Ministar pravde Bojan Božović smatra da to što nadležni ne mogu da uđu u trag spomeniku četničkom komandantu i ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću nije dokaz da pravna država ne funkcioniše.
- Preteška je kvalifikacija da pravna država ne funkcioniše, ali osjetljivost postupka je dovela do nesprovođenja zakona u pravom smislu riječi. Vjerovatno je riječ, da li o nedostatku komunikacije, ali daleko od toga da podržavam... Mislim da će nadležne institucije nastaviti rad u postupku i da će ubrzo otkriti gdje se nalazi spomenik - rekao je Božović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Ministar je poručio da ostaje na stanovištu beranskog Osnovnog državnog tužilaštva u ovom slučaju.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je obaveza policije da prikupi dokaze o krivičnom djelu.
- Volio bih da u Crnoj Gori ispune svi svoje zakonske obaveze. Kolege iz nadležnog tužlaštva su saopštile da su dali nalog policiji da se spomenik oduzme. Tu mi je najveća dilema zašto uopšte čekamo nalog. ako dokazujemo konkretno krivično djelo, policija je mogla samoinicijativno da reaguje - ocijenio je Radonjić.
Tužilaštvo, kako je rekao, ne izvršava to rješenje suda, već policija može da oduzme predmet izvršenja.
- Organ otkrivanja je policija i samim tim prikupljanja dokaza - rekao je Radonjić.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević kazala je da je donekle porazno kako se odvija priča sa spomenikom, ali nije htjela dalje da komentariše slučaj.
- Ne možemo prebacati krivicu na tužilaštvo i sudstvo. Treba da postoji koordinacija između nadležnih organa - kratko je rekla Kovačević.
Advokat Ante Nobilo kazao je da nije detaljno upućen u ovaj slučaj, ali je kazao da ako država ne funkcioniše to znači da nema političke volje.
- Da je čvrsta politička volja, ne bi bilo opstrukcija - zaključio je Nobilo.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović o potrazi za spomenikom Đurišiću: Preteška kvalifikacija da pravna država ne funkcioniše; Radonjić: Policija mogla samoinicijativno da reaguje

Ante Nobilo, advokat i savjetnik odbrane bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kazao je da je u sirovom materijalu Specijalnog državnog tužilaštva izbrisan dio skaj komunikacije koji idu u prilog odbrani.
- Tužilac je propustio dokaze koji idu u prilog odbrane da dostave odbrani. Mi smo u milion i 200.000 skaj poruka, pronašli poruke koje su oslobađajuće za Katnića, koje govore da ne da nije bio član OKG, već su ga Radoje Zvicer i ostali planirali ubiti. Iz poruka apsolutno možemo zaključiti da su Katnić i Zvicer na suprostavljenim stranama. Neke poruke tužilac Miloš Šoškić je izvlačio iz konteksta, na način da je brisao razgovore - tvrdi Nobilo.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević kazala je da tužilaštvo dostavlja sirovi materijal sudu, na šta je Nobilo rekao da je u sud stigao sadržaj komunikacije u kojoj fali dio prepiske.
- Mi smo Vijeću suda zatražili da direktno iz Francuske nabavi originalne poruke - rekao je Nobilo.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić tvrdi da se SDT ne bavi falsifikovanjem dokaza.
- Nema šanse da je SDT dostavilo sudu falsifikovanu prepisku. Ako kolege iz Katnićevog pravnog tima tumače komunikacije na drugi način, to je njihovo pravo - rekao je Radonjić.
<h2>"Katnić ništa nije znao o dolasku Belivuka"</h2>
Nobilo napominje i da je Katnić apsolutno čist u slučaju ulaska Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru. Ističe da je Katnić službenim kanalima od policije dobio informacije o ovom slučaju.
- Katniću se ne stavlja na teret da se družio sa Belivukom, ili da ga je pustio u Crnu Goru. Katnić ništa nije znao o dolasku Belivuka, sve što se zabilježilo u javnoj komunikaciji dobio je pismeno od policije. Ni na koji način nije bio uključen u akciju, osim što je bio informisan - naglasio je Nobilo.
Advokat je rekao i da ne zna u kakvim su danas odnosima Katnić i pritvoreni bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.
- Vidim ih u sudnici kako sjede i to je sve - kazao je Nobilo.
<h2>Nobilo: Svako suđenje može završiti u roku od godinu</h2>
Nobilo smatra da se svako suđenje može završiti u roku od godinu dana.
- Mislim da imate manjak sudnica. Drugo, mislim da se pritvori određuju i kada ne bi trebalo i treće u visokoprofilnim predmetima treba preći na koncentrirano suđenje. Tvrdim da se svako suđenje može završiti unutar godinu dana - kazao je Nobilo u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić smatra da se situacija sa glavnim pretresima popravila u posljednjih pola godine-godinu.
- Neki predmeti su uhvatili kontinuitet, kao što je u slučaju Vesne Medenice - rekao je Radonjić, navodeći da postoje i zloupotrebe od strane optuženih i stručne službe optuženih.
Napomenuo je da je još mali procenat prvospepenih presuda.
- Odgovornost nosi dijelom sud, dijelom stručna odbrana... Smatram da je sudsko vijeće u nekim situacijama moglo da iskoristi ZKP i trebalo da stavi predmete u fokus kako bi ih završilo na vrijeme - ocijenio je Radonjić.&nbsp;
Nada se, kako je rekao, da će početkom godine dobiti nove prostorije SDT-a.
Sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević kazala je da su rezultati rada Specijalnog odjeljenja dobri u posljednje dvije godine.
- Krajem juna imali smo završenih 47 predmeta, a na današnji dan ih imamo 50. U čitavoj prethodnoj godini ih je bilo 43 - saopštila je Kovačević, dodajući da slijedi učinkovitiji period.

Nobilo o slučaju Katnić: Sudu dostavljen materijal iz kojeg je izbrisan dio skaj komunikacije; Radonjić: SDT se ne bavi falsifikovanjem dokaza

Beograd i dalje ćuti na zahtjev Crne Gore za izručenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, koji je 2016. pravosnažno osuđen zbog organizovanog kriminala. Marović, a to su potvrdile i brojne dosadašnje medijske objave, uprkos međunarodnoj potjernici, slobodno šeta Beogradom. Apsolutna zastara izvršenja zatvorske kazne Maroviću nastupa u oktobru 2026.&nbsp;
- Ministarstvo pravde je u maju 2025. godine uputilo ponovni upit - urgenciju Ministarstvu pravde Republike Srbije kojom je zatražilo informacije o postupanju po zahtjevu Crne Gore za izručenje imenovanog, pozivajući se istovremeno na naša prethodna zvanična obraćanja povodom predmetne stvari. Do danas nijesmo primili odgovor nadležnih organa Republike Srbije u ovom predmetu - kazali su Portalu ETV u Ministarstvu pravde kojim rukovodi Bojan Božović.&nbsp;
Kako ističu, Ministarstvo pravde je u prethodnom periodu u više navrata obavještavalo javnost u odnosu na predmet izručenja Svetozara Marovića u dijelu nadležnosti ovog ministarstva.
- Podsjećanja radi, u odnosu na Svetozara Marovića je na snazi međunarodna potjernica NCB Interpola Podgorica, kao i zahtjev za izručenje koji je Republici Srbiji upućen još 2019. godine - naveli su za Portal ETV&nbsp;
<h2>KRIVICU PRIZNAO</h2>
Svetozar Marović je 2016. godine, nakon priznanja krivice, osuđen zbog vođenja kriminalne grupe koja je nanijela višemilionsku štetu opštini Budva. Ipak, prije nego što je započeo izdržavanje zatvorske kazne, Marović je napustio Crnu Goru i sklonio se u Srbiju.
Uprkos tome što se nalazi pod međunarodnom potjernicom, Marović se – prema brojnim medijskim izvještajima – godinama nesmetano kreće po Beogradu.
<h2>VUČIĆ KAŽE DA NIJE DO NJEGA</h2>
U maju ove godine, povodom novog crnogorskog zahtjeva, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da on lično ne odlučuje o izručenju.
- Pravosudni organi Srbije, u skladu sa Ustavom, evropskim i svjetskim poveljama, odlučuju o izručenju traženih osoba – kazao je Vučić, odgovarajući na pitanje novinara na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani.
<h2>BEZ POMAKA DEVET GODINA</h2>
Prošlo je devet godina od kada je Crna Gora pravosnažno osudila Svetozara Marovića, a zahtjevi za njegovo izručenje i dalje ne nailaze na odgovor iz Srbije. Zvanični Beograd ćuti, dok bivši visoki funkcioner DPS-a, i pored optužbi i kazne, i dalje izbjegava pravdu.
<h2>ZASTARA</h2>
Pravosnažno osuđenom Svetozaru Maroviću, 10. oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara izvršenja kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci. Tada Maroviću Beograd više ne mora biti alternativa, jer će moći kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru.

Miraš Dušević

Beograd odbija da izruči Svetozara Marovića, apsolutna zastara kazne nastupa 10. oktobra 2026.

Vlada premijera Milojka Spajića, sa rekordna 32 člana, ispunila je svega 61,1 odsto planiranih obaveza u prvoj polovini godine. Iako je riječ o skoro deset procenata boljoj realizaciji u odnosu na isti period 2024, pojedini ključni resori značajno su podbacili. Među njima je i Ministarstvo pravde, koje je sprovelo tek 33,3 odsto planiranih aktivnosti. Programom rada Vlade za prva dva kvartala 2025. godine planirano je 229 aktivnosti, a realizovano je 140. Godinu ranije od planirane 194 aktivnosti, ostvarene su 102.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43" data-rendition-name="original" width="3264" height="2818" loading="lazy" alt="Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine"> <figcaption>Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine</figcaption> </figure>  Nijednu obavezu nijesu ispunila četiri resora - Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstvo dijaspore. Ispod 50 odsto realizacije bili su resori pravde (33,3 odsto), poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (38,5 odsto), zdravlja (40 odsto), regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (40 odsto), te energetike i rudarstva (42,9 odsto). <h2>Pravda zakazala</h2> Posebno zabrinjava slab učinak Ministarstva pravde, s obzirom na ključnu ulogu resora Bojana Božovića u ispunjavanju uslova za zatvaranje Poglavlja 23 (vladavina prava) i doprinos reformama presudnim za ubrzanje evropskog puta Crne Gore. U prvoj polovini godine ovo Ministarstvo je od devet planiranih obaveza ostvarilo svega tri: pripremilo je Strategiju digitalizacije pravosuđa 2025–2028. sa Akcionim planom za period 2025–2026, zatim Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024–2027. za 2024. godinu, te Analizu efikasnosti sistema izvršenja za period januar–decembar 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68" data-rendition-name="original" width="871" height="450" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2025.(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, ono što je trebalo da se razmatra na Vladi, a nije još na stolu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, čiji je nacrt 11. juna ove godine upućen na javnu raspravu. Čeka se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, za koji Vlada navodi da je pripremljen, ali da nakon usklađivanja sa Evropskom komisijom tek treba da bude procesuiran. Nijesu finalizovani ni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Prijedlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o računarskom kriminalu o unaprijeđenoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ljubljansko-haške konvencija o međunarodnoj saradnji u istrazi i gonjenju krivičnog djela genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina. Izostao je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije izvršenja krivičnih sankcija (2023 -2026) za period 2025 -2026, sa Izvještem o implementaciji Akcionog plana za 2024. godinu. Podsjećamo, Božović je naslijedio Andreja Milovića koji je razriješen na prijedlog premijera Spajića uz obrazloženje da "nije bio na liniji &nbsp;prioriteta Vlade", da je svojim djelovanjem "narušio ukupan ugled cijele Vlade i parlamentarne većine", ali i da "nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima". Međutim, vrijeme i statistika demantovali su premijera. Krajem jula prošle godine Milović je razriješen, ali je ostavio resor sa 86,7 odsto obavljenih zadataka, odnosno od 15 realizovano je 13 planiranih aktivnosti za prvih šest mjeseci 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5" data-rendition-name="original" width="912" height="663" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2024.</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>Stagnacija</h2> Štaviše, upravo u njegovom mandatu usvojen je set zakona neophodnih za pozitivno mišljenje Evropske unije o ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR). Nakon toga, Milović je sam pozvao Spajića da zbog, kako je objasnio, pritiska koje trpi iz Pokreta Evropa sad i dijela vladajuće većine, u najkraćem roku podnese inicijativu Skupštini da ga razriješi sa te funkcije, što je premijer i učinio. Crna Gora je tada ušla u novu fazu pregovora sa EU, obezbijedivši pozitivan IBAR. Godinu &nbsp;kasnije, međutim, zvanični podaci ne govore u prilog ozbiljnoj posvećenosti evropskom putu. Tome u prilog govode i podaci koje je objavio Radio Slobodna Evropa - u prvoj polovini prošle godine Vlada je ispunila 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević, međutim, za ANtenu M je kazala kako nijesu usporili tempo, "već su preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji".&nbsp; Čak i njen resor bilježi blagi pad u realizaciji planiranih aktivnosti u prva dva kvartala ove godine. Za razliku od prošlogodišnjeg stoprocentnog učinka, u prvoj polovini 2025. MEP je ostvario pet od predviđenih šest obaveza, odnosno 83,3 odsto. <h2>Najuspješniji</h2> S druge strane, samo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ispunilo je sve četiri planirane obaveze u prvoj polovini godine.&nbsp; Među najuspješnijima po stepenu realizacije ističu se i Ministarstvo ekonomskog razvoja (95,2 odsto), Ministarstvo saobraćaja (90 odsto), Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija koje je skoro dupliralo učinak u odnosu na prošlu godinu (86,7 odsto), Ministarstvo vanjskih poslova (80 odsto)...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6" data-rendition-name="original" width="1085" height="807" loading="lazy" alt="Ministarstva - realizacija aktivnosti"> <figcaption>Ministarstva - realizacija aktivnosti</figcaption> </figure>  Prosjek su popravili Ministarstvo finansija - sa lanjskih 50 odsto podiglo realizaciju na 68,8 odsto, dok je Ministarstvo javne uprave napredovalo sa 20 na 50 odsto ostvarenih obaveza. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je na 57,1 odsto ispunjenih aktivnosti. Ministarstvo odbrane je od osam planiranih obaveza realizovalo šest, odnosno 75 odsto, a Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava od devet šest, odnosno 66,7 odsto. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo je 10 od 17 aktivnosti, što čini 58,8 odsto, dok je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 13 predviđenih završilo sedam, odnosno 53,8 odsto. Ministarstvo turizma koje vodi Simonida Kordić ispunilo je polovinu obaveza od zadatih 12. <h2>Evaluacija rada i promjene</h2> Spajić je više puta isticao da su svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će, kako je rekao, zavisiti konačne odluke. Poručio je da će oni koji ne budu dobro radili biti smijenjeni. Međutim, to se još nije desilo. Portal ETV je ekskluzivno početkom avgusta objavio dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je, i pored slabašnog učinka njegovog resora, &nbsp;i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp; Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović koji je dobio prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), te ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp; Prema informacijama koje je Portal ETV nedavno objavio, premijer je riješen je da uskoro uđe u rekonstrukciju Vlade. Informacije od više izvora iz Spajićevog Pokreta Evropa sad govore da mjesta u izmijenjenoj Vladi neće biti za nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali da će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ministarstvo pravde od visokog učinka do začelja: Božovićev resor ispunio trećinu obaveza

Vlada Crne Gore je ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji planiranih za prvu polovinu ove godine. U prvoj polovini prošle godine ispunila je 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Ukupan broj obaveza planiranih do kraja juna iznosi 190.
- Zaključno sa 29. julom od 190 obaveza realizovano je 123 - navodi se u odgovoru Ministarstva evropskih poslova Radiju Slobodna Evropa.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević za Antenu M kaže da je, kada govorimo o učinku Vlade u procesu evropskih integracija u prvih šest mjeseci ove godine, važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje Reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti.
- Upravo te obaveze imaju presudan značaj za ukupan rezultat, jer nas vode zatvaranju pregovaračkih poglavlja dogovorenih sa Evropskom komisijom za ovu godinu. Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate - ističe ministarka evropskih poslova.
Gorčević pojašnjava da je, kada se sagleda šira slika, fokus jasno usmjeren na prioritetne obaveze koje su ključne za zatvaranje poglavlja i sprovođenje Reformske agende u prvoj polovini 2025.
- Sve ostale aktivnosti realizuju se u skladu sa dinamikom predviđenom do 2026. godine. Drugim riječima, nismo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji - napominje Gorčević.
Kada se detaljnije pogleda Izvještaj o ispunjavanju obaveza iz Programa rada Vlade za prvu polovinu 2025. godine, može se uočiti da je procenat izvršenih obaveza Ministarstva pravde 33,3 odsto. Upoređujući ove brojke sa podacima iz istog perioda prethodne godine, kada je taj procenat iznosio 86,7 odsto, uočava se značajan pad u izvršenju obaveza.
Izvor Antene M upućen u materiju, navodi da je Ministarstvo pravde za vrijeme ministra Bojana Božovića postiglo gotovo najgori rezultat od svih resora, sa svega 33 odsto realizovanih aktivnosti, i to niti jedna realizovana aktivnost iz oblasti normative.&nbsp;
- Ovo je izuzetno zabrinjavajući podatak ako se ima u vidu da je Poglavlje 23 najbitnije poglavlje u procesu ulaska Crne Gore u EU, kao i to da je Ministarstvo pravde u 2024. godini realizovalo 13, od 15 planiranih aktivnosti, sa 87 odsto uspješnosti, na osnovu čega je i dobijen IBAR i deblokirano Poglavlje 23, nakon 10 godina stagnacije - navodi izvor Antene M.
Njihov izvor ocjenjuje da razlog neispunjavanja obaveza nije ništa drugo nego nerad i nezainteresovanost.
- Premijer Spajić nije problematizovao to pitanje na Vladi kad se raspravljalo o drugim ministrima, te čudi da koalicioni partneri ovako loše rezultate Božovića ne pominju u trenucima dok im Spajić dijeli packe na racun njihovih ministara”, smatra izvor našeg portala i postavlja pitanje: Ako Spajić govori o meritokratiji i učincima ministara, da li će nakon katastrofalnog učinka smijeniti ministra Božovića, koji u ključnom resoru za ulazak u EU postiže katastrofalne rezultate? - zaključuje se.&nbsp;

Portal ETV

Ministarstvo pravde ispunilo jedva trećinu agende; Gorčević: Nijesmo usporili, nego preusmjerili energiju

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč je poručila da je aktuelnom pravnom i političkom sistemu potrebno jedno vještačenje, kako se ne bi o stvarnom neradu i ukidanju svih normalnosti u političkom životu, mišljenje pripisivalo samo opoziciji ili poslanicima i govorilo se o politikantstvu ili političarenju i načinu da se steknu politički poeni.&nbsp;
Na dnevnom redu Skupštine danas je rasprava o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o sudskim vještacima. Kao predlagač zakona sjednici prisustvuje ministar pravde Bojan Božović.
- Nego da zaista jedna stručna komisija sprovede nadzor nad radom Vlade s obzirom na to da je Skupština Crne Gore izgubila tu jednu od najvažnijih svojih ustavom propisanih uloga - istakla je Vuković-Kuč.&nbsp;
Počelo je, podsjeća ona, nedostatkom ili nedastajanjem javnih rasprava o važnim zakonskim rješenjima ili prijedlozima.&nbsp;
- Došlo se do toga da premijer Spajić više se ne osjeća obaveznim, a niti predsjednik Skupštine dužnim da ga obaveže da se pojavi u određenom vremenu u Skupštini Crne Gore. Mislim da je to tema za vas, ministre pravde, jer je to parekselans tema kojom vi treba i mora da se bavite kako bi ste obezbijedili funkcionalnost sistema -kazala je Vuković-Kuč.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je pitao ministra Božovića što nam znače zakoni, ako sudske odluke ne važe?
- Koliko imamo primjera da je sud neblagovremeno donio odluku, pa i kad je donio, da se po istoj nije postupilo. Iako je zakon obavezujući i obavezuje da radni spor riješi u najkraćem mogućem roku, u konkretnom slučaju mislim na brojna razrješenja direktora - naveo je on.
Zašto se, pita Huter, čekalo dvije godine ili se čeka još i nema pravosnažne odluke?&nbsp;
- Znači, još se vode postupci zbog nezakonitih razrešenja. Imate li ikakav odgovor po pitanju sudskih odluka koja se tiču slučaja Raonića? Imate li sopstveni stav o konkretnom primjeru? &nbsp;- upitao je Huter ministra Božovića.
Govoreći o sudskim sporovima koji dugo traju, u slučaju Borisa Raonića, Vesne Bratić, Božović je odgovorio:
- Moram vam reći da sam nekada i kao član tužilačkog savjeta insistirao kod državnog tužilaštva da se ubrza proces i na više mjesta isticao i pozivao da ne smije biti nikakvog arbitriranja po pitanju sprovođenja sudskih odluka - rekao je on.
Božović je istakao da nikakvog političkog uticaja ne smije biti ni na predstavnike sudstva ni na državnog tužilaštva.&nbsp;
- Moja malenkost ne učestvuje kao što znate čak ni u izboru sudija, što je na kraju krajeva još uvijek moja ustavna obaveza, baš zato da bismo uticaj politike sveli na apsolutni minimum. I ukoliko jedan sudija, jedan državni tužilac kaže i dokaže da sam ja ikad vršio jedan politički uticaj na njeg ili nju, ja ne da ću podnijeti ostavu, nego ću prestati da se bavim pravom - istakao je ministar pravde.

Božović: Ako ijedan tužilac ili sudija kažu da sam vršio pritisak na njih - podnijeću ostavku; Vuković-Kuč: Stručna komisija da sprovede nadzor nad radom Vlade

Kazne zatvora, izrečene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.&nbsp;
Taj dokument je, kako se dodaje u saopštenju, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.
Analiza pravosnažnih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.
Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.
On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.
- Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu - rekao je Božović.
Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.
- Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - istakao je ministar Božović.
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.
Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.
- U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude - 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta - neki su od zaključaka iz analize.
Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr Andrea Mićanović, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.
Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci - nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.

Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

Crnogorske sudije ugled će vraćati odgovornim i stručnim radom, transparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
Ona je, na svečanoj akademiji povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda, kazala da se očekuje da taj sud garantuje pravni poredak, građansku sigurnost i da bude simbol nepristrasne pravde.
- Naš zadatak nije samo da štitimo pravo onda kada nam koristi, već upravo kada nas obavezuje, a to možemo učiniti tako što ćemo ga primjenjivati kao živ mehanizam - rekla je Pavličić.
Kako je kazala, bez obzira na različitost misija koju ima sudstvo i druge dvije grane vlasti u društvu, ipak u osnovi je zajednička odgovornost da se osigura povezan pravni i društveno-ekonomski sistem koji djeluje u jedinstvenoj sinergiji.
- Svaka grana vlasti mora obavljati svoj posao, a ipak biti dio sistema provjere i ravnoteže, kako bi se osiguralo da nijedna od grana vlasti ne postigne previše nekontrolisane ovlasti i moći - navela je Pavličić.
Ona je naglasila da sve tri grane vlasti moraju biti komplementarne, jer nijedna od njih nije „vrhovna“, niti može da funkcioniše odvojeno jedna od druge.
Pavličić je istakla da je sudstvu dato da ispunjava ustavnu obavezu pozivanja drugih na odgovornost.
- Da bi sudska vlast svojom reformom ostvarila ključni doprinos pristupanja Crne Gore jurisdikciji evropskog prava, potrebna je podrška druge dvije grane u dijelu njihovih nadležnosti - rekla je Pavličić.
Ona je poručila društvu i građanima da pravda neće biti slučajnost, kompromis i statistika, već pravo svakog čovjeka i temelj Crne Gore, koji državu treba da odvede u porodicu razvijenih evropskih demokratija.
- Put nam nije lak i udoban, na njemu su brojne prepreke, ali ne treba da se zbog toga pravdamo, već da se popravljamo. Ne treba da krijemo greške, već da ih ispravljamo i ukoliko se desi da neko od nas neetički postupa, etički reagujemo - rekla je Pavličić.
Ona je rekla da sudije etički treba da ne pristaju na prećutni kompromis sa neistinama, sa nepravdom, komentarima pojedinaca i interesnih grupa koji imaju karakter stigmatizacije i omalovažavanja sudija i sudova, a koji su zasnovani na nezadovoljstvima odlukama.
- Naš ugled vraćaćemo odgovornim, stručnim radom i dostojanstvenim držanjem u sudnicama, poštenim, transaparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama sa jasnim obrazloženjima, koji ne ostavljaju prostor ni za razumnu sumnju niti ugrožavaju učinkovitost zaštite osnovnih sloboda i vrijednosti - poručila je Pavličić.
Ona je rekla da u vremenu kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije (EU) svi moraju biti svjesni da je to prije svega vrijednosna zajednica koja garantuje da je pravda dostupna svakome i da se zakon jednako primjenjuje na sve.
Pavličić je istakla da suština nije u zakonu, već u izvjesnosti i načinu njegove primjene.
- A primjenjuju ga sudije koje javnost uvjeravaju ne riječima i objašnjenjima već jasnim, preciznim, nepristrasnim presudama koje će opstajati i pred strankama, javnošću i pred istorijom - rekla je Pavličić.
Kako je navela, u vremenu kada institucije trpe izazove, kada vlada kriza povjerenja kod svih aktera društva i javnosti, političkih polarizacija i tenzija, kao i javnih podjela - biti sudija je težak teret, ali i velika čast.
Prema riječima Pavličić, zadatak sudija u modernom periodu države i pravosuđa nije samo da prenose i usvoje evropske norme, već da istinski žive evropske vrijednosti.
- To, između ostalog, znači da primjenjujemo ljudska prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja nijesu teoretska i iluzorna, već praktična i djelotvorna. Na ovaj način osiguraćemo da pravda bude dostupna svakom čovjeku, bez obzira na njegov status - rekla je Pavličić.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je sud institucija koja mora biti na pijadestalu najvrednijih etičkih, moralnih, profesionalnih i ljudskih normi.
- Svi mi koji smo izvršna vlast dio smo prolaznih mandatnih sistema, dok ste vi dio jedne uzvišene profesije, kojoj građani i danas pristupaju sa posebnim uvažavanjem. Vi ste i danas mnogo više od imenovanih osoba koje donose presude, u vašim rukama su naše sudbine - rekao je Božović.
On je dodao da je zato povjerenje ključna riječ za sve, bilo koja grana vlasti da je u pitanju.
Božović je rekao da je odgovor na pitanje kako do povjerenja građana da svi rade odgovorno, savjesno, nepristrasno i efikasno.
On je naglasio da posebnu ulogu u izgradnji vladavine prava i pravne države ima sudska grana vlasti, dok druge grane vlasti moraju da stvaraju pravedan pravni sistem i tako olakšaju sudijama.
- Reforme koje su u toku moraju biti završene, zbog EU integracija, ali i svih građana. Ministarstvo pravde i Vlada će učiniti sve da tako bude - naveo je Božović.
On je poručio da u narednih 18 mjeseci, do zatvaranja poglavlja 23, moraju dati sve da reforme dobiju punu formu, da budu vidljive, mjerljive i za dobrobit svih građana.
Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Don Meken poručila je da pravosuđe ima ključnu ulogu u sprovođenju reformi neophodnih za pristupanje EU.
- Zbog tih reformi, pravosuđe je danas u centru pažnje - dodala je Meken.
Ona je naglasila da pravosuđe mora biti pouzdan i poštovan stub države.
- Sud koji govori jasno i komunicira ostaje otporan na uticaj moći i šalje poruku da niko nije iznad zakona. Transprantan pravosudni sistem je ono što očekuju građani i to je ono što zaslužuju - istakla je Meken.
Ona je rekla da se, zahvaljući naporima sudija, mogu postići veliki rezultati.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je Vrhovni sud čuvar pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom.
On je rekao da 80. godišnjica osnivanja Vrhovnog suda dolazi u godini značajnih pistognuća Crne Gore u procesu pregovaranja sa EU.
- Nakon što ste dobili IBAR, što je bio odlučujući preduslov za obnavljanje zamajca u procesu pregovora, imenovanje predsjednice Vrhovnog suda označilo je kraj vakuuma. Bila je dobra godina u smislu evriopskih integracija, ali posebno dobra godina za vladavinu prava - kazao je Satler.
On je naglasio da postoji zamajac u procesu pristupanja EU i poručio da Crna Gora ostaje neko ko prednjači.
Satler je rekao da su fokus i brzina preduslov ako Crna Gora želi da ispuni ambiciozan cilj da zatvori poglavlja do kraja naredne godine.
- Vladavina prava je opisana u non-pejperu i tu je pozdravljen napredak koji je napravljen - kazao je Satler.
On je podsjetio da su Izvještaj Evropske komisije i non-pejper istakli a su ključni izazovi puna implemntacija reformi.
- Najizazovnije pitanje je kako da se ti prioriteti riješe da bi se zatvorila sva mjerila u poglavljima 23 i 24. Potreban je odgovor krivičnog pravosuđa, posebno da se riješe otvoreni slučaju, prvenstveno vezani za slučajeve korupcije - rekao je Satler.
On je kazao da efikasnost sudova treba da se poboljša, navodeći da je „spora pravda gotovo nepravda.
- Pravosudna mreža treba da se potpun implementira, to treba da se krene i završi kako je planirano - naveo je Satler.
On je poručio da Crna Gora u EU ima partnera i da eksperti već rade kako bi pružili podršku radu pravosuđa.
Satler je najavio da će na jesen Delegacija EU i Ministartsvo pravde organizovati prvi forum o vladavini prava.
On je poručio da je u radu sudija ključ uspjeha Crne Gore, naročito kada je riječ o intergaciji države u EU.
- Crna Gora može da bude uspješna samo ako su instutcije jake, a vladavina prava i pravda su temelj - rekao je Satler.
Predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva (UK) Lord Rid rekao je da sud i njegov rad treba da budu otvoreni i vidljivi za javnost.
On je kazao da povjerenje ne zavisi samo od toga da sudije rade svoj posao sa integritetom i pravnom sigurnošću i efikasnosti, već i od otvorenosti.
Kako je dodao Rid, u UK imaju usmenu raspravu u svim predmetima i to se obično dešava u prisustvu javnsti, koja je pozvana da dođe u sudnice i sluša rasprave.
On je istakao da imaju oko 100 hiljada posjetilaca svake godine i da su im sudnice obično pune posjetilaca.
- Naš Vrhovni i Apelacioni sud obezbjeđuju prenos uživo suđenja, uz male prekide ako se pomene nešto povjerljive prirode. Vrhodni sud prenosi i izricanje presude, kada sudija daje kratko obrazloženje presude, jezikom razumljivim za obične građane - kazao je Rid.

Pavličić: Ugled ćemo vraćati odgovornim i stručnim radom; Božović: Reforme se moraju završiti

Anketni odbor je podržao prijedlog da bivši premijer Duško Marković bude saslušan u ponedjeljak. Sjednica odbora je zakazana za ponedjeljak u 11 sati.
Članovi odbora sada će sačekati na Markovićev odgovor, a bude li pozitivan, nova sjednica slijedi tokom prvog dana predstojeće sedmice.
Pored toga, članovi odbora izglasali su i da se bave slučajem bombaškog napada iz 1998. godine, za koji poslanici DPS-a tvrde kako je meta bio Milo Đukanović, ali i slučajevima ubistva Saše Raonića, prebijanja Rajka Cerovića i Miška Đukića.
U Skupštini je u toku druga sjednica Anketnog odbora koja se bavi postupanjem državnih organa povodom slučajeva politički motivisanih ubistava i fizičkih napada i prebijanja novinara..
Predsjednik DNP-a i poslanik Milan Knežević je istakao kako je Marković tokom duže vremena bio i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, te da bi saslušanje moglo biti organizovano već u ponedjeljak.
- Trebalo bi saslušati kakve informacije ima o ubistvima na Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića", kazao je, između ostalog, Knežević - kazao je Knežević.&nbsp;
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter uputio je prijedlog da Anketni odbor u razmatranje uzme i slučaj postavljanja crkve na Rumiji, ali i pokušajem bombaškog napada iz 1997. godine, tokom predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Huter je istakao kako su postojale indicije da je tada meta bio predsjednički kandidat Milo Đukanović
- Tada se dogodio napad na komandanta SAJ-a, a sve je bilo odrađeno u režiji srpske obavještajne službe. Postoje informacije koje ukazuju da je ta služba sve organizovala - naglasio je Huter.
<h2>Knežević: Prvo pitanje nije za ovo mjesto, drugo da razmotri stručna služba</h2>
Knežević je kazao kako je protiv prvog prijedloga.
- Anketni odbor je formiran sa jasnom formulacijom da se istraže ubistva i politički napadi, a tema koju ste kandidovali može biti na nekom drugom skupštinskom forumu i nemam nikakav problem - dodao je on.
Što se drugog slučaja tiče, Knežević je kazao kako treba zatražiti mišljenje stručne službe odbora, a ako bude pozitivno - da nema problema sa tim.
<h2>Nikolić: Zašto stručna služba time da se bavi, sumnja je da je tada meta bio Đukanović</h2>
Andrija Nikolić (DPS) upitao je zašto bi se stručna služba bavila slučajem u kojem je, kako je naveo, bilo indicija da je meta bio predsjednički kandidat.
- Zašto bi stručna služba davala mišljenje u odnosu na nešto što je sličan slučaj kao i jedan koji smo delegirali i koji ovaj odbor treba istražiti. Postoji sumnja da je neko tada htio da liši života tadašnjeg predsjedničkog kandidata, a fizički je ranio tadašnjeg čelnika SAJ-a - rekao je on.
Tokom sjednice, kojoj prisustvuje i ministar pravde Bojan Božović, jedan od dvojice predsjedavajućih Milan Knežević (DNP) kazao je kako bi odbor prvo trebalo da sasluša bivšeg premijera Duška Markovića.
Nikolić je kazao je kako je malo dana do ponedjeljka.
- Pozivati jedno lice na saslušanje, koliko god on bio informisan, a onda najaviti da ćete kandidovati petnaestak slučajeva - čini mi se da je malo pretenciozno, i uz dobru volju tog nekoga ko nema ni obavezu da dođe na saslušanje. Možemo li konkretizovati jedan slučaj, pa onda vidjeti ko su ljudi koji mogu biti gosti odbora i pomoći svojim informacijama ili izjavama - rekao je on.
<h2>Vučurović: Marković ima informacije, sjećate li se šta je tvrdio Miodrag Živković</h2>
Jovan Vučurović iz Nove srpske demokatije je kazao kako je siguran da Marković ima mnogo informacija o brojnim slučajevima, a potom je govorio i o optužbama nekadašnjeg lidera Liberalnog saveza Miodraga Živkovića da je ANB pokušala da izvrši atentat na njega.
- On je kazao - veoma nam je drago da su Živković i njegova porodica živi i zdravi, što ne bi bio slučaj da je SDB organizovala atentat na njega. On bi mogao ovdje da objasni i tu rečenicu, neko bi ga nazvao da je i 'crna kutija' bivšeg režima. Logično je da bude prvi koji će biti saslušan, a izgleda i da kolega Nikolić nema ništa protiv da bude saslušan, već da su u pitanju tehnički razlozi", dodao je Vučurović.
<h2>Mugoša: Kako to mislite da na jednoj sjednici raspravljamo o 15 slučajeva?</h2>
Boris Mugoša (SD) smatra kako je nerealno očekivati da se na jednoj sjednici raspravlja o 15 slučajeva.
- Čini mi se da ne možemo na jednoj sjednici raspravljati o 15 slučajeva. Nije ovaj anketni odbor zamjena za rad Skupštine - može se ovdje raditi i po 15 sati, ali i mimo ovoga postoji određeni rad u parlamentu, koji je ponekad i prioritetniji zbog naše EU agende. Zato vas molim da metodološki imate čistu situaciju, da ne koristite sjednice za ovakve dileme - naglasio je on.
<h2>Leković: Možda se ovdje pojavi i Đukanović?</h2>
Momčilo Leković (Demokrate) kazao je kako je očekivano da upravo prvi bude saslušan Duško Marković.
- Iako su očekivanja da se pozove i Milo Đukanović. Ali kako je DPS predložio slučaj bombaškog napada, možda će se i on ovdje pojaviti. Ali ako bi birali između Markovića i ovog bombaškog slučaja, mislim da treba početi od prvog - rekao je on.
<h2>Adžić: Ima ljudi koji su pozvaniji od Markovića da svjedoče</h2>
Filip Adžić, poslanik Građanskog pokreta URA, podsjetio je kako je rad odbora ograničen na tri mjeseca, te se upitao da li to tijelo ima kapaciteta da se bavi tolikim brojem slučajeva za tako kratko vrijeme.
- Danas se pominje Marković - osim kad je bio premijer, on ne da nije bio ni drugi, nego nije bio funkcionalno ni peti, ni sedmi čovjek države. Pozivati njega na odgovornost iz perioda kad je bio pomoćnik ministra i kad je bio premijer, mislim da nije realno. Ima ljudi koji su još pozvaniji da svjedoče o tim slučajevima, koji su bili hijerarhijski iznad njega. Moramo uspostaviti princip - rekao je on.
<h2>Knežević: Nije to bio napad, policajcu je ispala bomba</h2>
Knežević je kazao kako nema nikakav problem da se govori o tome, ali da kontekst nije onakav kakvim ga predstavljaju poslanici DPS-a.
- Prisustvovao sam tim događajima, radi se o policajcu kojem je ispala bomba. Vi ste mislili da je neko htio da ubije Đukanovića, a policajcu je ispala bomba - naglasio je on.
Kazao je kako je tada kao srednjoškolac pobjegao sa časa kako bi bio na licu mjesta, pa se sjeća svih događaja.
- Ali ako želite da govorimo o tom slučaju, nemam nikakav problem - dodao je.
Na kraju su se svi članovi odbora saglasili da se odbor bavi i tim slučajem.
<h2>Stojović: Šta je sa ubistvom Saše Raonića u Beogradu?</h2>
Gordan Stojović (PES) predložio je da se odbor bavi slučajem ubistva Saše Raonića iz 1994. godine.
- On je bio građanski aktivista i novinar, uređivao je Grafite, govorimo o ranim devedesetim godinama i volio bih da i taj slučaj uključimo u sve. Jer, on je bio novinar - dodao je Stojović.
<h2>Nikolić: Priključujem i slučaj prebijanja Rajka Cerovića</h2>
Andrija Nikolić potom je kandidovao inicijativu da bude ispitan slučaj prebijanja novinara Rajka Cerovića iz 1990. godine.
- On je tada ozbiljno postradao, možda i gore nego neki koji su navedeni u ovim slučajevima. Dakle, priključujem tu inicijativu - naglasio je on.
<h2>Adžić: Onda treba da se bavimo i prebijanjem Miška Đukića</h2>
Nakon toga je Filip Adžić podsjetio i na slučaj prebijanja novinara Miška Đukića.
- Možemo raširiti u nedogled, ali ako idemo tim putem - onda i to možemo dodati -rekao je Adžić.

Anketni odbor će saslušati Duška Markovića u ponedjeljak

Ministarstvo pravde će intenzivirati kontakte sa Vladom Hrvatske u cilju revidiranja Sporazuma o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, najavio je ministar pravde Bojan Božović, dodajući da bi bilo pravično da se ispitaju sve okolnosti.
Božović je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović da li se Sporazum iz 2006. godine može revidirati, da li je pokrenuta takva inicijativa i da li ima povratnih informacija od Hrvatske.
Kaluđerovič je naglasila da u Sporazumu o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Crne Gore i Hrvatske postoji asimetričnost u pravima i obavezama jedne i druge strane.
Prema riječima Kaluđerović, radi se o „političkoj kapitulaciji Crne Gore pred Hrvatskom“.
Božović je rekao da su od crnogorskog Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) dobili informacije da je hrvatskom nadležnom tužilaštvu poslat upit o revidiranju sporazuma iz 2006. godine.
- Na upit VDT-a u kojoj fazi se nalazi postupak revidiranja i usaglašavanja, iz hrvatskog tužilaštva su ih informisali da je, u skladu sa njihovim zakonodavstvom, upućen zahtjev njihovom Ministarstvu pravde za saglasnost - kazao je Božović.
Kako je naveo, Vlada je već preduzela neke korake, a to je učinilo i VDT, šaljući jasan signal da je opravdana namjera da se sporazum iz 2006. godine revidira.
- Ne sa namjerom da se na bilo koji način izbjegava odgovornost pojedinaca i sa naše strane tokom događaja devedesetih godina, ali isto smatramo da je pravično da se ispitaju okolnosti koje su se desile na teritoriji Hrvatske - rekao je Božović.
On je naglasio da će intenzivirati saradnju sa Vladom Hrvatske, dodajući da mu je drago što postoje kontakti koje je iniciralo crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova oko prevazilaženja spornih pitanja, koja, kako je naveo, podrazumijevaju i ratne zločine.
- Pomaka je bilo u posljednjih nekoliko mjeseci i nadam se da će oni rezultirati revidiranjem postojećeg Sporazuma - rekao je Božović.
Kaluđerovič je rekla da je to pozitivan signal jer Crna Gora ne treba da dozvoli ponižavanje.
- Ne možemo da pristanemo na to da naše žrtve manje vrijede. Ruka pravde je ruka pravde onda kada stigne do svih koji su počinili zločine - poručila je Kaluđerović.
Ona je pozvala Hrvatsku da što prije odgovori pozitivno na pozive koji su poslati iz Crne Gore.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Božovića da li postoji namjera Ministarstva pravde da izmijeni zakonske tekstove kako bi u Budvi bio osnovan Osnovni sud, navodeći da za to postoji potreba u tom gradu.
Božović je kazao da je saglasan sa neophodnošću da Budva dobije osnovni sud, ali i osnovno tužilaštvo.
- Mi moramo prvo da imamo u vidu cjelovitost i raznolikost Crne Gore po brojnim osnovama i da u skladu sa tim pronalazimo rješenja na probleme koje imamo u različitim regionima - rekao je Božović.
On je podsjetio da EK godinama insistira na racionilaziciji pravosudne mreže što, kako je pojasnio, znači da se smanji broj sudova u Crnoj Gori.
- Apsolutno ćemo razmatrati svaku dobru inicijativu koja se tiče osnivanja novih sudova, ali i, kroz optimizaciju, spajanja malih sudova, kako bismo imali funkcionalna vijeća gdje nam je neophodno - rekao je Božović.
Pićan je rekla da bi, osim osnivanja osnovog suda, trebalo razmotriti mogućnost formiranja višeg suda za južnu regiju.

Božović: Intenziviraćemo kontakte sa Hrvatskom u cilju revidiranja Sporazuma

Specijalno državno tužilaštvo oglasilo se poslije pet dana o akciji hapšenja. Saopštili su da su naredili sprovođenje istrage protiv okrivljenih Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Milovana Pavićevića, Vladana Lazovića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića jer je iz elektronskih, materijalnih i personalnih dokaza koje je, zajedno sa Specijalnim policijskim odjeljenjem prikupilo u izviđaju, utvrdilo da postoji osnovana sumnja da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno:
"Okrivljeni A.M. i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja, okrivljeni D.S. i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i krivično djelo odavanje tajnih podataka, okrivljeni V.L. &nbsp;i dva krivična djela odavanje tajnih podataka, okrivljeni M.P. i krivično djelo zloupotreba službenog položaja, a okrivljena A.N. i za krivično djelo odavanje tajnih podataka.
Predmet istrage je to što postoji osnovana sumnja da je okrivljeni A.M., sa za sada nepoznatim licima, organizovao kriminalnu organizaciju čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni i druga, za sada nepoznata lica, koja je djelovala u Crnoj Gori, u periodu od 2018. do februara 2024.godine, imala je za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja i odavanje tajnih podataka, radi sticanja nezakonite dobiti i moći, pri čemu je svaki pripadnik imao unaprijed određen zadatak i ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije je postojala spremnost za primjenu nasilja i zastraživanja i koristile su se privredne i poslovne strukture, a postojao je uticaj kriminalne organizacije na političku i izvršnu vlast, sredstva javnog informisanja i druge važne ekonomske i društvene činioce", navode iz SDT-a.
Iz prikupljenih dokaza, dodaju iz SDT-a, posebno proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni organizator, preko okrivljenih koji su zaposleni u državnim organima, i to okrivljeni D.S. kao pomoćnik direktora Uprave policije i službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, okrivljeni V.L., kao službenik Specijalnog policijskog odjeljenja i Odsjeka za obezbjeđivanje stranih štićenih ličnosti Uprave policije, okrivljeni M.P., kao načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Uprave policije, ili su nosioci javnih funkcija, okrivljena A.N., kao državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a okrivljeni P.B. kao koordinator za opštinu B. Političke partije D.P.S. za praćenje Parlamentalnih izbora 2020.godine, a koji su protivpravno iskorišćavali svoje položaje i ovlašćenja, pribavljao tajne i druge podatke i &nbsp;kroz formiranje i neformalno upravljanje mrežom medija uticao na uređivačku politiku M.P., E.T., C.D.M., S., P.A., P. i A.M., koristio takve podatke &nbsp;za kreiranje javnog mnjenja, stvarajući sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, za ličnu i profesionalnu diskreditaciju svih lica, vjerskih i političkih organizacija i privrednih subjekata, čije mišljenje i djelovanje je u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije i sa njom povezanih lica, ali i da kroz odlučivanje o trajanju radnih odnosa pojedinih zaposlenih u privrednim društvima povezanim sa kriminalnom organizacijom utiče na ostvarivanje biračkog prava građana Crne Gore na izborima.
U odnosu na navode pojedinih javnih ličnosti, medija i drugih subjekata da je pokretanje konkretnog krivičnog postupka „brutalan atak“ na slobodu medija i slobodu izražavanja, ukazujemo da je jedan od fakultativnih uslova za postojanje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, predviđen Krivičnim zakonikom Crne Gore, da postoji uticaj kriminalne organizacije ili njenog dijela na sredstva javnog informisanja, a iz dokaza prikupljenih u izviđaju je utvrđeno da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, odavanje tajnih podataka, odnosno krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, protiv službene dužnosti i javnog reda i mira, pa je dužnost Specijalnog državnog tužilaštva, prema Zakoniku o krivičnom postupku, da protiv njih preduzme krivično gonjenje sprovođenjem istrage.
Uostalom, stanovište Specijalnog državnog tužilaštva potvrdio je i Viši sud u Podgorici, jer je sudija za istragu okrivljenom organizatoru A.M. i okrivljenom D.S., kojem se stavlja na teret da je, na zahtjev organizatora, preduzeo 14 radnji zloupotrebe službenog položaja i radnju odavanja tajnih podataka, na predlog specijalnog i državnih tužilaca, odredio pritvor, a ostalim okrivljenima, povodom predloga za određivanje pritvora, odgovarajuće mjere nadzora (zabrana napuštanja stana, obaveza javljanja Upravi policije, oduzimanje putne isprave) a pritvor i druge mjere procesne prinude mogu se po Zakoniku o krivičnom postupku odrediti samo ako postoji osnovana sumnja da su okrivljeni učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, zbog kojih se traži određivanje pritvora, odnosno izricanje mjera nadzora.
Konačno, Specijalno državno tužilaštvo je o pokretanju i stanju postupka obavijestilo javnost onda kada su završene sve planirane i započete radnje dokazivanja u ovoj fazi postupka, posebno što je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti."

SDT se nakon pet dana oglasilo o akciji hapšenja

Šahovske reprezentacije Crne Gore ostvarile su pobjede u trećem kolu Evropskog ekipnog prvenstva u Gruziji. 
Šahisti su savladali ekipu Izreala, koja se godinama nalazi u vrhu evropskog šaha, dok su šahistkinje bile bolje od Monaka.
Pobjedu na debiju u reprezentaciji ostvarila je Katarina Đukić. 
Izabranici Dragana Kosića, odigrali su izvanredan meč, a epitet junaka pripala je velemajstoru Denisu Kadriću koji je crnim figurama savladao Maksima Rodštejna u duelu na prvoj tabli.
Kadrić je stvorio perspektivnu poziciju, a grešku Rodštejna pretvorio je u pobjedu, prvu na ovom takmičenju nakon dva startna remija. 
Nikita Petrov je remizirao i treću partiju, ovog puta sa Idom Gorštejnom.
Debitant Nemanja Vukčević remizirao je sa velemajstorom Avitalom Borčovskim, nakon precizne igre. 
Najduže je za tablom ostao velemajstor Luka Drašković, koji je nakon velike borbe, praktično do golih kraljeva, preciznom igrom remizirao sa kolegom po tituli, Jahlijem Sokolovskim. 
Velika pobjeda crnogorske selekcije, druga na šampionatu, nakon startnog i minimalnog poraza od branioca titule, reprezentacije Srbije.
Uspješan dan upotpunile su i šahistkinje koje su 2,5-1,5 savladale selekciju Monaka, u duelu koji će posebno pamtiti debitantkinja, Katarina Đukić.
Ćerka velemajstora Nikole Đukića, odigrala je sjajnu partiju, a pobjedu je na kraju ostvarila matnom kombinacijom.
Pobjedu je ostvarila i Aleksandra Milović, koja je prednost stečenu u otvaranju znalački iskoristila i došla do cijelog plijena u duelu sa Martine Duboa.
Remi Aleksandre Žerebcove na prvoj tabli potvrdio je pobjedu crnogorske selekcije, koju nije pokvario ni poraz Alene Skvorcove. 
Sjutra je na programu četvrto kolo.

Crnogorski šahisti pobijedili Izrael, Šahistkinje bolje od Monaka

Opredijeljen sam da potpuno razobličim ovu pravnu konstrukciju, poručio je advokat Mihailo Volkov koji zastupa Milovana Pavićevića, nekadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. Advokat Volkov otkriva za TV E šta se jednom od njegovih branjenika stavlja na teret.&nbsp;
Podsjetimo, Pavićević je jedan od uhapšenih u petak u akciji SDT-a i SPO-a, a nakon saslušanja kod sudije za istragu određen mu je kućni pritvor. Podsjetimo, u toj akciji uhapšeni su biznismen Aleksandar Mijajlović i bivši šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović kojima je određen pritvor do 30 dana, ali i bivši visoki policijski funkcioner Vladan Lazović kojem je &nbsp;određena mjera kućnog pritvora, kao i tužiteljka Andrijana Nastić kojoj je oduzet pasoš i naloženo povremeno javljanje policiji. Takođ, u istoj akciji uhapšen je juče na aerodromu funkcioner DPS-a, Predrag Bošković koji je danas pušten da se brani sa slobode.
Naime, Pavićeviću se, između ostalog, stavlja na teret da ga je Mijajlović upoznao da se u nekom lokalu pravi buda poslije ponoći čime se narušava javni red i mir.&nbsp;
"U dijelu Milovana Pavićevića stavlja se na teret da je prvookrivljeni mog branjenika upoznao da se narušava javni red i mir u nekom lokalu, da se pravi buka poslije ponoći, da su lica u vidno alkoholisanom stanju, ili da se komentarišu teme koje su javno dostupne i objavljene na portalima... Vjerovali ili ne, tu je inkriminacija", istakao je Volkov.
Upozorava da ako smo trebali Milovana Pavićevića koji je postupio u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru, poslao patrolu gdje su ljudi koji narušavaju javni red i mir, da budu dovedeni, privedeni sa predlogom za određivanje pritvora, onda je, kaže Volkov, samo nebo granica.
"Kukavičje jaje SDT-a"
Mišljenja je da je "ovo jedno kukavičje jaje koje SDT pokušava da prenese u sud".
"Iz prostog razloga da bi sud zasnovao svoju stvarnu nadležnost, putem navodno postojanja kriminalne organizacije", dodao je on.
Ponovio je da se Pavićeviću na teret stavlja to što je bio obaviješten o narušavanju javnog reda i mira.&nbsp;
"Zamislite vi te inkriminacije da jedan policijski službenik bude upoznat o narušavanju javnog reda i mira, i da on sa tim u vezi treba da pošalje patrolu", rekao je Volkov.
Međutim, naglašava advokat da se sva nemoć SDT-a i svo mišljenje Specijalnog državnog tužilaštva o njegovim branjenicima "iscrpljuje u pritvorskim osnovima i razlozima za pritvorske osnove".
"Zamislite opasnost od bjekstva zato što se Pavićević školovao u Srbiji, završio tamo Policijsku akademiju, a svjesno su prenebregnuli činjenicu da kada se Pavićević školovao za policijskog oficira nije se školovao u drugoj državi, nego u svojoj državi, i da na teritoriji te države bila jedino ta akademija", rekao je advokat.&nbsp;
"Pravno neodrživa konstrukcija, ali zabrinjavajuća"
Tako da je ovo, ocjenjuje Volkov, jedna konstrukcija koja je pravno neodrživa.
"Kontrukcija za koju ne očekujem da bude dugog vijeka, ali u ovom trenutku vrlo zabrinjavajuća, jer po stavu SDT-a ova kriminalna organizacijha postoji da zloupotrijebi privredna preduzeća, političare, političke organizacije, policijske funkcionere, ekonomske resurse, sve u pravcu formiranja nekog javnog mjenja, odnosno da građane Crne Gore i državu drži u nekom ropstvu i mraku", naglasio je Volkov.
Tajnost postupka ukinuta juče
Volkov je saopštio da je juče u SDT-u saznao da je ukinuta tajnost postupka,&nbsp;
"Na saslušanju Milovana Pavićevića sam upozoren na zapisniku da je predmet stepenovan oznakom tajnosti i da ne mogu da iznosim podatke. Ja sam se vrlo savjesno odnio prema tome i novinarima nijesam otkrivao bilo kakve činjenice. Kada sam pročitao 90 posto onoga što se nalazi u naredbi o sprovođenju istrage za Pavićevića osjetio sam se naivno i posramljeno. Ja sa jedne strane čuvam to što sam pročitao a onda to čitava crnogorska javnost može da zna. Prilikom saslušanja Predraga Boškovića u SDT, vidio sam da me specijalni tužioci ne upozoravaju na tu obavezu, i onda sam prokomentarisao da nisam upozoren, i onda sam razumio da je skinuta oznaka tajnosti juče. Tako da sam vrlo slučajno, i tu sam naredbu o skidanju zaprimio danas negdje oko 15 sati", kazao je Volkov.
Skinut je stepen tajnosti i ne želi, kaže, da razmišlja zašto je skinut preko noći.
Advokat poručuje da je opredijeljen da potpuno "razobliči ovu pravnu konstrukciju".
"Ispod toga neće me zadovoljiti, ali svakako bilo kakva druga priča me ne interesuje", rekao je Volkov.

Volkov: Ako smo trebali da privedemo Pavićevića koji je poslao patrolu gdje se narušava javni red i mir - nebo je granica

Predstavnici Hamasa saopštili su da žele da postignu dogovor o okončanju rata u Gazi na osnovu plana američkog predsjednika Donalda Trampa, ali i dalje postoji niz zahtjeva na koje će Izrael teško pristati. Visoki zvaničnik Hamasa Favzi Barhum iznio je stav pokreta povodom druge godišnjice napada Hamasa na Izrael.
Prema njegovim riječima, tekući pregovori su do sada najperspektivniji za završetak rata u kojem je poginulo više od 60.000 Palestinaca.
Ipak, zvaničnici sa svih strana pozvali su na oprez u pogledu mogućnosti brzog sporazuma, dok se Izraelci prisjećaju najkrvavijeg dana za Jevreje još od Holokausta, a stanovnici Gaze izražavaju nadu u kraj patnje koju su donijele dvije godine rata.
Zvaničnik Hamasa Ismail Barhum naveo je da postoji značajan otpor u pregovorima oko pojedinih tačaka predloženog sporazuma.
- Delegacija pokreta Hamas, koja učestvuje u trenutnim pregovorima u Egiptu, radi na prevazilaženju svih prepreka u postizanju dogovora koji će ispuniti težnje našeg naroda u Gazi - rekao je Barhum.
Prema njegovim riječima, Hamas želi trajno i sveobuhvatno primirje, potpuno povlačenje izraelskih snaga i hitan početak opsežnog procesa obnove pod nadzorom palestinskih vlasti.

Hamas na drugu godišnjicu poručio da želi postići dogovor, ali postoje uslovi koje Izrael odbija

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: bojan-bozovic