajanja prvih medijskih zakona i dugogodišnje prakse - istakla je Bakić.
Kako je rekla, crnogorsko tržište je samo po sebi izazovno, jer je malo i izloženo regionalnoj konkurenciji.
- Mislim da je pitanje medijskog vlasništva dio tog medijskog problema - dodala je Bakić.
Ona je kazala da je jedna od posljedica tog problema ekonomska, druga se veže za zaštitu kulture i identiteta, dok se treća odnosi na potencijalni nelegitimni strani uticaj.
Prema riječima Bakić, u Crnoj Gori postoji značajno prisustvo stranog kapitala koje nužno ne mora biti loše, ako doprinosi pluralizmu i snaži medijsku scenu.
Ona je rekla da, zbog nedostatka inspekcijskog nadzora, postoje u Crnoj Gori subjekti koji koriste nacionalne resurse, a ne ispunjavaju sve obaveze prema građanima i na neki način predstavljaju nelojalnu konkurenciju crnogorskim medijima.
- Mislim da bi bilo mnogo bolje po Crnu Goru i da je strani kapital diverzifikovaniji i da u tom dijelu imamo pluralizam, ali ga nemamo jer je taj kapital vezan za jedan centar - ocijenila je Bakić.
Ona je naglasila da su dva ključna mehanizma borbe protiv stranog uticaja na medije zabrana stranog kapitala iznad određenog procenta i ozbiljan skrinig stranih investicija, a ne koristi se nijedan.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope Lejla Dervišagić istakla je da je sloboda medija suština svakog demokratskog društva i osnovna ljudska prava.
- Od postojanja pa do danas, SE je razvio veliki broj preporuka i daje smjernice članicama Savjeta EU kako da regulišu tu oblast - navela je Dervišagić.
Ona je rekla da preporuke SE naglašavaju koliko je važna transparentnost vlasništva nad medijima.
Dervišagić je rekla da posljednja preporuka SE, iz 2022. godine, govori o novim principima upravljanja medijima i transparentnosti kao temeljnom zahtjevu za upravljanje medijima.
- Preporuka kaže da mediji treba da osiguraju transparentnost, uključujući uređivačke standarde. Kaže i da se podaci o vlasništvu trebaju redovno ažurirati i da budu dostupni - navela je Dervišagić.
Ona je rekla da je Ukrajina jedina država u Evropi koja ima Zakon o transparentnosti i medijskom pluralizmu.
- Postojala je inicijativa da se u Bosni i Hercegovini usvoji takav zakon, ali se nije napredovalo dalje od nacrta - rekla je Dervišagić.
Ona je naglasila da u članicama EU nema takvog zakona, već se to reguliše zakonom protiv pranja novca ili nekim drugim pravnim aktima.
Govoreći o analizi vlasništva u medijima koja će uskoro biti predstavljena, a koju je naručila AMU, Dervišagić je rekla da je u većina preporuka iz analize uvrštena u nove zakone, jer je rađena prije usvajanja medijskih zakona.
Ona je istakla da je važno da svi mediji otkrivaju strukturu vlasništva, navodeći da se u studiji ističe da je transparentnost ključni alat za izgradnju povjrenja građana.
Kako je rekla, AMU mora imati potrebna ovlašćenja za redovno praćenje pluralizma.
- Studija kaže da je neophodno uspostaviti bazu podataka o vlasništvu medija - dodala je Dervišagić.

Za povjerenje u medije potrebno da javnost zna ko su vlasnici

Iz Osnovnog suda u Herceg Novom saopšteno je da je postala pravosnažna presuda kojom je bivši vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Herceg Novi Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.
- Presudom Osnovnog suda u Herceg Novom K.br.84/23 od 03.07.2024. godine koja je, nakon izjavljenih žalbi okrivljenog i njegovog branioca, potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, A.Đ. kao službeno lice – tadašnji vršilac dužnosti direktora zdravstvene ustanove »Dom zdravlja Herceg Novi« u vršenju službe, oglašen je krivim zbog krivičnog djela povreda prava na podnošenje pravnog sredstva iz čl.177 st.2 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te mu je zbog navedenog krivičnog djela izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i istovremeno određeno da se ova kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo - ističe se u presudi.
Utvrđeno je da je Đekić 2. marta 2023. godine spriječio T.Đ, zaposlenu u Domu zdravlja u Herceg Novom, da podnese prigovor.
- Na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao „prigovor JZU Dom zdravlja Herceg Novi, n/r v.d. direktora A.Đ. od 02.03.2023.g.“, zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela se sastoji u sprječavanju drugog da koristi zagarantovano pravo na podnošenje molbe, prijave, tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva kao i drugog podneska, u konkretnom slučaju od strane službenog lica u vršenju službe. Sprječavanje se može ostvariti na različite načine, a u konkretnom slučaju okrivljeni je radnju krivičnog djela izvršio na način što je kao službeno lice - tadašnji vršilac dužnosti direktora Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi, naredio L.N., koja je sekretarica Doma zdravlja zadužena za prijem pošte, da predmetni prigovor oštećene T.Đ., ne zavede u prijemnu knjigu - piše u presudi.
Iz obrazloženja presude proizilazi da je T.Đ. zaista i bila onemogućena da iskoristi pravo na podnošenje pravnog sredstva.
- Što je sud nesumnjivo utvrdio iz iskaza svjedoka T.Đ. i svjedoka L.N. koje saglasno potvrđuju da svjedok L.N. nije zavela predmetni prigovor oštećene jer joj je tako naredio direktor A.Đ., te je sekretarica nakon nekoliko dana oštećenoj vratila predmetni prigovor na ruke, bez prijemnog pečata, a uvidom u navedeni prigovor T.Đ. sud je nesumnjivo utvrdio da se na istom ne nalazi prijemni pečat Zdravstvene ustanove Dom zdravlja Herceg Novi niti djelovodni broj - dodaje se u presudi.
Iz obrazloženja presude proizilazi da predmetni prigovor oštećene, u kome je u bitnom navela da je u odluci o disciplinskom kažnjavanju njene koleginice - medicinske sestre, izrečena neistina - nesumnjivo predstavlja podnesak čije se sprječavanje podnošenja štiti predmetnim krivičnim djelom.
- Imajući u vidu da su granice krivičnopravne zaštite u čl. 177 st.2 u vezi st.1 KZ CG postavljene široko, jer obuhvataju i sprječavanje drugog da koristi pravo na podnošenje bilo kakvog podneska, pa i onog koji nema karakter pravnog sredstva u smislu pobijanja određene odluke dodaje se u presudi.

Pravosnažna presuda: Aleksa Đekić uslovno osuđen na tri mjeseca zatvora

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: sudski-savjet