<p>Poslanica DPS-a<b> Aleksandra Vuković-Kuč</b> je poručila da je aktuelnom pravnom i političkom sistemu potrebno jedno vještačenje, kako se ne bi o stvarnom neradu i ukidanju svih normalnosti u političkom životu, mišljenje pripisivalo samo opoziciji ili poslanicima i govorilo se o politikantstvu ili političarenju i načinu da se steknu politički poeni.&nbsp;</p>
<p>Na dnevnom redu Skupštine danas je rasprava o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o sudskim vještacima. Kao predlagač zakona sjednici prisustvuje ministar pravde <b>Bojan Božović</b>.</p>
<p>- Nego da zaista jedna stručna komisija sprovede nadzor nad radom Vlade s obzirom na to da je Skupština Crne Gore izgubila tu jednu od najvažnijih svojih ustavom propisanih uloga - istakla je Vuković-Kuč.&nbsp;</p>
<p>Počelo je, podsjeća ona, nedostatkom ili nedastajanjem javnih rasprava o važnim zakonskim rješenjima ili prijedlozima.&nbsp;</p>
<p>- Došlo se do toga da premijer Spajić više se ne osjeća obaveznim, a niti predsjednik Skupštine dužnim da ga obaveže da se pojavi u određenom vremenu u Skupštini Crne Gore. Mislim da je to tema za vas, ministre pravde, jer je to parekselans tema kojom vi treba i mora da se bavite kako bi ste obezbijedili funkcionalnost sistema -kazala je Vuković-Kuč.</p>
<p>Poslanik DPS-a <b>Oskar Huter</b> je pitao ministra Božovića što nam znače zakoni, ako sudske odluke ne važe?</p>
<p>- Koliko imamo primjera da je sud neblagovremeno donio odluku, pa i kad je donio, da se po istoj nije postupilo. Iako je zakon obavezujući i obavezuje da radni spor riješi u najkraćem mogućem roku, u konkretnom slučaju mislim na brojna razrješenja direktora - naveo je on.</p>
<p>Zašto se, pita Huter, čekalo dvije godine ili se čeka još i nema pravosnažne odluke?&nbsp;</p>
<p>- Znači, još se vode postupci zbog nezakonitih razrešenja. Imate li ikakav odgovor po pitanju sudskih odluka koja se tiču slučaja Raonića? Imate li sopstveni stav o konkretnom primjeru? &nbsp;- upitao je Huter ministra Božovića.</p>
<p>Govoreći o sudskim sporovima koji dugo traju, u slučaju <b>Borisa Raonića</b>, <b>Vesne Bratić</b>, Božović je odgovorio:</p>
<p>- Moram vam reći da sam nekada i kao član tužilačkog savjeta insistirao kod državnog tužilaštva da se ubrza proces i na više mjesta isticao i pozivao da ne smije biti nikakvog arbitriranja po pitanju sprovođenja sudskih odluka - rekao je on.</p>
<p>Božović je istakao da nikakvog političkog uticaja ne smije biti ni na predstavnike sudstva ni na državnog tužilaštva.&nbsp;</p>
<p>- Moja malenkost ne učestvuje kao što znate čak ni u izboru sudija, što je na kraju krajeva još uvijek moja ustavna obaveza, baš zato da bismo uticaj politike sveli na apsolutni minimum. I ukoliko jedan sudija, jedan državni tužilac kaže i dokaže da sam ja ikad vršio jedan politički uticaj na njeg ili nju, ja ne da ću podnijeti ostavu, nego ću prestati da se bavim pravom - istakao je ministar pravde.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Božović: Ako ijedan tužilac ili sudija kažu da sam vršio pritisak na njih - podnijeću ostavku; Vuković-Kuč: Stručna komisija da sprovede nadzor nad radom Vlade

<p>Kazne zatvora, izrečene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Taj dokument je, kako se dodaje u saopštenju, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.</p>
<p>Analiza pravosnažnih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.</p>
<p>Izvršna direktorica udruženja Roditelji<b> Kristina Mihailović</b> ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.</p>
<p>On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.</p>
<p>- Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu - rekao je Božović.</p>
<p>Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.</p>
<p>- Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - istakao je ministar Božović.</p>
<p>Autorke analize, pravnice <b>Ksenija Jovićević Korać</b> i<b> Bojana Bandović</b> ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.</p>
<p>Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.</p>
<p>- U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude - 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta - neki su od zaključaka iz analize.</p>
<p>Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr<b> Andrea Mićanović</b>, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.</p>
<p>Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci - nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.</p>

Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

<p>Crnogorske sudije ugled će vraćati odgovornim i stručnim radom, transparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama, poručila je predsjednica Vrhovnog suda <b>Valentina Pavličić</b>.</p>
<p>Ona je, na svečanoj akademiji povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda, kazala da se očekuje da taj sud garantuje pravni poredak, građansku sigurnost i da bude simbol nepristrasne pravde.</p>
<p>- Naš zadatak nije samo da štitimo pravo onda kada nam koristi, već upravo kada nas obavezuje, a to možemo učiniti tako što ćemo ga primjenjivati kao živ mehanizam - rekla je Pavličić.</p>
<p>Kako je kazala, bez obzira na različitost misija koju ima sudstvo i druge dvije grane vlasti u društvu, ipak u osnovi je zajednička odgovornost da se osigura povezan pravni i društveno-ekonomski sistem koji djeluje u jedinstvenoj sinergiji.</p>
<p>- Svaka grana vlasti mora obavljati svoj posao, a ipak biti dio sistema provjere i ravnoteže, kako bi se osiguralo da nijedna od grana vlasti ne postigne previše nekontrolisane ovlasti i moći - navela je Pavličić.</p>
<p>Ona je naglasila da sve tri grane vlasti moraju biti komplementarne, jer nijedna od njih nije „vrhovna“, niti može da funkcioniše odvojeno jedna od druge.</p>
<p>Pavličić je istakla da je sudstvu dato da ispunjava ustavnu obavezu pozivanja drugih na odgovornost.</p>
<p>- Da bi sudska vlast svojom reformom ostvarila ključni doprinos pristupanja Crne Gore jurisdikciji evropskog prava, potrebna je podrška druge dvije grane u dijelu njihovih nadležnosti - rekla je Pavličić.</p>
<p>Ona je poručila društvu i građanima da pravda neće biti slučajnost, kompromis i statistika, već pravo svakog čovjeka i temelj Crne Gore, koji državu treba da odvede u porodicu razvijenih evropskih demokratija.</p>
<p>- Put nam nije lak i udoban, na njemu su brojne prepreke, ali ne treba da se zbog toga pravdamo, već da se popravljamo. Ne treba da krijemo greške, već da ih ispravljamo i ukoliko se desi da neko od nas neetički postupa, etički reagujemo - rekla je Pavličić.</p>
<p>Ona je rekla da sudije etički treba da ne pristaju na prećutni kompromis sa neistinama, sa nepravdom, komentarima pojedinaca i interesnih grupa koji imaju karakter stigmatizacije i omalovažavanja sudija i sudova, a koji su zasnovani na nezadovoljstvima odlukama.</p>
<p>- Naš ugled vraćaćemo odgovornim, stručnim radom i dostojanstvenim držanjem u sudnicama, poštenim, transaparentnim postupcima i suđenjima i još poštenijim presudama sa jasnim obrazloženjima, koji ne ostavljaju prostor ni za razumnu sumnju niti ugrožavaju učinkovitost zaštite osnovnih sloboda i vrijednosti - poručila je Pavličić.</p>
<p>Ona je rekla da u vremenu kada se Crna Gora nalazi pred vratima Evropske unije (EU) svi moraju biti svjesni da je to prije svega vrijednosna zajednica koja garantuje da je pravda dostupna svakome i da se zakon jednako primjenjuje na sve.</p>
<p>Pavličić je istakla da suština nije u zakonu, već u izvjesnosti i načinu njegove primjene.</p>
<p>- A primjenjuju ga sudije koje javnost uvjeravaju ne riječima i objašnjenjima već jasnim, preciznim, nepristrasnim presudama koje će opstajati i pred strankama, javnošću i pred istorijom - rekla je Pavličić.</p>
<p>Kako je navela, u vremenu kada institucije trpe izazove, kada vlada kriza povjerenja kod svih aktera društva i javnosti, političkih polarizacija i tenzija, kao i javnih podjela - biti sudija je težak teret, ali i velika čast.</p>
<p>Prema riječima Pavličić, zadatak sudija u modernom periodu države i pravosuđa nije samo da prenose i usvoje evropske norme, već da istinski žive evropske vrijednosti.</p>
<p>- To, između ostalog, znači da primjenjujemo ljudska prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja nijesu teoretska i iluzorna, već praktična i djelotvorna. Na ovaj način osiguraćemo da pravda bude dostupna svakom čovjeku, bez obzira na njegov status - rekla je Pavličić.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> rekao je da je sud institucija koja mora biti na pijadestalu najvrednijih etičkih, moralnih, profesionalnih i ljudskih normi.</p>
<p>- Svi mi koji smo izvršna vlast dio smo prolaznih mandatnih sistema, dok ste vi dio jedne uzvišene profesije, kojoj građani i danas pristupaju sa posebnim uvažavanjem. Vi ste i danas mnogo više od imenovanih osoba koje donose presude, u vašim rukama su naše sudbine - rekao je Božović.</p>
<p>On je dodao da je zato povjerenje ključna riječ za sve, bilo koja grana vlasti da je u pitanju.</p>
<p>Božović je rekao da je odgovor na pitanje kako do povjerenja građana da svi rade odgovorno, savjesno, nepristrasno i efikasno.</p>
<p>On je naglasio da posebnu ulogu u izgradnji vladavine prava i pravne države ima sudska grana vlasti, dok druge grane vlasti moraju da stvaraju pravedan pravni sistem i tako olakšaju sudijama.</p>
<p>- Reforme koje su u toku moraju biti završene, zbog EU integracija, ali i svih građana. Ministarstvo pravde i Vlada će učiniti sve da tako bude - naveo je Božović.</p>
<p>On je poručio da u narednih 18 mjeseci, do zatvaranja poglavlja 23, moraju dati sve da reforme dobiju punu formu, da budu vidljive, mjerljive i za dobrobit svih građana.</p>
<p>Ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori <b>Don Meken</b> poručila je da pravosuđe ima ključnu ulogu u sprovođenju reformi neophodnih za pristupanje EU.</p>
<p>- Zbog tih reformi, pravosuđe je danas u centru pažnje - dodala je Meken.</p>
<p>Ona je naglasila da pravosuđe mora biti pouzdan i poštovan stub države.</p>
<p>- Sud koji govori jasno i komunicira ostaje otporan na uticaj moći i šalje poruku da niko nije iznad zakona. Transprantan pravosudni sistem je ono što očekuju građani i to je ono što zaslužuju - istakla je Meken.</p>
<p>Ona je rekla da se, zahvaljući naporima sudija, mogu postići veliki rezultati.</p>
<p>Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> rekao je da je Vrhovni sud čuvar pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom.</p>
<p>On je rekao da 80. godišnjica osnivanja Vrhovnog suda dolazi u godini značajnih pistognuća Crne Gore u procesu pregovaranja sa EU.</p>
<p>- Nakon što ste dobili IBAR, što je bio odlučujući preduslov za obnavljanje zamajca u procesu pregovora, imenovanje predsjednice Vrhovnog suda označilo je kraj vakuuma. Bila je dobra godina u smislu evriopskih integracija, ali posebno dobra godina za vladavinu prava - kazao je Satler.</p>
<p>On je naglasio da postoji zamajac u procesu pristupanja EU i poručio da Crna Gora ostaje neko ko prednjači.</p>
<p>Satler je rekao da su fokus i brzina preduslov ako Crna Gora želi da ispuni ambiciozan cilj da zatvori poglavlja do kraja naredne godine.</p>
<p>- Vladavina prava je opisana u non-pejperu i tu je pozdravljen napredak koji je napravljen - kazao je Satler.</p>
<p>On je podsjetio da su Izvještaj Evropske komisije i non-pejper istakli a su ključni izazovi puna implemntacija reformi.</p>
<p>- Najizazovnije pitanje je kako da se ti prioriteti riješe da bi se zatvorila sva mjerila u poglavljima 23 i 24. Potreban je odgovor krivičnog pravosuđa, posebno da se riješe otvoreni slučaju, prvenstveno vezani za slučajeve korupcije - rekao je Satler.</p>
<p>On je kazao da efikasnost sudova treba da se poboljša, navodeći da je „spora pravda gotovo nepravda.</p>
<p>- Pravosudna mreža treba da se potpun implementira, to treba da se krene i završi kako je planirano - naveo je Satler.</p>
<p>On je poručio da Crna Gora u EU ima partnera i da eksperti već rade kako bi pružili podršku radu pravosuđa.</p>
<p>Satler je najavio da će na jesen Delegacija EU i Ministartsvo pravde organizovati prvi forum o vladavini prava.</p>
<p>On je poručio da je u radu sudija ključ uspjeha Crne Gore, naročito kada je riječ o intergaciji države u EU.</p>
<p>- Crna Gora može da bude uspješna samo ako su instutcije jake, a vladavina prava i pravda su temelj - rekao je Satler.</p>
<p>Predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva (UK)<b> Lord Rid</b> rekao je da sud i njegov rad treba da budu otvoreni i vidljivi za javnost.</p>
<p>On je kazao da povjerenje ne zavisi samo od toga da sudije rade svoj posao sa integritetom i pravnom sigurnošću i efikasnosti, već i od otvorenosti.</p>
<p>Kako je dodao Rid, u UK imaju usmenu raspravu u svim predmetima i to se obično dešava u prisustvu javnsti, koja je pozvana da dođe u sudnice i sluša rasprave.</p>
<p>On je istakao da imaju oko 100 hiljada posjetilaca svake godine i da su im sudnice obično pune posjetilaca.</p>
<p>- Naš Vrhovni i Apelacioni sud obezbjeđuju prenos uživo suđenja, uz male prekide ako se pomene nešto povjerljive prirode. Vrhodni sud prenosi i izricanje presude, kada sudija daje kratko obrazloženje presude, jezikom razumljivim za obične građane - kazao je Rid.</p>

Pavličić: Ugled ćemo vraćati odgovornim i stručnim radom; Božović: Reforme se moraju završiti

<p>Anketni odbor je podržao prijedlog da bivši premijer <b>Duško Marković </b>bude saslušan u ponedjeljak. Sjednica odbora je zakazana za ponedjeljak u 11 sati.</p>
<p>Članovi odbora sada će sačekati na Markovićev odgovor, a bude li pozitivan, nova sjednica slijedi tokom prvog dana predstojeće sedmice.</p>
<p>Pored toga, članovi odbora izglasali su i da se bave slučajem bombaškog napada iz 1998. godine, za koji poslanici DPS-a tvrde kako je meta bio <b>Milo Đukanović</b>, ali i slučajevima ubistva Saše Raonića, prebijanja Rajka Cerovića i Miška Đukića.</p>
<p>U Skupštini je u toku druga sjednica Anketnog odbora koja se bavi postupanjem državnih organa povodom slučajeva politički motivisanih ubistava i fizičkih napada i prebijanja novinara..</p>
<p>Predsjednik DNP-a i poslanik <b>Milan Knežević</b> je istakao kako je Marković tokom duže vremena bio i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, te da bi saslušanje moglo biti organizovano već u ponedjeljak.</p>
<p>- Trebalo bi saslušati kakve informacije ima o ubistvima na Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića", kazao je, između ostalog, Knežević - kazao je Knežević.&nbsp;</p>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Oskar Huter</b> uputio je prijedlog da Anketni odbor u razmatranje uzme i slučaj postavljanja crkve na Rumiji, ali i pokušajem bombaškog napada iz 1997. godine, tokom predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Huter je istakao kako su postojale indicije da je tada meta bio predsjednički kandidat <b>Milo Đukanović</b></p>
<p>- Tada se dogodio napad na komandanta SAJ-a, a sve je bilo odrađeno u režiji srpske obavještajne službe. Postoje informacije koje ukazuju da je ta služba sve organizovala - naglasio je Huter.</p>
<h2>Knežević: Prvo pitanje nije za ovo mjesto, drugo da razmotri stručna služba</h2>
<p>Knežević je kazao kako je protiv prvog prijedloga.</p>
<p>- Anketni odbor je formiran sa jasnom formulacijom da se istraže ubistva i politički napadi, a tema koju ste kandidovali može biti na nekom drugom skupštinskom forumu i nemam nikakav problem - dodao je on.</p>
<p>Što se drugog slučaja tiče, Knežević je kazao kako treba zatražiti mišljenje stručne službe odbora, a ako bude pozitivno - da nema problema sa tim.</p>
<h2>Nikolić: Zašto stručna služba time da se bavi, sumnja je da je tada meta bio Đukanović</h2>
<p><b>Andrija Nikolić </b>(DPS) upitao je zašto bi se stručna služba bavila slučajem u kojem je, kako je naveo, bilo indicija da je meta bio predsjednički kandidat.</p>
<p>- Zašto bi stručna služba davala mišljenje u odnosu na nešto što je sličan slučaj kao i jedan koji smo delegirali i koji ovaj odbor treba istražiti. Postoji sumnja da je neko tada htio da liši života tadašnjeg predsjedničkog kandidata, a fizički je ranio tadašnjeg čelnika SAJ-a - rekao je on.</p>
<p>Tokom sjednice, kojoj prisustvuje i ministar pravde Bojan Božović, jedan od dvojice predsjedavajućih Milan Knežević (DNP) kazao je kako bi odbor prvo trebalo da sasluša bivšeg premijera Duška Markovića.</p>
<p>Nikolić je kazao je kako je malo dana do ponedjeljka.</p>
<p>- Pozivati jedno lice na saslušanje, koliko god on bio informisan, a onda najaviti da ćete kandidovati petnaestak slučajeva - čini mi se da je malo pretenciozno, i uz dobru volju tog nekoga ko nema ni obavezu da dođe na saslušanje. Možemo li konkretizovati jedan slučaj, pa onda vidjeti ko su ljudi koji mogu biti gosti odbora i pomoći svojim informacijama ili izjavama - rekao je on.</p>
<h2>Vučurović: Marković ima informacije, sjećate li se šta je tvrdio Miodrag Živković</h2>
<p>Jovan Vučurović iz Nove srpske demokatije je kazao kako je siguran da Marković ima mnogo informacija o brojnim slučajevima, a potom je govorio i o optužbama nekadašnjeg lidera Liberalnog saveza Miodraga Živkovića da je ANB pokušala da izvrši atentat na njega.</p>
<p>- On je kazao - veoma nam je drago da su Živković i njegova porodica živi i zdravi, što ne bi bio slučaj da je SDB organizovala atentat na njega. On bi mogao ovdje da objasni i tu rečenicu, neko bi ga nazvao da je i 'crna kutija' bivšeg režima. Logično je da bude prvi koji će biti saslušan, a izgleda i da kolega Nikolić nema ništa protiv da bude saslušan, već da su u pitanju tehnički razlozi", dodao je Vučurović.</p>
<h2>Mugoša: Kako to mislite da na jednoj sjednici raspravljamo o 15 slučajeva?</h2>
<p>Boris Mugoša (SD) smatra kako je nerealno očekivati da se na jednoj sjednici raspravlja o 15 slučajeva.</p>
<p>- Čini mi se da ne možemo na jednoj sjednici raspravljati o 15 slučajeva. Nije ovaj anketni odbor zamjena za rad Skupštine - može se ovdje raditi i po 15 sati, ali i mimo ovoga postoji određeni rad u parlamentu, koji je ponekad i prioritetniji zbog naše EU agende. Zato vas molim da metodološki imate čistu situaciju, da ne koristite sjednice za ovakve dileme - naglasio je on.</p>
<h2>Leković: Možda se ovdje pojavi i Đukanović?</h2>
<p>Momčilo Leković (Demokrate) kazao je kako je očekivano da upravo prvi bude saslušan Duško Marković.</p>
<p>- Iako su očekivanja da se pozove i Milo Đukanović. Ali kako je DPS predložio slučaj bombaškog napada, možda će se i on ovdje pojaviti. Ali ako bi birali između Markovića i ovog bombaškog slučaja, mislim da treba početi od prvog - rekao je on.</p>
<h2>Adžić: Ima ljudi koji su pozvaniji od Markovića da svjedoče</h2>
<p><b>Filip Adžić</b>, poslanik Građanskog pokreta URA, podsjetio je kako je rad odbora ograničen na tri mjeseca, te se upitao da li to tijelo ima kapaciteta da se bavi tolikim brojem slučajeva za tako kratko vrijeme.</p>
<p>- Danas se pominje Marković - osim kad je bio premijer, on ne da nije bio ni drugi, nego nije bio funkcionalno ni peti, ni sedmi čovjek države. Pozivati njega na odgovornost iz perioda kad je bio pomoćnik ministra i kad je bio premijer, mislim da nije realno. Ima ljudi koji su još pozvaniji da svjedoče o tim slučajevima, koji su bili hijerarhijski iznad njega. Moramo uspostaviti princip - rekao je on.</p>
<h2>Knežević: Nije to bio napad, policajcu je ispala bomba</h2>
<p>Knežević je kazao kako nema nikakav problem da se govori o tome, ali da kontekst nije onakav kakvim ga predstavljaju poslanici DPS-a.</p>
<p>- Prisustvovao sam tim događajima, radi se o policajcu kojem je ispala bomba. Vi ste mislili da je neko htio da ubije Đukanovića, a policajcu je ispala bomba - naglasio je on.</p>
<p>Kazao je kako je tada kao srednjoškolac pobjegao sa časa kako bi bio na licu mjesta, pa se sjeća svih događaja.</p>
<p>- Ali ako želite da govorimo o tom slučaju, nemam nikakav problem - dodao je.</p>
<p>Na kraju su se svi članovi odbora saglasili da se odbor bavi i tim slučajem.</p>
<h2>Stojović: Šta je sa ubistvom Saše Raonića u Beogradu?</h2>
<p><b>Gordan Stojović </b>(PES) predložio je da se odbor bavi slučajem ubistva Saše Raonića iz 1994. godine.</p>
<p>- On je bio građanski aktivista i novinar, uređivao je Grafite, govorimo o ranim devedesetim godinama i volio bih da i taj slučaj uključimo u sve. Jer, on je bio novinar - dodao je Stojović.</p>
<h2>Nikolić: Priključujem i slučaj prebijanja Rajka Cerovića</h2>
<p>Andrija Nikolić potom je kandidovao inicijativu da bude ispitan slučaj prebijanja novinara Rajka Cerovića iz 1990. godine.</p>
<p>- On je tada ozbiljno postradao, možda i gore nego neki koji su navedeni u ovim slučajevima. Dakle, priključujem tu inicijativu - naglasio je on.</p>
<h2>Adžić: Onda treba da se bavimo i prebijanjem Miška Đukića</h2>
<p>Nakon toga je Filip Adžić podsjetio i na slučaj prebijanja novinara Miška Đukića.</p>
<p>- Možemo raširiti u nedogled, ali ako idemo tim putem - onda i to možemo dodati -rekao je Adžić.</p>

Anketni odbor će saslušati Duška Markovića u ponedjeljak

<p>Ministarstvo pravde će intenzivirati kontakte sa Vladom Hrvatske u cilju revidiranja Sporazuma o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, najavio je ministar pravde <b>Bojan Božović</b>, dodajući da bi bilo pravično da se ispitaju sve okolnosti.</p>
<p>Božović je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Socijalističke narodne partije (SNP)<b> Slađana Kaluđerović</b> da li se Sporazum iz 2006. godine može revidirati, da li je pokrenuta takva inicijativa i da li ima povratnih informacija od Hrvatske.</p>
<p>Kaluđerovič je naglasila da u Sporazumu o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Crne Gore i Hrvatske postoji asimetričnost u pravima i obavezama jedne i druge strane.</p>
<p>Prema riječima Kaluđerović, radi se o „političkoj kapitulaciji Crne Gore pred Hrvatskom“.</p>
<p>Božović je rekao da su od crnogorskog Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) dobili informacije da je hrvatskom nadležnom tužilaštvu poslat upit o revidiranju sporazuma iz 2006. godine.</p>
<p>- Na upit VDT-a u kojoj fazi se nalazi postupak revidiranja i usaglašavanja, iz hrvatskog tužilaštva su ih informisali da je, u skladu sa njihovim zakonodavstvom, upućen zahtjev njihovom Ministarstvu pravde za saglasnost - kazao je Božović.</p>
<p>Kako je naveo, Vlada je već preduzela neke korake, a to je učinilo i VDT, šaljući jasan signal da je opravdana namjera da se sporazum iz 2006. godine revidira.</p>
<p>- Ne sa namjerom da se na bilo koji način izbjegava odgovornost pojedinaca i sa naše strane tokom događaja devedesetih godina, ali isto smatramo da je pravično da se ispitaju okolnosti koje su se desile na teritoriji Hrvatske - rekao je Božović.</p>
<p>On je naglasio da će intenzivirati saradnju sa Vladom Hrvatske, dodajući da mu je drago što postoje kontakti koje je iniciralo crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova oko prevazilaženja spornih pitanja, koja, kako je naveo, podrazumijevaju i ratne zločine.</p>
<p>- Pomaka je bilo u posljednjih nekoliko mjeseci i nadam se da će oni rezultirati revidiranjem postojećeg Sporazuma - rekao je Božović.</p>
<p>Kaluđerovič je rekla da je to pozitivan signal jer Crna Gora ne treba da dozvoli ponižavanje.</p>
<p>- Ne možemo da pristanemo na to da naše žrtve manje vrijede. Ruka pravde je ruka pravde onda kada stigne do svih koji su počinili zločine - poručila je Kaluđerović.</p>
<p>Ona je pozvala Hrvatsku da što prije odgovori pozitivno na pozive koji su poslati iz Crne Gore.</p>
<p>Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Božovića da li postoji namjera Ministarstva pravde da izmijeni zakonske tekstove kako bi u Budvi bio osnovan Osnovni sud, navodeći da za to postoji potreba u tom gradu.</p>
<p>Božović je kazao da je saglasan sa neophodnošću da Budva dobije osnovni sud, ali i osnovno tužilaštvo.</p>
<p>- Mi moramo prvo da imamo u vidu cjelovitost i raznolikost Crne Gore po brojnim osnovama i da u skladu sa tim pronalazimo rješenja na probleme koje imamo u različitim regionima - rekao je Božović.</p>
<p>On je podsjetio da EK godinama insistira na racionilaziciji pravosudne mreže što, kako je pojasnio, znači da se smanji broj sudova u Crnoj Gori.</p>
<p>- Apsolutno ćemo razmatrati svaku dobru inicijativu koja se tiče osnivanja novih sudova, ali i, kroz optimizaciju, spajanja malih sudova, kako bismo imali funkcionalna vijeća gdje nam je neophodno - rekao je Božović.</p>
<p>Pićan je rekla da bi, osim osnivanja osnovog suda, trebalo razmotriti mogućnost formiranja višeg suda za južnu regiju.</p>

1250x600

Božović: Intenziviraćemo kontakte sa Hrvatskom u cilju revidiranja Sporazuma

<p>Ministar pravde<b> Bojan Božović </b>poručio je da nije iznenađen današnjom oslobađajućom presudom u slučaju afere ''Koverta''.</p>
<p>- Ne iznenađuje današnja presuda u vezi sa aferom "Koverta", zasnovana na optužnici iz 2019. godine koju je sastavljalo tužilaštvo pod vođstvom osoba koje su u međuvremenu i same postale predmet krivičnih postupaka- kazao je Božović u objavi na Fejsbuku.</p>
<p>Ministar je istakao da ova presuda nije pravosnažna.</p>
<p>- Vjerujem u pravosudni sistem Crne Gore i uvjeren sam da će pravda biti zadovoljena i u ovom slučaju- istakao je Božović.&nbsp;</p>
<p>Poručio je kao predano rade na tome da sistem „konačno počne da daje jasan i efikasan odgovor na povrede prava – u interesu svih građana“.&nbsp;</p>
<p>- Institucije ostaju čvrsto posvećene borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava- zaključio je Božović.</p>

Božović: Oslobođajuća presuda u slučaju afere ''Koverta'' nije iznenađenje

<p>Ministri pravde Crne Gore i Sjeverne Makedonije Bojan Božović i Igor Filkov potpisali su zajedničku izjavu o jačanju vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa u kontekstu evropskih integracija, tokom dvodnevne posjete crnogorske delegacije ovoj zemlji.</p>
<p>- Ovaj dokument potvrđuje da vladavina prava ostaje u središtu reformskih napora, te predstavlja doprinos reformama ključnim za ubrzanje evropskog puta obje države, kroz jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Sjeverne Makedonije u oblasti pravosuđa - saopštili su iz Božovićevog resora.</p>
<p>Unapređivanje pravne sigurnosti i transparentnosti, kao i razmjena najboljih praksi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, prepoznati su, ističu oni, kao sredstva za postizanje zajedničkog cilja - stvaranja modernog i efikasnog pravosuđa koje će uživati povjerenje građana i privrede.</p>
<p>- Kroz buduće aktivnosti - regionalne konferencije, obuke, studijske posjete i institucionalnu podršku reformama - nastaviće se rad na unaprjeđivanju pravosudnih sistema, s posebnim fokusom na digitalizaciju pravosuđa i transparentnost sudskih procesa - zaključili su u saopštenju.</p>

Vladavina prava i jačanje pravosuđa ključni za evropske integracije

<p>Ministar pravde<b> Bojan Božović</b> kazao je da će Vlada tokom ove nedjelje razmatrati povećanje plata sudijama i državnim tužiocima.</p>
<p>- Ove sedmice pred Vladom će biti predlog izmjena više zakona kojim se predviđa povećanje osnovne zarade sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto, počev od majske plate - naveo je Božović na Fejsbuku.</p>
<p>Božović je rekao i da će o detaljnom planu zvanično obavijestiti predsjednicu Vrhovnog suda<b> Valentinu Pavličić</b>, kao odgovor na pismo koje im je uputila 31. marta.</p>
<p><br/></p>

Božović: Vlada ove sedmice o povećanju zarada sudijama i državnim tužiocima

<p>Usaglašen je tekst pisma u kom se traži mišljenje Venecijanske komisije povodom prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>, koje će sjutra nakon zvaničnog prevoda diplomatskim putem biti proslijeđeno Venecijanskoj komisiji - kazao je ministar pravde <b>Bojan Božović</b>.</p>
<p>On je, na društvenoj mreži Fejsbuk, kazao da je usaglašeno da se odvojena pitanja postave u ime parlamentarne većine i opozicije, te dodao da očekuje da će Venecijanska komisija mišljenje donijeti po hitnoj proceduri.</p>
<p>- Pitanje koje se postavlja u ime parlamentarna većine glasi: "Da li u slučaju nespornog nastupanja razloga za prestanak funkcije zbog ispunjenosti uslova za starosnu penziju, shodno članu 154 stav 1 Ustava, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija i onda kada Ustavni sud ne utvrdi očiglednu ispunjenost uslova za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda u skladu sa članom 154 stav 3, odnosno, da li je utvrđivanje razloga za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda samo deklarativnog karaktera, i s tim u vezi, da li je Ustavni odbor djelovao van okvira svojih nadležnosti, kada je na osnovu dopisa predsjednice Ustavnog suda, kao odgovora na upit o godinama života i staža svih sudija, usvojio zaključak da su u slučaju sudije Đuranović nastupili razlozi za prestanak funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju?" - precizirao je Božović.</p>
<p>Zahvalio se premijeru <b>Milojku Spajiću</b> i parlamentarnoj većini, ambasadoru <b>Johanu Satleru</b> i Delegaciji EU, kao i predstavniku opozicije <b>Milošu Vukčeviću</b> i ostalim kolegama iz opozicije na konstruktivnom pristupu i saradnji.</p>

Božović: Usaglašen tekst za Venecijansku komisiju, pitanja parlamentarne većine i opozicije postavljaju se odvojeno, pismo će biti poslato sjutra

<p>Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde <b>Bojan Božović </b>koji je zajedno sa advokatom <b>Milošem Vukčevićem</b> pripremio tekst tog dokumenta.</p>
<p>Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer <b>Milojko Spajić</b> biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda <b>Dragani Đuranović</b>, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador <b>Johan Satler</b>. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije <b>Danijel Živković</b> (DPS), <b>Damir Šehović </b>(Evropski savez) i <b>Adrijan Vuksanović</b> (HGI).&nbsp;</p>
<p>Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<h2><b>Hitna procedura</b></h2>
<p>Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.</p>
<p>- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.</p>
<p>Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.</p>
<h2><b>Poteškoće</b></h2>
<p>Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.</p>
<p>- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.</p>
<p>Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;</p>
<p>- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.</p>
<h2><b>Parlamentarna većina obaviještena</b></h2>
<p>Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.</p>
<p>Rekao je da je komunicirao sa <b>Momom Koprivicom</b> iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora <b>Jelena Božović</b>.</p>
<p>Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.</p>
<h2><b>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</b></h2>
<p>Na činjenicu da je<b> Milan Knežević</b> iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.</p>
<p>- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.</p>
<h2><b>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</b></h2>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Rakočević</b> je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.</p>
<p>- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.</p>
<p>On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.</p>
<p>- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.</p>
<h2><b>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</b></h2>
<p>Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.</p>
<p>- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (<b>Milojko Spajić</b>). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.</p>
<p>- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.</p>
<p>Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.</p>
<h2><b>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</b></h2>
<p>Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je <b>Mladen Mikijelj </b>ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.</p>
<p>Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja<b> Slaven Radunović</b> iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.</p>
<p>- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.</p>
<h2><b>Politička trgovina</b></h2>
<p><b>Nikola Rakočević </b>iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.</p>
<p>- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.</p>

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

<p>Tijelo u fazi raspadanja pronađeno je u Čanju u blizini plaže.</p>
<p>To je Portalu ETV nezvanično potvrđeno iz Uprave policije.</p>
<p>Rečeno nam je i da sumnjaju da se radi o stranom državljaninu, te da je obdukcija naložena.</p>

U Čanju pronađeno tijelo u fazi raspadanja, naložena obdukcija

<p>U jeku masovnih antivladinih protesta i zahtjeva demonstranata da raspiše vanredne izbore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se još jednom obratio Rusiji. "Ruskim prijateljima", kako je nazvao državni vrh u Moskvi, zahvalio se na "razumijevanju".</p>
<p>Bio je to njegov odgovor na izjavu ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova - da je Moskva zainteresovana da se nemiri u Srbiji smire "na osnovu Ustava i zakona". Istog dana, međutim, Aleksandar Dugin, po mnogima vodeći ideolog Kremlja, koji je blizak i Vladimiru Putinu, ustvrdio je da narod u Srbiji "neće Vučića".</p>
<p>- Srbi žele da Vučića više ne bude. I to je tačnu. I svi Srbi to hoće - rekao je Dugin za Sputnjik.</p>
<p>Poruke pomiješanog značenja stižu iz Rusije sedam dana nakon što je u saopštenju Ruska obavještajna spoljna služba konstatovala da Srbija obilaznim kanalima izvozi oružje u Ukrajinu - na koju je Rusija februara 2022. izvela invaziju, započinjući rat koji do danas nije završen.</p>
<h2>Kraj bliskosti?</h2>
<p>Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ne vjeruje da je po sredi razilaženje vlasti u Srbiji, oličene u Vučiću, i od Evropske unije izolovane Rusije.</p>
<p>Ona cijeni da Kremlj podržava Vučića jer može da ga kontroliše.</p>
<p>- Moskva ne želi demokratski nastrojenu i nepredvidivu vlast u Srbiji - naglasila je za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Rusija, kako je rekla, ima dugu istoriju promovisanja autokratije.</p>
<p>- I iste taktike koje Moskva koristi u Gruziji, koristi i u Srbiji - istakla je Stradner.</p>
<p>Sergej Lavrov je, inače, upozorio i na mogućnost navodne "obojene revolucije" u Srbiji. Neimenovane zapadne zemlje je optužio da "obično uvijek" pokušavaju da iskoriste određene unutrašnje događaje u raznim državama, kako bi "promovisale svoje interese, na štetu drugih partnera" tih država.</p>
<p>- Nadamo se da se ovog puta neće upuštati u svoje obojene revolucije - rekao je on.</p>
<p>Lavrov je ponovio termin, koji je postao simbol rušenja autoritarnih režima. Taj termin označava koncept obaranja vlasti u jednoj državi, podsticanjem od strane druge.</p>
<p>Od početka osmomjesečnih protesta u Srbiji Vučić tvrdi da se u Srbiji sada događa upravo to</p>
<h2>Pohvale u kriznom trenutku</h2>
<p>Uzajamne pohvale iz Moskve i Beograda, došle su u danu kada su širom Srbije organizovane masovne blokade ulica, kao čin građanske neposlušnosti.</p>
<p>Reakcija je to na hapšenja koja su uslijedila nakon sukoba policije i demonstranata u subotu, 28. juna, u glavnom gradu Srbije a nakon istovremenih skupova koje su organizovali i podržavaoci i protivnici vlasti.</p>
<p>Policija je na to odgovorila hapšenjima i razbijanjem barikada, dok ih demonstranti, koji zahtijevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora što vlast odbija da učini, optužuju za prekomernu silu i represiju.</p>
<p>- Represivne mere ove vlasti me podsjećaju na Moskvu od prije deceniju, kada su bili protesti. To je 'priručnik' autoritarnih režima - ocijenila je Stradner.</p>
<p>Vučić se, pravdajući akciju policije, baš kao i Lavrov pozvao na "Ustav i zakon" - ocjenjujući da je postupanje policije proteklih dana bilo "apsolutno profesionalno".</p>
<p>- Ne bih bila iznenađena da Rusija pojača svoje obavještajne aktivnosti i pruži još veću podršku vlastima u Srbiji - dodala je Stradner.</p>
<h2>Vučićevo "izvinjenje" Moskvi</h2>
<p>Vučićeve "zahvalnice" Lavrovu i ruskom državnom vrhu su vid "izvinjenja i dodvoravanja Moskvi". Tako ih vidi Andrej Šari, direktor Ruskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Primjećuje da su Vučićeve poruke uslijedile nakon što su objavljeni izvještaji ruske obaveštajne službe da Srbija preko posrednika dostavlja oružje Ukrajini.</p>
<p>Ti navodi su proteklih meseci izazvali oštre kritike i upozorenja Srbiji iz Kremlja.</p>
<p>Iako je zvanični Beograd prvo negirao da dostavlja municiju Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, kasniji Vučićev odgovor je bio da ne može da kontroliše gde će završiti oružje.</p>
<p>A potom je, 23. juna, Srbija obustavila izvoz naoružanja u inostranstvo.</p>
<h2>U čije ime govori Dugin?</h2>
<p>Uz Lavrova i "ruske prijatelje", Vučić je zahvalnicu uputio i "rijetkim korektnim ruskim analitičarima". Jedan ga je, međutim, prethodnih dana kritikovao.</p>
<p>Da je Vučićev legitimitet "nestao", ocijenio je Alekdandar Dugin, ruski desničar koga pojedini mediji opisuju kao "vodećeg ideologa Kremlja".</p>
<p>Dugin je za ruski državni medij Sputnjik naveo da "svi Srbi žele da Vučić ode".</p>
<p>- Danas, faktički, iza njega (Vučića), stoji samo država - a podrška u narodu je nula - kazao je Dugin, da bi u nastavku i sam potegao argument "obojene revolucije".</p>
<p>Jedino, kako je rekao, oni ljudi koji se plaše još jedne obojene revolucije, ne učestvuju u protestima.</p>
<p>- Ali, Vučiću je kraj. Njegova legitimnost je iščezla - naveo je Dugin.</p>
<p>Ivana Stradner smatra da na Duginove komentare "ne treba obraćati previše pažnje".</p>
<p>- On nema toliko veliki uticaj na Putina kako mnogi misle - dodala je ona.</p>
<p>Andrej Šari, sa druge strane, Duginovu izjavu smatra "malo važnijom u odnosu na dijalog Vučića i Lavrova".</p>
<p>- Kremlj ga koristi svaki put kada je potrebno da neko sa desnice izjavi nešto što Kremlju može biti u glavi. A to neće Lavrov zvanično izjaviti - rekao je on.</p>
<p>&nbsp;Primjećuje i da je Dugin govorio za medij koji je pod direktnom kontrolom Kremlja.</p>
<p>- Siguran sam da to nije slučajno - da je Dugin dobio dozvolu, signal iz Moskve da to kaže. Kremlj zna da igra tu igru, kako bi malo pritisnuo Vučića - smatra urednik Ruskog servisa RSE.</p>
<p>Ističe i da Moskva može ići dalje, ako Vučić ne bude razumio poruku.</p>
<p>- Danas to kaže Dugin, sutra može reći neko drugi od istaknutih analitičara koji zvanično ne predstavljaju rusku vladu, ali imaju uticaj, ali to prekosjutra može postati i zvanična politika Moskve - dodaje Šari.</p>
<p>To za Vučića koji balansira između Evrope i Rusije može biti, naglašava on, neugodno i ozbiljno.</p>

Šumovi između Moskve i Beograda: Lavrov podržava, Dugin kritikuje, Vučić zahvaljuje

<p>Navikavanje na nasilje nad novinarima jedna je od najopasnijih pojava u bilo kojem društvu. Kada se prijetnje medijskim poslenicima više ne doživljavaju kao alarm, kada institucije ćute, a političari ostaju nekažnjeni čak i kada iz skupštinskih klupa napadaju novinare tada možemo ustvrditi da granice dopuštenog više ne postoje.</p>
<p>Prošle sedmice funkcioner Demokrata Boris Bogdanović brutalno je targetirao Analitiku, M portal, Televiziju E nazvavši novinare ovih medija plaćenicima kriminalnih klanova. Zatim je, dan kasnije, više sati BIA saslušavala, pa protjerala iz Srbije kolumnistu Analitike Danila Marunovića, dok se resorna ministarka oglasila stajući u odbranu Bogdanovića, a praktično i BIA-e.</p>
<p>Samo nekoliko dana kasnije, glavna i odgovorna urednica M portala <b>Danica Nikolić</b> primila je novu zastrašujuću prijetnju. U njoj je eksplicitno pomenuto ono što je prethodilo - njeni javni stavovi, komentari na izjave ministarke i političko targetiranje koje je “otvorilo” vrata da novinare ubuduće može napasti bilo ko, bilo kada i bilo gdje.</p>
<p>Nikolić za Analitiku govori o kontinuiranim prijetnjama koje dobija, direktnoj povezanosti političkog govora i nasilja, urušenim institucijama i sve opasnijoj atmosferi u kojoj novinari postaju mete.</p>
<h2>Previše slučajnosti za tako malo vremena&nbsp;</h2>
<p>Prijetnje, kako ukazuje, traju gotovo tri godine sa iste mail adrese, od iste osobe, uz potpuno poznatu lokaciju pošiljaoca. Slučaj je, kaže, prijavila i predočila policijskom Odjeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, koje je brzo lociralo napadača i identifikovalo državu iz koje djeluje, ali ništa dalje od toga.</p>
<p>- Iz svega onoga što je do sad poslao, imam osnova da sumnjam da je njegovo djelovanje dio šire strategije i da dobija instrukcije u kom trenutku i kako da mi se obrati. Nemoguće je da neko ko živi prilično daleko, a čak ni porijeklom nije iz Crne Gore, toliko detaljno prati društveno-politička zbivanja kod nas i da u mejlovima pominje čak i ljude npr. iz Sindikata RTCG koji nijesu previše javno eksponirani, da zna da sam govoreći o deportaciji reditelja i vašeg kolumniste Danila Marunovića “branila drugara”, da se zahvaljuje šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću što ga je “konačno poslušao”… - navodi Nikolić.</p>
<p>U pozadini svega vidi mnogo više od slučajnog napada pojedinca. Hronologija prethodne nedjelje, kaže, na to ukazuje.</p>
<p>- Prvo je Boris Bogdanović označio vas, nas i Televiziju E kao plaćenike dva kriminalna klana. Potom je za manje od 48 sati od njegove izjave iz Srbije protjeran reditelj Danilo Marunović, vaš redovni kolumnista i to zvanično zbog kolumne koju ste objavili. Uslijedila su ona veoma sporna oglašavanja ministarke Vujović kojima je pokušala da relativizuje oba događaja i odbrani i Bogdanovića i BIA-u. Još se nije slegla prašina oko toga, nama su stigle prijetnje vješanjem o bandere i nabijanjem na kolac - podsjeća Nikolić.</p>
<p>Ukazuje da je to previše slučajnosti za tako malo vremena, te da je krajnje naivno pomisliti da se sve desilo spontano, bez ikakve i ičije organizacije…&nbsp;</p>
<p>Nikolić naglašava da nije važno kako se lično osjeća, koliko je važno razumjeti da ovo što se njoj dešava nije pojedinačna priča, već dio kampanje.</p>
<p>„- &nbsp;ja i Vi, kao i svi ostali targetirani mediji moramo se pripremiti na nastavak ove prljave kampanje koja traje sad već godinama, a dostiže svoj vrhunac upravo ovih dana - upozorava sagovornica Analitike.</p>
<h2>Organizovana akcija, ne izolovan slučajevi</h2>
<p>Na pitanje koliko je opasno što prijetnjama gotovo redovno prethode izjave političara, Nikolić kategorično odbacuje mogućnost da je riječ o pukoj slučajnosti.</p>
<p>- Riječ je o organizovanoj akciji. Ona će uvijek početi izjavom nekog političara zaštićenog imunitetom koji će targetirati medije i novinare, nastaviće se prijetnjama, protjerivanjima iz države čija vlast kreira ovakve akcije, ponovo će se vratiti na političare koji će baciti novu laž u lice javnosti kako bi pokrenuli novu aferu bez epiloga… I tako u krug - ukazuje ona.</p>
<p>To je, kako dodaje, sistem iscrpljivanja ali i mobilizacije najekstremnijih pojedinaca, koji će potom, kada djeluju, biti okrivljeni kao izolovani slučajevi, dok će se političari opet izvući bez ikakve odgovornosti.&nbsp;</p>
<p>- Podsjetiću da je nakon prvih prijetnji smrću koje su mi stigle u septembru 2022. godine, a u kojima su pominjane i novinarke Gradske televizije, u tu redakciju bez ikakvih problema ušao čovjek koji im je direktno prijetio - navodi Nikolić.</p>
<h2>Direktna povezanost između političkog govora i nasilja</h2>
<p>Komentrišući povezanost između govora političara i jezika nasilja u online prostoru, u kontekstu novih uznemirujućih prijetnje koje je primila, sagovornica Analitike smatra da postoji direktna konekcija političara sa ovim ljudima.&nbsp;</p>
<p>- Imam pravo da sumnjam, jer rečenica u kojoj BaneLA praktično zahvaljuje Bogdanoviću što ga je poslušao je rječitija od bilo čega do sad - naglašava Nikolić.</p>
<p>Ukazuje da su prijetnje uslijedile odmah nakon njene izjave za Televiziju E i komentara koji je objavljen na M portalu, povodom saopštenja ministarke Vujović kojim je pokušala da odbrani pratijskog kolegu, a i sam pošiljalac, kaže, govori o tome.</p>
<p>- Ne postoji nikakva dilema da je to bio glavni okidač za prijetnje vješanjem, nabijanjem na kolac i deportacijom, valjda iz Srbije u koju nijesam kročila skoro pet godina - ističe Nikolić.</p>
<h2>Bez povjerenja u institucije&nbsp;</h2>
<p>Upitana da li ima povjerenja u institucije, sagovornica Analitike rezignirano ističe da u ovakve institucije niko ne može imati povjerenja, posebno kada je riječ o sektoru bezbjednosti.</p>
<p>- Moram da naglasim da je ekipa iz Odjeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala koja je počela rad na ovom predmetu odradila sve što je bilo do njih - pronašli su sve potrebne podatke, uspostavili komunikaciju i saradnju sa policijom države u kojoj je BaneLA nalazi, alarmirali Interpol, sa mnom bili u redovnoj komunikaciji… - kaže Nikolić.</p>
<p>Međutim, u situaciji kakva jeste u sektoru bezbjednosti, najveći broj tih ljudi je, kaže, napustio Upravu policije i otišao da se bavi drugim poslovima.</p>
<p>- Svakako ih je bilo malo, tako da trenutno nemam nikakve informacije šta se dešava sa predmetom i samim tim ne mogu ni imati povjerenje - napominje Nikolić.</p>
<h2>Procjena bezbjednosti stigla u aprilu</h2>
<p>Podsjeća da je u početku imala dobru saradnju sa sektorom za visokotehnološki kriminal, te da su je pozivali i informisali o toku istrage.</p>
<p>- Kada su stigle prve prijetnje u septembru 2022. godine pozvao me je i tadašnji direktor UP Zoran Brđanin. Kasnije sam imala i jedan sastanak sa njim i njegovim tadašnjim pomoćnikom Lazarom Šćepanovićem kako bi me upoznali sa dotadašnjim tokom istrage, a krajem aprila sam i zvanično obaviještena o procjeni bezbjednosti koju je napravila Uprava policije u odnosu na prijetnje koje su mi do tada upućivane. &nbsp;Oni sprovode neku vrstu nadzora, u čiju analizu ne želim da se upuštam jer ne želim ni profesionalni ni lični život da dovodim u ravan opterećenja time da je uvijek u blizini neko ko bi trebalo da isprati dešavanja oko mene i moja kretanja - kaže Nikolić.</p>
<p>Ipak, kada je riječ o biranju između profesionalnog integriteta i lične bezbjednosti, izbor je za nju jasan.</p>
<p>- Uvijek će sve prevagnuti na stranu integriteta. Bezbjednost svakoga od nas jeste važna, ali kad izaberete integritet izabrali ste mirnu savjest, miran san i dostojanstvo, pa koliko trajali, neka traju - poručuje Nikolić.</p>
<h2>Pasivnost sistema posljedica straha, podobnosti i prećutne saglasnosti</h2>
<p>Vjeruje da bi sistem reagovao brže i odlučnije da su ovakve prijetnje bile upućene nekome iz vlasti.</p>
<p>- Prisjetiću se promptnog reagovanja tužilaštva na vrjednosne sudove o SPC koje je izrekao profesor Boban Batrićević u jednoj od svojih kolumni i suđenja koje mu je pripremano, pa ću na osnovu toga i drugih slučajeva ustvrditi da bi do sada slučaj bio ne samo riješen, već uvršten u sam vrh postignuća sektora bezbjednosti, tužilačko-sudske grane vlasti i vladajućih partija da je neko nešto slično poslao pripadnicima vlasti, SPC ili nekom njima bliskom - kaže urednica M portala.</p>
<p>Stava je da je institucionalna pasivnost u slučaju prijetnje novinarima rezultat kombinacije straha, političke podobnosti i prećutne saglasnosti sa porukama koje se šire prema kritičkim medijima.</p>
<p>- Dovedeni su podobni kadrovi koji rade ono što im se kaže, a ako im se ne kaže onda sami zaključe da je najbolje da ćute, uplašeni za svoje pozicije i budućnost, a ima i onih najekstremnijih koji će pribjeći taktici priključivanja napadu ili prostoj banalizaciji i relativizaciji čitave situacije - ukazuje Nikolić.</p>
<h2>Ćutanje i relativizacija - taktika anesteziranja javnosti</h2>
<p>Od ministarke kulture i medija Tamare Vujović, koja je prethodno branila i BIA-u i partijskog kolegu, nije stigla stigla javna osuda na nove prijetnje urednici M portala. Nikolić kaže da je nije očekivala ni od nje ni od bilo koga iz aktuelne vlasti.&nbsp;</p>
<p>- Pretpostavljam da su vrlo zadovoljni razvojem situacije i da ne žele da remete dinamiku. Što, naravno, ni na jedan način ne utiče ni na moj rad ni na moj život uopšte, tako da je možda najbolje da ostanu nijemi i dalje, jer svakako nikakva vajda od njihovog oglašavanja - poručuje ona.</p>
<p>Ćutanje i relativizacija, smatra Nikolić, jesu njihove taktike anesteziranja javnosti i uvođenje ovakvih događaja u normalnost.</p>
<p>- Kada se to dogodi, onda je svima sve dozvoljeno i niko ni za šta neće snositi odgovornost, ni za izrečeno ni za učinjeno. A njima to jeste cilj sve dok su na vlasti - poručuje urednica M portala.</p>

Nikolić: Sumnjam u direktnu konekciju političara sa onima koji mi prijete, prljava kampanja dostiže vrhunac

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha biće od 24 do 38 stepeni.</p>
<p>Vjetar najčešće slab do umjeren, promjenljivog smjera, ponegdje umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni - prvenstveno u jutarnjim i noćnim satima.</p>

Danas do 38 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: bojan-bozovic