Ministar pravde Bojan Božović neće se uplitati u rad Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), da po zahtjevu predsjednika države Jakova Milatovića pripremi prijedlog za njeno pomilovanje, odnosno oslobađanje od krivičnog gonjenja - <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/796708/bozovic-nece-preporuciti-pomilovanje-bratic">saznaju “Vijesti”</a>.
- Ministru ne pada na pamet da preporučuje predsjedniku da oslobodi nekoga protiv koga je postupak tek na početku, a još nije podignuta ni optužnica. To bi bio presedan i značio bi neprimjereno miješanje izvršne vlasti u rad tužilaštva, u slučaju koji ne odražava duh Zakona o pomilovanju - rekao je “Vijestima” sagovornik iz Ministarstva pravde upoznat s razgovorima u tom resoru o ovom slučaju.
Milatovićev kabinet juče je zatražio od ministarstva da “hitno postupi u skladu sa zakonom”, tako što će pokrenuti postupak po službenoj dužnosti i prikupiti informacije od drugih organa, pa dostaviti predsjedniku obrazloženi predlog za pomilovanje, “kako bi predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja”.
Slavica Bratić javno je prekjuče apelovala na Milatovića “da shodno njegovim Zakonom i Ustavom definisanim pravima oslobodi... od krivičnog gonjenja” njenu “nepravedno i siledžijski privedenu i zatvorenu” sestru.
Vesni Bratić prekjuče je određen pritvor do 30 dana u postupku pred Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT), koje je tereti da je zloupotrijebila službeni položaj prilikom smjenjivanja direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola u 2021. godine, kad je bila ministarka posvjete, kulture, nauke i sporta.
Portparol SDT-a Vukas Radonjić rekao je sinoć u emisiji “Načisto” na TV Vijesti da joj je pritvor određen jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima pored crnogorskog, a sumnja se i da bi mogla uticati na svjedoke.
Prema Zakonu o pomilovanju, predsjednik može pomilovati osobu osuđenu za krivično djelo tako što će je djelimično ili potpuno osloboditi od izvršenja kazne zatvora i ublažiti druge njene posljedice, ali može osloboditi nekog i od krivičnog gonjenja u bilo kojoj fazi postupka, odnosno i prije presude.
To bi, u slučaju Bratić, značilo ne samo njen momentalni izlazak iz pritvora, već i obustavljanje svake istrage - isto kao da je pravosnažno oslobođena krivice pred crnogorskim sudovima.
Sagovornici “Vijesti” iz advokatske struke i ministarstva tvrde da je posljednji slučaj pomilovanja nekog ko još nije osuđen bio 1997. godine, kad je tadašnji predsjednik Momir Bulatović pomilovao Miodraga Daku Davidovića.
Izvor iz ministarstva rekao je da je oslobađanje od krivičnog gonjenja predviđeno zakonom zbog vrlo izuzetnih slučajeva, što, tvrdi, ovaj Vesne Bratić nije. 
- Na primjer, kad zlostavljana majka troje djece ubije u samoodbrani nasilnog supruga, pa je predsjednik onda pomiluje zbog dobrobiti djece - navodi izvor.
U ministarstvu razmatraju dvije varijante negativnog odgovora Milatoviću, jer je “zakon nedorečen”. Sagovornik je rekao da je jedna mogućnost da ministar uopšte ne pokrene postupak, jer je jedno od tumačenja da ga zakon na to ne obavezuje. Kad bi to uradio, tvrdi sagovornik, ministarstvo bi ubrzo bilo preplavljeno takvim zahtjevima “kad god nekoga uhapse”.
Drugi način je da Božović pokrene postupak i pošalje negativno mišljenje za oslobađanje Bratić od krivičnog gonjenja, iako mišljenje ministra ne obavezuje predsjednika države, rekao je izvor “Vijesti”.
Vanraspravno vijeće Višeg suda trebalo bi danas da odluči po žalbi advokata Vesne Bratić na određivanje pritvora.
U lavinu protesta zbog hapšenja i privođenja Vesne Bratić s lisicama na rukama, i optužbi za selektivnost od strane prosrpskih političkih partija i pojedinih državnih funkcionera - uključio se i Milatović.
- Poštujući nadležnosti pravosudnih organa u postupku protiv Vesne Bratić, evidentno je da je u javnosti snažno odjeknuo način privođenja i određivanje zadržavanja jednoj univerzitetskoj profesorici, koji su kod većine građana ostavili utisak tretmana rezervisanog za najteže oblike kriminala - naveo je Milatović na mreži Iks (X) u utorak, prije nego joj je određeno zadržavanje ili pritvor.
Takva percepcija, prema riječima Milatovića, otvara pitanje standarda i proporcionalnosti, posebno imajući u vidu da su u drugim slučajevima lica optužena za značajno teža krivična djela puštana da se brane sa slobode.
- Vladavina prava podrazumijeva jednake aršine - odlučnost i snagu države prema organizovanom kriminalu, korupciji i bjeguncima, ali i odmjeren, profesionalan i dostojanstven pristup prema onima koji su dostupni institucijama. Samo dosljednost, bez selektivnosti, može vratiti povjerenje građana u sistem - poručio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović neće preporučiti pomilovanje Bratić

KFC predsjednik države Jakov Milatović pozvao je danas na gotovo nezabilježeni presedan povodom slučaja bivše ministarke Vesne Bratić kojoj je odlukom suda određen pritvor u trajanju od 30 dana - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević nakon što je predsjednik tražio hitno postupanje Ministarstva pravde da bi odlučivao o pomilovanju nedavno uhapšene bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilatovic-zatrazio-hitno-postupanje-ministarstva-pravde-u-slucaju-vesne-bratic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Presedan je, kaže Zirojević, gotovo nezabilježen jer se, ipak, dogodio jednom u crnogorskoj istoriji. Kako je ukazao, tadašnji predsjednik Momir Bulatović, noć uoči gubljenja predsjedničkog mandata na izborima, pomilovao je i zaštitio od krivičnog gonjenja svog kuma. U pitanju su, kako je dodao Zirojević, bile optužbe za šverc cigara.
- U pauzama između sprječavanja otvaranja KFC-a u prizemlje stambene zgrade u kojoj živi i služenja apsolutno ničemu, slučajni predsjednik Jakov Milatović pokazuje crnogorskoj javnosti da, i pored činjenice da je ubjedljivo najnebitniji akter na crnogorskoj političkoj sceni, može djelovati prilično štetno i destruktivno - naveo je Zirojević.
Ovakvo ponašanje, bez upoznavanja sa onim za šta se osumnjičena tereti i, u konačnom, bez donošenja makar prvostepene presude, ništa je drugo, kaže on, do klasična opstrukcija pravde i grubo miješanje u rad pravosuđa.
- Vesna Bratić, kao i svaki drugi građanin ove države, treba da ima pravo na odbranu i pravičan proces, kao i sve ono drugo što je po zakonu sljeduje. A to što “oslobodioci” smatraju da pravda staje tamo gdje počinje njihova odgovornost, to je već nešto drugo. I da, neprikladno je privođenje bivše ministarke sa lisicama na rukama, baš kao što je bilo neprikladno privođenje, recimo, tadašnje direktorice ASK i ophođenje prema njenom maloljetnom djetetu, kao što je, uostalom, neprikladno senzacionalističko privođenje bilo kojeg aktuelnog ili bivšeg funkcionera - istakao je Zirojević.
Razlika je, kaže on, samo u tome što oni isti stav imaju za sve.
- Dok su oni koji danas traže oslobađanje Vesne Bratić egzaltirano dijelili fotografije nekih drugih sa tim istim lisicama na rukama. Ta razlika je civilizacijska - zaključio je Zirojević.

Zirojević: KFC predsjednik poziva na gotovo nezabilježeni presedan, u najavi klasična opstrukcija pravde i grubo miješanje u rad pravosuđa

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, povodom obraćanja Slavice Bratić, koja je zatražila hitno oslobođenje od krivičnog gonjenja njene sestre Vesne Bratić, zahtijevao od Ministarstva pravde hitno postupanje u skladu sa zakonom.
Iz Kabineta predsjednika napominju da, u konkretnom slučaju, zakonska procedura za pomilovanje jasno predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće i vodi Ministarstvo pravde, koje prikuplja sve relevantne podatke od drugih državnih organa, sagledava i ocijenjuje navode iz molbe, te sačinjava obrazloženi predlog za pomilovanje koji predsjedniku Crne Gore predstavlja neophodni preduslov za odlučivanje.
- Naime, član 17 stav 1 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde pokreće postupak, dok stav 2 istog člana i odredbe članova 11 stav 1, 12 i 13 preciziraju način prikupljanja podataka, razmatranja molbe i izrade obrazloženog predloga. Imajući u vidu gore navedeno i hitnost postupka, zahtijevamo da Ministarstvo pravde bez odlaganja prikupi sve potrebne podatke, temeljno sagleda molbu i dostavi obrazloženi prijedlog, kako bi predsjednik mogao izvršiti svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja - poručeno je iz Kabineta predsjednika Milatovića.
Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta uhapšena je u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, a po nalogu SDT-a, i njoj je određen pritvor do 30 dana zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja.

Milatović traži hitno postupanje Ministarstva pravde da bi odlučivao o pomilovanju Bratić

U Crnoj Gori postoji 28 vjerskih zajednica, pokazuje izještaj koji je objavilo Ministarstvo pravde Crne Gore.
U Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisano je 20 organizacija, među kojima su Jehovini svjedoci – hrišćanska vjerska zajednica na čelu sa Zoranom Lalovićem, kao i Crnogorska pravoslavna crkva, kojom rukovodi mitropolit Mihailo Dedeić.
Upisani su i Nadbiskupski ordinarijat Bar na čelu sa Rokom Gjonlleshajem, te Biskupski ordinarijat Kotor kojim upravlja Mladen Vukšić.
U evidenciji je i Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, na čijem je čelu Ana Zeković Džudović, kao i Jevrejska zajednica Crne Gore kojom rukovodi Nina Ofner Bokan.
Registrovane su i Crkva Hristovog jevanđelja na čelu sa Jovicom Bačvanskim, te Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore kojom upravlja Radosav Rašović.
Na listi su i Hrišćanska adventistička crkva u Crnoj Gori na čelu sa Igorom Bosnićem, Hrišćanski centar Svetionik kojim rukovodi Dragan Novaković, Jevanđeoska crkva Riječ Božja na čelu sa Vladimirom Čizmanskim, Hrišćanska zajednica Mozaik kojom upravlja Daniel Stracinski, Biblijska hrišćanska zajednica na čelu sa Stanišom Šurbatovićem, kao i Zajednica jevanđelja Isusa Hrista koju predvodi Siniša Nadaždin.
Upisana je i Islamska zajednica u Crnoj Gori na čelu sa Rifatom Fejzićem, kao i Baha´i Vjera, kojom rukovodi Milena Ratković Fehilly.
Na spisku je i Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve na čelu sa mitropolitom Joanikijem, zatim Eparhija budimljansko-nikšićka kojom upravlja episkop Metodije, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska na čelu sa episkopom Dimitrijem, te Eparhija mileševska kojom rukovodi episkop Atanasije.
Među registrovanim zajednicama su Jevanđeoska crkva Crossroads na čelu sa Vukašinom Baošićem, Vjerska zajednica Jevreja koju predvodi Adelkop Arjeh Leib, Salezijanska zajednica Podgorica na čelu sa Janezom Mirtekom, Budistička zajednica u Crnoj Gori kojom rukovodi Mladen Ivanović, Dijamantski put budizma u Crnoj Gori koji predvodi Kseniia Benevalenskaia. Tu je i Crnogorska Provincija Franjevki Bezgrešnog Začeća na čelu sa Dilom Kajtazi, Arhiepiskopija kotorsko-primorska kojom upravlja Ivan Pajović, kao i The Church of Pentecost – Crkva svih naroda na čijem je čelu Daniela Ristovska.
T.K.

U Crnoj Gori među vjerskim zajednicama Dijamantski put budizma, Crkva svih naroda, Jevanđeoska crkva Crossroads...

Crna Gora je dobila deset novih stručnjaka koji su završili obuku za podršku djeci u postupcima vezanim za porodične odnose, potvrđeno je <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/800071/stize-deset-novih-strucnjaka-za-podrsku-u-sudjenjima.html">Portalu RTCG</a> iz Ministarstva pravde. Njihov zadatak je, između ostalog, da pomognu djeci da razumiju sudski postupak i da, bez pritiska i straha, iskažu svoje mišljenje.
Ministarstvo pravde je krajem 2025. godine uspješno sprovelo obuku za lica koja pružaju podršku djeci u postupcima vezanim za porodične odnose, a obuku je završilo deset novih kandidata.
Iz Ministarstva kažu da je posao stručnog lica da pomogne djetetu da razumije sudski postupak i da, bez straha, iskaže svoje mišljenje.
- Ono djeluje kao most između djeteta i suda, pomažući mu da se osjeća sigurno i ohrabreno da slobodno izrazi svoje mišljenje, bez pritiska ili manipulacije- kazali su iz tog Vladinog resora.
Podrška djeci se najčešće obezbjeđuje u postupcima u kojima postoji visok stepen konflikta između roditelja, posebno kada se odlučuje o tome s kojim roditeljem će dijete živjeti, kako će se ostvarivati kontakti sa drugim roditeljem, ili kada postoji opasnost da dijete bude izloženo dodatnom emocionalnom pritisku.
- U takvim situacijama sud procjenjuje da je za dijete najbezbjednije i najkorisnije da kroz stručno lice izrazi svoje mišljenje, umjesto da bude neposredno izloženo konfliktima odraslih- kažu iz Ministarstva.
Najčešće situacije uključuju konfliktne razvode roditelja, sporna pitanja roditeljskog starateljstva i viđanja, kada dijete treba da izrazi svoje mišljenje pred sudom, kao i slučajeve u kojima postoji rizik od sekundarne viktimizacije djeteta.
Prema njihovim riječima, podrška stručnog lica omogućava da dijete bude informisano, sigurno i da njegovo mišljenje bude ozbiljno uzeto u obzir.
- Ona je posebno važna za djecu nižeg uzrasta i ranjive grupe, koja mogu doživjeti dolazak u sudnicu kao traumatično iskustvo- poručili su iz tog Vladinog resora.
Podrška se takođe primjenjuje i u postupcima vršenja roditeljskog prava, povjeravanja djeteta na čuvanje i vaspitanje, ostvarivanja ličnih odnosa sa roditeljem s kojim dijete ne živi, kao i u drugim porodičnim sporovima koji neposredno utiču na život i razvoj djeteta.
Iz Ministarstva pravde za Portal RTCG kažu da je uloga lica za podršku od izuzetnog značaja za zaštitu najboljeg interesa djeteta. Prema njihovim riječima, podrškom stručnog lica dijete dobija jasne i razumljive informacije, prilagođene njegovom uzrastu i zrelosti.
- Uz saglasnost djeteta, lice za podršku prenosi sudu njegovo mišljenje, prisustvuje ročištima na kojima se dijete saslušava, ima uvid u spise predmeta i, nakon donošenja odluke, objašnjava djetetu njen sadržaj i posljedice- kažu iz Ministarstva pravde.
Na ovaj način, ističu, smatarju u ministarstvu, Crna Gora dodatno jača zaštitu prava djece, postupajući u skladu sa međunarodnim standardima i principima pravosuđa prilagođenog potrebama djeteta.
Obuka za lica koja pružaju podršku djeci traje 30 časova tokom pet dana i kombinuje teoriju i praksu, uključujući prava djeteta, komunikaciju, rad sa ranjivim grupama i etička pitanja.
Nakon uspješno završene obuke, Ministarstvo pravde izdaje licencu koja važi pet godina, uz mogućnost produženja. Do sada je licencirano 16 lica, a lista licenciranih je javna i koristi se za izbor stručnjaka u sudskim postupcima prema potrebama djeteta.
Glas djeteta kao temelj pravde: Uloga lica za podršku u porodičnim sporovima
Uvođenje instituta lica za podršku djetetu krajem 2017. godine označilo je značajnu promjenu u pravosudnom sistemu, prelazeći s isključivo zaštitničkog pristupa na koncept koji uvažava aktivno učešće djeteta u postupcima koji ga se tiču.
Kroz sedmogodišnje iskustvo u ovoj ulozi, socijalna radnica i porodična psihoterapeutkinja Dijana Popović-Gavranović za Portal RTCG ističe da ovaj mehanizam omogućava djetetu da iskaže svoje želje, potrebe i dileme, osiguravajući da se njegov glas čuje tamo gdje se donose najvažnije životne odluke.
Most između djeteta i suda
Uloga lica za podršku temelji se na uspostavljanju odnosa povjerenja, uvažavanja i privatnosti. Ovo lice pruža djetetu siguran prostor u kojem ono može odlučiti želi li uopšte iznijeti svoje mišljenje.&nbsp;
Za Portal RTCG kaže da je uloga lica za podršku, između ostalog, da pomogne djetetu da razumije šta se dešava pred sudom i da odluči da li će svoje stavove prenijeti licu za podršku, sudiji i roditeljima ili neće.
Njegov zadatak je da, između ostalog, izgradi odnos s djetetom zasnovan na poštovanju, razumijevanju, povjerenju, prihvatanju i saradnji, te da to lice predstavlja glas djeteta, ali da prenosi samo ono što dijete želi da bude prenijeto.
Ona pojašnjava da se lice sastaje s djetetom dovoljno dugo, dok dijete iskazuje potrebu za podrškom ili dok ne iskaže svoje mišljenje, koje se potom vjerodostojno prezentuje u sudskom postupku.
Pojašnjava da je važno istaći da lice za podršku ne donosi odluke umjesto djeteta, te da dijete slobodno odlučuje da li će svoje mišljenje izraziti ili zadržati za sebe.
Ono poštuje povjerljivost kada dijete zahtijeva da njegovo mišljenje ostane tajno, pojašnjava.
- Dijete je važan izvor informacija o onome što se u porodici dešava, ali ne smije biti zloupotrijebljeno. Zbog toga, način rada lica za podršku može biti suprotan očekivanjima roditelja i drugih stručnjaka, pogotovo ako roditelji i drugi stručnjaci ne praktikuju konsultovanje djece- kazala je Popović-Gavranić.
Prema njenom mišljenju, dijete nikada ne treba da se dovede u situaciju da ima doživljaj da nosi teret odluke ni da se optereti odgovornošću za donošenje odluke o svojoj budućnosti, budućnosti porodice, a nikako da bira roditelja.
Ključno je, između ostalog, da dijete razumije kako ima pravo, ali ne i obavezu da učestvuje u postupku.
- Lice za podršku ne odlučuje umjesto djeteta, nego mu ostavlja slobodu da odluči da li će svoje mišljenje iskazati ili zadržati za sebe- navodi Popović-Gavranović uz napomenu da se autentično mišljenje djeteta ne prenosi nikome bez njegove izričite dozvole.
Izazovi konflikta lojalnosti
Praksa pokazuje da djetetove želje često nisu u skladu s očekivanjima odraslih. Popović-Gavranović upozorava na opasnost od konflikta lojalnosti, gdje se djeca boje da će njihova iskrenost povrijediti roditelje ili izazvati njihov bijes.
Popović-Gavranović naglašava da roditelji često, preplavljeni sopstvenim emocionalnim procesima tokom razvoda, gube uvid u djetetovu patnju.
- Dijete ne treba da se bavi razvodom. Činjenica je da se ne razvode mama i tata od djeteta, već partneri koji su nezadovoljni svojim odnosom- pojašnjava ona.
Širok spektar primjene i etička odgovornost
Podrška se najčešće pruža u postupcima razvoda i povjeravanja djece, ali obuhvata i složene slučajeve poput izdržavanja, lišenja roditeljskog prava te postupaka po Haškoj konvenciji o otmici djece.
Popović-Gavranović kaže da lice za podršku radi samo ono što se dogovori sa djetetom i ne radi ništa bez dogovora sa djetetom i dozvole djeteta, a kada dijete, informisano i slobodno, donese svoju odluku - da kaže ili da ne kaže svoje mišljenje, lice za podršku mu pomaže da sprovede svoju odluku.
Ona pojašnjava da zajedno sa djetetom lice za podršku definiše okvir povjerljivosti izuzev u slučaju zlostavljanja djeteta.
- Ako lice za podršku posumnja da dijete trpi batine, prijetnje, nasilje, zlostavljanje, to će reći djetetu, kao i da lice za podršku mora da prijavi kada posumnja ili mu neko kaže da dijete trpi batine, prijetnje, nasilje, zlostavljanje, da se prijava podnosi sudiji koji je odredio lice za podršku, a sudija državnom tužiocu, zatim lice za podršku upoznaje dijete da će podnijeti prijavu- navodi ona.
Ističe da lice za podršku tako pokazuje da djeca i odrasli međusobno razmjenjuju informacije i uvažavaju shvatanja i obaveze.
U svim ostalim slučajevima, lice za podršku ostaje isključivo „glas djeteta“, dostavljajući sudu izvještaj o procesu rada, ali ne i sopstveni stručni nalaz ili mišljenje.
Popović-Gavranović kaže da dijete ne smije biti spriječeno da kaže svoje mišljenje isključivo na osnovu 
njegovog uzrasta.
- Najmlađe dijete kojem sam bila lice za podršku je imalo dvije, a najstarije sedamnaest godina- rekla je ona.
Jedan od najstrožih postulata rada je povjerljivost, koja se krši samo u ekstremnim situacijama ako postoji sumnja na zlostavljanje ili nasilje nad djetetom.
Dugoročna dobrobit za sistem i porodicu
Konačni cilj ovog instituta je donošenje sudskih odluka koje su primjerene konkretnom djetetu i koje sveobuhvatno štite njegov najbolji interes.
Kada roditelji kroz lice za podršku istinski čuju šta njihovo dijete osjeća, stres i trauma za cijelu porodicu se smanjuju.
Zaključno, lice za podršku predstavlja dodatnu vrijednost u sistemu zaštite prava djeteta, čineći dostižnim pravo djeteta da, bez vanjskih pritisaka, upravlja sopstvenim pravima i sudbinom

Crna Gora dobija deset novih stručnjaka za podršku djeci u suđenjima

Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-oduzimanju-imovinske-koristi-stecene-kriminalnom-djelatnoscu">program javne rasprave u odnosu na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću</a>.
Kako su rekli u tom resoru, ovim Nacrtom zakona unapređuje se efikasnost sistema privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, prvenstveno kroz izmjenu člana 2 važećeg zakona kojom se omogućava oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću čija vrijednosti iznosi najmanje 50.000 eura i prije pravosnažnosti presude, to jest nakon potvrđivanja optužnice odnosno zakazivanja glavnog pretresa u skraćenom postupku. 
- Vezivanje mogućnosti podnošenja zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi za trenutak donošenja rješenja o potvrđivanju optužnice (odnosno u skraćenom postupku za trenutak zakazivanja glavnog pretresa) opravdano je budući da se tim procesnim radnjama utvrđuje postojanje formalnopravnih uslova za vođenje krivičnog postupka pred sudom - navedeno je u saopštenju Ministarstva pravde.
U skladu sa ovom izmjenom dodat je i novi član kojim se omogućava da se imovina koja je već zamrznuta oduzme po odredbama novog zakona, čim dođe do potvrđivanja optužnice.
- Na ovaj način omogućiće se da milionski vrijedna blokirana imovina organizovanih kriminalnih grupa ne čeka da se okončaju dugotrajni sudski postupci, već da se pravovremeno stavi pod kontrolu države i koristi za zaštitu javnog interesa - navedeno je u saopštenju.
Istovremeno, Ministarstvo pravde objavilo je <a href="https://www.gov.me/clanak/javna-rasprava-nacrt-zakona-o-dopunama-krivicnog-zakonika-crne-gore.">na javnu raspravu Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim se uvodi novo krivično djelo - Nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne funkcije</a>. 
- Ovim krivičnim djelom uvode stroge kazne za javne funkcionere koji posjeduju imovinu očigledno nesrazmjernu svojim zakonitim prihodima. Nezakonito bogaćenje iznad 50.000 eura biće kažnjivo zatvorom, dok veće sume mogu donijeti i do osam godina zatvora, uz obavezno oduzimanje imovine, uključujući i onu stečenu preko povezanih lica - kazali su u Ministarstvu pravde.
Ove izmjene, kako ističu, šalju jasnu poruku - "posjedovanje nesrazmjerne imovine više neće biti tolerisano, a povjerenje građana u institucije mora biti zaštićeno".

Imovina stečena kriminalom oduzimaće se prije pravosnažnosti presude, za nezakonito bogaćenje funkcionera i do osam godina zatvora

Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost danas bi se mogao naći na dnevnom redu Skupštine, iako su organizacije civilnog društva ljetos upozorile da se njegovim pojedinim odredbama grubo krše ljudska prava, nakon čega je povučen iz procedure, ali je opet uvršten u plan četvrte sjednica drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Iz Akcije za ljudska prava juče su saopštili da su, „imajući u vidu izjave ministra pravde Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije“ zatražili od „Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima“.&nbsp; - Javnost mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes. Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava – upozorili su iz HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Akcija za ljudska prava"> <figcaption>Ozbiljna upozorenja iz Akcije za ljudska prava </figcaption> </figure>  <h2>IZVJEŠTAJ ODBORA</h2> U izvještaju Odbora za bezbjednost i odbranu o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, dostavljenog Skupštini 24. decembra, pored ostalog piše da je na sjednicama ovoga skupštinskog tijela, održanim u julu, „navedeno da su prilikom izrade Predloga zakona koriščena normativna rješenja zastupljena u zakonodavstvima zemalja u okruženju koje su na sličan način dorađivale pravni okvir svog djelovanja (partnerske službe, zemlje članice NATO I EU)“. - Istaknuto je i da je u izradi predloženih izmjena obezbijeđeno poštovanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i uspostavljena ravnoteža između poštovanja ljudskih prava pojedinaca i prava demokratskog društva na zaštitu interesa nacionalne bezbjednosti – piše u izvještaju Odbora, uz konstataciju i da je „ukazano na potrebu da se Zakon donese po hitnom postupku“. U aktu Odbora za bezbjednost ističe se i da je „tokom rasprave bilo riječi o obímu ovlašćenja direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koje predlog predviđa, kao i potencijalnih zloupotreba mjera nadzora, te građanskih sloboda s tim u vezi“. - Naglašena je potreba za iznalaženjem kompromisnih rješenja između zaštite građanskih prava i privatnosti pojedinaca i efikasnog rada ANB-a. S tim u vezi, Vlada je podnijela amandmane (8) na ovaj Predlog zakona, uvažavajući primjedbe i sugestije učesnika sjednice, a koji su postali sastavni dio ovog Predloga, i o njima Skupština, saglasno članu 150 stav 3 posebno ne odlučuje – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Bojan Božović"> <figcaption>HRA čeka odgovor od ministra pravde Bojana Božovića (Photo: Skupština CG)</figcaption> </figure>  Iz HRA su, međutim, juče upozorili da će ponovno stavljanje Prijedloga zakona o ANB na dnevni red, a čiji sadržaj nije poznat, predstavljati grubo narušavanje demokratske kulture. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU – istakli su iz HRA. <h2>APELI BEZ ODGOVORA</h2> Da Vladinih osam amandmana, koji su uslijedili 29. jula, nekoliko sati nakon sjednice Odbora za &nbsp;bezbjednost na kojoj je raspravljano o Prijedlogu zakona o ANB, nije riješilo pitanje grubog kršenja ljudskih prava odmah su upozorile nevladine organizacije, njih više od 20, pozivajući Skupštinu da taj zakonski akt povuče iz procedure. - Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije – saopštile su nevladine organizacije 31. jula.&nbsp; Upozorile su da je prijedlog zakona izrađen u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU).&nbsp; - To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih – istakle su civilne organizacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>Sjedište ANB</figcaption> </figure>  Upozorile su da je „cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki“.&nbsp; - Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara – kategorični su civilni aktivisti.&nbsp; Oni su konstatovali da je Vlada predložila „amandmane kojima je zapravo zadržan status quo“.&nbsp; Portparol Evropske komisije Gijom Mersije saopštio je Vijestima 29. jula da „Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uključujući i omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona. - Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava - kazao je on tada. Transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija je, ipak, izostao, a javnost do danas nije obaviještena o ocjeni Evropske komisije Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Kaćuša Krsmanović

Umjesto temeljne reforme, „tajna policija“ oružje moći elita na vlasti

Poštovanje vladavine prava ne može se ograničiti na puko sprovođenje eksplicitnih i formalnih odredbi Ustava i zakona, to podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila od svih ustavnih tijela i međusobno poštovanje između njih – konstatuje Venecijanska komisija u naknadnom mišljenju o postupku prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju u dijelu koji se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, preporuke koja je djelimično ispunjena.
U dokumentu se navodi da je ministar pravde Bojan Božović dopisom od 28. oktobra ove godine zatražio mišljenje o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Objašnjavaju da je, imajući u vidu da je ovaj nacrt zakona neposredno povezan sa prethodnim mišljenjem Venecijanske komisije o pojedinim pitanjima u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju od juna, odlučeno da se preporuke formulišu u formi naknadnog mišljenja.
U dokumentu pozdravljaju činjenicu da nacrt zakona obuhvata sve četiri preporuke iz junskog mišljenja. Tri preporuke su u potpunosti ispunjene: (1) definisanje starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda, (2) uvođenje pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju i (3) regulisanje izuzeća sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa. Četvrtka preporuka, koja se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do izbora novog sudije, djelimično je ispunjena.
Junsko mišljenje je, kako podsjećaju, usvojeno povodom zahtjeva koji je proistekao iz političkog sporazuma između predstavnika vlasti i opozicije, s ciljem okončanja spora u vezi sa tumačenjem relevantnog domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za odlazak u penziju.
- Venecijanska komisija je svjesna činjenice da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne funkcioniše u punom sastavu, s obzirom na to da su dvije od sedam sudijskih pozicija i dalje upražnjene. Ova situacija još jednom ukazuje na potrebu usvajanja zakonodavne reforme radi obezbjeđivanja nesmetanog i efikasnog funkcionisanja Ustavnog suda – navodi se u dokumentu.
Iz Ministarstva pravde su prošle sedmice kazali da će Vlada sa izvještajem Venecijanske komisije biti upoznata u najkraćem roku, nakon čega će radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na pitanje nastavka obavljanja sudijske funkcije da izbora novog sudije.&nbsp;
- Po završetku tog procesa Nacrt zakona će biti upućen na javnu raspravu – najavili su iz resora kojim rukovodi Božović u petak 12. decembra.
<h2>Nastavak obavljanja funkcije</h2>
Nacrt zakona predviđa izmjenu člana 15, kojom se omogućava sudiji da nastavi sa obavljanjem funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, pod uslovom da je to neophodno radi donošenja odluka većinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, jer se njome odgovara na dugogodišnju preporuku Komisije usmjerenu na sprečavanje institucionalne blokade usljed nepopunjenih sudijskih mjesta. Međutim, Komisija konstatuje da nastavak mandata nije automatski, već uslovljen.
- Venecijanska komisija pozdravlja ovu novu odredbu, te primjećuje da većina država članica Savjeta Evrope sa sličnim pravilom predviđa automatski nastavak mandata sudije dok se ne izabere nasljednik, bez ikakvih uslova. Ovaj pristup pruža jasno pravilo sa manjim potencijalom za sukob oko tumačenja – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija, pak, napominje da ovaj prijedlog ne predviđa automatski produžetak mandata sudije, već ga uslovljava „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“.&nbsp;
- U pismu Venecijanskoj komisiji ministar pravde je napomenuo da su predložene zakonske odredbe izrađene uz pažljivo razmatranje ustavnih odredbi, uzimajući u obzir ustavna ograničenja i mogućnost budućih pitanja u vezi sa ustavnošću predloženih zakonskih rješenja. Venecijanska komisija je takođe svjesna zabrinutosti koju su izrazili neki članovi radne grupe u vezi sa nastavkom mandata sudije Ustavnog suda, predlažući rješenje ograničeno vremenom na šest mjeseci i rješenja koja zavise od posebnih okolnosti, kao što su ratno ili vanredno stanje – navode u dokumentu.
Ponavljaju da je dozvoljavanje sudijama da ostanu na funkciji do imenovanja nasljednika, kao izuzetak od ustavnih odredbi o trajanju mandata ustavnih sudija, relativno uobičajena praksa u Evropi koja dozvoljava ustavnim sudovima da nastave sa radom kada su imenovanja novih sudija blokirana.
- Shodno tome, odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik trebalo bi da bude povezana sa potrebom pravilnog funkcionisanja Ustavnog suda bez prekida, a ne sa drugim posebnim okolnostima. Štaviše, postavljanje vremenskog ograničenja za takav mehanizam protiv blokade i dalje bi moglo dovesti do blokade Ustavnog suda, ukoliko nove sudije ne budu izabrane u propisanom roku. Period od šest mjeseci može imati izvjestan poučan efekat, ali ne pomaže u izbjegavanju blokada – ocijenili su iz Venecijanske komisije.
Iako Komisija može prihvatiti uslovni karakter ovog rješenja u specifičnom kontekstu Crne Gore, smatra da je neophodno dodatno precizirati odredbu, naročito u pogledu jasnog određivanja broja sudija na koji se odnosi uslov „neophodnosti za odlučivanje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, te primjene ove odredbe u slučaju istovremenog prestanka mandata više sudija, kada broj sudija padne ispod potrebnog minimuma za odlučivanje.
- Venecijanska komisija razumije legitimnu zabrinutost zbog rizika namjerne produžene neaktivnosti organa za imenovanje kako bi se sudija zadržala na funkciji. Iako je odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik važna zaštita za obezbjeđivanje kontinuiranog funkcionisanja Ustavnog suda, ne treba je posmatrati kao dugoročno rješenje za potencijalnu nestabilnost Ustavnog suda – istaknuto je u dokumentu.
Naglašavaju i važnost međusobnog poštovanja i saradnje između svih ustavnih tijela u demokratskom društvu.&nbsp;
<h2>Kvorum</h2>
Venecijanska komisija dalje primjećuje da, iako ovaj predloženi uslov ima za cilj da postigne kontinuirano funkcionisanje Ustavnog suda osiguravanjem donošenja odluka većinom glasova svih sudija, nedostaje mu jasna regulacija nekih važnih elemenata, poput definisanja kvoruma.
- Prvo, u vezi sa „potrebnim brojem sudija“, Venecijanska komisija smatra da ako je namjera vlasti da se pozivaju na minimalni broj potreban za donošenje odluka većinom glasova - četiri sudije, što je i broj potreban za kvorum - to treba da bude formulisano jasno i nedvosmisleno – navodi se u dokumentu.
Drugo, Venecijanska komisija primjećuje da ovaj uslov stvara razliku u tretmanu između sudija na osnovu broja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu u vrijeme prestanka njihovog mandata.
- Drugim riječima, sudiji neće biti dozvoljeno da nastavi da ostaje na svojoj funkciji do izbora novog sudije kada Ustavni sud radi sa punim sastavom ili sa pet ili šest sudija, ali će mu biti dozvoljeno da to učini ako Ustavni sud radi samo sa četiri sudije. Venecijanska komisija može da prihvati takvu razliku u tretmanu između sudija u posebnim okolnostima Ustavnog suda Crne Gore, imajući u vidu važnost kontinuiranog funkcionisanja ove sudske instance – navodi se u dokumentu.
U tom kontekstu, Venecijanska komisija ne previđa činjenicu da ovaj uslov može stvoriti razliku u tretmanu između sudija kada prestanak funkcije dvojici ili više sudija nastupi istog datuma, ostavljajući Ustavni sud ispod broja sudija potrebnog za donošenje odluka većinom glasova.&nbsp;
- Konkretno, iz predloženog amandmana nije jasno u takvim okolnostima koji od odlazećih sudija može nastaviti da ostane na svojoj funkciji, a koji sudija ne može, niti da li sve dotične sudije mogu nastaviti da ostanu na funkciji – objasnili su u mišljenju.
Zato smatraju da bi nacrt zakona trebalo jasno da reguliše aspekte uslova „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, kako bi se izbegao svaki mogući sukob u tumačenju ovog pojma i njegove primjene.
<h2>Definisanje starosne granice</h2>
Venecijanska komisija podsjeća da je u junu predložila uspostavljanje jasnog zakonskog okvira o starosnoj granici za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda.
U Nacrtu zakona predviđa uvođenje novog člana 5b, kojim se izričito propisuje da: „sudija Ustavnog suda i predsjednik Ustavnog suda ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrše 66 godina života i imaju najmanje 15 godina staža osiguranja“.
- Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, kojom se jasno i nedvosmisleno reguliše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda u zakonodavstvu koje uređuje rad Ustavnog suda. Usvajanje ove odredbe otkloniće svaku buduću sumnju ili nejasnoću. Komisija ne nalazi problem u vezi sa zahtjevom od najmanje 15 godina staža osiguranja, imajući u vidu član 153 stav 4 Ustava Crne Gore, kojim je propisano najmanje 15 godina radnog iskustva kao uslov za izbor sudije Ustavnog suda. Shodno tome, Venecijanska komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena u nacrtu zakona – istaknuto je u mišljenju.
<h2>Rezervni mehanizam</h2>
U dokumentu ističu i da je u potpunosti usvojena preporuka o uvođenju pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju.
- Predlaže se izmjena člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, koji bi glasio: „Ustavni sud na sjednici utvrđuje kada sudiji ili predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili isteka mandata i o tome obavještava nadležnog predlagača godinu dana prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Izmijenjena odredba produžava rok prethodnog obavještavanja sa šest mjeseci na jednu godinu i dodatno pojašnjava obavezu Ustavnog suda da formalno utvrdi dan prestanka mandata – navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija pozdravlja postojanje ovog postupka obavještavanja.&nbsp;
- Produženje obaveznog roka prethodne najave omogućava nadležnom predlagaču dovoljno vremena za pokretanje i sprovođenje postupka izbora novih sudija Ustavnog suda. Konstatuje se da je izmjena u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Ustavni sud ovu činjenicu utvrđuje „na sjednici“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Izuzeće sudija</h2>
Nacrt zakona uvodi i novi član 7a kojim se, između ostalog, propisuje obaveza samostalnog izuzeća sudije ili predsjednika Ustavnog suda iz odlučivanja o prestanku sopstvene funkcije, kao i pojednostavljeni rezervni mehanizam obavještavanja u slučaju da, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga, ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje sjednice svih sudija Ustavnog suda.
- Venecijanska komisija u potpunosti podržava i pozdravlja uvođenje obaveze samostalnog izuzeća, kao i pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja. Shodno tome, Komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena – istaknuto je u mišljenju.
Venecijanska komisija smatra da odredbe o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, kako su predložene u nacrtu zakona, odgovaraju njenim ranijim preporukama, uz istovremeno očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda i obezbjeđivanje odgovarajućih procesnih garancija.

Jasmina Beharovic

VK: Poštovanje vladavine prava podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila

Oktobarske plate za 11 rukovodilaca u Ministarstvu pravde iznosile su 18.000 eura, pokazuju podaci o mjesečnim neto zaradama u tom resoru, koji su objavljeni na sajtu Vlade Crne Gore.
Ministru pravde Bojanu Božoviću za prošli mjesec je isplaćeno 1.831 euro, a državnom sekretaru Sergeju Sekuloviću 1.913 eura.
V.D. sekretar Ministarstva Đorđije Ivanović zaradio je 1.742 eura, generalni direktor za pravosuđe Miomir Jauković 1.636 eura, a generalni direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama Dragan Radović 1.582 eura.
Plate generalnom direktoru za krivične sankcije i nadzor Stevanu Brajuškoviću i generalnom direktoru Direktorata za informaciono-komunikacionu tehnologiju pravosuđa i bezbjednost podataka Draženu Radonjiću iznosile su 1.575 eura.
Generalna direktorka Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelena Grdinić u oktobru je zaradila 1.528 eura, v.d. generalnog direktora za međunarodnu pravosudnu saradnju Blagoje Gledović 1.582 eura, a v.d.generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU Jasna Jovović 1.496 eura.
V.D. generalnom direktoru Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde Senidu Strikoviću isplaćeno je 1.543 eura.

Tamara Klikovac

Za plate rukovodiocima u Ministarstvu pravde 18.000 eura: Božoviću 1.830, a Sekuloviću 1.913 eura...

Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: ministarstvo-pravde