Na doživotni zatvor u srijedu je osuđen muškarac koji se spremao da ubije Donalda Trampa na golf-terenu na Floridi 2024. godine, u vrijeme kada je Tramp bio predsjednički kandidat.
Okružna sutkinja SAD Ajlin Kenon izrekla je kaznu Rajanu Rutu (Ryan Routh, 59) u istoj sudnici u Fort Pirsu, gdje je u septembru nastao haos nakon što je on pokušao da se izbode pošto su ga porotnici proglasili krivim po svim tačkama optužnice.
Rut je osuđen zbog pokušaja atentata na važnog predsjedničkog kandidata, upotrebe vatrenog oružja u cilju izvršenja krivičnog djela, napada na federalnog službenika koji ga je spriječio da puca, posjedovanja vatrenog oružja kao osuđivano lice i upotrebe pištolja sa oštećenim serijskim brojem.
Sudija mu je izrekla kaznu: doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta, uz dodatnih sedam godina zatvora zbog ilegalnog posjedovanja oružja. Osuđen je i za još tri povezana krivična djela, a kazne će se izdržavati istovremeno.
Advokat odbrane Martin L. Rot tvrdio je da je njegov branjenik „u trenutku istine odlučio da ne povuče obarač“ i ne ubije Trampa, iako je, skriven u žbunju, bio spreman za to.
U saopštenju na društvenoj mreži X, državna tužiteljka SAD Pam Bondi zahvalila je tužiocima što su postigli da Rut „više nikada neće izaći na slobodu“.
„Gnusni pokušaj atentata Rajana Ruta na predsjednika Trampa nije bio samo napad na našeg predsjednika – to je bio direktan napad na cio naš demokratski sistem“, kazala je Bondi.
„Rut se i dalje ne kaje zbog svog zločina, nije se izvinio zbog života koje je ugrozio, a njegov dosadašnji život pokazuje gotovo potpuno nepoštovanje zakona“, naveli su tužioci u dopisu o izricanju presude.
Njegov advokat odbrane tražio je kaznu od 20 godina zatvora, uz obaveznih sedam godina zbog pištolja.
„Optuženom nedostaju dvije sedmice do šezdesete godine“, napisao je Rut u podnesku, moleći da mu kraća kazna omogući da se makar u dalekoj budućnosti nada slobodi.
Tužilaštvo je saopštilo da je Rut sedmicama planirao da ubije Trampa prije nego što je uperio pušku kroz žbunje dok je republikanski predsjednički kandidat igrao golf 15. septembra 2024. godine u svom kantri klubu u Vest Palm Biču.
Na suđenju je agent Tajne službe, koji je učestvovao u obezbjeđenju Trampa na golf-terenu, svjedočio da je uočio Ruta prije nego što se Tramp pojavio. Rut je uperio pušku prema agentu, koji je otvorio vatru, zbog čega je Rut ispustio oružje i pobjegao, ne ispalivši nijedan metak.
Rut ima više ranijih krivičnih osuda, uključujući posjedovanje ukradene robe, kao i niz objava na internetu u kojima iskazuje prezir prema Trampu, iako je jednom glasao za njega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Atentator na Trampa na Floridi osuđen na doživotni zatvor

Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Kotoranin V. V. (40) kažnjen je sa 60 dana zatvora zbog tri saobraćajna prekršaja - odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Kotoru Jelene Stanišić.
Njemu je ova maksimmalna kazna izrečena 15. januara nakon sprovedenog hitnog postupka u kom je utvrđeno da nije stao na znak "Stop" policijskom službeniku Odjeljenja bezbjednosti Kotor, nakon čega je nastavio kretanje prema Radanovićima, kada je odbio da se podvrgne testovima na prisustvo alkohola i opojnih droga. 
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.

Kotoraninu 60 dana zatvora za tri saobraćajna prekršaja

Beranac A.L. (29) osuđen je danas na 21 dan zatvora, nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako su kazali iz budvanskog Suda za prekršaje, A.L. je kao taksi vozača rano jutros, oko dva sata i 15 minuta, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi se u saopštenju.
Iz Suda za prekršaje su rekli da je A.L. izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Kotoranin D.I. (1978) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je odbio da se podvrgne testiranju na narkotike u toku vožnje.
- Njemu je kaznu izrekla sutkinja Ivana Vukasović nakon što su dokazani navodi optužnog akta da je istog dana nakon što ga je u mjestu Price zaustavila patrola policije, odbio da se podvrgne tzv. ‘droga testu’- navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi. 

Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i maksimalan broj kaznenih bododva koje će izvršiti Uprava policije.

Kotor: Odbio test na drogu, dobio 15 dana zatvora

Državljaninu Albanije F.K. (18) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna jer se nije zaustavio na znak policijskih službenika i Baru.
Zbog toga je slijedila potjera za njim, a ubrzo je sustignut i uhapšen.
 - Osumnjičeni je potom priveden Sudu za prekršaje u Baru, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 31 dan - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Advokatica Nikolina Mišnić saopštila je da je njen klijent Aleksandar Keković danas započeo štrajk glađu u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ozbiljno protestujući zbog, kako on ističe, nepravednih optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdelic-i-kekovic-uz-jake-mjere-bezbjednosti-privedeni-u-cb-podgorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Moj klijent odlučno negira sve što mu je stavljeno na teret, a posebno bilo kakvu povezanost sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom i smatra da je ovo još jedan u nizu pokušaja tužilaštva da mu namjesti izvršenje krivičnih djela sa kojima nema apsolutno nikakve veze. Ističe da neće dozvoliti da po ko zna koji put provodi dane u pritvoru za nešto što nije uradio - navela je Mišnić.
Od samog početka, kaže, smatra nepravedenim način na koji je od strane tužilaštva i direktora policije medijski predstavljeno njegovo hapšenje.
- Jer su netačne informacije da je uhapšen u akciji, kako je i sam objasnio u izjavi koju je dao pred sudom. Takođe, ističe da nije tačno da je lišen slobode dana 29.05.2025. godine, već kako je i pred sudom izjavio dana 09.05.2025. godine i to bez bilo kakvog rješenja i prava na advokata, a koji period mu nije uračunat u vrijeme trajanja pritvora što znači da je faktički bio otet - istakla je advokatica.
Keković, prema njenim riječima, navodi i da su netačne informacije da je bio u bjekstvu.
- Jer je državu napustio prije pokretanja postupka dana 20.11.2022.godine, kao slobodan građanin, te je u skladu sa propisima UAE dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i dozvolu za boravak i rad i zaposlio se. Osim toga, mom branjeniku nikada nije dostavljen poziv na adresu u Podgorici, niti ga je bilo ko obavijestio o pokretanju postupka protiv njega - naglasila je Mišnić.
Djela koja mu se stavljaju na teret, prema njenoj ocjeni, predstavljaju izolovane radnje u odnosu na "kriminalni plan" iz optužnice.
- I ta djela se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa djelom u vezi sa kojim je navodno djelovala grupa. Iz tog razloga moj branjenik smatra da je zalutao u ovu optužnicu - dodala je advokatica.
Napomenula je da se je za jedno od dva djela koja mu se stavljaju na teret, postupak u toku pred Osnovnim sudom protiv drugih lica, dok je za drugo krivično djelo ODT postupak okončao još 2020. godine.
- Moj klijent se odlučio na ovaj korak jer želi da skrene pažnju javnosti na, po njegovom uvjerenju, ozbiljne nepravilnosti u postupku koji se vodi protiv njega. Njegov cilj nije izazivanje tenzija već insistiranje na istini i pravičnom suđenju - zaključila je Mišnić.

Aleksandar Keković započeo štrajk glađu u zatvoru, tvrdi da ga SDT nepravedno optužuje

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je <a href="https://etv.me/politika/milatovic-u-crnoj-gori-na-snazi-raspad-sistema-u-skupstini-vladi-bezbjednosnom-i-pravosudnom-sektoru">njegova ocjena</a> da se sistem raspada u potpunosti odgovara realnom stanju samo nešto što svi građani vide. Gostujući na<a href="https://rtcg.me/tv/Izdvajamo/810257/milatovic-manevar-sa-zakonima-je-bio-potreban-da-ogolim-nerad-i-neodgovornost-skupstine.html"> Televiziji Crne Gore</a> naglasio je i da je vratio zakone, odnosno izveo taj dvostruki manevar, da bi ukazao na neodgovornost Skupštine prema građanima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.4102%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-vraticu-skupstini-juce-usvojene-zakone-na-ponovno-odlucivanje-da-ih-poslanici-zaista-i-procitaju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vraćanje zakona Skupštini, kaže Milatović, bio je pokušaj da se istakne sam proces donošenja tih zakona i na koji način radi, odnosno ne radi Skupština Crne Gore.
- Ne možete glasati nešto prije nego što to nešto ne pročitate. Mi imamo poštenih građana koji časno rade svoje poslove, a prime relativno male plate, a na suprot njima imate poslanike koji nijesu imali nijedan radni dan u januaru i jedan u februaru. Na taj način sam htio da pokažem koliko se ta institucija neodgovorno ponaša prema građanima i taj dvokotrak koji sam uradio je bio potreban da se do kraja ogoli neodgovornost naših institucija - naglašava Milatović.
Kazao je da objektivno posmatra stvari i da pohvali kada ima razloga, ali ovo nije bilo za pohvau. Zapitao je zašto o zakonima nijesu raspravljali nekoliko dana.
- Želim da pohvalim rad, prije svega resora koji rade na integracijama, ali siguran sam da ovo što govorim misle svi građani Crne Gore. Evropa nije cilj radi Evrope. Kada se neki nacrt zakona pošalje Evropskoj komisiji ona da zeleno svjetlo na nacrt, ali taj se zakon dodatno promijeni na Vladi i u Skupštini, tako da ono na šta je EK dala zeleno svjetlo nije ono što se usvoji u Skupštini. A u vremenu institucijonalne neodgovornosti mnogo toga može da prođe i ja apelujem na sve sudionike da budu odgovoni na posao koji obavljaju - naglasio je Milatović.
Kako je naveo, u pitanju su 23 zakona od kojih su neki vrlo bitni kao recimo o nabavci ljekova, tržištu kapitala, finansijskom sistemu, zaštiti potrošača. Tako ozbiljne stvari moraju se prezentovati u planumu i smatrao je da je o tome bilo bitno da se čuje šta misle poslanici.&nbsp;
- Niko mi ne može reći da poslanici nijesu mogli raditi u januaru i prezentovati detalje zakona, a na meni je bilo da objasnim da procedura nije bila dobra i da skrenem pažnju da se to više ne ponovi - istakao je predsjednik.
<h2>Neko mora biti odgovoran za bijeg Medenice&nbsp;</h2>
Komentarišući danas sastanak premijera sa predstavnicima pravosuđa i bezbjednosti, a povodom slučaja Medenice, Milatović je kazao da ga je zabrinula izjava ministra pravde.
- Zabrinula me izjava ministra pravde da odgovornost nije potrebna. Čini mi se da je izjava neoprezna i zabrinjavajuća i ne mislim da dolazi od njega lično i to je jedan bijeg od odgovornosti, dok se svi nadaju da će građani zaboraviti šta se desilo. Još jednom apel izvršnoj vlasti, od nje očekijemo odgovore i odgovornost, jer ako toga nema onda će se ove stvari ponavljati - poručio je Milatović.&nbsp;
Istakao je da kad god želite da pobjegnete od problema formira se radna grupa. Nadležni organi su, kaže, dužni da sarađuju, a danas se najavljuje potpisivanje memoranduma o saradnji između djelova vlasti. Ocjenjuje da im ne trebaju memorandumi o sardanji, a posebno ne između dva resora u Vladi.
- U ovom slučaju koji više nije incident neko mora da snosi odgovornost i jedno tako sistem može da se unaprijedi. Ostavljam građanima da vide ko priča razumno, a ko pokušava da pobjegne od odgovornosti. Stanje je zabrinjavajuće. Podsjećam da imamo iste ljude koje u opoziciji govore jedno, a kada su na vlasti potpuno drugo. Neka se građani sjete šta su govorili recimo o aferi Tunel i neka uporede kako su govorili tada, a kako danas. Građani su i zbunjeni i zabrinuti i moje izjave reflektuju mišljenje građana - naglasio je Milatović.
<h2>Svima je u interesu da se slučaj Dašić Pajković - Vukšić što prije riješi</h2>
Milatović je osvrćući se na pitanje o aferi između Mirjane Dašić Pajković i svog bivšeg savjetnika Dejana Vukšića kazao je da želi da sačuva instituciju predsjednika, te da postoje krivične prijave sa obje strane i očekuje da nadležni rastumače slučaj i da ga riješe u što skorijem roku.
- Za zaštitnika ljudskih prava sam predložio izuzetnog kandidata koji je dobio više od 50 glasova poslanika i na taj način sam pokazao i svoje mišljenje o tom slučaju. Osuđujem ono što se dešava u kontekstu distribucije određenog materijala, međutim predsjednik države nije istražni organ. Gdje su nadležni, šta radi Uprava policije, ANB, tužilaštvo. Svima je interesu da se cijeli slučaj što prije zaokružu - kazao je Milatović.
Građani misle da je politički sistem loš, zbog čega je ponudio rješenje o otvorenim listama, a danas promjenu Ustava o normiranju neradne nedjelje po uzoru na Njemačku.
Kako je kazao potez Milana Kneževića je legitiman i svaka tema je politički legitimna, ali miješanje lokalnih tema sa drugim identitetskim bilo je iznenađujuće.
- Knežević će svoju borbu nastaviti iz opozicije. Volio bih i da je Vlada imala više sluha za građane Zete i njihov referendum, jer stalno govorimoo demokratiji a kada se ta demokratija sprovede, a to je bio taj referendum, trebalo je to uzeti u obzir na puno odgovoniji način. Jedino što sam mogao je da pozovem strane u sporu da zajedno sa predstavnicima Vlade i EU dođi i razgovaraju. Vlada se nažalost nije na taj sastanak odazvala - kazao je on.
Jedini način za slučaj Botuna je bio dijalog, ali nažalost, kako je istakao, nema ga.
Da je izabran za gradonačelnika kaže da ne bi stvarao ovoliko problema i bolje bi ih sređavao nego Vlada. O gradonačelniku Saši Mujoviću ima dobro mišljenje i smatra da ga treba podržati, jer je naslijedio vruć krompir.
- Sada imate dvije opštine, u trenutku donošenja te odluke ta lokacija je bila dio Glavnog grada. Trebalo je više sluha od Vlade na tu novu oklonost kao što se imalo sluha za pomjeranje trase auto-puta od Kolašina do Andrijevice. Isto se desilo i sa trasom zaobilaznice oko Budve. Zato kažem da je Crnoj Gori potreban dijalog i morate imati dobru namjeru. A utisak je da dijalog izostao iz ugla Vlade Crne Gore - ističe Milatović.
<h2>PES i BS ne glasaju za Krstonijevića zbog ličnih animoziteta&nbsp;</h2>
Što se tiče izbora sudije Ustavnog suda, Milatović je naglasio da je transparentno i inkluzivno predložio za kandidata sudiju VIšeg suda Predraga Krstonijevića prije više mjeseci. Tu se, dodaje, njegova priča završava.
- Sjutra mogu biti dva scenarija. Jedan gdje poslanici PES-a i BS ne glasaju za sudiju Krstonijevića i to bi bio četvrti put da ne glasaju za kandidata predsjednika. Tako će nastaviti blokadu Ustavnog suda i biti kočničari evropskog puta. S druge strane mogu biti razumni i dobronamjerni da se založe za naš evropski put. Ne glasaju, a nemaju razloga, već samo zbog nekih svojih ličnih animoziteta - naglasio je Milatović.
Saradnja sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem je, ističe Milatović, institucionalna i u tom smislu se Mandić uvijek odaziva na pozive predsjednika za sastanke prvenstveno u Vijeću za nacionalnu bezbjednost, što nije slučaj sa premijerom.
Što se tiče odnosa sa ministrom odbrane, kaže da izostaju teme kako će se trošiti značajna sredstva za taj sistem odbrane i sve se svodi na teme koje se ne tiču razvoja vojske.

Milatović: Manevar sa zakonima je bio potreban da ogolim nerad i neodgovornost Skupštine

Ministarstvo javne uprave (MJU) potvrdilo je da je inicijativa opozicionih odbornika za skraćenje mandata Skupštine opštine (SO) Kotor bila opravdana i pravno utemeljena - poručili su iz Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkotorskom-parlamentu-dostavljen-nalaz-mju-trazi-se-skracenje-mandata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
MJU je utvrdilo da su se stekli uslovi da SO Kotor donese odluku o skraćenju mandata i da je, u roku od 30 dana od konstituisanja novoizabrane SO, trebalo izabrati predsjednika opštine.
Iz Evropskog saveza su u reagovanju naveli "da je stigla potvrda da Kotor nema predsjednika Opštine".
- Naime, MJU je potvrdilo da je inicijativa opozicionih odbornika bila opravdana i pravno utemeljena - rekli su iz Evropskog saveza.
Oni su kazali da se, sada kada imaju potvrdu da je zakon prekršen i da u zakonskom roku nije izabran predsjednik Opštine, nadaju da će i ostali odbornici izglasati skraćenje mandata lokalnog parlamenta.
- Vratimo svi zajedno zakon i red, koji su odavno strane riječi u Kotoru. Na kraju krajeva, svim odbornicima je uskraćeno zakonom zagarantovano pravo da biraju izvršnu vlast - navodi se u reagovanju.

Evropski savez: Stigla potvrda da Kotor nema predsjednika opštine

U više gradova Sjeverne Makedonije proteklih dana organizovani su protesti uglavnom romskog stanovništva. Oni se žale na nove zakone o saobraćaju i traže da im se omogući polaganje vožnje pod posebnim uslovima ili da voze bez vozačke dozvole.
Veća grupa njih je prije nekoliko dana prvo u Bitolju izrazila revolt pošto im je policija oduzela vozila kojima su upravljali bez vozačke dozvole.
Okupljeni su tom prilikom zatražili da im se dozvoli vožnja bez vozačke dozvole ili da im nadležni omoguće polaganje pod posebnim uslovima, jer nemaju odgovarajući stepen obrazovanja. Zbog primjene novog zakona o oduzimanju vozila kojima se upravlja bez vozačke dozvole nezadovoljni su palili gume na ulicama i u Štipu, u Kočanima i u Strumici, a na nekim mjestima intervenisala je i vatrogasna služba.
- Tražili su da registrujemo automobile, evo, registrovali smo ih. Sada traže vozačku dozvolu. Gdje da nađemo vozačku dozvolu? Škole nemamo nikakve. Kakva je ovo pravda? Svaki dan će biti protesti u svim gradovima širom Makedonije - rekla je jedna žena, a prenosi makedonski portal Telma.
Iz MUP-a su saopštili da je uhapšeno više vozača koji su upravljali vozilima uz aktivnu zabranu, bez položenog vozačkog ispita i s falsifikovanom vozačkom dozvolom, a vozila su im oduzeta. Mediji su objavili da je otkriven policijski službenik koji je vozio bez dozvole, što je dodatno usložnilo situaciju.
- Vlada treba da nam pomogne da izvadimo vozačke dozvole. Ako treba, platićemo. Nemamo školu, ali neka instruktor sjedi sa mnom, ja ću voziti. Ako vozim brzo ili nepravilno, slobodno neka mi kaže: za tebe nema vozačke - rekao je jedan od stanovnika bitoljskog naselja Bair.
Drugi je rekao da hoće pravila kakva su bila.
- I siromaštvo kakvo vodimo. Bez vozačke, s registrovanim automobilima, hoćemo da nam to isto nastave - rekao je drugi.

Protesti Roma u Sjevernoj Makedoniji: Traže polaganje pod posebnim uslovima ili da voze bez vozačke

U emisiji „Na kraju dana“ Televizije E pogledajte najnoviji video (S)avetnice:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH-UH_4v97rA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: zatvor