Na današnjoj Sedmoj sjednici Sudskog savjeta, Savjet je obavio &nbsp;intervju sa kandidatima prijavljenim na javni oglas broj: 01-8247/24 od &nbsp;16.12.2024. godine, za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, i &nbsp;to sa: Ognjanom Boljević, sudijom Višeg suda u Podgorici, Vesnom &nbsp;Moštrokol sudijom Apelacionog suda Crne Gore i Ljiljanom Šoškić, sudijom &nbsp;Upravnog suda Crne Gore, saopšteno je iz ove institucije.
- Nakon &nbsp;sprovedenog zakonskog postupka i utvrđene Rang liste, Savjet je donio &nbsp;odluku da se za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore, izabere Ljiljana Šoškić, &nbsp;dosadašnja sudija Upravnog suda Crne Gore- navodi se u obrazloženju Sadskoj savjeta.
Pored izbora sudije Vrhovnog suda, na današnjoj sjednici je Savjet razmatrao &nbsp;Nacrt Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u &nbsp;sudstvu za 2024. godinu, i isti nakon diskusije usvojio.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sudski savjet izabrao Ljiljanu Šoškić za sutkinju Vrhovnog suda

Apelacioni sud od maja prošle godine suočava se sa organizacionim poteškoćama, zato što je četvoro sudija otišlo u penziju, a broj pristiglih predmeta je sve veći. Zato je predsjednica suda, Mirjana Popović, Sudskom savjetu uputila urgenciju da se što prije okonča postupak ocjenjivanja i izbora kandidata koji su aplicirali za upražnjena sudijska mjesta.
- Moram istaći da relevantnim propisom je predviđeno da sudijsku funkciju u Apelacionom sudu, da bi ona obavljala efikasno i ažurno svoj posao, obavlja 12 sudija i predsjednik suda. Trenutno u Apelacionom sudu imamo osam sudija i mene kao predsjednicu suda - navela je ona.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać kazao je Radio Crne Gore da će se izbor nedostajućih sudija u Apelacionom sudu obaviti kada nadležna komisija završi svoj posao.
Da će to tijelo u što skorijem roku okončati postupak ocjenjivanja prijavljenih sudija očekuje i Popović.
- I ovdje moram istaći da to ocjenjivanje vrši posebna komisija koju formira Sudski savjet. Očekujem i vjerujem da će kolege koji su članovi tih komisija prepoznati dubinu ovog problema i što prije okončati taj svoj dio posla kako bi Sudski savjet mogao pristupiti dalje u proceduru - kazala je Popović.
Da je Apelacioni sud u nezavidnom položaju, smatra i advokat Zdravko Begović, ukazuje da je problematično to što se na oglas za prelazak u taj sud javi određen broj sudija iz specijalnog odjeljenja Višeg suda u kojem je već primjetan deficit kadra.
- Tako imamo jednu pat poziciju. Dakle, Sudski savjet pod hitno mora reagovati, omogućiti sudijama Višeg suda da ukoliko zaista zaslužuju pređu u apelacioni sud, da Apelacioni sud popuni sva upražnjena mjesta sudija i naravno da se iz osnovnih sudova biraju sudije za Viši sud. Ovako, očekujući samo gubimo vrijeme, sudovi pate, ne dešava se ništa, ili mjesto da krupnim koracima gazimo naprijed, mi svaki dan idemo korak nazad - ističe Begović.
Na javni oglas za popunjavanje upražnjenih mjesta u Apelacionom sudu prijavilo se pet sudija.
Mediji su ranije pisali da sudovima u Crnoj Gori nedostaje više od 60 sudija, a deficitarnosti kadra, kako se navodi, značajno doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika za rad u sudstvu, posebno na sjeveru države.

Apelacionom sudu treba sudija, poslata urgencija Sudskom savjetu

Sudski savjet je, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da se za sudiju Upravnog suda Crne Gore, izabere Milena Rajković, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Na osnovu konačnog prijedloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za kandidatkinje za sudije sudova za prekršaje, Savjet je utvrdio konačnu ocjenu za Mirjanu Ivanović i Slađanu Guberinić Barjaktarević, i donio odluku o njihovom izboru za sudije za prekršaje i raspoređivanju u Sud za prekršaje u Podgorici, odnosno Sud za prekršaje u Budvi.
Takođe, Savjet je na isti način donio odlukuo izboru Vladimira Gojačanina za sudiju Upravnog suda Crne Gore.
Savjet je donio odluku o raspisivanju Javnog oglasa za izbor predsjednika Osnovnog suda u Pljevljima, kao i oglas za izbor 14 kandidata za sudije osnovnih sudova u sjevernoj regiji.

Rajković i Gojačanin izabrani za sudije Upravnog suda, Ivanović i Guberinić u sudovima za prekršaje

Sudovima u Crnoj Gori nedostaje 67 sudija, a deficitarnosti kadra značajno doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika za rad u sudstvu, posebno na sjeveru države.
Sagovornici agencije MINA smatraju da neadekvatne zarade za sudije ovo zvanje čine nekonkurentnim među pravnicima i da bi obezbjeđivanjem boljih radnih i materijalnih uslova trebalo sudijsku profesiju učiniti privlačnijom.
U Sudskom savjetu očekuju da će tokom ove godine popuniti značajan broj nedostajućih mjesta, budući da su 42 kandidata za sudije upućena na obuku u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.
Iz Savjeta su agenciji MINA rekli da trenutno u crnogorskim sudovima postupa 268 sudija, umjesto 335 kolilo bi trebalo da ih bude stupanjem na snagu Odluke kojom se duplira broj sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici.
Kako su ukazali iz Savjeta, prošle godine prestanak funkcije je konstatovan za 18 sudija – devet zbog sticanja uslova za penziju, pet na lični zahtjev, tri zbog izbora na drugu funkciju, dok je jednom sudiji funkcija prestala primjenom Ustava jer je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Očekuje se da će tokom ove godine još petoro sudija steći pravo na penziju.
Prema podacima Sudskog savjeta, Višem sudu u Podgorici, nakon odluke o uvećanju broja sudija u Specijalnom odjeljenju, trenutno nedostaje najviše sudija – deset.
Osnovnim sudovima u Herceg Novom i Kolašinu nedostaje po četvoro sudija, a isto toliko fali i Osnovnom sudu u Rožajama, u kojem radi samo predsjednik suda.
Po pet sudija fali Apelacionom sudu Crne Gore i osnovnim sudovima u Beranama i Bijelom Polju, a sud u Žabljaku, osim što nema sudije, već više od godinu nema ni predsjednika suda.
U punom kapacitetu jedino rade Osnovni sud u Plavu i Sud za prekršaje u Bijelom Polju.
Programski direktor Građanske alijanse (GA) Milan Radović kazao da je se Crna Gora suočila sa značajnim nedostatkom sudija prvenstveno zbog talasa masovnih penzionisanja pokrenutih Zakonom o penzijama iz 2020. godine, kojim je smanjena starosna granica za odlazak u penziju.
Taj zakon je, kako je pojasnio Radović, takođe ponudio poseban podsticaj, omogućivši sudijama koji su se penzionisali godinu ili dvije ranije da primaju punu platu za tu godinu.
On je istakao da je primjetan problem i nedostatka pomoćnog i administrativnog osoblja, što stvara ozbiljno administrativno opterećenje za sudije, te nedostatka odgovarajuće opreme i tehnologije koje bi mogle olakšati i učiniti rad sudija efikasnijim.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać kazao je nedavno u intervjuu agenciji MINA da očekuju da do kraja ove godine popune broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima.
Iz Sudskog savjeta su kazali da je tokom prošle godine objavljeno 50 oglasa za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta u crnogorskim sudovima, a da su 42 kandidata za sudije na obuci u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu.
- Nakon završene inicijalne obuke, u zavisnosti od vrste suda za koji su izbrani kao kandidati, nakon utvrđivanja ocjene ostvarene na obuci, tokom ove godine bi trebalo da budu izabrani za sudije i raspoređeni u sudove - naveli su iz Sudskog savjeta.
Oni su istakli da je malo interesovanje za rad u sudstvu, a posebno za mjesta u sudovima na sjeveru države.
Govoreći o okolnosti koje najviše utiču na mlade pravnike da odustaju od karijere u sudovima, iz Sudskog savjeta su kazali da je to neizvjesnost gdje će vršiti svoju sudijsku funkciju, ali dodaju da je to zakonsko rješenje koje se mora poštovati.
Kako su pojasnili, ranije je postojao problem jer su kandidati za sudije obuku u trajanju od 18 mjeseci morali obaviti u Podgorici, međutim izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz jula prošle godine, smanjeno je vrijeme obuke na 12 mjeseci uz mogućnost da praktični dio obuke obavljaju u sudovima u mjestu prebivališta, odnosno boravišta.
- Još jedna okolnost koja je od velikog značaja je i neadekvatna zarada za sudije, što ovo zvanje čini nekonkurentnim među pravnicima - dodali su iz Sudskog savjeta.
I Radović zapaža da je problem nedostatka sudija za popunjavanjem postojećih upražnjenih mjesta podstaknut nedostatkom interesa novih sudija koji bi se pridružili ovoj profesiji.
- Neki od razloga su svakako dugotrajan proces kako bi jedan pravnik postao sudija, loši radni uslovi, nepredvidivost konačnog raspoređivanja sudije u određeni sud u zavisnosti od opštine, niska primanja tokom perioda obuke kao i opšti negativan stav o sudstvu, koji je u padu posljednjih godina - naveo je Radović.
Prema njegovom mišljenju, neadekvatne naknade dodatno smanjuju atraktivnost sudijskih karijera.
- Uprkos relativno višim platama sudija u odnosu na nacionalni prosjek, naknade za početne sudijske pozicije i dalje su nedovoljne, što doprinosi slaboj privlačnosti ove profesije - kazao je Radović.
On smatra da je neophodno stvoriti adekvatne finansijske i sve druge uslove kako bi najbolje studente Pravnog fakulteta stimulisali da svoju karijeru prave u pravosuđu.
Radović je rekao da je nedostatak adekvatne plate posebno zabrinjavajući jer može stvoriti uslove za korupciju, čime se kompromituje integritet i nezavisnost sudstva.
- Kako bi radili na očuvanju pravosudnog integriteta ali i povjerenja javnosti, preporuke Građanske alijanse su da se zakon izmijeni i u onom dijelu u kojem bi se osiguralo da članovi Savjeta koji pokreću disciplinske postupke ne učestvuju u odlučivanju - naveo je Radović.
On je kazao da su, iako je pravni okvir Crne Gore djelimično usklađen sa međunarodnim standardima ljudskih prava, problemi poput neovlašćenih produženja mandata i kašnjenja u imenovanju ključnih sudskih funkcija narušili stabilnost pravosuđa.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je tokom nedavne posjete Rožajama, gradu u kojem sudijsku funkciju obavlja samo predsjednik Osnovnog suda, da Vlada planira set dodatnih mjera kako bi se problem nedovoljne zainteresovanosti za rad u pravosuđu na sjeveru države rješavao na sistemski način.
Kako je saopšteno tada iz kabineta Koprivice, na sastanku sa rukovodstvom Opštine razmotrene su mogućnosti za planiranje stimulativnih mjera za angažovanje stručnog kadra, prije svega mladih obrazovanih pravnika, u pravosudnim organima na sjeveru, posebno Rožajama.
- Vlada preduzima konkretne mjere i planira dodatne sistemske mehanizme za podsticanje stručnog kadra da se angažuje u pravosudnim organima na sjeveru i to su, uz obezbjeđenje modernih prostornih uslova, izuzetno važni projekti na planu jačanja kapaciteta pravosudnih institucija - saopšteno je tada iz kabinete Koprivice ali nije precizirano o kakvim mjerama i podsticajnim mehanizmima je riječ.
Tekst je urađen u okviru projekta “Unapređenje znanja građana o ljudskim pravima koristeći moderne oblike komuniciranja”, koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Nedostaje 67 sudija, boljim uslovima sudijsku profesiju učiniti privlačnijom

Predsjednik Sudskog savjeta, Radoje Korać, poručio je da izvršna vlast treba da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi dodatne prostorne i tehničke uslove za rad sudova, a zakonodavna da usvoji izmjene zakona, s ciljem otklanjanja barijera koje utiču na ažurnost sudova.
On je u intervjuu agenciji MINA, kazao da treba povećati efikasnost crnogorskih sudova, posebno broj krivičnih presuda u predmetima organizovanog kriminala, visoke korupcije i pranja novca.
Za realizaciju tog zadatka, kako je rekao, potrebne su dodatne aktivnosti, ne samo sudova, već i zakonodavne i izvršne vlasti.
- Izvršna vlast treba da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi dodatne prostorne i tehničke uslove za rad sudova- kazao je Korać.
On je istakao da zakonodavna vlast treba brzo da usvoji izmjene i dopune nekih zakona, posebno onih koji regulišu pravila sudskog postupka, s ciljem da se otklone barijere koje utiču na ažurnost sudova.
Sudski savjet je, kako je naveo Korać, odlučio da se promijene Okvirna pravila o broju sudija i duplira broj sudija koji će postupati u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, kao i da se, za sada, broj stručnih saradnika poveća za još šest izvršilaca koji će pomagati sudijama koji postupaju u predmetima organizovanog kriminala.
- Očekujemo da do kraja ove godine popunimo broj nedostajućih sudija u gotovo svim prvostepenim sudovima- kazao je Korać, dodajući da je jedan broj kandidata za sudije već na obuci, kao i da slijede i novi oglasi.
On smatra da izmjenom zakona treba otvoriti mogućnost da za sudije u instacionim sudovima konkurišu i advokati, notari, profesori prava, odnosno da se radno iskustvo za te sudove ne stiče jedino u sudovima i državnom tužilaštvu.
Korać je dodao da je Sudski savjet u postupku priprema budžeta za ovu godinu tražio povećanje sredstava za rad sudova, ne samo za zarade, nego i za poboljšanje tehničkih i prostornih uslova za rad sudija.
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir koji reguliše pitanja nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, Korać je kazao da je nezavisnost sudstva podignuta na nivo ustavne norme.
- Nezavisan i samostalan sud proklamovan je kao ustavno načelo koje se odnosi na sudstvo- naveo je Korać.
On je podsjetio da Ustav Crne Gore garantuje pravo na pravično suđenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, kao i da Zakon o sudskom savjetu i sudijama i Zakon o sudovima propisuju da sudija sudi samostalno, nezavisno i nepristrasno.
- Pravo na nezavisan i nepristrasan sud garantuje i Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je dio i našeg pravnog poretka- kazao je Korać.
Nezavisnost sudske vlasti, kako je dodao, uslov je za donošenje nepristrasnih odluka i djelotvornu zaštitu ljudskih prava.
Prema riječima Koraća, potpuna nezavisnost sudstva nije moguća, niti potrebna.
- Sudstvo je jedna od tri grane vlasti, a svaka od njih jedna drugu dopunjuje i kontroliše. Ali je zato važna i potrebna sudijska nezavisnost i nepristrasnost prilikom suđenja u konkretnim slučajevima- pojasnio je Korać.
Kako je rekao, to nije privilegija sudija u njihovom ličnom interesu, već u interesu građana, koji imaju pravo da im sudi nezavisan i nepristrasan sudija.
Korać je kazao da ta nezavisnost nije apsolutna, već ograničena Ustavom i zakonima.
Sudija, kako je istakao, mora ostati nezavisan od uticaja bilo koje vlasti i uticaja.
- Nezavisnost obuhvata odsustvo, kako spoljnjeg, tako i unutrašnjeg uticaja, od drugih sudija, predsjednika suda ili predsjednika vijeća. S druge strane, nezavisnost ne smije biti maska za eventualne zloupotrebe, nestručnost i nesavjesan rad- rekao je Korać, navodeći da uz nezavisnost ide i odgovornost.
On je dodao da se u stručnim pravnim krugovima nezavisnost i odgovornost smatraju neodvojim odrednicama pravosuđa.
Korać je kazao da je nezavisnost proklamovana da bi sudovi stručno, objektivno i efikasno pružali pravnu zaštitu građanima i pravnim licima, a da je odgovornost brana da se nezavisnost ne pretvori u arbitrernost.
Upitan u kojoj je mjeri u prethodnom periodu bio primjetan uticaj zakonodavne i/ili izvršne vlasti na pravosuđe, on je rekao da je bilo određenih neprimjerenih izjava predstavnika te dvije grane vlasti, na koje je reagovao Sudski savjet, kao i Udruženje sudija.
Slične izjave, kako je kazao Korać, dešavale su se i ranije, a takvo postupanje doprinosi narušavanju povjerenja javnosti u sudstvo.
- Nema pravde u sudovima ako su izloženi političkim uticajima- istakao je Korać, dodajući da to ne znači da sudstvo nije podložno kritici opšte i stručne javnosti.
On je kazao da kritika rada sudova neće ugroziti njihovu nezavisnost, kao i da je objektivna, utemeljena i argumentovana kritika dio javnog interesa za rad svih državnih institucija.
Korać je poručio da su nedopustive neprimjerene kritike koje imaju značaj pritiska na tok sudskog postupka i odlučivanje u konkretnom slučaju.
Upitan o optužbama koje su se u posljednje vrijeme mogle čuti na račun rada sudija i kakve mogu biti posljedice takve retorike, on je rekao da pritisci i nedozvoljeni uticaji na sudije predstavljaju narušavanje njihove nezavisnosti, posebno u postupcima koji su u toku.
Sudski savjet je, kako je naveo, izrazio stav u vezi sa tim kritakama sa ciljem zaštite nezavisnog i nepristrasnog postupanja sudija.
Korać je dodao da se, u slučaju pokušaja nedozvoljenog uticaja, sudija može obratiti Sudskom savjetu, kao organu koji ima ustavnu i zakonsku nadleznost da obezbijedi nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.
- Sudije kao lica od integriteta i sposobnosti, dobro obučeni u pogledu prava i njegove primjene, treba u svakoj situaciji da ostanu zavisni samo od zakona- istakao je Korać.
To, kako je kazao, ne sprečava komentarisanje sudskih odluka i analiziranje sudskih postupaka, kao i javno izvještavanje u skladu sa propisima o javnom informisanju.
- Sama kritika pravosuđa ne treba da brine, jer ona može biti od pomoći da se bolje identifikuju nedostaci pravnog sistema i doprinese održanju visokog nivoa sudijske dužnosti. Javnost postupaka i otvorenost sudova i sudija prema učesnicima i društvu u cjelini moraju biti poštovani- naveo je Korać.
Prema njegovim riječima, u otvorenom demokratskom društvu javno kritikovanje sudova dio je javnog interesa.
Ta kritika, kako je kazao, može biti uperena na sve aspekte ostvarivanja pravde.
- Naročito se mogu kritikovati pravnosnažne odluke sudova, ali je standard da se kritika odnosi na pravna pitanja, a ne na ličnost sudije- dodao je Korać.
Upitan šta izbor predsjednika najviše sudske instance u punom mandatu znači za funkcionisanje crnogorskog pravosuđa, on je rekao da je izborom Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda prekinuto višegodišnje v.d. stanje u tom sudu.
- Vjerovatno se to ne bi desilo ni sada da nijesu promijenjene zakonske odredbe i da ranija kvalifikovana, dvotrećinska većina potrebna za utvrđivanje predloga Opšte sjednice Vrhovnog suda nije zamijenjena prostom većinom, uz mogućnost glasanja za više kandidata- kazao je Korać.
Kako je naveo, izborom predsjednice tog suda u punom mandatu otvorena je mogućnost poboljšanja organizacije rada u cijeloj sudskoj piramidi i realizacija niza aktivnosti u pravcu veće efikasnosti sudova, popravljanja tehničkih i radnih uslova i bolje iskorišćenosti kapaciteta.
Odgovarajući na pitanje kakav je njegov stav o uvođenju vetinga i koji sistem je najadekvatniji za crnogorske prilike, Korać je kazao da je ranije konstatovano da je veting, kao proces nezavisne i kompetentne ocjene etičkog i imovinskog integriteta nosilaca sudijske funkcije, prihvatljiv.
- Donošenje odluka podrazumijeva, kako je više puta naglašeno, pored ustavnih promjena, temeljnu analizu kako se ne bi ugrozio proces odvijanja sudske djelatnosti, imajući u vidu kadrovsku nepopunjenost sudova i nedovoljnu bazu za izbor novih sudija- naveo je Korać.
On je rekao da se čini da predlog modela faznog vetinga može biti osnova za formulisanje odluke o tom procesu.
- Neka vrsta vetinga je već započeta, s obzirom na to da je jedna trećina sudija od 2021. godine van sudskog sistema, bilo da im je funkcija prestala penzionisanjem, ili su rad u sudu prekinuli na lični zahtjev- kazao je Korać.
On smatra da doprinos tom procesu mogu dati i određene izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama, koje se odnose na disciplinsku i etičku odgovornost sudija.
- Trebalo bi dopuniti, razraditi i precizirati materijalne odredbe o disciplinskoj odgovornosti, a imalo bi opravdanja da se posebno cjelovito regulišu pravila disciplinskog postupka- naveo je Korać.
Prema njegovim riječima, određena poboljšanja treba učiniti i u dijelu normativnog regulisanja etičke odgovornosti sudija.
Korać je naglasio da propisana stalnost sudijske funkcije, što je međunarodni standard i elemenat zaštite nezavisnosti sudija, ne štiti nedisciplinovane, nekompetentne i nesavjesne sudije.
- Sudija za koga se utvrdi da nije stručan ili da radi nesavjesno, biće u propisanom postupku razriješan funkcije- kazao je Korać.

Korać: Izvršna vlast da popravi materijalni položaj sudija i obezbijedi bolje uslove za rad sudova

Sudski savjet je na današnjoj sjednici donio odluku o prestanku funkcije Danilu Jegdiću, sudiji Osnovnog suda u Podgorici zato što je pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Jegdić je suspendovan prije sedam godina zbog slučaja koji se vodio protiv njega za lažiranje zapisnika sa ročišta.
Takođe, Savjet je na današnjoj sjednici, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da kandidat za sudiju Privrednog suda bude Milica Saveljić, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Savjet je nakon što je utvrđena konačna ocjena kandidatima koji su se odazvali na testiranje po javnom oglasu za izbor 17 kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, obavio intervju sa kandidatima i za sudije izabrao Aleksandru Tajić, Anu (Pešić) Mićović, i Emila Cikotića, dosadašnje savjetnike u osnovnim sudovima.

Sudski savjet prekinuo funkciju Danilu Jegdiću

Donedavna vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković tužila je Sudski savjet Upravnom sudu zbog odbijanja da joj odobri pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Njena advokatica Zorica Đukanović istakla je u tužbi da je pravo na naknadu jasno propisano zakonom.
- Navedena odredba ne daje prostor da se na bilo koji način drugačije tumači, osim ‘prima naknadu’. Dakle, to pravo imperativno pripada tužilji, pa se ni na koji način to ne može dovesti u pitanje, kod pravilnog tumačenja zakona - naglasila je Đukanović.
Donošenjem osporene Odluke, smatra da je namjerno i svjesno prekršen član 36 navedenog zakona.
- Ujedno je i tužilja dovedena u diskriminatorski položaj u odnosu na druge podnosioce koji su ovo pravo ostvarili, po istom osnovu i istom Zakonu, brojnim odlukama (01-3727 /23-2 od 15.06.2023 – Branki Zeković; 01-8216/23-2 od 22.12,2023.- Draganu Šćepoviću; 01-229/24-2 od 29.01.2024 Miladinu Pejoviću; 21.i 22.12.2023. po zahtjevu Milivoja Rašovića sa zapisnika XXVII sjednice Sudskog savjeta; 16,09.2024. po zahtjevu Marije Bilafer-zapisnik sa XXV sjednice Sudskog savjeta od 16.09.2024.- u posljednjoj su učestvovali i ZA glasali članovi Sudskog savjeta, koji su sada u istoj stvari glasali protiv) - rekla je Đukanović.
Tvrdi da su brojne odluke u periodu od 2021. do danas. donijete o istoj stvari, povodom iste situacije.
- Na istoj sjednici kada je donijeta osporena Odluka, tuženi organ u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, broj U.6763/24 od 15.11.2024. godine, donio Odluku o priznavanju prava tužiocu Fadilu Kardoviću i to za drugu godinu. Dakle, postavlja se pitanje – ako se u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, donosi odluka kojom se priznaje naknada i na istoj sjednici tužilji se odbija to pravo, šta to znači - pita advokatica.
Podsjetimo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

1084x550

Vučković tužila Sudski savjet, traži naknadu godinu po prestanku funkcije

HRA: Zabrinjavajuće stanje u crnogorskom sudstvu, ima i određenih pomaka

Larisa Begović nova je predsjednica Višeg suda za prekršaje, odlučio je Sudski savjet.
Odluka je donijeta nakon što je Savjet danas obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na Javni oglas za izbor predsjednika Višeg suda za prekršaje. Takođe, povećan je broj sudijskih mjesta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici na šest.
- Na trideset četvrtoj sjednici Sudskog savjeta, održanoj 13. decembra 2024. godine, Savjet je obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na Javni oglas za izbor predsjednika Višeg suda za prekršaje Crne Gore i to: Larisom Begović, Nadom Bjeković, Andrijom Vojvodićem i Majom Živaljević. Nakon sprovedene zakonske procedure, Sudski savjet je donio odluku da se za predsjednicu Višeg suda za prekršaje Crne Gore, izabere Larisa Begović, dosadašnja vd predsjednica i sudija tog suda - saopšteno je iz Sudskog savjeta.
Savjet je sproveo intervju sa kandidatima za izbor troje sudija viših sudova i to sa Almirom Muratovićem i Bojanom Radović, te je nakon sprovedene zakonom propisane procedure donijeta odluka o izboru o njihovom izboru za sudije višeg suda i raspoređivanju u Viši sud u Bijelom Polju.
Razmatrajući inicijativu za povećanje broja sudijskih mjesta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, Sudski savjet je, kako je istaknuto u saopštenju, jednoglasno donio odluku o povećanju broja sudija u tom odjeljenju za šest sudijskih mjesta. Istovremeno, Savjet je zaključio da je potrebno povećati i broj savjetnika u tom odjeljenju tako da svaki sudija ima po jednog savjetnika.
- Savjet je utvrdio ocjenu kandidatkinji Anji Krkeljić Milić ostvarenu za vrijeme inicijalne obuke u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, nakon čega je donijeta odluka o izboru imenovane za sudiju Privrednog suda Crne Gore. Sudski savjet je konstatovao prestanak sudijske funkcije Saneli Efović, sudiji Osnovnog suda u Podgorici, na lični zahtjev - navedeno je u saopštenju.
Savjet je, kako dalje dodaju, donio odluku da se raspišu slobodna sudijska mjesta i to: javni oglasi za izbor po jednog sudije u Vrhovnom sudu Crne Gore i Višem sudu za prekršaje Crne Gore, kao i oglase za dobrovoljno trajno premještanje jednog sudije u Osnovni sud u Podgorici, i dvoje sudija u Osnovni sud u Bijelom Polju. Donijeta je i odluka o raspisivanju javnog oglasa za izbor pet kandidata za sudije sudova za prekršaje.

Larisa Begović na čelu Suda za prekršaje, u Specijalnom odjeljenju Višeg suda šest sudija

Kasim Dizdarević jedini se prijavio na javni poziv za izbor jednog člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, saopšteno je na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. 
 
Javni poziv raspisan je 1. avgusta, nakon što je Savjet obavijestio Odbor o prestanku mandata Fikretu Kurgašu usljed smrti.
- Na javni poziv se, na naše iznenađenje, prijavio samo jedan kandidat – Kasim Dizdarević - rekao je predsjednik Odbora Vladislav Bojović na današnjoj sjednici. 
 
Na sjednici je dogovoreno i da Odbor pošalje dopis Advokatskoj komori sa molbom da raspiše javni poziv za nedostajućeg člana Tužilačkog savjeta (TS) i predlog dostavi tom skupštinskom radnom tijelu na dalju realizaciju. 
 
Dva mjesta u Tužilačkom savjetu upražnjena su nakon što su ostavke podnijeli advokati Siniša Gazivoda i Marko Vuksanović. 
 
Bojović je ukazao na to da su donošenjem Zakona o Državnom tužilaštvu napravljene izmjene u odnosu na izbor članova TS, pa sada Odbor, umjesto pet, predlaže četiri člana Tužilačkog savjeta. 
 
Kako je pojasnio, Odbor raspisuje javni poziv za dva ugledna pravnika, jednog člana iz nevladinog sektora (NVO) i predlaže jednog kandidata za kojeg javni poziv raspisuje Advokatska komora. 
 
- S obzirom na činjenicu da se u Tužilačkom savjetu već nalaze dva ugledna pravnika i jedan predstavnik NVO sektora, Advokatska komora je dužna da raspiše javni poziv za jednog nedostajućeg člana TS - rekao je Bojović.

Dizdarević jedini kandidat za člana Sudskog savjeta

Na putu Mojkovac – Đurđevića Tara jutros je došlo do odrona u Sokolovini.
Zbog ranijih odrona na istom mjestu, u toku su radovi na obezbjeđenju saobraćaja, zbog čega je put zvanično u prekidu.
Jutrošnji odron zatrpao je 200 metara puta i, prema tvrdnjama očevidaca, riječ je o jednom od najvećih dosadašnjih osipanja zemlje i kamena na tom području.

Odron u Sokolovini zatrpao 200 metara puta

Slovački diplomata i bivši specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak postaće savjetnik premijera Slovačke Roberta Fica za pitanja Zapadnog Balkana, prenose agencija TASR i Kosovo online.
&nbsp;To je potvrdio predsjednik Slovačke Peter Pelegrini na konferenciji za novinare tokom zvanične posjete Albaniji.
“Informisao sam predsjednika Bajrama Begaja da nekadašnji visoki predstavnik EU za dijalog između Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, postaje savjetnik premijera za pitanja bezbjednosti u regionu”, rekao je Pelegrini i dodao da albanska vlada ima osobu blisku slovačkoj vladi za dijalog.
Lajčaku je u januaru ove godine istekao mandat specijalnog izaslanika EU za dijalog Srbije i Kosova, i na njegovo mjesto 1. februara stupio je danski diplomata Peter Sorensen.
TASR podsjeća da je Lajčak profesionalni vijek proveo na raznim funkcijama u diplomatiji, predstavljajući ne samo Slovačku, već i Ujedinjene nacije i Evropsku uniju.
Bio je ambasador u Rusiji, Japanu i zemljama Zapadnog Balkana. Više puta je bio ministar spoljnih poslova Slovačke i predsjedavao je 72. Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.

Lajčak Ficov savjetnik za Zapadni Balkan

Glavni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, ne vidi potrebu za novim izborima u Ukrajini pod nadzorom UN-a, odbacivši prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina.
- Ukrajina ima legitimnu vladu i to se očigledno mora poštovati - rekao je Gutereš.
Putin je ranije predlagao da se Ukrajina stavi pod privremenu UN-ovu upravu dok se novi izbori ne održe.
On je kazao &nbsp;da bi izbori tokom rata, koji su zakonom zabranjeni u Ukrajini, trebalo biti organizovani kako bi se uspostavila vlada koja će ispregovarati mir.
Međutim, Ukrajina i njezini saveznici boje se da će Moskva iskoristiti takve izbore kako bi postavila marionetsku vladu vjernu Kremlju, posebno u područjima koja je Rusija okupirala.

Ujedinjene nacije odbile Putinov zahtjev da privremeno upravljaju Ukrajinom

U Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) Nikšić večeras je obavljeno žrijebanje pod kojim brojem će izborne liste biti na glasačkom listiću.
Žrijebanju su prisustvovali predstavnici 10 izbornih listi koje je OIK u prethodnim danima potvrdila.
Podsjećamo, lokalni izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april.
1. Dragan Radulović – Probudimo Nikšić 
2. Dr Borislav Mišo Đurišić – Rad za moj grad 
3. Boris Muratović– Bori se za Nikšić DPS 
4. Nikola Čvorović – „Stranka evropskog progresa – Vrijeme je za Nikšić – Nikola Čvorović“ 
5. Dušan Golović – Građanski pokret URA “Drugačije –Dušan Golović” 
6. Jelena Marković – „Za Slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti- Jelena Marković“ 
7. Nemanja Vuković „Svi smo Nikšić- Demokrate, Plenum 083“ 
8. Ivan Radojičić – „Evropski savez- Najbolje što možeš Ivan Radoičić“ 
9. Zoran Mrkić – „Zdrav Nikšić Pokret Evropa sad“ 
10. Marko Kovačević– „Zna Nikšić – Za budućnost Nikšića” 
Podsjećamo, lokalni izbori u Nikšiću zakazani su za 13. april.

U OIK Nikšić obavljeno žrijebanje pod kojim će brojem izborne liste biti na glasačkom listiću

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: sudski-savjet