Božović: Sudska grana da ide svojim tokom i da nalazimo druge vidove saradnje - a ne kroz učešće ministra pravde u Savjetu

Sudska grana vlasti trebalo bi da se razvija i ide svojim tokom, a upliv politike, pa i kroz najbolju namjeru izvršne vlasti, da bude dio prošlosti i da nalazimo druge vidove saradnje, kopče i spone između njih - a ne kroz učešće ministra pravde.

To je, tokom rasprave o Nacrtu amandmana na Ustav, ocijenio ministar pravde Bojan Božović.

On je ukazao da je jedan dio prepruka Evropske komisije (EK) prema Crnoj Gori star gotovo desetak godina, te naglasio da tu upravo misli na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu. Ta preporuka je, prema njegovom mišljenju, bila relativno jednostavna za ispuniti.

- Govoriću o prednostima i manama i zašto možda već ranije nije prihvaćena. Da uzmemo najbolju sliku: da razlog nije bilo odsustvo uticaja politike na rad Sudskog savjeta, potpuno racionalan razlog bio je da kažemo da je ministar pravde neko ko će, ako ništa drugo, zastupati interese Sudskog savjeta na sjednicama Vlade, govoriti o predloženom zakonu o budžetu, osluškivati potrebe Sudskog savjeta i biti spona Ministarstva pravde i Vlade i sudske strane vlasti... Međutim EK je kroz godine koje su tekle smatrala da je neophodno da sudska grana vlasti unutar sebe ima tijelo koje će biti vlada te grane vlasti  (upravo Sudski savjet), a da kao što iz zaknodavne vlasti nemamo nikoga u unutar izvršne, nije logično ni da u Sudskom savjetu bude predstavnik neke druge grane vlasti - naveo je Božović.

Izmjene Zakona nijesu bile dovoljne

Pokušavali su, kaže on, doći do načina da bez promjena Ustava isključe učešće ministra pravde iz Sudskog savjeta.

- Smatrali smo da će biti dovoljno kroz izmjene zakona gdje ministar pravde ne bi učestvaovao u izboru sudija, pokretanju postupaka etičke ili disciplinske odgovornosti i svemu onome što je s pravom nedopustivo da neko iz izvršne vlasti čini prema sudskoj grani. Međutim, u našem Ustavu ne postoji distinkcija u ovlašćenjima članova Sudskog savjeta. Jasno stoji da su svi članovi Sudskog savjeta ovlašćeni da vrše one nadležnosti koje su pripisane Sudskom savjetu, a da ništa manja ni veća prava ne bi mogao imati član Sudskog savjeta iz pozicije ministra pravde - pojasnio je Božović.

Zbog toga, decidan je on, nije bilo moguće premostiti ovaj nedostatak kroz Zakon o sudskom savjetu i sudijama, iako su, kako je naglasio, to više puta željeli.

- Sa punim pravom mislim da sudska grana vlasti treba da se razvija i ide svojim tokom i da upliv politike, pa i kroz najbolju namjeru izvršne vlasti, treba da bude dio prošlosti i da nalazimo druge vidove saradnje, kopče i spone između ovih grana vlasti - a ne kroz učešće ministra pravde. U skladu sa tim i kritijerumi koje je EK postavljala prema budućim državama kandidatima i članicma kroz vrijeme je raslo... - rekao je Božović.

Ljestvica visoko podignuta

Zna, kako je naveo, da ćemo u narednim danima čuti brojne primjere gdje je mnogo veći upliv zakonodavne i izvršne vlasti u rad sudske grane vlasti nego što je ovo o čemu mi raspravljamo.

- Međutim, unutar EU su važila neka pravila prije 10, 15, 20 godina koja su danas mnogo strožija. Znate jako dobro da ste usvojili i neke predloge zakona koji su sadržali direktive koje još nijesu na snazi unutar svih država članica - ali to nam je bio i jeste uslov da zatvorimo pojedina poglavlja. Tako je i za ovo podignuta ljestvica dosta visoko - rekao je Božović obraćajući se parlamentu.

Istakao je i da je neke od preporuka u pogledu promjene ustava završila Srbija.

- Nijesam ovdje da diskutujem da li je tamo bilo lakše ili nije i koliko je to urodilo plodom, ne želim da poredim nivo vladavine prava - ali sigurno nam nijesu, ako govorimo o formalno-pravnoj ispunjenosti pretpostuavki, išle na ruku i te ustavne izmejne koje su bile u državama kandidatima - a da mi, koji nesporno jesmo predvodnik evropskog procesa, to još nijesmo završili - rekao je Božović.

Smatra i da je pozicija Državnog tužilaštva iduća stavka koja će biti važna za istaći, a da će s pravom biti kritikovana.

- Da li ovime dajemo prevelika ovlašćenja Državnom tužilaštvu? Sva ovlašćenja koja mi dajemo ili prenosimo u Ustavu su već sadržana i Zakonom o državnom tužialštvu i Zakonom o sudskom savjetu i sudijama... Mi izuzev pozicije ministra pravde gotovo da ne uvodimo nijednu značajniju izmjenu... - rekao je Božović.

Strogi kriterijumi zbog odnosa vlasti i opozicije

On je decidan da upravo u Skupštini leži izvor i korijen svake izmjene i Ustava i zakona i, kako je rekao, prije svega dogovora i opozicije.

- Uvijek želim da govorim što je moguće iskreno i otvoreno, a naravno, jako je važno da danas ovdje budemo otvoreni. Posljedica nedovoljnog sluha i konstruktivnih dijaloga između vlasti i opozicije, unazad maltene od nastanka višepartizma u Crnoj Gori, doveli su do ovako strogih kriterijuma EK. Da se ne bi desilo da neka nova većina mijenja zakone, u nekim savremenim državama EU maltene diskreciono pravo ministra pravde je da razriješi vrhovnog državnog tužioca - naveo je ministar pravde.

Najrazvijenije države to rade, no, kako je dodao, isto tako je u direktnim razgovorima sa tim kolegama ministrima pravde govoreno da se to nije radilo i da je to nezamislivo bez dogovora vlasti i opozicije.

- Pokušajmo da se stavimo u poziciju naših međunarodnih partnera koji razmišljaju da li bi taj nivo dogovora bio ili će biti u Crnoj Gori. Zato je ljestvica podignuta visoko - ukazao je Božović.

Jedini prigovor - posao je trebalo završiti ranije

I predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović rekao je da Crna Gora u ovom procesu primorana da podiže ljestvicu iznad standarda.

- Znamo da se tužilac birao na svakoj sjednici Vlade, mogao se izabrati i smijeniti svakog četvrtka. Naravno, to je pitanje povjerenja - a ja bih rekao da se ovdje radi o pitanju nepovjerenja i potrebe da podignete standard na ljestvicu koja će, moguće, izazvati određenu prirodu problema, ali to je nešto što je zahtjev pred kojim treba odgovorno pristupiti i dati podršku - naveo je on.

Udruženje pravnika je, kako je naglasio, sa ambasadorom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom imalo sastanak neposredno prije utvrđivanja nacrta.

- Jedini naš prigovor je bio da se ovo trebalo završiti ranije - istakao je Radulović.

I liderka Crnogorskog foruma Jelena Marković smatra da paket amandmana na Ustav predstavlja značajan i neophodan korak u usklađivanju ustavno-pravnog sistema sa standardima Evropske unije i preporukama međunarodnih tijela usmjerenih na ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 17.

„U Tužilačkom savjetu mogući model profesionalne samouprave“

Milorad Gogić, bivši sudija Ustavnog suda i aktuelni savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, rekao je da se bavio sastavom Tužilačkog savjeta.

- Zasmetalo mi je da iz ovih ustavnih promjena ne vidim pojačanu odgovornost u odnosu na nezavisnost koja se daje u radu Državnog tužilaštva. O tome sam govorio i pisao posebno u dijelu sastava Tužilačkog savjeta - gdje ima većinu. Ne želeći da stvorimo Tužilaštvo kao esnafsku organizaciju, da samo o sebi odlučuje. Tražio sam check  in balance ravnotežu između nezavisnosti i odgovornosti. Imao sam u vidu preprouke koje Evropske komsiije i standarde vezane za poziciju tužilaštava u Evropi. Ti standardi su različiti od zemlje do zemlje - naveo je on.

U Italiji, kako je rekao, imamo istu poziciju tužilaštva kao i suda.

- Ovim amandmanima većinu u Tužilačkom savjetu imaju tužioci koje biraju njihove kolege. Takav model, po mom mišljenju, nije zaštita nezavisnosti već tu vidim i mogući model profesionalne samouprave - naveo je on.