Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Kotoranin V. V. (40) kažnjen je sa 60 dana zatvora zbog tri saobraćajna prekršaja - odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Kotoru Jelene Stanišić.
Njemu je ova maksimmalna kazna izrečena 15. januara nakon sprovedenog hitnog postupka u kom je utvrđeno da nije stao na znak "Stop" policijskom službeniku Odjeljenja bezbjednosti Kotor, nakon čega je nastavio kretanje prema Radanovićima, kada je odbio da se podvrgne testovima na prisustvo alkohola i opojnih droga. 
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Kotoraninu 60 dana zatvora za tri saobraćajna prekršaja

Beranac A.L. (29) osuđen je danas na 21 dan zatvora, nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako su kazali iz budvanskog Suda za prekršaje, A.L. je kao taksi vozača rano jutros, oko dva sata i 15 minuta, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi se u saopštenju.
Iz Suda za prekršaje su rekli da je A.L. izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Kotoranin D.I. (1978) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je odbio da se podvrgne testiranju na narkotike u toku vožnje.
- Njemu je kaznu izrekla sutkinja Ivana Vukasović nakon što su dokazani navodi optužnog akta da je istog dana nakon što ga je u mjestu Price zaustavila patrola policije, odbio da se podvrgne tzv. ‘droga testu’- navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi. 

Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i maksimalan broj kaznenih bododva koje će izvršiti Uprava policije.

Kotor: Odbio test na drogu, dobio 15 dana zatvora

Državljaninu Albanije F.K. (18) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna jer se nije zaustavio na znak policijskih službenika i Baru.
Zbog toga je slijedila potjera za njim, a ubrzo je sustignut i uhapšen.
 - Osumnjičeni je potom priveden Sudu za prekršaje u Baru, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 31 dan - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Advokatica Nikolina Mišnić saopštila je da je njen klijent Aleksandar Keković danas započeo štrajk glađu u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ozbiljno protestujući zbog, kako on ističe, nepravednih optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdelic-i-kekovic-uz-jake-mjere-bezbjednosti-privedeni-u-cb-podgorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Moj klijent odlučno negira sve što mu je stavljeno na teret, a posebno bilo kakvu povezanost sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom i smatra da je ovo još jedan u nizu pokušaja tužilaštva da mu namjesti izvršenje krivičnih djela sa kojima nema apsolutno nikakve veze. Ističe da neće dozvoliti da po ko zna koji put provodi dane u pritvoru za nešto što nije uradio - navela je Mišnić.
Od samog početka, kaže, smatra nepravedenim način na koji je od strane tužilaštva i direktora policije medijski predstavljeno njegovo hapšenje.
- Jer su netačne informacije da je uhapšen u akciji, kako je i sam objasnio u izjavi koju je dao pred sudom. Takođe, ističe da nije tačno da je lišen slobode dana 29.05.2025. godine, već kako je i pred sudom izjavio dana 09.05.2025. godine i to bez bilo kakvog rješenja i prava na advokata, a koji period mu nije uračunat u vrijeme trajanja pritvora što znači da je faktički bio otet - istakla je advokatica.
Keković, prema njenim riječima, navodi i da su netačne informacije da je bio u bjekstvu.
- Jer je državu napustio prije pokretanja postupka dana 20.11.2022.godine, kao slobodan građanin, te je u skladu sa propisima UAE dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i dozvolu za boravak i rad i zaposlio se. Osim toga, mom branjeniku nikada nije dostavljen poziv na adresu u Podgorici, niti ga je bilo ko obavijestio o pokretanju postupka protiv njega - naglasila je Mišnić.
Djela koja mu se stavljaju na teret, prema njenoj ocjeni, predstavljaju izolovane radnje u odnosu na "kriminalni plan" iz optužnice.
- I ta djela se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa djelom u vezi sa kojim je navodno djelovala grupa. Iz tog razloga moj branjenik smatra da je zalutao u ovu optužnicu - dodala je advokatica.
Napomenula je da se je za jedno od dva djela koja mu se stavljaju na teret, postupak u toku pred Osnovnim sudom protiv drugih lica, dok je za drugo krivično djelo ODT postupak okončao još 2020. godine.
- Moj klijent se odlučio na ovaj korak jer želi da skrene pažnju javnosti na, po njegovom uvjerenju, ozbiljne nepravilnosti u postupku koji se vodi protiv njega. Njegov cilj nije izazivanje tenzija već insistiranje na istini i pravičnom suđenju - zaključila je Mišnić.

Aleksandar Keković započeo štrajk glađu u zatvoru, tvrdi da ga SDT nepravedno optužuje

J.V. je odlukom Suda za Prekršaje osuđena na dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti Z.Š. - potvrdila je za Portal ETV portparolka tog Suda Ana Bokan.
Istim rješenjem, kako je navela, okrivljenoj je izrečena mjera obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi zatvorenog tipa, &nbsp;s tim što se vrijeme provedeno u ustanovi uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
J. V. je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.&nbsp;
- Okrivljena je 15. novembra na društvenoj mreži "Instagram" naročito se drsko ponašala i vrijeđala Z.Š. Ispod video snimka koji je na društvenoj mreži podijelila zamjenica gradonačelnika Podgorice N.Ð, a na kojem se vide zamjenica i Z.Š. postavila je komentar drske i uvredljive sadržine, a koji se odnosi Z.Š. - navela je Bokan.

Marija Žižić

Dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da mu je prvi utisak nakon govora američkog predsjednika Donalda Trampa na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da se ide u smjeru daljeg suprotstavljanja i sukobljavanja na Zapadu između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.
Vučić je u izjavi novinarima kazao da je red da se uđe u tu salu i čuje američki predsjednik bio dug 500 metara, piše Tanjug
Rekao je da je Tramp „inteligentan i šarmantan“.
Ocijenio je da mu je „jučerašnji govor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen bio mnogo više strateški orijentisan“.
- I juče sam pričao, bio sam iznenađen kvalitetom govora Ursule fon der Lajen. Ne pričam o posljedicama, ne pričam o tome ko je jači, ko nije, ali kvalitetom i načinom i istupa i sadržajem govora Ursule fon der Lajen sam bio iznenađen. Sadržinski posmatrano, ona je juče napravila novu ideološku platformu, novu političku platformu. To je za mene njen svakako najznačajniji govor koji sam čuo - kazao je Vučić, prenosi Tanjug.
Naglasio je da je jučerašnji govor predsjednice Evropske komisije bio jedan od najbolje sastavljenih govora.
- Za gospodina Trampa ne bih to na takav način rekao. Rekao bih da je on veoma inteligentan, izuzetno šarmantan, da dobro razumije da se problem duga popravlja stopom rasta, razumije ekonomiju, ali je govor Fon der Lajen bio mnogo više strateški orijentisan nego njegov. Dalje ne bih govorio o istupanju predsjednika Trampa - izjavio je Vučić.
Podsjetio je da je Fon der Lajen juče navela da je kraj sa zabludama i da su „godinu dana čekali da se promijeni odnos Amerike, da se sada mora razumjeti da je ovo stalno stanje, permanentno, te da se mora formirati nezavisna Evropa, odnosno da je na to natjerana, iako se sve vrijeme oslanjala na Ameriku“.
„U tom smislu Tramp pomaže Evropi, ne doživljavajući to na takav način. Da li će Evropa imati snage za to ili ne, ja nisam siguran. I ako me neko pita, rekao bih 50 prema 50. Možda čak prije da ‘ne’, nego da ‘da’. Ali ideje koje su postavljene, postulati koji su napravljeni od strane onih koji su učestvovali u pisanju tog govora i na kraju same Fon der Lajen, su visoki ciljevi, nelako ostvarivi, ali rekao bih nešto što će predstavljati istoriju budućnosti i o čemu će se govoriti“, rekao je Vučić.
Komentarišući govor Donalda Trampa, Vučić je dodao da zna da će se, nažalost, veliki dio građana Srbije potpuno pogrešno i iracionalno radovati njegovim riječima povodom Grenlanda i nekih drugih tema.
- Ja to u ovom trenutku ne želim da komentarišem. Želim da kao predsjednik zemlje ostanem gospodar neizgovorenih riječi - kazao je Vučić.

Vučić: Govor Fon der Lajen u Davosu bio mnogo više strateški orijentisan nego Trampov

Slovenski premijer Robert Golob izjavio je u srijedu da njegova zemlja neće prihvatiti poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži Odboru za mir.
Tramp je pozvao desetine svjetskih lidera da se pridruže inicijativi predvođenoj Sjedinjenim Američkim Državama, kojom bi on predsjedavao, a čiji bi prvobitni cilj bio okončanje sukoba u Gazi, ali bi se potom proširila i na rješavanje ratova na drugim mjestima.
- Glavna zabrinutost je da je mandat odbora preširok i da bi mogao opasno potkopati međunarodni poredak zasnovan na Povelji Ujedinjenih nacija. Iako smatramo da je svaka inicijativa koja može smiriti situaciju na Bliskom istoku pohvalna, ovaj poziv opasno zadire u širi međunarodni poredak, a ne samo u smirivanje situacije u Gazi - izjavio je Golob.
Golob je rekao da neće prisustvovati potpisivanju osnivačke povelje inicijative na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švajcarskoj u četvrtak, već će umjesto toga prisustvovati sastanku čelnika Evropskog vijeća u Briselu.

Slovenija odbila Trampov poziv da se pridruži Odboru za mir

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Istanbulu od Bešiktaša 96:74, u utakmici 15. kola B grupe Eurokupa.
Domaćin se revanširao rivalu za poraz u Podgorici i zabilježio 11. pobjedu u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Pred svojim navijačima nadigrao je Budućnost, agresivnom odbranom potpuno je zaustavio rivala i kontrama na nepostavljenu odbranu stekao ubjedljivu &nbsp;prednost.
Domaćin je dominirao i u skoku, posebno u ofanzivnom, koji mu je omogućio priličan broj napada iz druge šanse.
Bešiktaš je već u prvoj četvrtini stekao 19 poena prednosti i ostatak meča lišio rezultatske neizvjesnosti.
Prednost je u finišu treće četvrtine bila 27 (71:44, 74:47), dok je u 35. minutu razlika iznosila 28 poena (85:57).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Vito Braun sa 14 poena, dok su po 12 dodali Met Tomas, Entoni Braun i Ismail Kamgejt.
U ekipi Budućnosti, koja je doživjela šesti poraz, 
bolji od ostalih bio je Jogi Ferel sa 18, Oleksander Kovlijar je ubacio 13, a poen manje Nikola Tanasković.
Budućnost će u narednom kolu, 27. januara, ugostiti njemački Kemnic.

Ubjedljiv poraz Budućnost Volija u Istanbulu

Na svečanosti povodom dodjele Državne nagrade Oktoih za 2025. godinu, ministarska prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović uručila je nagradu za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, nastavnici fizike u JU OŠ ,,Vuk Karadžić“ u Podgorici, Biljani Rovčanin.
Kako je saopšteno iz MPNI, dodjela nagrade održana je u Vili Gorica u Podgorici.
- Ovom svečanošću ne obilježavamo samo jedan jubilej i ne slavimo samo jedan događaj, već se prisjećamo temelja na kojima je nastajala naša pismenost, naš identitet i naša kultura. Prisjećamo se ljudi koji su, u vremenu velikih društvenih lomova, pod pritiscima moćnih sila, u uslovima siromaštva, gladi i krvne osvete, imali hrabrosti i vizije da zapale prvu iskru znanja na ovim prostorima - navela je ministarka.
Jakšić-Stojanović je naglasila da s posebnim poštovanjem odaje priznanje onima koji su, svega četrdeset godina nakon Gutenbergove štamparske revolucije u Evropi i tek nešto više od godinu dana nakon otkrića Amerike, na Obodu kod Rijeke Crnojevića, na Cetinju, 1494. godine, štampali Oktoih prvoglasnik - prvu ćiriličnu knjigu Južnih Slovena, djelo koje je nadživjelo vjekove.
Ona je dodala da danas, više od pet stotina godina kasnije, ovo monumentalno nasljeđe i dalje obavezuje.&nbsp;
- Ono nam je ostavljeno u amanet, da luču znanja ne čuvamo samo kao uspomenu, već da je pretvorimo u snagu savremenog obrazovanja, otvorenog, kvalitetnog i dostupnog svakom djetetu u Crnoj Gori. Zato ovaj jubilej nije samo prilika da se s ponosom osvrnemo na prošlost, već i da ukažemo poštovanje onima koji danas tu luču znanja nose i prenose - naglasila je ministarka.
Jakšić-Stojanović je uputila srdačne čestitke dobitnici Državne nagrade ,,Oktoih“, nastavnici Biljani Rovčanin na značajnom priznanju.
- Sigurna sam da ono za Vas nije samo potvrda dosadašnjeg rada, već i snažan podsticaj za nove uspjehe, kao i inspiracija mladim ljudima da krenu Vašim stopama. Sa željom da zajedno oblikujemo nove generacije sjajnih prosvjetnih radnika, koji će biti temelj obrazovnog sistema Crne Gore, od srca Vam čestitam. Jer društvo koje poštuje svoje učitelje gradi budućnost sa sigurnim temeljima - a Crna Gora ima na koga da se osloni - zaključila je ministarka.
Prof. dr Miljan Bigović, predsjednik Žirija, je rekao da je rad nastavnice Biljane Rovčanin od kompetentnih institucija ocijenjen najvišom ocjenom.
- Ova ocjena predstavlja potvrdu dugogodišnjeg, posvećenog i odgovornog rada, ali i dosljednog njegovanja visokih profesionalnih standarda. Misija nastavnika fizike nije samo prenošenje znanja, već buđenje radoznalosti i hrabrosti da se postavljaju pitanja o svijetu. Kao nastavnik, Biljana Rovčanin se izdvaja po izuzetnoj posvećenosti učenicima. Prepoznaje njihove talente, kontinuirano ih ohrabruje i usmjerava ka ostvarivanju izuzetnih rezultata - istakao je predsjednik Žirija.
Biljana Rovčanin, ovogodišnja dobitnica Državne nagrade ,,Oktoih", kaže da joj je velika čast i odgovornost što je dobitnica najvećeg državnog priznanja u oblasti obrazovanja – nagrade „Oktoih“.
- Ovo priznanje doživljavam kao izuzetno važno, tim prije što se dodjeljuje u godini snažnih reformskih procesa i značajnih investicija u obrazovni sistem Crne Gore, koje potvrđuju opredijeljenost države da obrazovanje bude jedan od njenih ključnih prioriteta. Nagradu „Oktoih“ ne doživljavam isključivo kao lično priznanje, već i kao potvrdu značaja i društvene odgovornosti nastavničkog poziva. Biti nastavnik znači trajno vjerovati u obrazovanje kao temelj razvoja, ali i u dijete kao nosioca tog razvoja – u njegove sposobnosti, potencijale i pravo na priliku - naglasila je Rovčanin.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su podsjetili da je državna nagrada „Oktoih“ ustanovljena 1970. godine i dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, kao i učeničkog i studentskog standarda. Do sada je ovu nagradu dobilo 147 pojedinaca i 65 ustanova.
- Stručni žiri je nakon detaljnog razmatranja i vrednovanja pristiglih prijedloga, u skladu sa Pravilnikom o bližem načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za dodjelu Državne nagrade ,,Oktoih“, odlučio da se Državna nagrada „Oktoih“ u 2025. godinu dodijeli Biljani Rovčanin, nastavnici fizike, JU OŠ „Vuk Karadžić“, Podgorica - zaključuje se u saopštenju MPNI.&nbsp;

Tag: zatvor