Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost danas bi se mogao naći na dnevnom redu Skupštine, iako su organizacije civilnog društva ljetos upozorile da se njegovim pojedinim odredbama grubo krše ljudska prava, nakon čega je povučen iz procedure, ali je opet uvršten u plan četvrte sjednica drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Iz Akcije za ljudska prava juče su saopštili da su, „imajući u vidu izjave ministra pravde Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije“ zatražili od „Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima“.&nbsp; - Javnost mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes. Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava – upozorili su iz HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Akcija za ljudska prava"> <figcaption>Ozbiljna upozorenja iz Akcije za ljudska prava </figcaption> </figure>  <h2>IZVJEŠTAJ ODBORA</h2> U izvještaju Odbora za bezbjednost i odbranu o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, dostavljenog Skupštini 24. decembra, pored ostalog piše da je na sjednicama ovoga skupštinskog tijela, održanim u julu, „navedeno da su prilikom izrade Predloga zakona koriščena normativna rješenja zastupljena u zakonodavstvima zemalja u okruženju koje su na sličan način dorađivale pravni okvir svog djelovanja (partnerske službe, zemlje članice NATO I EU)“. - Istaknuto je i da je u izradi predloženih izmjena obezbijeđeno poštovanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i uspostavljena ravnoteža između poštovanja ljudskih prava pojedinaca i prava demokratskog društva na zaštitu interesa nacionalne bezbjednosti – piše u izvještaju Odbora, uz konstataciju i da je „ukazano na potrebu da se Zakon donese po hitnom postupku“. U aktu Odbora za bezbjednost ističe se i da je „tokom rasprave bilo riječi o obímu ovlašćenja direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koje predlog predviđa, kao i potencijalnih zloupotreba mjera nadzora, te građanskih sloboda s tim u vezi“. - Naglašena je potreba za iznalaženjem kompromisnih rješenja između zaštite građanskih prava i privatnosti pojedinaca i efikasnog rada ANB-a. S tim u vezi, Vlada je podnijela amandmane (8) na ovaj Predlog zakona, uvažavajući primjedbe i sugestije učesnika sjednice, a koji su postali sastavni dio ovog Predloga, i o njima Skupština, saglasno članu 150 stav 3 posebno ne odlučuje – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Bojan Božović"> <figcaption>HRA čeka odgovor od ministra pravde Bojana Božovića (Photo: Skupština CG)</figcaption> </figure>  Iz HRA su, međutim, juče upozorili da će ponovno stavljanje Prijedloga zakona o ANB na dnevni red, a čiji sadržaj nije poznat, predstavljati grubo narušavanje demokratske kulture. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU – istakli su iz HRA. <h2>APELI BEZ ODGOVORA</h2> Da Vladinih osam amandmana, koji su uslijedili 29. jula, nekoliko sati nakon sjednice Odbora za &nbsp;bezbjednost na kojoj je raspravljano o Prijedlogu zakona o ANB, nije riješilo pitanje grubog kršenja ljudskih prava odmah su upozorile nevladine organizacije, njih više od 20, pozivajući Skupštinu da taj zakonski akt povuče iz procedure. - Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije – saopštile su nevladine organizacije 31. jula.&nbsp; Upozorile su da je prijedlog zakona izrađen u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU).&nbsp; - To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih – istakle su civilne organizacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>Sjedište ANB</figcaption> </figure>  Upozorile su da je „cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki“.&nbsp; - Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara – kategorični su civilni aktivisti.&nbsp; Oni su konstatovali da je Vlada predložila „amandmane kojima je zapravo zadržan status quo“.&nbsp; Portparol Evropske komisije Gijom Mersije saopštio je Vijestima 29. jula da „Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uključujući i omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona. - Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava - kazao je on tada. Transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija je, ipak, izostao, a javnost do danas nije obaviještena o ocjeni Evropske komisije Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Umjesto temeljne reforme, „tajna policija“ oružje moći elita na vlasti

Poštovanje vladavine prava ne može se ograničiti na puko sprovođenje eksplicitnih i formalnih odredbi Ustava i zakona, to podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila od svih ustavnih tijela i međusobno poštovanje između njih – konstatuje Venecijanska komisija u naknadnom mišljenju o postupku prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju u dijelu koji se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, preporuke koja je djelimično ispunjena.
U dokumentu se navodi da je ministar pravde Bojan Božović dopisom od 28. oktobra ove godine zatražio mišljenje o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Objašnjavaju da je, imajući u vidu da je ovaj nacrt zakona neposredno povezan sa prethodnim mišljenjem Venecijanske komisije o pojedinim pitanjima u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju od juna, odlučeno da se preporuke formulišu u formi naknadnog mišljenja.
U dokumentu pozdravljaju činjenicu da nacrt zakona obuhvata sve četiri preporuke iz junskog mišljenja. Tri preporuke su u potpunosti ispunjene: (1) definisanje starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda, (2) uvođenje pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju i (3) regulisanje izuzeća sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa. Četvrtka preporuka, koja se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do izbora novog sudije, djelimično je ispunjena.
Junsko mišljenje je, kako podsjećaju, usvojeno povodom zahtjeva koji je proistekao iz političkog sporazuma između predstavnika vlasti i opozicije, s ciljem okončanja spora u vezi sa tumačenjem relevantnog domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za odlazak u penziju.
- Venecijanska komisija je svjesna činjenice da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne funkcioniše u punom sastavu, s obzirom na to da su dvije od sedam sudijskih pozicija i dalje upražnjene. Ova situacija još jednom ukazuje na potrebu usvajanja zakonodavne reforme radi obezbjeđivanja nesmetanog i efikasnog funkcionisanja Ustavnog suda – navodi se u dokumentu.
Iz Ministarstva pravde su prošle sedmice kazali da će Vlada sa izvještajem Venecijanske komisije biti upoznata u najkraćem roku, nakon čega će radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na pitanje nastavka obavljanja sudijske funkcije da izbora novog sudije.&nbsp;
- Po završetku tog procesa Nacrt zakona će biti upućen na javnu raspravu – najavili su iz resora kojim rukovodi Božović u petak 12. decembra.
<h2>Nastavak obavljanja funkcije</h2>
Nacrt zakona predviđa izmjenu člana 15, kojom se omogućava sudiji da nastavi sa obavljanjem funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, pod uslovom da je to neophodno radi donošenja odluka većinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, jer se njome odgovara na dugogodišnju preporuku Komisije usmjerenu na sprečavanje institucionalne blokade usljed nepopunjenih sudijskih mjesta. Međutim, Komisija konstatuje da nastavak mandata nije automatski, već uslovljen.
- Venecijanska komisija pozdravlja ovu novu odredbu, te primjećuje da većina država članica Savjeta Evrope sa sličnim pravilom predviđa automatski nastavak mandata sudije dok se ne izabere nasljednik, bez ikakvih uslova. Ovaj pristup pruža jasno pravilo sa manjim potencijalom za sukob oko tumačenja – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija, pak, napominje da ovaj prijedlog ne predviđa automatski produžetak mandata sudije, već ga uslovljava „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“.&nbsp;
- U pismu Venecijanskoj komisiji ministar pravde je napomenuo da su predložene zakonske odredbe izrađene uz pažljivo razmatranje ustavnih odredbi, uzimajući u obzir ustavna ograničenja i mogućnost budućih pitanja u vezi sa ustavnošću predloženih zakonskih rješenja. Venecijanska komisija je takođe svjesna zabrinutosti koju su izrazili neki članovi radne grupe u vezi sa nastavkom mandata sudije Ustavnog suda, predlažući rješenje ograničeno vremenom na šest mjeseci i rješenja koja zavise od posebnih okolnosti, kao što su ratno ili vanredno stanje – navode u dokumentu.
Ponavljaju da je dozvoljavanje sudijama da ostanu na funkciji do imenovanja nasljednika, kao izuzetak od ustavnih odredbi o trajanju mandata ustavnih sudija, relativno uobičajena praksa u Evropi koja dozvoljava ustavnim sudovima da nastave sa radom kada su imenovanja novih sudija blokirana.
- Shodno tome, odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik trebalo bi da bude povezana sa potrebom pravilnog funkcionisanja Ustavnog suda bez prekida, a ne sa drugim posebnim okolnostima. Štaviše, postavljanje vremenskog ograničenja za takav mehanizam protiv blokade i dalje bi moglo dovesti do blokade Ustavnog suda, ukoliko nove sudije ne budu izabrane u propisanom roku. Period od šest mjeseci može imati izvjestan poučan efekat, ali ne pomaže u izbjegavanju blokada – ocijenili su iz Venecijanske komisije.
Iako Komisija može prihvatiti uslovni karakter ovog rješenja u specifičnom kontekstu Crne Gore, smatra da je neophodno dodatno precizirati odredbu, naročito u pogledu jasnog određivanja broja sudija na koji se odnosi uslov „neophodnosti za odlučivanje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, te primjene ove odredbe u slučaju istovremenog prestanka mandata više sudija, kada broj sudija padne ispod potrebnog minimuma za odlučivanje.
- Venecijanska komisija razumije legitimnu zabrinutost zbog rizika namjerne produžene neaktivnosti organa za imenovanje kako bi se sudija zadržala na funkciji. Iako je odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik važna zaštita za obezbjeđivanje kontinuiranog funkcionisanja Ustavnog suda, ne treba je posmatrati kao dugoročno rješenje za potencijalnu nestabilnost Ustavnog suda – istaknuto je u dokumentu.
Naglašavaju i važnost međusobnog poštovanja i saradnje između svih ustavnih tijela u demokratskom društvu.&nbsp;
<h2>Kvorum</h2>
Venecijanska komisija dalje primjećuje da, iako ovaj predloženi uslov ima za cilj da postigne kontinuirano funkcionisanje Ustavnog suda osiguravanjem donošenja odluka većinom glasova svih sudija, nedostaje mu jasna regulacija nekih važnih elemenata, poput definisanja kvoruma.
- Prvo, u vezi sa „potrebnim brojem sudija“, Venecijanska komisija smatra da ako je namjera vlasti da se pozivaju na minimalni broj potreban za donošenje odluka većinom glasova - četiri sudije, što je i broj potreban za kvorum - to treba da bude formulisano jasno i nedvosmisleno – navodi se u dokumentu.
Drugo, Venecijanska komisija primjećuje da ovaj uslov stvara razliku u tretmanu između sudija na osnovu broja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu u vrijeme prestanka njihovog mandata.
- Drugim riječima, sudiji neće biti dozvoljeno da nastavi da ostaje na svojoj funkciji do izbora novog sudije kada Ustavni sud radi sa punim sastavom ili sa pet ili šest sudija, ali će mu biti dozvoljeno da to učini ako Ustavni sud radi samo sa četiri sudije. Venecijanska komisija može da prihvati takvu razliku u tretmanu između sudija u posebnim okolnostima Ustavnog suda Crne Gore, imajući u vidu važnost kontinuiranog funkcionisanja ove sudske instance – navodi se u dokumentu.
U tom kontekstu, Venecijanska komisija ne previđa činjenicu da ovaj uslov može stvoriti razliku u tretmanu između sudija kada prestanak funkcije dvojici ili više sudija nastupi istog datuma, ostavljajući Ustavni sud ispod broja sudija potrebnog za donošenje odluka većinom glasova.&nbsp;
- Konkretno, iz predloženog amandmana nije jasno u takvim okolnostima koji od odlazećih sudija može nastaviti da ostane na svojoj funkciji, a koji sudija ne može, niti da li sve dotične sudije mogu nastaviti da ostanu na funkciji – objasnili su u mišljenju.
Zato smatraju da bi nacrt zakona trebalo jasno da reguliše aspekte uslova „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, kako bi se izbegao svaki mogući sukob u tumačenju ovog pojma i njegove primjene.
<h2>Definisanje starosne granice</h2>
Venecijanska komisija podsjeća da je u junu predložila uspostavljanje jasnog zakonskog okvira o starosnoj granici za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda.
U Nacrtu zakona predviđa uvođenje novog člana 5b, kojim se izričito propisuje da: „sudija Ustavnog suda i predsjednik Ustavnog suda ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrše 66 godina života i imaju najmanje 15 godina staža osiguranja“.
- Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, kojom se jasno i nedvosmisleno reguliše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda u zakonodavstvu koje uređuje rad Ustavnog suda. Usvajanje ove odredbe otkloniće svaku buduću sumnju ili nejasnoću. Komisija ne nalazi problem u vezi sa zahtjevom od najmanje 15 godina staža osiguranja, imajući u vidu član 153 stav 4 Ustava Crne Gore, kojim je propisano najmanje 15 godina radnog iskustva kao uslov za izbor sudije Ustavnog suda. Shodno tome, Venecijanska komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena u nacrtu zakona – istaknuto je u mišljenju.
<h2>Rezervni mehanizam</h2>
U dokumentu ističu i da je u potpunosti usvojena preporuka o uvođenju pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju.
- Predlaže se izmjena člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, koji bi glasio: „Ustavni sud na sjednici utvrđuje kada sudiji ili predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili isteka mandata i o tome obavještava nadležnog predlagača godinu dana prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Izmijenjena odredba produžava rok prethodnog obavještavanja sa šest mjeseci na jednu godinu i dodatno pojašnjava obavezu Ustavnog suda da formalno utvrdi dan prestanka mandata – navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija pozdravlja postojanje ovog postupka obavještavanja.&nbsp;
- Produženje obaveznog roka prethodne najave omogućava nadležnom predlagaču dovoljno vremena za pokretanje i sprovođenje postupka izbora novih sudija Ustavnog suda. Konstatuje se da je izmjena u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Ustavni sud ovu činjenicu utvrđuje „na sjednici“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Izuzeće sudija</h2>
Nacrt zakona uvodi i novi član 7a kojim se, između ostalog, propisuje obaveza samostalnog izuzeća sudije ili predsjednika Ustavnog suda iz odlučivanja o prestanku sopstvene funkcije, kao i pojednostavljeni rezervni mehanizam obavještavanja u slučaju da, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga, ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje sjednice svih sudija Ustavnog suda.
- Venecijanska komisija u potpunosti podržava i pozdravlja uvođenje obaveze samostalnog izuzeća, kao i pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja. Shodno tome, Komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena – istaknuto je u mišljenju.
Venecijanska komisija smatra da odredbe o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, kako su predložene u nacrtu zakona, odgovaraju njenim ranijim preporukama, uz istovremeno očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda i obezbjeđivanje odgovarajućih procesnih garancija.

Jasmina Beharovic

VK: Poštovanje vladavine prava podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila

Oktobarske plate za 11 rukovodilaca u Ministarstvu pravde iznosile su 18.000 eura, pokazuju podaci o mjesečnim neto zaradama u tom resoru, koji su objavljeni na sajtu Vlade Crne Gore.
Ministru pravde Bojanu Božoviću za prošli mjesec je isplaćeno 1.831 euro, a državnom sekretaru Sergeju Sekuloviću 1.913 eura.
V.D. sekretar Ministarstva Đorđije Ivanović zaradio je 1.742 eura, generalni direktor za pravosuđe Miomir Jauković 1.636 eura, a generalni direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama Dragan Radović 1.582 eura.
Plate generalnom direktoru za krivične sankcije i nadzor Stevanu Brajuškoviću i generalnom direktoru Direktorata za informaciono-komunikacionu tehnologiju pravosuđa i bezbjednost podataka Draženu Radonjiću iznosile su 1.575 eura.
Generalna direktorka Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelena Grdinić u oktobru je zaradila 1.528 eura, v.d. generalnog direktora za međunarodnu pravosudnu saradnju Blagoje Gledović 1.582 eura, a v.d.generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU Jasna Jovović 1.496 eura.
V.D. generalnom direktoru Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde Senidu Strikoviću isplaćeno je 1.543 eura.

Tamara Klikovac

Za plate rukovodiocima u Ministarstvu pravde 18.000 eura: Božoviću 1.830, a Sekuloviću 1.913 eura...

Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Portal ETV

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

Mlada Podgoričanka koja je u sedmom jesecu rizične trudnoće završila u zatvoru u Spužu, 24. oktobra, po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković, koja je osudila na zatvorsku kaznu jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu petogodišnju djevojčicu zato što je on, kako tvrdi, zlostavlja, danas je odlukom Ministarstva pravde puštena na slobodu.
- Zahtjev za prekid je usvojen i zaista je Ministarstvo pravde promptno reagovalo. Postupili su efikasno, donijeli rješenje u skladu sa zakonom, a odluka je, prije svega, humana, naravno, i opravdana kada se uzmu u obzir sve okolnosti i sve činjenice predmetnog slučaja – kazao je Portalu ETV advokat Stefan Jovanović, koji zastupa mladu Podgorričanku.
I ona je zadovoljna odlukom i zahvalna ministru pravde Bojanu Božoviću.
- Zaista sam zahvalna što je ministar reagovao brzo. Zahvalna sam i komandirima u zatvoru u Spužu na korektnom odnosu – rekla je ona za Portal ETV.
U rješenju Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija i kontrolu, Direkcije za kontrolu izvršenja kazni zatvora i mjera bezbjednosti donijetom danas, pored ostalog piše, da se usvaja zahtjev advokata Jovanovića.
Prema navodima iz rješenja, mlada Podgoričanka se pušta na slobodu zato što je trudna, ali i ističe da je „po prestanku razloga zbog kojih je prekid odobren, imenovana dužna da se javi Upravi za izvršenje krivičnih sankcija radi nastavljanja izvršenja kazne, u roku od 15 (petnaest) dana od dana prestanka razloga iz stava 1 dispozitiva ovog rješenja“.
U obrazloženju odluke piše da je advokat Jovanović 30. oktobra podnio Ministarstvu pravde zahtjev za prekid izvršenja kazne zatvora njegovoj klijetkinji, zbog trudnoće, koja je visokorizična.
- ...iz navedenog razloga njen dalji boravak u prostorijama UIKS-a, imajući u obzir tamo prisutne higijenske i druge uslove života, mogao samo naškoditi njenom zdravstvenom stanju. Smatra da je iz razloga humanosti neophodno prekinuti izvršavanje predmetne kazne zatvora, kako bi zatvorenica mogla da na slobodi, na adekvatan način i u normalnim životnim i higijenskim uslovima, vodi računa o svojoj visoko rizičnoj trudnoći – citaraju se navodi advokata.
Ukazuju i da je advokat Jovanović u podnesku dostavljenom Ministarstvu pravde ukazao na činjenicu da je neophodno u hitnom postupku donijeti odluku, jer njegovoj klijentkinji „od dana kada je sprovedena u UIKS na izdržavanje izrečene kazne zatvora, nije omogućeno primanje terapije koja joj je propisana od strane ljekara specijaliste“.
- Cijeneći zahtjev punomoćnika za prekid izvršenja kazne zatvora, a uzimajući u obzir u zahtjevu navedene razloge, te pribavljenu dokumentaciju u vezi razloga zbog kojih se traži prekid izvršenja kazne, utvrđuje se da su ispunjeni zakonski uslovi da se zatvorenici odobri prekid izvršenja predmetne kazne – piše u rješenju.
Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim.
- ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake.
Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal.

Po nalogu Ministarstva pravde Podgoričanka u sedmom mjesecu rizične trudnoće puštena iz zatvora

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Djevojčica i danas odbila da ide kod oca, izvršitelj, tvrdi porodica, prijetio babi đeteta da će im se „ovo obiti o glavu“

Ministarstvo pravde dostavilo je reprezentativnim sindikatima predlog za prevazilaženje situacije u vezi sa obustavom rada dijela pravosudne administracije, koji uključuje poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih i zaključivanje granskog kolektivnog ugovora nakon usvajanja zakona o zaradama i drugim pravima zaposlenih u pravosuđu.
Iz Sindikata uprave i pravosuđa saopštili su ranije da će, ukoliko poslodavac ne ispuni zahtjeve, od 29. oktobra zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada.
Ministarstvo pravde saopštio je danas da je dostavilo reprezentativnim sindikatima predlog za prevazilaženje situacije u vezi sa obustavom rada dijela pravosudne administracije, “uz maksimalno uvažavanje predloga koji su dostavili socijalni partneri, a u skladu sa mogućnostima”.
- Predlog podrazumijeva ispunjenje dijela zahtjeva za bolji materijalni status zaposlenih u pravosudnoj administaciji, formiranje radne grupe za izradu zakona o zaradama i drugim pravima zaposlenih u pravosudnoj administraciji i zaključivanje granskog kolektivnog ugovora, nakon usvajanja pomenutog zakona - naveli su iz Ministarstva na Fejsbuku /Facebook/.
Iz tog resora su kazali da su uvjereni da će socijalni partneri ponuđeno rješenje razmotriti, i prihvatiti, te da će na taj način i navedeni problemi biti okončani.
- Ministarstvo pravde potvrđuje svoju spremnost na nastavak socijalnog dijaloga uz međusobno uvažavanje i zajedničko djelovanje u cilju unaprjeđenja položaja zaposlenih u pravosudnoj administaciji i efikasnog funkcionisanja pravosuđa u Crnoj Gori - dodaje se u objavi.

Ministarstvo pravde predložilo rješenje za unapređenje položaja zaposlenih u pravosudnoj administraciji

Mi ćemo još iduću sedmicu nastaviti jednočasovnu obustavu rada &nbsp;od 11 do 12 sati, a ako do tada ne dobijemo poziv za razgovor: donijećemo odluku o radikalizaciji, odnosno generalnom štrajku - saopštila je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću Slađana Miljanić.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, istakla da su na ovakve mjere prinuđeni, te da do danas nijesu dobili nijedan poziv za pregovore od ministra finansija Novice Vukovića.
- Tražili smo razgovor sa ministrom finansija i svakog dana očekujemo da će nas pozvati na pregovore, ali do danas nijesmo dobili nijedan poziv - kazala je Miljanić.
Podvukla je i da bi glavna podrška upravo trebalo da dođe iz tog resora.
- Od kad je grupa D izbrisana iz Zakona o zaradama u javnom sektoru - mi smo upućeni na granske kolektivne ugovore koji do danas nemamo. Već imamo jedno veliko nezadovoljstvo koje svakim danom raste. Mnogo godina smo bili na pregovorima, vlade su se mijenjale, a dobijali smo smo samo klimanje glavom. Imamo podršku ministra pravde (Bojana Božovića) i on je zaista sa nama razgovarao više puta, ali nemamo glavnu podršku - Ministarstva finansija. Njih ovom prilikom pozivam da konačno sjednu sa nama i da krenemo u dijalog jer je krajnje vrijeme - poručila je Miljanić dodajući da se sigurno neće povući, te da je to jedinstvena odluka.
<h2>GENERALNI ŠTRAJK BI IZAZVAO KOLAPS</h2>
Kazala je da se osjećaju loše zbog jednočasovne obustave rada - ali da su na to bili primorani.
- Nije lijepo kad građanin ne može da uđe na vrata suda, prosto nam je žao i izvinjavam se svima zbog neprijatnosti - ali ih molim za strpljenje i razumijevanje jer smo potrošili sve sisteme pregovora i dijaloga - navela je Miljanić.
Mnogo je, kaže, građana je pred vratima sudova i suđenja odloženo.
- Sudije su zaista opterećene, kao i službenici i saradnici. Ni ova jednočasovna obustava nije nešto dobro, a generalni štrajk bi izazvao kolaps sudstva, ali nama je cilj da nas neko čuje, poštuje i adekvatno nagradi za rad - jasna je Miljanić.
Njihove mjere bi, kaže ona, najveći problem izazvale građanima koji neće moći da ostvaruju svoja prava i pravdu.
- Naš cilj je dogovor. Izgubili smo povjerenje. Sigurno ćemo se iduće sedmice sastati da donesemo radikalniju mjeru - a to je generalni štrajk - i to iako znamo da snosimo veliku odgovornost i da možda nećemo primati plate. Toliko smo složni i saglasni i po cijenu toga ćemo pristati da obustavimo instituciju zvanu sudstvo - navela je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću.
<h2>PLATE ISPOD MINIMALCA</h2>
Oni, kako je precizirala, traže povećanja od 30 odsto.
- To je oko 140 eura - a na godišnjem nivou za sve okvirno oko milion i 400. Mi samo tražimo ono što nam zakonom pripada i što zaslužujemo - decidna je Miljanić.
Na pitanje kako je moguće da su njihove plate ispod 600 eura, ona je kazala da to pitaju svakog dana.
- I kucamo do minstarstva do ministarstva. To pitanje je zaista na mjestu, jer ako je minimalna zarada 600 eura - naša je 558. Jasno je da je neka greška, a krivce za to jedino možem tražiti u ljudima koji su pravili i održavaju ovakav sistem - odnosno u Vladi i Ministarstvu finansija - jasna je Miljanić.
Naglasila je da teško žive jer su troškovi života znatno porasli.
- Zaposleni u sudstvu obavljaju složene poslove, imaju ozbiljne predmete, državne tajne, dokaze - a plaćeni su ispod minimalca. Zato ne možemo govoriti o normalnim uslovima za život. Velika je odgovornost na njima - a i veliko nezadovoljstvo - ukazala je Miljanić.
<h2>GKU BI ZNAČIO STABILNOST I POŠTOVANJE</h2>
Granski kolektivni ugovor bi za njih, kaže, značio stabilnost, sigurnost i poštovanje zaposlenog.
- Zaposleni koji radi u instituciji kao što je sud - koji dijeli pravdu, a nezadvoljan je, mora biti adekvatno nagrađen da bi pružio maksimum. Ako imate nezadovoljnog službenika - nemate ni pravosuđe koje funkcioniše kako bi trebalo - upozorila je Miljanić.

Anja Ivanović

Miljanić: Još iduće sedmice jednočasovna obustava rada, nakon toga donosimo odluku o generalnom štrajku

Beograd i dalje ćuti na zahtjev Crne Gore za izručenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, koji je 2016. pravosnažno osuđen zbog organizovanog kriminala. Marović, a to su potvrdile i brojne dosadašnje medijske objave, uprkos međunarodnoj potjernici, slobodno šeta Beogradom. Apsolutna zastara izvršenja zatvorske kazne Maroviću nastupa u oktobru 2026.&nbsp;
- Ministarstvo pravde je u maju 2025. godine uputilo ponovni upit - urgenciju Ministarstvu pravde Republike Srbije kojom je zatražilo informacije o postupanju po zahtjevu Crne Gore za izručenje imenovanog, pozivajući se istovremeno na naša prethodna zvanična obraćanja povodom predmetne stvari. Do danas nijesmo primili odgovor nadležnih organa Republike Srbije u ovom predmetu - kazali su Portalu ETV u Ministarstvu pravde kojim rukovodi Bojan Božović.&nbsp;
Kako ističu, Ministarstvo pravde je u prethodnom periodu u više navrata obavještavalo javnost u odnosu na predmet izručenja Svetozara Marovića u dijelu nadležnosti ovog ministarstva.
- Podsjećanja radi, u odnosu na Svetozara Marovića je na snazi međunarodna potjernica NCB Interpola Podgorica, kao i zahtjev za izručenje koji je Republici Srbiji upućen još 2019. godine - naveli su za Portal ETV&nbsp;
<h2>KRIVICU PRIZNAO</h2>
Svetozar Marović je 2016. godine, nakon priznanja krivice, osuđen zbog vođenja kriminalne grupe koja je nanijela višemilionsku štetu opštini Budva. Ipak, prije nego što je započeo izdržavanje zatvorske kazne, Marović je napustio Crnu Goru i sklonio se u Srbiju.
Uprkos tome što se nalazi pod međunarodnom potjernicom, Marović se – prema brojnim medijskim izvještajima – godinama nesmetano kreće po Beogradu.
<h2>VUČIĆ KAŽE DA NIJE DO NJEGA</h2>
U maju ove godine, povodom novog crnogorskog zahtjeva, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da on lično ne odlučuje o izručenju.
- Pravosudni organi Srbije, u skladu sa Ustavom, evropskim i svjetskim poveljama, odlučuju o izručenju traženih osoba – kazao je Vučić, odgovarajući na pitanje novinara na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani.
<h2>BEZ POMAKA DEVET GODINA</h2>
Prošlo je devet godina od kada je Crna Gora pravosnažno osudila Svetozara Marovića, a zahtjevi za njegovo izručenje i dalje ne nailaze na odgovor iz Srbije. Zvanični Beograd ćuti, dok bivši visoki funkcioner DPS-a, i pored optužbi i kazne, i dalje izbjegava pravdu.
<h2>ZASTARA</h2>
Pravosnažno osuđenom Svetozaru Maroviću, 10. oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara izvršenja kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci. Tada Maroviću Beograd više ne mora biti alternativa, jer će moći kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru.

Miraš Dušević

Beograd odbija da izruči Svetozara Marovića, apsolutna zastara kazne nastupa 10. oktobra 2026.

U Požarevačkoj ulici u Makedonskom naselju danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je pričinjena veća materijalna šteta na dva putnička vozila.
Kako su Radio Bar i Bar Info saznali iz policijskih izvora, svi učesnici u udesu upućeni su u Opštu bolnicu Bar radi preventivnih medicinskih pregleda.
Prema informacijama iz policije, do nezgode je došlo usljed kontakta dva automobila. Vozilom marke „Opel Meriva“ upravljao je G. S. (42) iz Bara, dok je za volanom automobila „Porsche“, beogradskih registarskih oznaka, bio G. Đ. (44) iz Zemuna.
Tačne okolnosti pod kojima je došlo do nezgode biće utvrđene nakon završetka policijskog uviđaja.

Bar: Saobraćajna nezgoda u Makedonskom naselju, učesnici upućeni u Opštu bolnicu

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević razgovarala je sa Marilenom Raounom, zamjenicom ministra evropskih poslova Kipra, kojoj je čestitala preuzimanje predsjedavanja Savjetom Evropske unije i poželjela uspješan mandat.
Tokom razgovora, sagovornica je upoznala Gorčević sa prioritetima kiparskog predsjedavanja, među kojima su jačanje geopolitičke uloge Evropske unije, povećanje njene konkurentnosti u globalnoj ekonomiji i unapređenje otpornosti na bezbjednosne prijetnje.
Posebno je istaknuto da je politika proširenja prepoznata kao jedan od ključnih ciljeva kiparskog predsjedavanja, uz namjeru da se dodatno ojača uloga i vidljivost EU u regionu i pruži aktivna podrška državama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu.
Gorčević je, kako je navela, sagovornicu informisala o čvrstoj odlučnosti Crne Gore da do kraja godine dovrši proces pregovora sa Evropskom unijom, uz uvjerenje da će po okončanju kiparskog predsjedavanja i Crna Gora i Kipar biti zadovoljni brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja.

Gorčević: Kiparsko predsjedavanje EU snažno podržava politiku proširenja i Zapadni Balkan

Pregovori o formiranju vlade u Nizozemskoj olandiji biće usmjereni ka formiranju rijetke vlade manjinskog kabineta, saopštili su danas lideri triju potencijalnih koalicionih partija.
Pregovori će se nastaviti između centrističke, pro-EU partije D66 koju predvodi Rob Jeten, koja je pobijedila na izborima prošlog oktobra, konzervativnih Hrišćanskih demokrata i desničarske VVD.
Ova koalicija bi imala 66 mandata u donjem domu parlamenta od ukupno 150, i morala bi tražiti podršku drugih partija pojedinačno za svoje politike.
Nizozemskom obično upravljaju koalicije sa većinom, ali jako fragmentisana politička scena sve više otežava formiranje takve koalicije.
Nakon oktobarskih izbora, sve glavne partije isključile su mogućnost vladanja sa anti-muslimanskim populistom Gertom Vildersom nakon što je on srušio prethodnu vladu, koju je vodila njegova PVV.
VVD je isključila saradnju sa ljevičarskom kombinacijom Zelenih/Radničke partije, čije uključivanje je bilo jedina opcija za čvrstu većinu.
D66 je, sa svoje strane, bio protiv uključivanja euroskeptične, konzervativne JA21, koja bi mogla podići ukupan broj mandata na 75.

Nizozemske partije na putu da sastave manjinsku vladu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku povodom neustavnog Dana Republike Srpske. Ta vijest možda i ne bi zavrijedila posebnu pažnju da nije riječ o čovjeku koji obavlja jednu od najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, a koji uporno odbija da čestita Dan nezavisnosti države čiji je predsjednik parlamenta.
Skandal, međutim, ne leži samo u toj selektivnoj „čestitarskoj“ principijelnosti. On je dublji i opasniji. Mandić je jedan od najviših državnih funkcionera zemlje čiju nezavisnost ne priznaje, čiju himnu ne sluša, čiji jezik ne prihvata i čiju zastavu ne podnosi. Himnu bi mijenjao, zastavu sklonio, a službeni jezik preimenovao – jer mu ova Crna Gora, ovakva kakva jeste, jednostavno ne odgovara.
I sve to traje godinama, gotovo rutinski i svakodnevno, pod providnim plaštom priče o evropskim integracijama i navodnoj posvećenosti razvoju države. Iza te retorike, međutim, stoji politika koja sistematski potkopava temeljne vrijednosti crnogorske državnosti.
Crna Gora je, zaista, zemlja apsurda. Možda i jedina suverena država na svijetu u kojoj njeni najviši predstavnici javno i otvoreno ne priznaju državu koju predstavljaju, ali zato uredno i bez dileme naplaćuju svoje visoko plaćeno političko djelovanje.

Tag: ministarstvo-pravde