Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Kotoranin V. V. (40) kažnjen je sa 60 dana zatvora zbog tri saobraćajna prekršaja - odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Kotoru Jelene Stanišić.
Njemu je ova maksimmalna kazna izrečena 15. januara nakon sprovedenog hitnog postupka u kom je utvrđeno da nije stao na znak "Stop" policijskom službeniku Odjeljenja bezbjednosti Kotor, nakon čega je nastavio kretanje prema Radanovićima, kada je odbio da se podvrgne testovima na prisustvo alkohola i opojnih droga. 
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Kotoraninu 60 dana zatvora za tri saobraćajna prekršaja

Beranac A.L. (29) osuđen je danas na 21 dan zatvora, nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako su kazali iz budvanskog Suda za prekršaje, A.L. je kao taksi vozača rano jutros, oko dva sata i 15 minuta, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi se u saopštenju.
Iz Suda za prekršaje su rekli da je A.L. izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Kotoranin D.I. (1978) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je odbio da se podvrgne testiranju na narkotike u toku vožnje.
- Njemu je kaznu izrekla sutkinja Ivana Vukasović nakon što su dokazani navodi optužnog akta da je istog dana nakon što ga je u mjestu Price zaustavila patrola policije, odbio da se podvrgne tzv. ‘droga testu’- navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi. 

Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i maksimalan broj kaznenih bododva koje će izvršiti Uprava policije.

Kotor: Odbio test na drogu, dobio 15 dana zatvora

Državljaninu Albanije F.K. (18) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna jer se nije zaustavio na znak policijskih službenika i Baru.
Zbog toga je slijedila potjera za njim, a ubrzo je sustignut i uhapšen.
 - Osumnjičeni je potom priveden Sudu za prekršaje u Baru, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 31 dan - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Advokatica Nikolina Mišnić saopštila je da je njen klijent Aleksandar Keković danas započeo štrajk glađu u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ozbiljno protestujući zbog, kako on ističe, nepravednih optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdelic-i-kekovic-uz-jake-mjere-bezbjednosti-privedeni-u-cb-podgorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Moj klijent odlučno negira sve što mu je stavljeno na teret, a posebno bilo kakvu povezanost sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom i smatra da je ovo još jedan u nizu pokušaja tužilaštva da mu namjesti izvršenje krivičnih djela sa kojima nema apsolutno nikakve veze. Ističe da neće dozvoliti da po ko zna koji put provodi dane u pritvoru za nešto što nije uradio - navela je Mišnić.
Od samog početka, kaže, smatra nepravedenim način na koji je od strane tužilaštva i direktora policije medijski predstavljeno njegovo hapšenje.
- Jer su netačne informacije da je uhapšen u akciji, kako je i sam objasnio u izjavi koju je dao pred sudom. Takođe, ističe da nije tačno da je lišen slobode dana 29.05.2025. godine, već kako je i pred sudom izjavio dana 09.05.2025. godine i to bez bilo kakvog rješenja i prava na advokata, a koji period mu nije uračunat u vrijeme trajanja pritvora što znači da je faktički bio otet - istakla je advokatica.
Keković, prema njenim riječima, navodi i da su netačne informacije da je bio u bjekstvu.
- Jer je državu napustio prije pokretanja postupka dana 20.11.2022.godine, kao slobodan građanin, te je u skladu sa propisima UAE dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i dozvolu za boravak i rad i zaposlio se. Osim toga, mom branjeniku nikada nije dostavljen poziv na adresu u Podgorici, niti ga je bilo ko obavijestio o pokretanju postupka protiv njega - naglasila je Mišnić.
Djela koja mu se stavljaju na teret, prema njenoj ocjeni, predstavljaju izolovane radnje u odnosu na "kriminalni plan" iz optužnice.
- I ta djela se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa djelom u vezi sa kojim je navodno djelovala grupa. Iz tog razloga moj branjenik smatra da je zalutao u ovu optužnicu - dodala je advokatica.
Napomenula je da se je za jedno od dva djela koja mu se stavljaju na teret, postupak u toku pred Osnovnim sudom protiv drugih lica, dok je za drugo krivično djelo ODT postupak okončao još 2020. godine.
- Moj klijent se odlučio na ovaj korak jer želi da skrene pažnju javnosti na, po njegovom uvjerenju, ozbiljne nepravilnosti u postupku koji se vodi protiv njega. Njegov cilj nije izazivanje tenzija već insistiranje na istini i pravičnom suđenju - zaključila je Mišnić.

Aleksandar Keković započeo štrajk glađu u zatvoru, tvrdi da ga SDT nepravedno optužuje

J.V. je odlukom Suda za Prekršaje osuđena na dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti Z.Š. - potvrdila je za Portal ETV portparolka tog Suda Ana Bokan.
Istim rješenjem, kako je navela, okrivljenoj je izrečena mjera obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi zatvorenog tipa, &nbsp;s tim što se vrijeme provedeno u ustanovi uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
J. V. je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.&nbsp;
- Okrivljena je 15. novembra na društvenoj mreži "Instagram" naročito se drsko ponašala i vrijeđala Z.Š. Ispod video snimka koji je na društvenoj mreži podijelila zamjenica gradonačelnika Podgorice N.Ð, a na kojem se vide zamjenica i Z.Š. postavila je komentar drske i uvredljive sadržine, a koji se odnosi Z.Š. - navela je Bokan.

Marija Žižić

Dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da zatvaranje poglavlja 32 - finansijski nadzor potvrđuje odgovornu politiku Crne Gore i njenu posvećenost jačanju institucija.
- Zatvaranjem ovog poglavlja, Crna Gora pokazuje da vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate koji jačaju institucij - dodao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ovo je još jedna jasna poruka da Crna Gora ide naprijed odlučno, sigurno i u interesu svojih građana.

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Poglavlje 32 bavi se finansijskim nadzorom koji sprovodi državna unutrašnja revizija, a odnosi se prvenstveno na praćenje realizacije budžetskih sredstava – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, novinarka Jadranka Rabrenović.
Zatvaranje Poglavlja 32 odnosi se na finansijski nadzor, što, kako navodi Rabrenović, podrazumijeva jaku unutrašnju kontrolu, a to do sada u Crnoj Gori, kada je riječ o unutrašnjoj reviziji, nije bio slučaj, pa su rezultati bili porazni.
Dodaje da je suština unutrašnje revizije praćenje efikasnog trošenja budžetskih sredstava, po čemu se državna revizija razlikuje od komercijalne.
- Treba jačati eksternu reviziju, prije svega Državnu revizorsku instituciju. Treba voditi računa da se ne zloupotrebljavaju evropski fondovi, da nam se ne bi desilo kao u Hrvatskoj da nam dvije trećine ministara hapsi Europol. Na kraju, posljednja stvar koju podrazumijeva to poglavlje je zabrana falsifikovanja euro novčanica. Jako je bitna unutrašnja kontrola, unutrašnja revizija, koju su do sada sve institucije i veća preduzeća izbjegavala - rekla je Rabrenović.
Rabrenović navodi da je Zakonom o unutrašnjoj reviziji određeno da cijeli proces bude pod ingerencijom Ministarstva finansija – od licenciranja revizora do različitih savjeta za reviziju.
Ističe da je svako zatvaranje poglavlja korak bliže Evropskoj uniji, što je veliki benefit za građane Crne Gore koji su, kako kaže, u nadpolovičnom procentu zainteresovani za proces pristupanja Evropskoj uniji.
- Doduše, u Crnoj Gori postoji dosta jaka politička struja koja već pokazuje na različite načine da ne smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe sama u Evropsku uniju, već da bi možda mogla da uđe zajedno sa još nekim. Međutim, i dalje imamo nadpolovičnu zainteresovanost građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, tako da dovođenje u red javnih finansija i kontrola trošenja evropskog novca definitivno donose benefite građanima - istakla je Rabrenović.
Smatra da su fiskalni programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bili u skladu sa EU direktivama, te podsjeća da su i druge evropske države postupale slično, poput Hrvatske, koja je naglo povećala minimalnu i prosječnu penziju, kao i minimalnu i prosječnu zaradu, na način sličan onome koji je primijenjen u Crnoj Gori.
Rabrenović navodi da je u drugim evropskim zemljama praksa godišnje usklađivanje plata sa stopom inflacije ili, kako kaže, da određene struke dobiju povećanje kroz dogovor sa zaposlenima.
- Ove godine u Njemačkoj, koja je posebno osjetila krizu izazvanu Trampovom politikom, nije bilo većih povećanja plata osim onih u skladu sa inflacijom – sve plate su povećane za tri odsto, jer je takva bila inflacija. A mi nijesmo pratili te tokove. Iako smo imali benefite – zaduživanje i emitovanje obveznica, što je bilo omogućeno politikom Evropske centralne banke i upumpavanjem novca – to se nije odrazilo na građane. Zato su Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bile iznuđene mjere koje su se morale sprovesti - naglasila je Rabrenović.
Kaže da je već glomazna administracija dodatno uvećana, što, prema njenim riječima, ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija država, jer se zapošljavaju partijski kadrovi, a isplaćuju se i funkcionerske naknade čak i godinu dana nakon prestanka funkcije.
Dodaje da je to naročito izraženo zbog velikog broja partija u Vladi, te da se političari trude da što više, kako kaže, uzmu i za sebe i za partiju, iako su to sredstva svih građana.
- Evo, ovi iz DNP-a najavljuju izlazak iz Vlade, ali ćemo im opet morati isplaćivati plate, kao i onima iz gradske vlasti, još godinu dana. Kao prvo, te zakone treba mijenjati - poručila je Rabrenović.
Podsjeća da se zakoni koji se brzo usvajaju u Skupštini često kasnije mijenjaju podzakonskim aktima, te da se takvom praksom Crna Gora ne približava Evropskoj uniji, već postoji opasnost da se i zatvorena poglavlja, zbog neimplementacije, ponovo otvore.
- Ova administracija je čak ažurnija u prihvatanju evropskih propisa od prethodne, ali ukoliko se oni ne budu primjenjivali, poglavlja mogu ponovo biti otvorena. Ne bismo smjeli da budemo u tom riziku. Ne znam koliko su konstituenti ove vlasti toga svjesni i koliko je svima njima zaista stalo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Trenutno smo u opasnoj situaciji. Smatram da bi Crnoj Gori bilo najbolje u Evropskoj uniji – ona se od svih republika bivše Jugoslavije najbolje snalazila u zajedničkoj državi, dok su druge bile nezadovoljne iz različitih razloga. Crnogorcima je bilo dobro, i vjerujem da bi se jednako dobro snašli i u Evropskoj uniji - zaključila je Rabrenović.

Tag: zatvor