Vlada Crne Gore utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore kojim se mijenja sastav i način izbora Sudskog i Tužilačkog savjeta, u skladu sa zahtjevima Evropske unije za zatvaranje Poglavlja 23.
- U dosadašnjem pregovaračkom procesu za članstvo u EU u odnosu na Pregovaračko poglavlje 23 Crna Gora je sprovela jednu ustavnu reformu usvajanjem Amandana od I do XVI na Ustav Crne Gore iz 2013. godine, kao i značajne zakonodavne reforme u dijelu organizacionog pravosudnog zakonodavstva - navedeno je u saopštenju Vlade nakon današnje sjednice kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.
Kako se dodaje, značajne aktivnosti preduzete su na implementaciji ustavnog i zakonodavnog okvira, kao i u pogledu izgradnje institiucionalnog pravosudnog okvira zasnovanog na principima nezavisnosti i samostalnosti.
Na osnovu svih ovih aktivnosti, Zajednička pozicija EU usvojena u junu 2024. godine kojom se utvrđuje zatvaranje Poglavlja 23, zahtijevala je od Crne Gore da izmijeni svoj Ustav u vezi sa sastavom i postupkom imenovanja Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta u cilju njihovog funkcionisanja, i kao zahtjev koji je prenijet sa privremenih pokazatelja. 
- U pogledu sastava Sudskog savjeta, izmjenama se postiže da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - podsjećaju u Vladi.
Takođe, ističe se da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor Tužilačkog svajeta treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom. 
Kako je naglašeno na sjednici, Vlada je uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i pouzdanog pravosuđa prepoznala kao strateški važno područje u daljem procesu evropskih integracija Crne Gore "jer se samo nezavisno pravosuđe može smatrati krajnjim i najvažnijim garantom demokratskog funkcionisanja institucija na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou i garantom pravne sigurnosti građana". 
S tim u vezi, Vlada je, shodno članu 165 stav 2 Poslovnika Skupštine Crne Gore, zaključila da se povlači iz skupštinske procedure Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore od 17. aprila 2025. godine koji je dostavila Skupštini Crne Gore aktom broj 11-011/25-1301/5 od 28. maja 2025. godine. 
- Kako Skupština nije završila pretres po tom Prijedlogu kojim je bila predložena promjena sastava Sudskog savjeta u pogledu članstva ministra pravde, a u međuvremenu su se u procesu evropske integracije otvorila pitanja koje se tiču potrebe da sastav Tužilačkog savjeta bude propisan u Ustavu, novim Predlogom su obuhvaćena obje teme - navedeno je u saopštenju Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Utvrđen Prijedlog za promjenu Ustava: Izbor Sudskog i Tužilačkog savjeta u skladu sa zahtjevima EU

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

U Crnoj Gori je prošle razveden 991 brak, od čega su 663 okončana sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom, pokazuju podaci Sekretarijata Sudskog savjeta.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za Portal RTCG je kazala da su loša komunikacija, emocionalno udaljavanje, osjećaj usamljenosti u braku i različita očekivanja od bračne zajednice najčešći razlozi za razvod koje partneri navode.&nbsp;
&nbsp;U Crnoj Gori raste broj razvoda.
Statistika pokazuje da je 2024. godine zabilježen dotad rekordan broj razvoda – najviše od 2014. godine – čak 853.
Prema podacima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu RTCG, taj broj je prošle godine porastao na 991, što znači da se u prosjeku dnevno razvede više od dva braka.
- U prošloj godini pravosnažno je riješen 991 predmet razvoda braka u Crnoj Gori. Od toga je 663 razvoda bilo sudskom odlukom, a 328 sporazumnim razvodom - piše u podacima.
Stupar Đurišić je kazala da je rast broja razvoda dio šireg društvenog trenda u regionu i Evropi.
- Brak više nije egzistencijalna nužnost, već emotivni i lični izbor. Kada taj izbor prestane da ispunjava osnovne psihološke potrebe - sigurnost, bliskost, poštovanje i podršku, ljudi su spremniji da ga preispitaju - navela je Stupar Đurišić.
Kako je rekla, loša komunikacija – ćutanje, pasivna agresija, stalni konflikti, zatim emocionalno udaljavanje i osjećaj usamljenosti su najčešći razlozi za razvod braka koji partneri navode, kaže Stupar Đurišić.
Česti su i neriješeni konflikti iz prošlosti, kao i različita očekivanja u vezi uloga, roditeljstva i finansija.
- Nevjera se često navodi kao razlog razvoda, ali je ona nerijetko samo simptom dubljih problema u odnosu - kazala je psihološkinja.
Takođe, značajan uticaj imaju bolesti zavisnosti, poput alkohola, kocke i digitalnih zavisnosti, kao i nedostatak podrške i razumijevanja za lični razvoj partnera.
- Danas se parovi lakše odlučuju na razvod nego ranije, ali to ne mora nužno biti negativno. Ranije su ljudi ostajali u brakovima zbog društvenog pritiska, ekonomske zavisnosti i straha od osude okoline - dodala je Stupar Đurišić.
Prema njenim riječima, savremena svijest o mentalnom zdravlju, ličnim granicama i pravu na kvalitetan život dovela je do pomjeranja sa ideje “brak po svaku cijenu” ka ideji emocionalno zdravog odnosa.
Psihološkinja kaže da problem nastaje kada se razvod doživljava kao prvo, a ne kao posljednje rješenje.
Takođe, kako je dodala, hronični stres i ekonomska nesigurnost smanjuju toleranciju i strpljenje i povećavaju konfliktnost i dovode do osjećaja frustracije.
Stupar Đurišić je navela da se danas od partnera očekuje da bude emotivni oslonac, prijatelj, roditelj i uspješan profesionalac.
Prema njenim riječima, ta očekivanja često prevazilaze realne kapacitete ljudi, što vodi ka razočaranju i emocionalnom zamoru.
Stupar Đurišić kaže da djeca razvod doživljavaju emocionalno, a ne racionalno.
Djeca često provode dane razmišljajući šta bi oni mogli učiniti da ‘poprave’ porodicu, upozorava psihološkinja.
- Djeci je najvažnije da osjete stabilnost, sigurnost i ljubav oba roditelja, čak i kada oni više ne žive zajedno - istakla je psihološkinja.
Kako ne bi došlo do razvoda, psihološkinja savjetuje parovima da ne čekaju da njihov odnos postane emocionalno mrtav.
Takođe, kako je poručila, partneri treba da potraže stručnu pomoć kada se konflikti ponavljaju, a komunikacija se svodi na kritiku ili ćutanje, ili kada jedan ili oba partnera razmišljaju o prekidu.
Parovi bi trebalo da rade na otvorenoj i nenapadačkoj komunikaciji, ulažu u emocionalnu bliskost i razmišljaju o bračnoj ili partnerskoj terapiji kao obliku prevencije, a ne kao „posljednjem pokušaju“.
- Razvod ponekad jeste najzdravije rješenje, ali u velikom broju slučajeva problemi su rješivi ako se prepoznaju na vrijeme - zaključila je Stupar Đurišić.

Rekordan broj razvoda u Crnoj Gori

U državi u kojoj se tužilaštvo profilisalo kao politički bič u rukama aktuelne vlasti za obračun sa neistomišljenicima, ne iznenađuje što je isto nedavno odbacilo krivičnu prijavu protiv Marka Kovačevića - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u Nikšiću.
Time je, podvlače oni, selektivno i pristrasno tužilaštvo pokušalo da negira istinu da je tokom obraćanja na Grahovcu, u kojem je zaprijetio da će s onima koji razmišljaju drugačije postupati kao s Turcima, Kovačević koristio govor mržnje i predmet proslijedilo Sudu za prekršaje.&nbsp;
- Pitamo se hoće li i ovog puta, i od iscenirane prekršajne odgovornosti, Marko Kovačević se spasiti na način što će zaposliti, ili je već zaposlio, supružnika postupajućeg sudije - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Oni su kazali da se Kovačević ranije od krivične odgovornosti zbog pokazivanja srednjeg prsta tokom intoniranja himne Crne Gore, Kovačević sačuvao tako što je zaposlio suprugu tužioca Đorojevića u lokalnoj upravi.&nbsp;
- Uprkos apelima da preispita postupanje Đorojevića u konkretnom predmetu, NVO tužilac, VDT Milorad Marković se nije pretrgao da provjeri mogućnost te vrste uticaja koji se mogao negativno odraziti na nepristrasnost i objektivnost postupajućeg tužioca, a sve iz razloga što je politički interes vlasti bio da Kovačević bude oslobođen krivičnog gonjenja - naglasili su u nikšićkom DPS-u.
Naglasili su da sad, kad je drugi predmet u kojem je trebalo utvrđivati krivičnu odgovornost prvog čovjeka Opštine Nikšić, a zbog pristrasnosti tužilaštva završio u rukama sudije za prekršaje, pozivaju Sudski savjet da preispita mogućnost Kovačevićevog uticaja na postupajućeg sudiju.
- A sve zarad stvaranja uslova u kojima će pred zakonima ove države Kovačević biti jednak kao i svaki drugi građanin, odnosno zarad obezbjeđivanja vladavine prava u pravom smislu te riječi - zaključili su u nikšićkom DPS-u.

DPS Nikšić: Očekujemo da će sudije, za razliku od tužilaca, odoljeti pritiscima vlasti u slučaju Marka Kovačevića

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu usvojio je Izvještaj o radu Sudskog savjeta.
Izvještaj Sudskog savjeta podržalo je pet poslanika iz redova NSD i PES-a, protiv je bio poslanik BS, a uzdržani su bili poslanici DNP, URE i Demokrata.
Odbor prethodno nije prihvatio izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu. Usvojen je izvještaj o radu Sudskog savjeta. Četiri poslanika bila su za, jednak broj protiv, a troje je bilo uzdržano.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2649%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmarkovic-poraslo-interesovanja-za-rad-u-tuzilackoj-organizaciji-profesija-ponovo-stice-ugled-i-povjerenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvještaje su podržala četiri poslanika iz redova Evrope sad i Demokrata.
Protiv su bili članovi tog skupštinskog tijela iz Demokratske partije socijalista, dok su uzdržani bili poslanici koalicije "Za budućnost Crne Gore" i Bošnjačke stranke.

Usvojen Izvještaj o radu Sudskog savjeta

Sudski savjet konstatovao je prestanak funkcije sekretarki tog tijela Vesni Aćimić, na lični zahtjev.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je 24. septembra optužni predlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv Aćimić zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i krivičnog djela sprečavanje dokazivanja u produženom trajanju.
Iz Sudskog savjeta je saopšteno da je to tijelo na današnjoj sjednici konstatovalo prestanak funkcije Aćimić.
- Savjet je za vršioca dužnosti sekretara imenovao Eminu Mušović, načelnicu Odjeljenja za kadrovska pitanja i opšte poslove Sekretarijata, do izbora sekretara, a najduže šest mjeseci - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Savjeta.
Kako se dodaje, Savjet je dao saglasnost na upućivanje sudije Upravnog suda Krsta Pejovića u Registar Evroprskog suda za ljudska prava u Strazburu, od 1. februara, na period od godinu.
Savjet je donio odluku o raspisivanju javnog oglasa za izbor deset kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, kao i oglase za dobrovoljno trajno premještanje po jednog sudije u Osnovni sud u Podgorici i Osnovni sud u Bijelom Polju.

Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije Vesni Aćimić

Boris Raonić, koji je sa četiri pravosnažne presude oglašen nelegalnim generalnim direktorom Radio Televizije Crne Gore, obratio se otvorenim pismom Sudskom savjetu, koji ga je danas upozorio da vrijeđanje ne spada u slobodu govora.
Raonić, podsjeća Antena M, čiju karijeru krasi i gotovo višedecenijsko studiranje na podgoričkom Pravnom fakultetu, nakon jučerašnjih prijetnji i &nbsp;pominjanja "metle" za sudije, sada nanovo propituje članove Sudijskog savjeta i dijeli lekcije.
Raonić je prvobitno na svom Fejsbuk nalogu reagovao nakon što je sudija Osnovnog suda Dragana Lubarda predsjednika i dio članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore proglasila krivim za zloupotrebu službenog položaja. Novo obraćanje, iako potpisano njegovim imenom i prezimenom, upućeno je iz Kabineta generalnog direktora RTCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsudski-savjet-ponovo-smo-svjedoci-lamenta-nad-sudskim-odlukama-raonicev-licni-napad-na-sudiju-nije-zaobisao-ni-najblizeg-pretka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Njegovo obraćanje prenosimo integralno:</h2>
"Poštovani članovi Sudskog savjeta,
Vaše saopštenje pažljivo sam pročitao. Nažalost, ono bi imalo daleko veću težinu da dosljedno pratite principe koje u njemu proklamujete. 
 
Naime, dobro je kada Sudski savjet reaguje. Svaka vaša reakcija je ljekovita i prijeko potrebna društvu čije je pravosuđe već predugo devastirano i u potpunosti lišeno povjerenja građana ove države, ali problem nastaje kada je ta reakcija selektivna i nedosljedna. 
 
Kako bih štedio i vase i moje vrijeme, podsjetiću vas da se niste oglasili kada je NVO “Media centar”, samo dan prije donošenja prvostepene presude u predmetu protiv članova Savjeta RTCG, javno komentarisao slučaj, iznoseći stav da su članovi Savjeta zloupotrijebili položaj i da je izvjesna njihova krivica. Taj istup je bio otvoren pritisak na sud i na sudiju koji je presudu donosio. Vaš odgovor je bio tišina. 
 
Podsjetiću vas i da se niste oglasili ni ranije, kada je predsjednik Višeg suda u Podgorici, gospodin Zoran Radović, gostujući u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti, na neprimjeren i pristrasan način, preciznije, na način koji prevazilazi granice dozvoljenog istupanja predsjednika suda komentarisao RTCG i davao sudu nesvojstvene kvalifikacije. Ni tada niste našli za shodno da branite principe koje danas ističete. 
 
Ćutali ste mnogo puta na napade medija, političara i javnih ličnosti na sudije i pravosuđe uopšte, a sada reagujete kada sam ja rekao da je presuda skandalozna i nepravedna i da su članovi Savjeta RTCG u ovom slučaju žrtve najočiglednije nepravde i neprofesionalnosti. 
 
Uvažena gospodo, selektivna principijelnost nije principijelnost. Ona urušava autoritet institucija i stvara utisak da reagujete samo onda kada vam je to zbog nečega komotno, a ne kada su vrijednosti zaista ugrožene. 
 
Ne sporim da su moje riječi bil oštre i da po tom pitanju možda i zaslužuju kritiku. Spreman sam i da je primim. Međutim, uvažena gospodo, da li su bile nepravedne ili neistinite?! I vi i ja znamo da nisu. Tim prije ne pristajem da se moj slučaj izdvaja, dok se mnogo ozbiljnija i sistematičnija narušavanja dostojanstva pravosuđa prepuštaju tišini. 
 
Drugo, uvažena gospodo, i za vas neuporedivo značajnije: nije moja riječ ono što slabi povjerenje građana u pravosuđe. Ono što ga slabi jeste prečesta nepravednost, nesolidan rad uopšte, i tišina tamo gdje bi trebalo da se bude najglasniji i najjasniji. Cijela javnost već predugo govori o tome kao o ključnom problem ovog društva. 
Pravosuđe nije samo jedna od institucija. Ono je sama suština države u praksi. Tamo gdje se odluke donose nepristrasno i po zakonu, građani osjećaju da žive u uređenom društvu. Tamo gdje se pravda kompromituje kojekavim kompromisima, sve je prazna forma i tamo povjerenja nema. 
 
Poštovanje institucija ne gradi se pozivanjem drugih na uzdržanost, već ispravnošću i dosljednošću u sopstvenom djelovanju."

Raonić Sudskom savjetu: Nije moja riječ ono što slabi povjerenje građana u pravosuđe, nego prečesta nepravednost

Poštovanje institucija i pravnog poretka se ogleda u korišćenju svih raspoloživih redovnih i vanrednih pravnih lijekova protiv sudskih odluka sa kojima postoji neslaganje, a ne u ličnom napadu usmjerenom na diskreditaciju sudije koji je donio odluku, kojim se uz to podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem, poručili su iz Sudskog savjeta, komentarišući izjavu direktora RTCG-a Borisa Raonića da je jučerašnja presuda Osnovnog suda "sramotna" i "skandalozna.
Osnovni sud juče je proglasio krivim predsjednika i dio članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) za zlupotrebu službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG-a i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrljevic-lazovic-muric-i-zoric-proglaseni-krivim-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-prilikom-ponovnog-izbora-raonica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Oni su osuđeni na uslovnu kaznu u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko optuženi ne počine novo krivično djelo.&nbsp;
Nakon toga reagovao je Raonić, koji je kazao da &nbsp;presuda sramotna, pravno neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore.
Sudski savjet pozvao je na uzdržanost od uvredljivih i populističkih izjava koje su, kako su rekli, usmjerene na diskreditaciju nosilaca sudijske funkcije.
- "Poštovanje institucija i pravnog poretka za mene nije fraza, već princip", izjava je dostojna svakog odgovornog nosioca javne funkcije, koji na profesionalan način i sa integritetom promoviše one društvene vrijednosti na kojima se temelji pravna država. Iza ove medijske izjave objavljene 17. jula ove godine, makar nominalno stoji Boris Raonić, direktor RTCG - medijskog javnog servisa Crne Gore. Svako ko ovaj princip iskreno doživljava i istom je posvećen, ne bi sebi dozvolio da prvostepenu presudu suda, u slučaju za koji je lično zainteresovan, nazove "sramotnom" i "skandaloznom", a još manje da u ličnom napadu na sudiju na neprimjeren način pominje i najbližeg pretka tog sudije, koji je takođe bio sudija i koji više nije među živima - navedeno je u saopštenju Sudskog savjeta.
To, kako su istakli, nije poštovanje institucija niti pravnog poretka, "a svakako nije dobronamjerna, legitimna i pravno utemeljena kritika koja ima za cilj unaprijeđenje sudske prase i razvoj vladavine prava".
- Nažalost, i ispod ovih kvalifikacija je potpis Borisa Raonića. I to samo nakon nešto više od dva mjeseca od prve izjave - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je Sudski savjet u prethodnom periodu više puta osuđivao brojne izjave najistaknutijih javnih ličnosti kojima se ugrožava nezavisnost sudija i bez osnova direktno podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem.
- Čini se da sva ta reagovanja ne dopiru do onih kojima su upućena, jer smo ponovo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama kojem se pridružuju i političari željni jeftinih političkih poena i pravni "analitičari" u borbi da zasijaju na medijskom nebu pod pokroviteljstvom javnog servisa. Bez obzira na to, zbog digniteta pravosudnog sistema i kulture nenasilnog dijaloga nastavićemo svoju misiju zaštite nezavisnosti sudija i podizanja javne svijesti o temama koje su krucijalne za razvoj demokratskih principa u našem društvu - dodaje se u saopštenju.
U Sudskom savjetu ukazuju da je kritikovanje sudskih presuda legitimno i prihvatljivo, ali jedino ako je stručno, činjenično i pravno argumentovano, a ne ako je lično i emotivno obojeno.&nbsp;
- Kritika je poželjna ako doprinosi javnoj raspravi o radu sudova i poboljšanju pravosudnog sistema, a ne kada je uvredljiva, populistička i usmjerena na diskreditaciju nosilaca pravosudnih funkcija u onim slučajevima kada ne donesu "naručene" odluke u skladu sa očekivanjima onih koji upućuju kritiku. Dozvoljeno je da se kritika iznosi profesionalno, stručno i u skladu sa etikom, od strane istaknutih pravnika, analitičara i medija, a ne kada je očigledno da se radi o namjernom uticaju na principe pravičnog suđenja i stvaranju pritiska na sud. I na kraju, u ovom slučaju posebno bitno, javnoj kritici su podložne pravosnažne presude, a ne one koje se mogu preispitati u postupku po žalbi i na taj način otkloniti svi eventualni nedostaci. Ovo iz razloga što bi u slučaju da prvostepena odluka bude ukinuta, javnosti bila plasirana druga teza, odnosno da ni takva odluka nije posljedica stručnosti već neprimjerenog pritisika i straha sudija, koji su kalkulisali sa pravdom da bi sačuvali sebe kako ne bi bili medijski "žigosani" kao nedostojni sprovođenja pravde. Sigurno je i da takva teza ne bi doprinijela procesu ozdravljenja pravosuđa - pojašnjeno je u saopštenju.
Kako kažu, ni jučerašnja zapanjujuća izjava Borisa Raonića, koja nema nijednu od pobrojanih karakteristika legitimne kritike, nije mogla da zaobiđe veting u prijetećem kontekstu.&nbsp;
- Izdvaja se po tome što krajnje "kreativno" veting poistovjećuje sa "metlom" za ljude nedostojne sprovođenja pravde. Zato ćemo je iskoristiti da ponovimo naš stav da nosioce pravosudnih funkcija nije strah od vetinga i da naglasimo da ga većinski podržavaju - ističe se u obraćanju Sudskog savjeta.
Ocjenjuju da ovakve izjave ne doprinose usaglašavanju donosioca odluka o obliku, načinu i samoj suštini sprovođenja procesa vetinga. Naprotiv, kako kažu, podgrijavaju skepticizam o tome šta nas može očekivati nakon tog procesa.
- Da li smo konačno kao društvo sazreli da se izborimo sa štetnom pojavom da javne ličnosti kada su nezadovoljne pravnim stanovištem koje je iznio i elaborirao sudija u nekoj odluci koja se lično tiče upravo tih javnih ličnosti, uzmu sebi za pravo da izazivaju pravnu histeriju, predstavljajući svoje tumačenje kao jedinu mjeru objektivnog, logičnog, koherentnog i ispravnog? Da li ćemo dozvoliti sudijama da rade svoj posao, da sude i presuđuju? Po našem mišljenju, to je imperativ. Na kraju, ipak bi napomenuli da vrijeđanje i omalovažavanje sudija ne spada u slobodu govora - zaključuju u Sudskom savjetu.

Sudski savjet: Ponovo smo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama, Raonićev lični napad na sudiju nije zaobišao ni najbližeg pretka

Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Vlada Crne Gore predala je u skupštinsku proceduru prijedlog ustavnih izmjena kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde.
Iz Vlade su kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.

Vladine ustavne izmjene stigle u Skupštinu: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Više od tri mjeseca nakon smrti tridesetšestogodišnjeg Nikole Dabetića iz Berana, porodica i dalje nema uvid u kompletnu medicinsku dokumentaciju, niti informaciju o radu vanredne eksterne komisije Ministarstva zdravlja, i ne zna u kojoj fazi postupak pred nadležnim tužilaštvom, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/snimak-ocitan-skoro-dva-mjeseca-nakon-smrti-ljekar-suspendovan-internom-odlukom">Pobjeda</a>.&nbsp;
Iako im je iz Ministarstva zdravlja 6. februara saopšteno da je ljekar koji je postupao u ovom slučaju suspendovan, porodici do danas nije dostavljen akt o toj mjeri, niti su im objašnjeni njen pravni osnov, trajanje i razlozi.
U međuvremenu, konačni obdukcioni nalaz potvrdio je ono na šta porodica od početka upozorava - da je Nikola preminuo od sepse nastale usljed perforacije debelog crijeva tokom kolonoskopije, odnosno rutinskog endoskopskog zahvata obavljenog u Kliničko-bolničkom centru Berane. Nikola je preminuo u svom stanu, nakon što je prethodnog dana iz iste ustanove otpušten kući, i to uprkos teškim i jasno izraženim simptomima.
Roditelji preminulog su zdravstveni radnici - otac je specijalista ortopedije i dugogodišnji ljekar, koji je više od 12 godina bio direktor iste zdravstvene ustanove, a majka je doktor stomatologije, specijalista ortodoncije. Porodica ističe da ovo ne navodi radi privilegija, već kako bi ukazala na ozbiljnost problema i postavila pitanje kako se postupa prema drugim pacijentima, ako se ovakav ishod desio i u slučaju djeteta ljekara.
Porodica Dabetić je Pobjedi precizirala da je nepravilnosti u postupanju konstatovala i zdravstvena inspekcija, ali da i dalje ne znaju koje su konkretne mjere preduzete, prema kome i na osnovu kojih akata.
Iz zvaničnog odgovora Ministarstva zdravlja od 6. februara proizilazi da je ljekar koji je postupao u slučaju smrti Nikole Dabetića suspendovan, ali porodica naglašava da je riječ o internoj odluci KBC Berane, a ne o mjeri zasnovanoj na nalazu eksterne komisije.
Prema nalazu zdravstvene inspekcije od 6. novembra 2025. godine, na dan otpusta pacijenta iz bolnice, utvrđene su nepravilnosti u postupanju ordinirajućeg ljekara i u vođenju medicinske dokumentacije dr Blaža Stijovića, pokazuju dokumenti kojima raspolaže porodica.
U tom dokumentu navedeno je da se u izvještaju ljekara specijaliste ne pominje opis nativnog RTG snimka abdomena, već je samo konstatovano da je „nativni abdomen u prilogu“, dok istovremeno ne postoji ni izvještaj ljekara specijaliste radiologije o tom snimku.
Porodica je saopštila i da je utvrđeno i da nijesu evidentirani podaci o primijenjenoj terapiji niti detalji o plasiranju urinarnog katetera, kao i da ne postoji pisana izjava pacijenta o odbijanju hospitalizacije, već je takva tvrdnja unijeta isključivo na osnovu navoda ordinirajućeg ljekara dr Blaža Stijovića.
Odluku o otpustu pacijenta tog dana ljekar je donio u trenutku kada je, prema dostupnim svjedočenjima i dokumentovanoj komunikaciji, pacijent ispoljavao ozbiljne i jasno izražene simptome, uz evidentno pogoršanje zdravstvenog stanja.
Porodica ukazuje i da u momentu otpusta nije postojao pisani radiološki izvještaj niti dokumentovana stručna interpretacija nativnog RTG snimka abdomena.
Prema nalazu inspekcije, snimak je opisan tek 31. decembra 2025. godine, gotovo dva mjeseca nakon događaja, i to od strane drugog radiologa, po nalogu komisije za kontrolu kvaliteta, a sadržaj tog naknadnog radiološkog nalaza porodici do danas nije dostavljen.
<h2>Nije tražio da napusti bolnicu</h2>
U medicinskoj dokumentaciji evidentirano je da je Nikola Dabetić navodno odbio bolničko liječenje prema zabilješci ordinirajućeg ljekara, ali o tome ne postoji pisana izjava pacijenta.
Porodica osporava tvrdnju da je Nikola tražio da napusti bolnicu i navodi da raspolaže komunikacijom i svjedočenjima osoba koje su tog dana bile uz njega, a koje potvrđuju da je tražio medicinsku pomoć.
U porukama koje je slao dok je bio hospitalizovan, dan prije smrti, kako je kazala porodica Pojbedi, Nikola piše da mu je stanje „1000 puta gore“, da je „samo što ne umre“ i da je „bol blaga riječ“. U jednoj od poruka porodici, Nikola kaže: „Ne mogu da riječ izgovorim od bolova“, objašnjavajući da zbog intenziteta bola nije mogao da se javi sinu. Opisuje i obilno i neprestano znojenje, navodeći da mu „na svaka dva minuta osoblje mijenja jastuk i posteljinu od znoja“. U jednoj od poruka navodi i da mu je rečeno da „vjerovatno umišlja“, dok istovremeno opisuje dramatično pogoršanje stanja.
Svjedoci, kako navodi porodica, potvrđuju da je tog dana tražio medicinsku pomoć, a ne napuštanje bolnice.
Zdravstveni inspektor je potvrdio da je obavještenje o utvrđenom činjeničnom stanju dostavljeno Ministarstvu zdravlja na dalje postupanje, te da su preduzete mjere prema pravnom licu, odgovornom licu u pravnom licu i jednom zdravstvenom radniku.
Porodica ni danas nema informaciju da li su preduzete mjere u odnosu na radiološku dijagnostiku, niti u odnosu na postupanje tokom kolonoskopije, tokom koje je, prema obdukcijskom nalazu, došlo do perforacije crijeva.
Ministarstvo zdravlja je formiralo vanrednu eksternu komisiju radi ispitivanja eventualnih stručnih propusta i moguće uzročno-posljedične veze sa smrtnim ishodom, ali porodica do danas nema informaciju da li je komisija započela rad niti u kojoj je fazi postupak.
Do danas porodica nema ni informaciju o eventualnim daljim radnjama nadležnog tužilaštva, niti o statusu postupka koji se vodi povodom smrti Nikole Dabetića.
<h2>Šta je utvrdila obdukcija</h2>
Konačni obdukcioni nalaz potvrdio je da je neposredni uzrok smrti peritonitis diffusa, dok je kao osnovna bolest/povreda označena perforatio coeci – probijanje početnog dijela debelog crijeva nastalo tokom endoskopske procedure, kolonoskopije. Prema nalazu, perforacija je nastala djelovanjem instrumenta – kolonoskopa.
Obdukcijom je, kako je ranije objavila Pobjeda, utvrđeno i da se u trbušnoj duplji nalazila velika količina crijevnog sadržaja, što ukazuje da se proces razvijao tokom izvjesnog vremena, a ne naglo i iznenada. Takvo stanje, prema medicinskim pravilima, kod živog čovjeka izaziva jake bolove, pogoršanje opšteg stanja i brzo razvijanje sepse.
<h2>Hronologija posljednjih dana</h2>
Nikola Dabetić je 22. oktobra 2025. godine primljen u KBC Berane zbog bolova u stomaku. Tokom boravka urađeni su magnetna rezonanca, CT pregled i nativni RTG abdomena. Prema tadašnjoj medicinskoj dokumentaciji i informacijama koje su saopštene porodici, stanje je ocijenjeno kao stabilno.
Dana 27. oktobra 2025. godine urađena je kolonoskopija sa biopsijama. Prema obdukcionom nalazu, tokom te procedure došlo je do perforacije cekuma. Istog dana otpušten je na kućno liječenje.
U danima nakon kolonoskopije bolovi u stomaku bili su prisutni i postepeno su se pojačavali, praćeni povišenom temperaturom i malaksalošću.
Dana 6. novembra 2025. godine Nikola se ponovo javlja u KBC Berane. U medicinskoj dokumentaciji navedeno je da „odaje utisak lakog bolesnika“ i da je abdomen „mek“. Istovremeno, prema dostupnim podacima i svjedočenjima, imao je tvrd i otečen stomak, konstantne nagone za povraćanje, izraženu opštu slabost, obilno znojenje i anuriju u trajanju od tri dana, nakon čega mu je postavljen urinarni kateter.
Istog dana, 6. novembra, otpušten je kući u invalidskim kolicima.
Prema obdukcionom nalazu, Nikola Dabetić je preminuo 7. novembra 2025. godine u jutarnjim časovima u svom stanu, usljed sepse nastale kao posljedica perforacije cekuma.
<h2>Bez odgovora</h2>
Ministarstvo zdravlja i KBC Berane do zaključenja broja nijesu dostavili odgovore na pitanja Pobjede o pravnom osnovu suspenzije ljekara, statusu i radu vanredne komisije, preduzetim mjerama prema ustanovi i odgovornim licima, kao ni o razlozima zbog kojih radiološki izvještaj nije postojao u medicinskoj dokumentaciji u momentu otpusta pacijenta.

Snimak očitan skoro dva mjeseca nakon smrti, ljekar suspendovan internom odlukom

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i savjetovali opreznu vožnju zbog mogućih odrona.
Iz AMSCG su upozorili da je vidljivost mjestimično smanjena po kotlinama i duž riječnih tokova.
Kako su podsjetili, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna je upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.&nbsp;
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Režim saobraćaja na regionalnom putu R-23, na dionici Danilovgrad - Spuž - Rogami, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izrade Glavnog projektra sanacije trupa tog regionalnog puta.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mjestimično mokri, savjetuje se oprezna vožnja

Za Portal Analitika piše: Alekdandar Radoman&nbsp;
Taman sam krenuo sročiti kolumnu o inicijativi Jakova Milatovića da se postupak protiv Vesne Bratić obustavi. Taman sam, velim, iskucao prvu rečenicu – Volio bih da upoznam glasača Jakova Milatovića..., kad stigoše već duže od mjesec i po dana očekivane vijesti. Organizatori tzv. pokušaja državnog udara nijesu krivi jer ni tog pokušaja državnog udara nije ni bilo, kako tumači Apelacioni sud. Pa umjesto da se bavim posrnućem predśednika države, ipak odlučih da se osvrnem na posrnuće crnogorskoga pravosuđa, premda su to samo dva lica iste povijesti žalosne institucionalne entropije.
Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Oslobođeni svi optuženi u slučaju Državni udar
Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Oslobođeni svi optuženi…
Pa da malo podśetim na hronologiju.
8. marta 2017. godine Viši sud u Podgorici prihvatio je sporazume o krivici u tzv. slučaju državni udar na osnovu kojih je pet osoba osuđeno na pet mjeseci zatvora zbog pripremanja nasilnog upada u Skupštinu Crne Gore. Nakon toga, još nekoliko je lica priznalo krivicu.Riječ je, dakle, o pravosnažnim presudama koje potvrđuju da je 16. 10. 2016. godine u Crnoj Gori pokušan „nasilni upad u Skupštinu Crne Gore“, odnosno terorizam.
9. maja 2019. godine vijeće Višeg suda u Podgorici donijelo je prvostepenu osuđujuću presudu za sve optužene za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Presuda je u ukupnom zbiru premašila 68 godina zatvora.
A onda je uslijedio obrt. Nakon što su na vlast 2020. godine došli prvostepeno osuđeni teroristi, februara 2021. godine Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu i vratio slučaj na ponovno odlučivanje Višem sudu u Podgorici.
29. 11. 2022. godine predśednik specijalnog vijeća, sudija Zoran Radović, i vijeće kojim je predśedavao odlučilo je da, „zbog novog činjeničnog stanja u ovom predmetu“, Specijalno državno tužilaštvo ima rok od 15 dana da dostavi sudu novu optužnicu.
9. 12. 2022. godine, dakle pet dana pred isticanje zadatoga roka, pod optužbom da je postao član Kavačkoga klana (što će se u docnijem postupku pokazati kao klasična podmetačina) uhapšen je zamjenik glavnoga specijalnog tužioca Saša Čađenović, glavni tužilac u tzv. slučaju državnoga udara. Ni godinu i po nakon toga uhapšen je i Čađenovićev nadređeni, Milivoje Katnić, nakon što je klasičnim pravnim nasiljem smijenjen s pozicije glavnoga specijalnog tužioca. Dva ključna čovjeka u tzv. procesu državni udar tako su se našla iza rešetaka u postupku koji ima sve elemente političkoga progona. Bilo je već tada sasvim jasno kako će okončati cijeli sudski postupak za pokušaj terorizma.&nbsp;
Čađenovićevo hapšenje podśetilo je na jedan sličan slučaj iz okruženja. Naime, 14. 9. 2005. godine u Beogradu je uhapšen zamjenik specijalnog tužioca za organizovani kriminal Milan Radovanović, čime je tužilac koji je pisao optužnicu za ubistvo Zorana Đinđića odstranjen iz tog postupka. Samo pola godine nakon toga umro je od srčanoga udara usred sudskoga postupka. Premda smo skloni mistifikaciji, službe i nijesu tako inventivne, a tragove njihova djelovanja lako otkriva identični obrazac.
17. 5. 2024. godine, mjesec dana nakon hapšenja Milivoja Katnića, za predśednika Višega suda u Podgorici izabran je Zoran Radović. Onaj isti sudija koji je deset dana pred hapšenje Saši Čađenoviću dao rok od 15 dana da preda novu optužnicu u slučaju tzv. državni udar. Na poziciju predśednika Višega suda izabrao ga je Sudski savjet, skrojen po Dritanovim zakonima koje je kao politizaciju pravosuđa svojevremeno kritikovala i Venecijanska komisija.&nbsp;
U trenutku Radovićeva izbora za predśednika Višega suda zamjenik predśednika Sudskoga savjeta je advokat Dražen Medojević, jedan od pravnih zastupnika optuženih u tzv. slučaju državni udar. Radovića je za predśednika Višega suda, dakle, pored ostalih izabrao Medojević.
Odlukom vijeća Višega suda na čelu sa sudijom Zoranom Radovićem 12. 7. 2024. godine svi optuženi oslobođeni su krivice. Radović je u presudi izglasanoj na vijeću, manje od dva mjeseca nakon što ga je jedan od advokata odbrane doveo na poziciju predśednika Višega suda, ne samo zaključio da niko nije kriv, no i da nikakvog krivičnog djela nije ni bilo. Uprkos odlukama Višega suda iz 2017. godine, po kojima je najmanje deset lica priznalo krivicu za učešće u krivičnom djelu. Radović je presudu napisao 11 mjeseci nakon odluke.
Juče smo, očekivano, saznali da je Apelacioni sud 30. 12. 2025. godine potvrdio odluku Višega suda. Predśedavajuća vijeća koje je donijelo ovu odluku, sudija Vesna Moštrokol, iznenada je podnijela ostavku na sudsku funkciju iz „ličnih razloga“. Ostavku je, kako tvrdi predśednica Vrhovnoga suda, podnijela prije odlučivanja u tzv. slučaju državni udar, a nakon što je bila pozvana na intervju pred Sudskim savjetom povodom konkursa za Vrhovni sud.
Kad je prije neki dan odjeknula vijest o hapšenju Vesne Bratić, a crnogorska se javnost podijelila na one koji likuju što je pravda navodno stigla i na one koji vrište što se procesuiraju „njihovi“, bilo je jasno da je riječ o novoj maskirovki pravosuđa, na što smo i upozorili premda je to upozorenje doživjelo neobičnu interpretativnu sudbinu.&nbsp;
Vesni Bratić ukinut pritvor
Vesni Bratić ukinut pritvor
Danas, kad je Bratićkoj ukinut pritvor, a njeni politički mentori oslobođeni optužbi za državni udar, valjda je svima jasno kakva nam je jeftina koska bačena prije neki dan. I dok će se slučajem Bratić sudovi još neko vrijeme baviti dok ga kao marginalni primjer opšte destrukcije društva ne obesmisle i relativizuju, oni koji su 2020. godine komandovali Vesni Bratić, a danas upravljaju državom – đuture sa svojim tjelohraniteljima i sinovcima – ostaju nedodirljivi za prvosudne instance, makar bili dio šeme ruskih obavještajnih službi za državni udar, o kojem su svjedočile svojevremeno i najmoćnije obavještajne službe svijeta, dok ga je domaća Justicija u liku aktuelnog predśednika Višega suda – prespavala.&nbsp;
Umjesto zaključka, valja samo primijetiti da se danas Crnom Gorom upravlja lako – neki su ucijenjeni, neki ustrašeni, neki kupljeni, a neki dragovoljno pristaju na ulogu epizodista u planovima koji se kroje u obavještajnoj službi jedne suśedne države čiji je bivši direktor danas ambasador te države u Crnoj Gori.
A to što u pravnom prometu Crne Gore postoje oprečne pravosnažne presude – njih desetak da je pokušaja terorizma 2016. bilo i jedna da nije, to što advokati biraju sudije koje presuđuju u postupcima u kojima su oni zainteresovana strana, to što sudije naprasno podnose ostavku prije donošenja odluke, kao i to što prvostepeno osuđeni za terorizam danas kao namjesnici beogradskoga autokrate upravljaju Crnom Gorom, a tužioci koji su spriječili krvoproliće 2016. godine čame u zatvoru, to vam nije samo slika totalnog posrnuća crnogorskoga pravosuđa, to vam je i slika zarobljene države, koju vode oni što bi je najradije obestrvili.

Posrnuće crnogorskoga pravosuđa

Predstava „Oprosti, druže stari“ (Bezmetković), u izvođenju Teatra 303, biće izvedena 27. februara 2026. godine u 20 časova u kotorskom Kulturnom centru, saopšteno je iz ove ustanove.
Režiju potpisuje Dragan Buzdovan, dok je tekst napisao Velizar Radonjić. U predstavi igraju: Ilko Marović, Dragan Buzdovan, Nađa Radonjić, Dušan Kustudić, Nikola Božović, Nikolas Katharos i Anastasija Sredojević.&nbsp;
- Riječ je o satiričnom igrokazu koji kroz formu pisma i monološkog obraćanja preispituje društvene, političke i moralne vrijednosti savremenog društva. Centralni lik, Bezmetković, obraća se simboličnom „Drugom Starom“, evocirajući prošla vremena i upoređujući ih sa današnjicom. Predstava „Oprosti, druže stari“ slojevita je priča o Crnoj Gori – onakvoj kakvu vidi onaj koji zna da pogleda sa vrha Lovćena, jer „ko na Lovćen ak’ i malo sjedi više vidi no onaj iz Podgorice“. Ujedno, predstava nosi snažnu poruku mladima: da se okrenu budućnosti, zajedništvu, ljubavi i životu oslobođenom podjela i tereta prošlosti- navodi se u saopštenju,
Kroz duhovite, ali oštre opservacije, komad tematizuje tranziciju, identitet, kolektivno sjećanje i promjenu sistema vrijednosti. Humor u ovom djelu nije samo sredstvo zabave, već i prostor za kritičko promišljanje i dijalog s publikom
Cijena ulaznice je 5 eura
Prodaja karata počinje u utorak, 24. februara, u kancelarijama Kulturnog centra, u terminu od 10 do 12 časova, kao i na biljetarnici dva sata prije početka predstave
- „Oprosti, druže stari“ je predstava koja istovremeno provocira, zabavlja i podstiče na razmišljanje, otvarajući prostor za preispitivanje odnosa prema prošlosti i odgovornosti prema sadašnjosti- ističu organizatori.

Tag: sudski-savjet