Na doživotni zatvor u srijedu je osuđen muškarac koji se spremao da ubije Donalda Trampa na golf-terenu na Floridi 2024. godine, u vrijeme kada je Tramp bio predsjednički kandidat.
Okružna sutkinja SAD Ajlin Kenon izrekla je kaznu Rajanu Rutu (Ryan Routh, 59) u istoj sudnici u Fort Pirsu, gdje je u septembru nastao haos nakon što je on pokušao da se izbode pošto su ga porotnici proglasili krivim po svim tačkama optužnice.
Rut je osuđen zbog pokušaja atentata na važnog predsjedničkog kandidata, upotrebe vatrenog oružja u cilju izvršenja krivičnog djela, napada na federalnog službenika koji ga je spriječio da puca, posjedovanja vatrenog oružja kao osuđivano lice i upotrebe pištolja sa oštećenim serijskim brojem.
Sudija mu je izrekla kaznu: doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta, uz dodatnih sedam godina zatvora zbog ilegalnog posjedovanja oružja. Osuđen je i za još tri povezana krivična djela, a kazne će se izdržavati istovremeno.
Advokat odbrane Martin L. Rot tvrdio je da je njegov branjenik „u trenutku istine odlučio da ne povuče obarač“ i ne ubije Trampa, iako je, skriven u žbunju, bio spreman za to.
U saopštenju na društvenoj mreži X, državna tužiteljka SAD Pam Bondi zahvalila je tužiocima što su postigli da Rut „više nikada neće izaći na slobodu“.
„Gnusni pokušaj atentata Rajana Ruta na predsjednika Trampa nije bio samo napad na našeg predsjednika – to je bio direktan napad na cio naš demokratski sistem“, kazala je Bondi.
„Rut se i dalje ne kaje zbog svog zločina, nije se izvinio zbog života koje je ugrozio, a njegov dosadašnji život pokazuje gotovo potpuno nepoštovanje zakona“, naveli su tužioci u dopisu o izricanju presude.
Njegov advokat odbrane tražio je kaznu od 20 godina zatvora, uz obaveznih sedam godina zbog pištolja.
„Optuženom nedostaju dvije sedmice do šezdesete godine“, napisao je Rut u podnesku, moleći da mu kraća kazna omogući da se makar u dalekoj budućnosti nada slobodi.
Tužilaštvo je saopštilo da je Rut sedmicama planirao da ubije Trampa prije nego što je uperio pušku kroz žbunje dok je republikanski predsjednički kandidat igrao golf 15. septembra 2024. godine u svom kantri klubu u Vest Palm Biču.
Na suđenju je agent Tajne službe, koji je učestvovao u obezbjeđenju Trampa na golf-terenu, svjedočio da je uočio Ruta prije nego što se Tramp pojavio. Rut je uperio pušku prema agentu, koji je otvorio vatru, zbog čega je Rut ispustio oružje i pobjegao, ne ispalivši nijedan metak.
Rut ima više ranijih krivičnih osuda, uključujući posjedovanje ukradene robe, kao i niz objava na internetu u kojima iskazuje prezir prema Trampu, iako je jednom glasao za njega.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Atentator na Trampa na Floridi osuđen na doživotni zatvor

Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Kotoranin V. V. (40) kažnjen je sa 60 dana zatvora zbog tri saobraćajna prekršaja - odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Kotoru Jelene Stanišić.
Njemu je ova maksimmalna kazna izrečena 15. januara nakon sprovedenog hitnog postupka u kom je utvrđeno da nije stao na znak "Stop" policijskom službeniku Odjeljenja bezbjednosti Kotor, nakon čega je nastavio kretanje prema Radanovićima, kada je odbio da se podvrgne testovima na prisustvo alkohola i opojnih droga. 
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.

Kotoraninu 60 dana zatvora za tri saobraćajna prekršaja

Beranac A.L. (29) osuđen je danas na 21 dan zatvora, nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako su kazali iz budvanskog Suda za prekršaje, A.L. je kao taksi vozača rano jutros, oko dva sata i 15 minuta, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi se u saopštenju.
Iz Suda za prekršaje su rekli da je A.L. izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Kotoranin D.I. (1978) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je odbio da se podvrgne testiranju na narkotike u toku vožnje.
- Njemu je kaznu izrekla sutkinja Ivana Vukasović nakon što su dokazani navodi optužnog akta da je istog dana nakon što ga je u mjestu Price zaustavila patrola policije, odbio da se podvrgne tzv. ‘droga testu’- navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi. 

Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i maksimalan broj kaznenih bododva koje će izvršiti Uprava policije.

Kotor: Odbio test na drogu, dobio 15 dana zatvora

Državljaninu Albanije F.K. (18) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna jer se nije zaustavio na znak policijskih službenika i Baru.
Zbog toga je slijedila potjera za njim, a ubrzo je sustignut i uhapšen.
 - Osumnjičeni je potom priveden Sudu za prekršaje u Baru, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 31 dan - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Advokatica Nikolina Mišnić saopštila je da je njen klijent Aleksandar Keković danas započeo štrajk glađu u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ozbiljno protestujući zbog, kako on ističe, nepravednih optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdelic-i-kekovic-uz-jake-mjere-bezbjednosti-privedeni-u-cb-podgorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Moj klijent odlučno negira sve što mu je stavljeno na teret, a posebno bilo kakvu povezanost sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom i smatra da je ovo još jedan u nizu pokušaja tužilaštva da mu namjesti izvršenje krivičnih djela sa kojima nema apsolutno nikakve veze. Ističe da neće dozvoliti da po ko zna koji put provodi dane u pritvoru za nešto što nije uradio - navela je Mišnić.
Od samog početka, kaže, smatra nepravedenim način na koji je od strane tužilaštva i direktora policije medijski predstavljeno njegovo hapšenje.
- Jer su netačne informacije da je uhapšen u akciji, kako je i sam objasnio u izjavi koju je dao pred sudom. Takođe, ističe da nije tačno da je lišen slobode dana 29.05.2025. godine, već kako je i pred sudom izjavio dana 09.05.2025. godine i to bez bilo kakvog rješenja i prava na advokata, a koji period mu nije uračunat u vrijeme trajanja pritvora što znači da je faktički bio otet - istakla je advokatica.
Keković, prema njenim riječima, navodi i da su netačne informacije da je bio u bjekstvu.
- Jer je državu napustio prije pokretanja postupka dana 20.11.2022.godine, kao slobodan građanin, te je u skladu sa propisima UAE dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i dozvolu za boravak i rad i zaposlio se. Osim toga, mom branjeniku nikada nije dostavljen poziv na adresu u Podgorici, niti ga je bilo ko obavijestio o pokretanju postupka protiv njega - naglasila je Mišnić.
Djela koja mu se stavljaju na teret, prema njenoj ocjeni, predstavljaju izolovane radnje u odnosu na "kriminalni plan" iz optužnice.
- I ta djela se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa djelom u vezi sa kojim je navodno djelovala grupa. Iz tog razloga moj branjenik smatra da je zalutao u ovu optužnicu - dodala je advokatica.
Napomenula je da se je za jedno od dva djela koja mu se stavljaju na teret, postupak u toku pred Osnovnim sudom protiv drugih lica, dok je za drugo krivično djelo ODT postupak okončao još 2020. godine.
- Moj klijent se odlučio na ovaj korak jer želi da skrene pažnju javnosti na, po njegovom uvjerenju, ozbiljne nepravilnosti u postupku koji se vodi protiv njega. Njegov cilj nije izazivanje tenzija već insistiranje na istini i pravičnom suđenju - zaključila je Mišnić.

Aleksandar Keković započeo štrajk glađu u zatvoru, tvrdi da ga SDT nepravedno optužuje

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ugrožava osnovna prava građana i stavlja Crnu Goru u pravni rizik u odnosu na evropske standarde, saopštili su iz Crnogorskog foruma, pozivajući Ministarstvo pravde da uvaži njihove amandmane.
Navodi se da Crnogorski forum izražava ozbiljnu zabrinutost povodom Nacrta zakona.
– Pod izgovorom povećanja efikasnosti, predložena rješenja ugrožavaju osnovna prava građana, pretpostavku nevinosti i pravičnost postupka, i stavljaju Crnu Goru u pravni rizik u odnosu na standarde Evropske unije (EU) i Ustava – kaže se u saopštenju.
Iz Crnogorskog foruma su kazali da Nacrt zakona omogućava trajno oduzimanje imovine prije pravosnažne presude, što je, kako se navodi, u direktnoj koliziji sa pretpostavkom nevinosti (član 31 Ustava) i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (član 6).
Oni su ukazali da nema predviđenih mehanizama povraćaja imovine niti naknade štete u slučaju oslobađajuće presude.
– Predložena rješenja mogu dovesti do zloupotreba, dodatnih sporova i pritisaka na sudove, narušavajući njihovu nezavisnost i pravičnost postupka – kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, Nacrt zakona ne pravi razliku između privremenog oduzimanja (za potrebe istrage) i trajnog oduzimanja (nakon pravosnažne presude), što je, kako se navodi, u suprotnosti sa EU Direktivom 2024/1260.
Crnogorski forum je, predlažući prvi amandman na Nacrt zakona u dijelu privremenog i trajnog oduzimanja imovine, naveo da se trajno oduzimanje imovine može izvršiti isključivo nakon pravosnažne presude.
– Osim u slučaju krivičnih djela počinjenih u okviru organizovanih kriminalnih grupa ili teških krivičnih djela, uz prethodnu odluku suda i jasno definisane procesne garancije, uključujući pravo na žalbu i zaštitu prava savjesnih trećih lica – dodaje se u amandmanu Crnogorskog foruma.
Predlažući drugi amandman, koji se odnosi na naknadu štete, naveli su da je u slučaju da sud ne utvrdi krivicu ili optuženi bude oslobođen, država obavezna da vrati oduzetu imovinu i nadoknadi svu stvarnu štetu, uključujući izgubljenu dobit nastalu privremenim ili trajnim mjerama.
Crnogorski forum se u trećem amandmanu fokusirao na jasne definicije.
– Nacrtom se jasno definiše razlika između privremenog oduzimanja (za potrebe istrage) i trajnog oduzimanja (nakon pravosnažne presude). Svi uslovi i postupci moraju biti transparentno propisani u zakonu – navodi se u amandmanu Crnogorskog foruma.
Povodom četvrtog amandmana, koji se tiče kontrole i nadzora, istakli su da sud i Ministarstvo pravde moraju uvesti periodični izvještaj o primjeni zakona, uključujući broj privremenih i trajnih oduzimanja, žalbi i povrata imovine, radi javne transparentnosti i kontrole zloupotreba.
– Predloženi amandmani štite pretpostavku nevinosti, usklađuju zakon sa EU Direktivom 2024/1260, obezbjeđuju pravičnost postupka, smanjuju rizik od zloupotrebe i osiguravaju naknadu štete za nevine osobe – kaže se u saopštenju Crnogorskog foruma.
Oni su pozvali Ministarstvo pravde da uvaži primjedbe stručne javnosti, povuče sporna rješenja i zakon uskladi sa temeljnim pravnim principima i evropskim standardima.
– Borba protiv kriminala mora biti odlučna, ali i zakonita. Prava država se ne brani nepravdom – zaključili su iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Nacrt zakona ugrožava osnovna prava građana

Ministarstvo nacionalne bezbjednosti SAD ažuriralo je statistiku uhapšenih državljana drugih zemalja koji su u Americi optuženi za teška krivična djela, a među novim imenima na listi nalaze se i dvije osobe iz Bosne i Hercegovine, prenijeli su sarajevski mediji.
Navodi se da su u posljednjim akcijama Agencije za imigraciju (ICE) i Granične patrole SAD-a uhapšeni Brankica Janković i Armin Smajilović.
Janković je uhapšena u gradu Nešvilu, u saveznoj državi Tenesi, a sumnjiči se za posjedovanje narkotika i neodobreni boravak na tuđem posjedu.
Smajilović je takođe uhapšen u Nešvilu, a tereti se za ubistvo s predumišljajem.
Na listi, koju su nazvali „Najgori od najgorih“ (Worst of the worst), odranije se nalazi 11 osoba koje imaju pasoš BiH ili su porijeklom iz ove zemlje.
To su Jeton Bitići, Admir Vele, Safet Avdulahaj, Demir Kećo, Gordana Juhić, Mirdal Lipljanac, Adnan Sinanović, Kemal Dugalić, Ermin Šarić, Denisa Alimanović i Hata Šarić.
Oni se terete za brojna teška krivična djela, od napada, posjedovanja i prodaje narkotika do krađa i pranja novca.
Još nije poznato da li će ove uhapšene osobe biti deportovane u BiH i gdje se trenutno nalaze, naveli su sarajevski mediji.

SAD: U akciji ICE-a uhapšeno još dvoje državljana BiH

Evropska komisija je stava da je potrebno naći rješenje za vozače kamiona koji su prepoznati kao posebna kategorija, ali je problem što nemaju podršku svih država članica EU, saopštio je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ljesnjak-sumnja-da-se-uskoro-moze-postici-dogovor-o-produzenju-boravka-kamiondzija-u-sengen-zoni">Pobjedi </a>predstavnik Udruženja prevoznika Đorđije Lješnjak komentarišući početak pregovora u Briselu oko problema koje prevoznicima stvara primjena ETIAS uredbe i ograničenje boravka u Šengen zoni na 90 dana u okviru pola godine.
Cijeni da postoji sluh da se ovaj problem riješi, ali sumnja da se to može desiti uskoro.
- Naše vozače su već počeli da deportuju, u zavisnosti od države, negdje im izriču i zabranu ulaska u zemlju i do godinu. Zadnjih pola godine se dešavaju ovakve situacije sporadično, ali od 10. aprila će to biti bez izuzetka – kazao je Lješnjak.
<h3>Dijalog</h3>
Da je dijalog između predstavnika zemalja Zapadnog Balkana i EU u vezi primjene ETIAS-a počeo, saopštila je u utorak ministarka evropskih poslova Maida Gorčević iskazujući zadovoljstvo zbog brze reakcije EK. Sastanak je, kako je navela, bio posvećen uticaju primjene pravila 90/180 i uvođenja Sistema ulaska/izlaska EU na radnu mobilnost profesionalnih vozača iz Crne Gore i regiona. Na sastanku je, kako je saopšteno, ukazano da sve zemlje regiona dijele iste izazove kada je riječ o visokoj zavisnosti ekonomija od drumskog transporta i tranzita preko Šengena, te i na rizik da ponovo dođe do blokada ako se uskoro ne vidi konkretan napredak.
- Crna Gora u potpunosti razumije značaj migracionih politika EU, ali u ovom slučaju govorimo o jasno definisanom i ograničenom broju profesionalnih vozača za međunarodni transport ka državama EU, prvenstveno Njemačkoj, Holandiji, Italiji, Francuskoj, Belgiji i Hrvatskoj. Ti ljudi ne predstavljaju migracioni rizik, zbog čega smo spremni da, u saradnji sa EK i partnerima iz regiona, aktivno doprinesemo definisanju konkretnih i praktičnih rješenja, uz puno poštovanje pravne tekovine EU - poručila je Gorčević.
U saopštenju njenog resora se navodi da nema političkog konsenzusa za izmjene šengenskih pravila ili uvođenje izuzetaka, ali da je EK spremna da traži rješenje u postojećim okvirima. Zato je planirano formiranje tehničke radne grupe na nivou EK i zemalja Zapadnog Balkana u okviru koje će se razmjenjivati podaci o broju profesionalnih vozača, obrascima boravka i konkretnim izazovima u primjeni pravila.
- Predstavnici EK su poručili da nema brzih rješenja, ali da postoji spremnost za ubrzan i strukturisan dijalog u cilju pronalaženja održivih rješenja u okviru važećih pravila – saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
<h3>Protesti</h3>
ETIAS uredba bila je samo jedan od razloga zbog kojeg je Udruženje prošle sedmice organizovalo višednevni protest i spriječilo uvoz i izvoz robe na crnogorskim granicama. Protest su obustavili nakon sastanka sa potpredsjednikom Vlade za ekonomska pitanja i ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem, ministrom finansija Novicom Vukovićem i drugim predstavnicima Vlade i institucija, ocjenjujući da su definisana rješenja za značajan broj njihovih problema.
Njihovi zahtjevi se odnose na povraćaj akciza na gorivo u punom iznosu, PDV-a u zakonskom roku i regulisanje kontrola na granicama. Sa kolegama iz regiona, koji su takođe na svojim granicama istovremeno blokirali prevoz robe, apelovali su da se sa evropskim partnerima napravi dogovor kako se vozači ne bi tretirali kao turisti, već kabinsko osoblje, jer će im u suprotnom, zbog početka primjene elektronske kontrole na granicama, biti ograničen boravak u zemljama Šengena na 90 dana u okviru pola godine i time onemogućeno obavljanje djelatnosti.
- Dogovorili smo da nam se PDV vraća u zakonskom propisanom roku, dobili smo uvjerenja da će rok tranzita uvoza i izvoza carinske robe biti 72 sata – kazao je prošle sedmice nakon sastanka sa predstavnicima Vlade Lješnjak, dodajući da su uvijek spremni na protest ako to tako ne bude, jer im ništa drugo ne preostaje.
Lješnjak je Pobjedi kazao da se više nijesu susretali sa predstavnicima Vlade, a da na realizaciju obećanja još čekaju.
- Obećanja koja smo dobili još nijesu realizovana, iako su neka već trebala biti. Sve je to još na dugom štapu. Ali mi nemamo previše vremena za čekanje, jer smo već prešli preko ruba egzistencije – kazao je Lješnjak.
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gordana Đurović je ranije ukazala da pravila direktno pogađaju prevoznike čiji je radni prostor Evropa.
- Nema dovoljno radne snage da se ispoštuje ovaj režim rotacija vozača, prave se direktne dnevne štete po industriju drumskog transporta i firme iz regije izložene su plaćanju penala, gubljenju poslova i problemima opstanka na tržištu. To posredno pogađa sve kompanije i građane iz regiona, jer se ugrožava redovna snabdijevenost, ne samo energentima i osnovnim namirnicama, već svim vrstama roba – kazala je ranije Đurović Pobjedi.
Smatra da se treba ujediniti u traženju bržih dogovora uz tehnička rješenja, te da bi EU trebalo da ponudi operativne mjere na granicama.
- Cilj je doći što prije do funkcionalnog rješenja koje štiti i prevoznike i tržište. Dijalogom do rješenja – to je jedini pravi put – poručila je Đurović.

Lješnjak sumnja da se uskoro može postići dogovor o produženju boravka kamiondžija u Šengen zoni

Novi slučajevi ptičijeg gripa potvrđeni su kod dva crvenokljuna labuda pronađena na području ribnjaka u opštini Pisarovina u Zagrebačkoj županiji.
“Riječ je o trećoj lokaciji na kojoj je potvrđen ptičiji grip u ovoj godini, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede”, šumarstva i ribarstva Hravtske.
Prethodno su tri uginula crvenokljuna labuda pronađena na području jezera Jegediš u Koprivničko-križevačkoj županiji, a dva na području jezera Šoderica u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Iz Ministarstva su naveli da povećana uginuća i povećan broj slučajeva bolesti među divljim pticama ukazuju na važnost sprovođenja svih propisanih mjera čiji je cilj rano otkrivanje i sprečavanje daljeg širenja bolesti.
Na snazi je naredba o mjerama za sprečavanje pojave i širenja ptičijeg gripa na području Hrvatske prema kojoj su subjekti obavezni prijaviti veterinarima povećana uginuća, pojavu kliničkih znakova, promjene u parametrima proizvodnje, poput smanjenja nosivosti, uzimanje vode ili hrane, lošiji kvalitet ljuske jaja.
Sva živina i ptice u zatočeništvu moraju se držati na način da je spriječen njihov kontakt s divljim pticama.
U slučaju pronalaska bolesnih, umirućih ili uginulih divljih ptica, iz Ministarstva su pozvali građane da ih ne diraju, već da u takvim situacijama obavijeste nadležne veterinarske organizacije ili nazovu dežurni telefon za prijavu.

Tag: zatvor