Ministar pravde da ne učestvuje u Sudskom savjetu, Tužilački od njega ne može imati više članova, umjesto VDT da presjedava ugledni pravnik...

Sudska grana vlasti trebalo bi da se razvija i ide svojim tokom, a upliv politike, pa i kroz najbolju namjeru izvršne vlasti, da bude dio prošlosti i da nalazimo druge vidove saradnje, kopče i spone između njih - a ne kroz učešće ministra pravde.

To je, tokom rasprave o Nacrtu amandmana na Ustav, ocijenio resorni ministar Bojan Božović.

On je ukazao da je jedan dio prepruka Evropske komisije (EK) prema Crnoj Gori star gotovo desetak godina, te naglasio da tu upravo misli na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu. Ta preporuka je, prema njegovom mišljenju, bila relativno jednostavna za ispuniti.

- Govoriću o prednostima i manama i zašto možda već ranije ta preporuka nije prihvaćena. Da razlog nije bilo odsustvo uticaja politike na rad Sudskog savjeta, potpuno racionalan razlog bio je da kažemo da je ministar pravde neko ko će, ako ništa drugo, zastupati interese Sudskog savjeta na sjednicama Vlade, govoriti o predloženom zakonu o budžetu, osluškivati potrebe Sudskog savjeta i biti spona Ministarstva pravde i Vlade i sudske strane vlasti... Međutim EK je kroz godine koje su tekle smatrala da je neophodno da sudska grana vlasti unutar sebe ima tijelo koje će biti vlada te grane vlasti  (upravo Sudski savjet), a da kao što iz zaknodavne vlasti nemamo nikoga u unutar izvršne, nije logično ni da u Sudskom savjetu bude predstavnik neke druge grane vlasti - naveo je ministar pravde.

Izmjene Zakona nijesu bile dovoljne

Pokušavali su, kaže on, doći do načina da bez promjena Ustava isključe učešće ministra pravde iz Sudskog savjeta.

- Smatrali smo da će biti dovoljno kroz izmjene zakona gdje ministar pravde ne bi učestvaovao u izboru sudija, pokretanju postupaka etičke ili disciplinske odgovornosti i svemu onome što je s pravom nedopustivo da neko iz izvršne vlasti čini prema sudskoj grani. Međutim, u našem Ustavu ne postoji distinkcija u ovlašćenjima članova Sudskog savjeta. Jasno stoji da su svi članovi Sudskog savjeta ovlašćeni da vrše one nadležnosti koje su pripisane Sudskom savjetu, a da ništa manja ni veća prava ne bi mogao imati član Sudskog savjeta iz pozicije ministra pravde - pojasnio je Božović.

Zbog toga, decidan je on, nije bilo moguće premostiti ovaj nedostatak kroz Zakon o sudskom savjetu i sudijama, iako su, kako je naglasio, to više puta željeli.

- Sa punim pravom mislim da sudska grana vlasti treba da se razvija i ide svojim tokom i da upliv politike, pa i kroz najbolju namjeru izvršne vlasti, treba da bude dio prošlosti i da nalazimo druge vidove saradnje, kopče i spone između ovih grana vlasti - a ne kroz učešće ministra pravde. U skladu sa tim i kritijerumi koje je EK postavljala prema budućim državama kandidatima i članicma kroz vrijeme je raslo... - rekao je Božović.

Ljestvica visoko podignuta

Zna, kako je naveo, da ćemo u narednim danima čuti brojne primjere gdje je mnogo veći upliv zakonodavne i izvršne vlasti u rad sudske grane vlasti nego što je ovo o čemu mi raspravljamo.

- Međutim, unutar EU su važila neka pravila prije 10, 15, 20 godina koja su danas mnogo strožija. Znate jako dobro da ste usvojili i neke predloge zakona koji su sadržali direktive koje još nijesu na snazi unutar svih država članica - ali to nam je bio i jeste uslov da zatvorimo pojedina poglavlja. Tako je i za ovo podignuta ljestvica dosta visoko - rekao je Božović obraćajući se parlamentu.

Istakao je i da je neke od preporuka u pogledu promjene ustava završila Srbija.

- Nijesam ovdje da diskutujem da li je tamo bilo lakše ili nije i koliko je to urodilo plodom, ne želim da poredim nivo vladavine prava - ali sigurno nam nijesu, ako govorimo o formalno-pravnoj ispunjenosti pretpostuavki, išle na ruku i te ustavne izmejne koje su bile u državama kandidatima - a da mi, koji nesporno jesmo predvodnik evropskog procesa, to još nijesmo završili - rekao je Božović.

Smatra i da je pozicija Državnog tužilaštva iduća stavka koja će biti važna za istaći, a da će s pravom biti kritikovana.

- Da li ovime dajemo prevelika ovlašćenja Državnom tužilaštvu? Sva ovlašćenja koja mi dajemo ili prenosimo u Ustavu su već sadržana i Zakonom o državnom tužialštvu i Zakonom o sudskom savjetu i sudijama... Mi izuzev pozicije ministra pravde gotovo da ne uvodimo nijednu značajniju izmjenu... - rekao je Božović.

Strogi kriterijumi zbog odnosa vlasti i opozicije

On je decidan da upravo u Skupštini leži izvor i korijen svake izmjene i Ustava i zakona i, kako je rekao, prije svega dogovora i opozicije.

- Uvijek želim da govorim što je moguće iskreno i otvoreno, a naravno, jako je važno da danas ovdje budemo otvoreni. Posljedica nedovoljnog sluha i konstruktivnih dijaloga između vlasti i opozicije, unazad maltene od nastanka višepartizma u Crnoj Gori, doveli su do ovako strogih kriterijuma EK. Da se ne bi desilo da neka nova većina mijenja zakone, u nekim savremenim državama EU maltene diskreciono pravo ministra pravde je da razriješi vrhovnog državnog tužioca - naveo je ministar pravde.

Najrazvijenije države to rade, no, kako je dodao, isto tako je u direktnim razgovorima sa tim kolegama ministrima pravde govoreno da se to nije radilo i da je to nezamislivo bez dogovora vlasti i opozicije.

- Pokušajmo da se stavimo u poziciju naših međunarodnih partnera koji razmišljaju da li bi taj nivo dogovora bio ili će biti u Crnoj Gori. Zato je ljestvica podignuta visoko - ukazao je Božović.

Jedini prigovor - posao je trebalo završiti ranije

I predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović rekao je da Crna Gora u ovom procesu primorana da podiže ljestvicu iznad standarda.

- Znamo da se tužilac birao na svakoj sjednici Vlade, mogao se izabrati i smijeniti svakog četvrtka. Naravno, to je pitanje povjerenja - a ja bih rekao da se ovdje radi o pitanju nepovjerenja i potrebe da podignete standard na ljestvicu koja će, moguće, izazvati određenu prirodu problema, ali to je nešto što je zahtjev pred kojim treba odgovorno pristupiti i dati podršku - naveo je on.

Udruženje pravnika je, kako je naglasio, sa ambasadorom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom imalo sastanak neposredno prije utvrđivanja nacrta.

- Jedini naš prigovor je bio da se ovo trebalo završiti ranije - istakao je Radulović.

I liderka Crnogorskog foruma Jelena Marković smatra da paket amandmana na Ustav predstavlja značajan i neophodan korak u usklađivanju ustavno-pravnog sistema sa standardima Evropske unije i preporukama međunarodnih tijela usmjerenih na ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 17.

„U Tužilačkom savjetu mogući model profesionalne samouprave“

Milorad Gogić, bivši sudija Ustavnog suda i aktuelni savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, rekao je da se bavio sastavom Tužilačkog savjeta.

- Zasmetalo mi je da iz ovih ustavnih promjena ne vidim pojačanu odgovornost u odnosu na nezavisnost koja se daje u radu Državnog tužilaštva. O tome sam govorio i pisao posebno u dijelu sastava Tužilačkog savjeta - gdje ima većinu. Ne želeći da stvorimo Tužilaštvo kao esnafsku organizaciju, da samo o sebi odlučuje. Tražio sam check  in balance ravnotežu između nezavisnosti i odgovornosti. Imao sam u vidu preprouke koje Evropske komsiije i standarde vezane za poziciju tužilaštava u Evropi. Ti standardi su različiti od zemlje do zemlje - naveo je on.

U Italiji, kako je rekao, imamo istu poziciju tužilaštva kao i suda.

- Ovim amandmanima većinu u Tužilačkom savjetu imaju tužioci koje biraju njihove kolege. Takav model, po mom mišljenju, nije zaštita nezavisnosti već tu vidim i mogući model profesionalne samouprave - naveo je on.

Prekomjerna koncentracija institucionalne moći u TS

On je naglasio da je jedan od amandmana da Tužilački savjet ima predsjednika i devet članova, kao što je predviđeno za Sudski savjet jer nema, kako je podvukao, ustavnog razloga da Tužilački ima širi sastav od Sudskog savjeta.

- Sudski savjet predstavlja ustavni organ sudske vlasti, dok Državno tužilaštvo nije posebna grana vlasti. Zato nije opravdano da ima širi sastav od organa koji predstavlja sudsku vlast - istakao je on.

Vrhovni državni tužilac ne bi, ističe on, trebalo da bude predsejdavajući, odnosno predsjednik TS.

- Predlažem da se Ustavom propiše da predsjednika Tužilačkog savjeta biraju članovi TS između sebe, većinom glasova, ali iz reda uglednih pravnika - istakao je on.

To rješenje, kako je rekao, nepotrebno koncentriše dvije najvažnije funkcije u jednoj osobi. VDT rukovodi, ističe on, cjelokupnom tužilačkom organizacijom, dok TS odlučuje o izboru, napredovanju, disciplinskoj odgovornosti državnih tužialaca.

- Spajanjem ove dvije funkcije stvara se prekomjerna koncentracija institucionalne moći. Takvo rješenje nije prihvaćeno kod Sudskog savjeta, a predsjednik Vrhovnog suda nije predsjednik Sudskog savjeta pa ne postoji ustavno-pravni razlog da se za TS propiše drugačije rješenje koje dodatno centralizuje odlučivanje u TS - naveo je Gogić.

Članovi TS da ne budu rukovodioci tužilaštava

On predlaže i da članovi TS iz redova državnih tužilaca ne bi trebalo da budu rukovodioci državnih tužilaštava.

- Predlažem da se Ustavom propiše da članovi TS iz reda državnih tužilaca budu državni tužioci koje biraju njihove kolege, ali da rukovodioci ne mogu biti birani jer imaju veći upravljački mehanizam i ovlašćenja. Njihovo članstvo u TS dodatno bi koncentrisalo institucionalni uticaj, Sudski savjet predstavlja primjer gdje su sudije a ne predsjednici sudova - naveo je Gogić.

Ministar pravde podložan kontroli parlamenta, predstavnik resora nije

On je stava da bi ministar pravde trebalo da bude član Tužilačkog savjeta.

- Predlažem da umjesto jednog predstavnika organa državne uprave nadležne za poslove pravosuđa, kako piše u amandmanima, kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu, član TS bude ministar pravde. Predstavik Ministarstva pravde nema neposredni demokratski legitimitet niti političku odgovornost - istakao je Gogić.

Nasuprot tome, kako je konstatovao, ministar pravde je odgovoran Skupštini i podložan kontroli parlamenta.

- Članstvo u TS predstavljalo bi dobar mehanizam ravnoteže između nezavisnosti i odgovornosti koju ja ovdje ne vidim u mjeri u kojoj bi trebalo da bude, a ne političku kontrolu nad Državnim tužilaštvom - istakao je Gogić.

Tražiti mišljenje VK

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović rekao je da moramo voditi računa o tome da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli, te ocijenio da ovo rješenje može biti dovedeno u pitanje sa stanovišta te odredbe.

- U mišljenju Venecijanske komisije (VK), pored ostalog, stoji da se sastav organizacije urede Ustavom, ali se ne daje gotov model. O tome se mora voditi računa. Sugerisao bih da promislite o mogućnosti da još jednom javnost bude upoznata sa prijedlogom Gogića - rekao je on.

Postoji, kako je rekao, razliika u definiciji Sudskog i Tužilačkog organa u ustavnoj definiciji.

- Državno tužilaštvo je jedinstven i samostalan organ, a kod Sudskog savjeta se kaže nezavistan. I u podjeli vlasti, Tužilaštvo pripada izvršnoj vlasti. Ono nije posebna grana vlasti - istakao je Radulović.

On je poručio i da je u pogledu pozicije ministra pravde nespojiva analogija između Sudskog i Tužilačkog savjeta.

- Jer je svojevremeno ministar pravde bio taj koji je predlagao tužioce na sjednicama Vlade... Naravno, sada pomjeramo kriterijume i idemo na veću ljestvicu međunarodnog standarda. Odista ste s pravom skrenuli pažnju na ovo rješenje i mislim da imamo dovoljno vremena da još jednom promislimo o dodatnom modelu ovog amandmana ne narušavajući ono što je naša međunarodna obaveza - rekao je Radulović.

On bi, kaže, bio u uvjerenju ili nadi da dobijemo mišljenje VK.

- Jer ono što je princip je da ovdje ne postoji standard i ono što je predloženo nije standard nego proizvod trenutnog rješenja - dodao je on.

Predstavnik resora u TS može biti ministar

Ministar pravde Bojan Božović je rekao da ne znači da predstavnik Ministarstva pravde u Tužilačkom savjetu ne može biti ministar pravde.

- Praksa je, kod prethodnih ministara - a i kod mene, bila da to ne bude ista osoba jer je ministar pravde već bio u Sudskom savjetu. Išao sam tom logikom da članstvo u Tužilačkom savjetu preuzme i trenutno obnaša generalni direktor Direktorata Stevan Brajušković jer sam smatrao da tako funkcija generalnog direktora, koja traje duže od funkcije ministra pravde, ipak daje određeni vid kontinuiteta između uloge Ministarstva pravde i veze sa državno-tužilačkom organizacijom - naglasio je Božović.

Opet, kako je rekao, bivalo je i drugačjih praksi - da to bude državni sekretar koji po funkciji prati sudbinu ministra.

- Prethodni saziv Tužilačkog savjeta imao je u svom sastavu advokate sa kvote uglednih pravnika. Tada smo od strane Državnog tužilaštva imali značajan otpor jer su tužioci smatrali da je to konflikt interesa jer su advokati suprotna strana u odnosu na državne tužioce koji njihov rad treba da ocjenjuju - naveo je Božović.

No, kako je rekao, sa druge strane dolazimo do druge krajnosti - potencijalnog problema esnafske solidarnosti i preglasavanja uvijek državnih tužilaca u odnosu na ostatak Tužilačkog savjeta.

- Vremenski okviri nam ne idu u prilog. To je jedan veliki teret kod poslanika, nebitno da li pripadaju vlasti ili opoziciji - dodao je on.

Ustavne promjene, podvukao je, žele da vide kao jedno od ispunjenja obaveza na evropskom putu.

- Jer ne želimo da izgubimo još pet 10 ili 15 godina u pregovaračkom procesu. Podsjećam na činjenicu koliko je ovo važan momenat za sve nas i za Crnu Goru - poručio je ministar pravde.

Cajtnot

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić istakao je da su predložene ustavne promjene u javnom prometu sigurno pola godine.

- Mislim da je odgovornost na Vladi, parlamentu i stručnoj javnosti zašto o ovome nijesmo razgovarali ranije i zašto neke dileme nijesmo riješili ranije - nego smo sad u cajtnotu i teško je pristupiti dobroj analizi svih ideja koje su se danas ovdje čule - rekao je Nikolić.

Boji se, kaže, da su rokovi kratki i da nam ne idu u prilog.

- Imamo taj tekst i znamo da nam je obaveza na evropskom putu da to završimo. Postigli smo politički dogovor oko toga. Za narednu fazu valja uključiti one koji su eksperti iz Venecijanske komisije i ostalih stručnih i savjetodavnih tijela i čuti njihova razmišljanja o tome kako vide ove nove postavke - dodao je on.

Jačanje lične odgovornosti

Crnogorski forum, kako je saopštila Marković, predložio je prije pola godine dopunu člana 10 Krivičnog zakonika koja se odnosni na povredu Ustava. Ovim se, kako je rekla, obuhvata svako svjesno i namjerno kršenje Ustava Crne Gore jasno utvrđuje krivičnu odgovornost nosilaca javnih funkcija, te osigurava efiksana primjerena odluka Ustavnog suda i omogućava sudu da u okviru svojih nadležnosti predloži zabranu obavljanja javne funkcije za učinioce kvalifikovanog djela.

- Službeno ili odgovorno lice koje svjesno ili namjerno djeluje protivno izričitim odredbama Ustava, čime ozbiljno ugrožava ustavni poredak, vladavinu prava ili prava i slobode građana, kazniće se zatvorom od dvije do pet godina. Ako je djelo učinjeno sa namjerom pribavljanja koristi ili nanošenja štete kazna iznosi tri do osam godina - piše u prijedlogu Crnogorskog foruma.

Sud, kako je dodala Marković, može pored izricanja kazne zatvora predložiti nadležnim organima zabranu obavljanja javne funkcije u skaldu sa važećim propisima.

- Potrebno je jačanje ustavnosti i lične odgovornosti. U praksi su zabilježeni slučajevi da organi državne uprave mogu ignorisati odluke Ustavnog suda - upozorila je Marković.

Konstantno, kako je rekla, svjedočimo kršenju Ustava sa najviših funkcija.

- Bez obzira što su u pitanju funkcije onih koji imaju imunitet. Poručujemo da ćemo čekati i sačekati. Trudimo se da sva kršenja Ustava od 2006. godine ne ostanu nekažnjena - poručila je Marković.

Ocijenila je da je Ustavni odbor u obavezi da razmotri njihov prijedlog.

Javna rasprava o ovom setu ustavnih izmjena bi trebalo da traje do 10. avgusta.

Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je na kraju sjednice da će Ustavni odbor pažljivo razmotriti sve sugestije i prijedloge u pisanoj formi, kako bi konačan tekst amandmana bio što kvalitetniji i doprinio jačanju ustavnog poretka, vladavine prava, nezavisnosti institucija i nastavku evropskog puta Crne Gore.