Prijevremeno penzionisani komandant Kopnene vojske Srbije, general- potpukovnik Milosav Simović, zaključio je sporazum o priznanju produženog krivičnog djela iz Zakona o tajnosti podataka i neprovasnažno je osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, potvrdilo je Više javno tužilaštvo u Negotinu, piše Danas.
U obajveštenju javnog tužioca Dragana Pejkića se potvrđuje da je Viši sud u Nišu u cjelosti prihvatio Sporazum o priznanju krivičnog djela, koji je predložio sam general Simović, i donio presudu kojom je on oglašen krivim zbog navedenog krivičnog dela.
Sporazumom se priznaje izvršenje produženog krivičnog dela, naveo je tužilac, bez preciziranja na koju situaciju se ono konkretno odnosi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bivši komandant Kopnene vojske Srbije general Simović osuđen na šest mjeseci zatvora

Na doživotni zatvor u srijedu je osuđen muškarac koji se spremao da ubije Donalda Trampa na golf-terenu na Floridi 2024. godine, u vrijeme kada je Tramp bio predsjednički kandidat.
Okružna sutkinja SAD Ajlin Kenon izrekla je kaznu Rajanu Rutu (Ryan Routh, 59) u istoj sudnici u Fort Pirsu, gdje je u septembru nastao haos nakon što je on pokušao da se izbode pošto su ga porotnici proglasili krivim po svim tačkama optužnice.
Rut je osuđen zbog pokušaja atentata na važnog predsjedničkog kandidata, upotrebe vatrenog oružja u cilju izvršenja krivičnog djela, napada na federalnog službenika koji ga je spriječio da puca, posjedovanja vatrenog oružja kao osuđivano lice i upotrebe pištolja sa oštećenim serijskim brojem.
Sudija mu je izrekla kaznu: doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta, uz dodatnih sedam godina zatvora zbog ilegalnog posjedovanja oružja. Osuđen je i za još tri povezana krivična djela, a kazne će se izdržavati istovremeno.
Advokat odbrane Martin L. Rot tvrdio je da je njegov branjenik „u trenutku istine odlučio da ne povuče obarač“ i ne ubije Trampa, iako je, skriven u žbunju, bio spreman za to.
U saopštenju na društvenoj mreži X, državna tužiteljka SAD Pam Bondi zahvalila je tužiocima što su postigli da Rut „više nikada neće izaći na slobodu“.
„Gnusni pokušaj atentata Rajana Ruta na predsjednika Trampa nije bio samo napad na našeg predsjednika – to je bio direktan napad na cio naš demokratski sistem“, kazala je Bondi.
„Rut se i dalje ne kaje zbog svog zločina, nije se izvinio zbog života koje je ugrozio, a njegov dosadašnji život pokazuje gotovo potpuno nepoštovanje zakona“, naveli su tužioci u dopisu o izricanju presude.
Njegov advokat odbrane tražio je kaznu od 20 godina zatvora, uz obaveznih sedam godina zbog pištolja.
„Optuženom nedostaju dvije sedmice do šezdesete godine“, napisao je Rut u podnesku, moleći da mu kraća kazna omogući da se makar u dalekoj budućnosti nada slobodi.
Tužilaštvo je saopštilo da je Rut sedmicama planirao da ubije Trampa prije nego što je uperio pušku kroz žbunje dok je republikanski predsjednički kandidat igrao golf 15. septembra 2024. godine u svom kantri klubu u Vest Palm Biču.
Na suđenju je agent Tajne službe, koji je učestvovao u obezbjeđenju Trampa na golf-terenu, svjedočio da je uočio Ruta prije nego što se Tramp pojavio. Rut je uperio pušku prema agentu, koji je otvorio vatru, zbog čega je Rut ispustio oružje i pobjegao, ne ispalivši nijedan metak.
Rut ima više ranijih krivičnih osuda, uključujući posjedovanje ukradene robe, kao i niz objava na internetu u kojima iskazuje prezir prema Trampu, iako je jednom glasao za njega.

1250x600

1084x550

Atentator na Trampa na Floridi osuđen na doživotni zatvor

Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Kotoranin V. V. (40) kažnjen je sa 60 dana zatvora zbog tri saobraćajna prekršaja - odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Kotoru Jelene Stanišić.
Njemu je ova maksimmalna kazna izrečena 15. januara nakon sprovedenog hitnog postupka u kom je utvrđeno da nije stao na znak "Stop" policijskom službeniku Odjeljenja bezbjednosti Kotor, nakon čega je nastavio kretanje prema Radanovićima, kada je odbio da se podvrgne testovima na prisustvo alkohola i opojnih droga. 
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.

Kotoraninu 60 dana zatvora za tri saobraćajna prekršaja

Beranac A.L. (29) osuđen je danas na 21 dan zatvora, nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako su kazali iz budvanskog Suda za prekršaje, A.L. je kao taksi vozača rano jutros, oko dva sata i 15 minuta, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi se u saopštenju.
Iz Suda za prekršaje su rekli da je A.L. izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Kotoranin D.I. (1978) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je odbio da se podvrgne testiranju na narkotike u toku vožnje.
- Njemu je kaznu izrekla sutkinja Ivana Vukasović nakon što su dokazani navodi optužnog akta da je istog dana nakon što ga je u mjestu Price zaustavila patrola policije, odbio da se podvrgne tzv. ‘droga testu’- navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi. 

Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i maksimalan broj kaznenih bododva koje će izvršiti Uprava policije.

Kotor: Odbio test na drogu, dobio 15 dana zatvora

Državljaninu Albanije F.K. (18) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna jer se nije zaustavio na znak policijskih službenika i Baru.
Zbog toga je slijedila potjera za njim, a ubrzo je sustignut i uhapšen.
 - Osumnjičeni je potom priveden Sudu za prekršaje u Baru, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 31 dan - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Mađarski premijer Viktor Orban obećao je da će poštovati volju Mađara koji su se protivili evropskim integracijama Kijeva i spriječiti Ukrajinu da se pridruži Evropskoj uniji, bez obzira da li se to Vladimiru Zelenskom sviđa ili ne.
Zelenski je prethodno, govoreći drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije, iznio grubu opasku o mađarskom premijeru Orbanu, tvrdeći da razmišlja o ličnoj koristi, a ne o vojsci.
- Prošle nedjelje, politički napadi iz Ukrajine dostigli su novi nivo - napisao je Orban na Fejsbuku.
Prema njegovim riječima, „Zelenski se direktno miješao u mađarsku predizbornu kampanju govoreći protiv mađarske vlade", jer kada „Zelenski napada mene i pribjegava ličnim napadima zbog toga što ne podržavam ubrzani pristup Ukrajine EU, on zapravo dovodi u pitanje suverenu odluku mađarskog naroda".
Mađarski premijer je podsjetio na rezultate nacionalne ankete sprovedene u Mađarskoj 2025. godine o pristupanju Ukrajine EU, prema kojima je više od dva miliona ljudi, odnosno 95 odsto ispitanika, glasalo protiv toga.
-Moja dužnost kao premijera Mađarske je da obezbijedim sprovođenje odluke mađarskog naroda. I to ću činiti iznova i iznova, sviđalo se to predsjedniku Zelenskom ili ne - naglasio je Orban.

Orban: Sviđalo se Zelenskom ili ne, neću dozvoliti da Ukrajina uđe u EU

Satelitski snimci pokazuju da se američki nosač aviona "USS Abraham Linkoln" nalazi u vodama u blizini Irana, dok Vašington nastavlja da vrši pritisak na tu zemlju zbog njenog nuklearnog vojnog programa i nedavnog nasilnog obračuna sa demonstrantima, prenosi danas Bi-Bi-Si.
"Abraham Linkoln", koji predvodi udarnu grupu sa tri razarača sa vođenim raketama i nosi 90 aviona, uključujući lovce F35, sa 5.680 članova posade, navodno je bio raspoređen u region Persijskog zaliva krajem januara, ali je sada prvi put uz pomoć satelitskih snimaka lociran kod obale Omana, oko 700 kilometara od Irana.
Sjedinjene Američke Države su takođe navodno poslale "USS Džerald R. Ford", najveći ratni brod na svijetu, na Bliski istok, koji bi mogao da stigne u region u naredne tri nedjelje.
Stručnjak za vojnu obavještajnu službu Džastin Kramp rekao je za Bi-Bi-Si Verify da trenutne američke vojne pripreme na Bliskom istoku pokazuju "više dubine i održivosti" nego manevri prije hapšenja bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura u januaru ili operacija izvođenja vazdušnih udara na iranska nuklearna postrojenja prošlog juna.
Američki i iranski zvaničnici trebalo bi da se sjutra sastanu u Švajcarskoj na drugoj rundi razgovora o a Iran navodi da će se sastanak fokusirati na nuklearni program i potencijalno ukidanje ekonomskih sankcija koje su uvele SAD, dok je Vašington ranije naznačio da želi da razgovara i o drugim pitanjima.&nbsp;

Satelitski snimci locirali američki nosač aviona "Abraham Linkoln" blizu Irana

Velemajstor Denis Kadrić, prva tabla reprezentacije Crne Gore, ostvario je važnu pobjedu u osmom kolu 78. Prvenstva Crne Gore u šahu i osamio se na vrhu tabele.
Kadrić je crnim figurama savladao predsjednika Šahovskog saveza Crne Gore, FIDE majstora Jovana Milovića. Milović je zaigrao u prepoznatljivom stilu, uz ranu žrtvu figure, ali je Kadrić preciznom i sigurnom igrom neutralisao inicijativu protivnika i stigao do cijelog poena nakon svega 17 poteza. Ovim trijumfom izdvojio se na čelu tabele sa sedam osvojenih poena, uz pola poena prednosti u odnosu na najbližeg pratioca, velemajstora Nikolu Đukića.
Đukić je u osmom kolu crnim figurama nadigrao FIDE majstora Olega Jaksina, nanijevši mu treći uzastopni poraz. U partiji iz engleskog otvaranja Đukić je preuzeo prostornu inicijativu, organizovao snažan napad, nakon čega je Jaksin predao partiju suočen sa neodbranjivim matnim prijetnjama. Đukić sada ima 6,5 poena.
Osmo kolo proteklo je u znaku izuzetno borbenih partija, a odluke su padale na prvih šest stolova. Blažo Kalezić je bijelim figurama kaznio nepreciznosti Veljka Draganića i sa šest poena ostao u trci za sam vrh, uz poen zaostatka za Kadrićem.
FIDE majstor Nemanja Vukčević, nakon nešto slabijeg starta turnira, uhvatio je priključak sa vodećima pobjedom nad velemajstorom Nebojšom Nikčevićem. Do diobe trećeg mjesta stigli su i internacionalni majstor Aleksandar Tomić, koji je savladao Miloša Pečuricu, te FIDE majstor Andrej Šuković, pobjedom nad Andrejom Skvorcovom.
Na osmom mjestu sa 5,5 poena nalazi se velemajstor Božidar Bonja Ivanović, koji je u osmom kolu bio bolji od Veljka Šćekića.
Branilac titule Nikita Petrov remizirao je sa internacionalnim majstorom Bogdanom Podlesnikom i sada ima dva poena zaostatka za vodećim Kadrićem.
Deveto kolo na programu je sjutra, a izdvajaju se susreti: Kadrić – Kalezić, Đukić – Tomić, Vukčević – Milović i Šuković – Ivanović.
Tabela nakon osam kola:
Kadrić 7
Đukić 6,5
3–7. Tomić, Milović, Kalezić, Vukčević, Šuković 6
Ivanović 5,5
9–16. Jaksin, Petrov, Podlesnik, Draganić, Nikčević, Skvorcov, Koljević, Vujošević 5
Organizator prvenstva je Šahovski savez Crne Gore, a pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih.

Kadrić se osamio na vrhu

Takozvani „Epstinovi dosijei“, koje je nedavno objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, sadrže uznemirujuće i vjerodostojne dokaze o sistematskom i masovnom seksualnom zlostavljanju, trgovini ljudima i eksploataciji žena i djevojčica, koji mogu biti okarakterisani kao zločini protiv čovječnosti, saopštili su danas eksperti Ujedinjene nacije.
Kako navode, ova djela bi mogla biti kvalifikovana kao seksualno ropstvo, reproduktivno nasilje, prisilni nestanak, mučenje, nehumano i ponižavajuće postupanje i femicid.
– Ovi zločini su počinjeni u kontekstu suprematističkih uvjerenja, rasizma, korupcije, ekstremne mizoginije i komodifikacije i dehumanizacije žena i djevojčica iz različitih dijelova svijeta – naveli su eksperti UN u saopštenju objavljenom na sajtu Kancelarije UN za ljudska prava.
Napominje se da su ova otkrića ukazala na postojanje globalnog kriminalnog poduhvata i „zastrašujuće implikacije nivoa nekažnjivosti za takve zločine“.
– Obim, priroda, sistematski karakter i transnacionalni domet ovih zločina nad ženama i djevojčicama toliko su ozbiljni da bi izvjestan broj njih mogao razumno ispuniti zakonski prag zločina protiv čovječnosti – ističe se u saopštenju.
Stručnjaci su upozorili da prijavljeni obrasci mogu ispuniti ovaj prag i da se ovi zločini moraju procesuirati pred svim nadležnim nacionalnim i međunarodnim sudovima.
– Sve optužbe sadržane u ‘Epstinovim dosijeima’ nečuvene su prirode i zahtijevaju nezavisnu, temeljnu i nepristrasnu istragu, kako bi se utvrdilo kako su se takvi zločini mogli dešavati toliko dugo – naveli su stručnjaci UN.
Uprkos obimu dokumenata, oni su upozorili na ozbiljne propuste u poštovanju procedura i loše redigovane podatke koji su otkrili osjetljive informacije o žrtvama, pri čemu se šteta često dešavala prije nego što su zapisi povučeni.
– Odgovornost je bila ograničena, a samo jedan bliski saradnik je pod istragom – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su prema međunarodnom pravu države obavezne da spriječe, istraže i kažnjavaju nasilje nad ženama i djevojčicama, uključujući i djela koja počine privatni akteri.
Stručnjaci su pohvalili hrabrost i otpornost žrtava u traženju pravde, uprkos značajnim ličnim troškovima. Grupa žrtava se nedavno sastala sa specijalnim izvjestiocem UN za nasilje nad ženama i djevojčicama.
– Neuspjeh u zaštiti njihove privatnosti dovodi ih u opasnost od odmazde i stigme. Nevoljnost da se u potpunosti otkriju informacije ili prošire istrage ostavila je mnoge preživjele sa osjećajem ponovne traume i izloženosti onome što opisuju kao ‘institucionalni gaslajting’ – upozorili su stručnjaci.
Pozvali su američke vlasti da hitno otklone ove propuste, obezbijede potpuno otkrivanje informacija i nadoknadu štete za žrtve, kao i da okončaju nekažnjivost počinilaca.
Takođe su naglasili da mora biti ukinuta zastara koja sprječava krivično gonjenje teških zločina povezanih sa slučajem Džefri Epstin.
– Svaki predlog da je vrijeme da se odustane od ‘Epstinovih dosijea’ neprihvatljiv je. To predstavlja neuspjeh odgovornosti prema žrtvama. Same ostavke umiješanih pojedinaca nijesu adekvatna zamjena za krivičnu odgovornost – poručili su eksperti UN, prenosi Tanjug.
Pozdravili su korake pojedinih vlada da istraže sadašnje i bivše zvaničnike imenovane u dosijeima i pozvali druge države da učine isto.
– Neuspjeh vlada da efikasno istraže i gone odgovorne za ove zločine rizikuje potkopavanje pravnih okvira usmjerenih na sprječavanje i reagovanje na nasilje nad ženama i djevojčicama – navodi se u saopštenju.
– Niko nije previše bogat ili previše moćan da bi bio iznad zakona – zaključuje se.
Proces objavljivanja „Epstinovih fajlova“ odvija se u skladu sa američkim Zakonom o transparentnosti ovih dokumenata, koji je stupio na snagu 19. novembra 2025. godine.
Ministarstvo pravde SAD je 30. januara, nakon odlaganja, objavilo veliku količinu materijala, uključujući više od tri miliona stranica, 2.000 video-snimaka i 180.000 fotografija.

Tag: zatvor