Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Kotoranin V. V. (40) kažnjen je sa 60 dana zatvora zbog tri saobraćajna prekršaja - odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Kotoru Jelene Stanišić.
Njemu je ova maksimmalna kazna izrečena 15. januara nakon sprovedenog hitnog postupka u kom je utvrđeno da nije stao na znak "Stop" policijskom službeniku Odjeljenja bezbjednosti Kotor, nakon čega je nastavio kretanje prema Radanovićima, kada je odbio da se podvrgne testovima na prisustvo alkohola i opojnih droga. 
- Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Kotoraninu 60 dana zatvora za tri saobraćajna prekršaja

Beranac A.L. (29) osuđen je danas na 21 dan zatvora, nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako su kazali iz budvanskog Suda za prekršaje, A.L. je kao taksi vozača rano jutros, oko dva sata i 15 minuta, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi se u saopštenju.
Iz Suda za prekršaje su rekli da je A.L. izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukan Vujačić osuđeni su na ukupno 60 godina zatvora zbog ubistva Radomira Đuričkovića 2016. godine.&nbsp;
Milošević je kao izvršilac tog djela osuđen na 30 godina zatvora, dok su zbog pomaganja Vujačić i Mašanović osuđeni na po 15 godina zatvora.
Presudu u ovom pred podgoričkim Višim sudom u ovom slučaju je donio sudija tog sudu Veljko Radovanović.
Na ovu presudu, kako je istakao sudija, dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u roku od 15 dana.
Podjsetimo, Milošević, Mašanović i Vujačić su optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10.oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, &nbsp;označen kao direktni izvršilac ubistva.
Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni &nbsp;su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan" koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su &nbsp;10. oktobra u Cetinju pratili kretanjeg Đuričkovića, sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici IV proleterske u blizini lokala „Konoba".
- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastupila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici.
Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

Ivona Đokić

Miloševiću 30 godina zatvora, Mašanoviću i Vujačiću po 15

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Kotoranin D.I. (1978) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je odbio da se podvrgne testiranju na narkotike u toku vožnje.
- Njemu je kaznu izrekla sutkinja Ivana Vukasović nakon što su dokazani navodi optužnog akta da je istog dana nakon što ga je u mjestu Price zaustavila patrola policije, odbio da se podvrgne tzv. ‘droga testu’- navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi. 

Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i maksimalan broj kaznenih bododva koje će izvršiti Uprava policije.

Kotor: Odbio test na drogu, dobio 15 dana zatvora

Državljaninu Albanije F.K. (18) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna jer se nije zaustavio na znak policijskih službenika i Baru.
Zbog toga je slijedila potjera za njim, a ubrzo je sustignut i uhapšen.
 - Osumnjičeni je potom priveden Sudu za prekršaje u Baru, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 31 dan - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Advokatica Nikolina Mišnić saopštila je da je njen klijent Aleksandar Keković danas započeo štrajk glađu u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) ozbiljno protestujući zbog, kako on ističe, nepravednih optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdelic-i-kekovic-uz-jake-mjere-bezbjednosti-privedeni-u-cb-podgorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Moj klijent odlučno negira sve što mu je stavljeno na teret, a posebno bilo kakvu povezanost sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom i smatra da je ovo još jedan u nizu pokušaja tužilaštva da mu namjesti izvršenje krivičnih djela sa kojima nema apsolutno nikakve veze. Ističe da neće dozvoliti da po ko zna koji put provodi dane u pritvoru za nešto što nije uradio - navela je Mišnić.
Od samog početka, kaže, smatra nepravedenim način na koji je od strane tužilaštva i direktora policije medijski predstavljeno njegovo hapšenje.
- Jer su netačne informacije da je uhapšen u akciji, kako je i sam objasnio u izjavi koju je dao pred sudom. Takođe, ističe da nije tačno da je lišen slobode dana 29.05.2025. godine, već kako je i pred sudom izjavio dana 09.05.2025. godine i to bez bilo kakvog rješenja i prava na advokata, a koji period mu nije uračunat u vrijeme trajanja pritvora što znači da je faktički bio otet - istakla je advokatica.
Keković, prema njenim riječima, navodi i da su netačne informacije da je bio u bjekstvu.
- Jer je državu napustio prije pokretanja postupka dana 20.11.2022.godine, kao slobodan građanin, te je u skladu sa propisima UAE dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i dozvolu za boravak i rad i zaposlio se. Osim toga, mom branjeniku nikada nije dostavljen poziv na adresu u Podgorici, niti ga je bilo ko obavijestio o pokretanju postupka protiv njega - naglasila je Mišnić.
Djela koja mu se stavljaju na teret, prema njenoj ocjeni, predstavljaju izolovane radnje u odnosu na "kriminalni plan" iz optužnice.
- I ta djela se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa djelom u vezi sa kojim je navodno djelovala grupa. Iz tog razloga moj branjenik smatra da je zalutao u ovu optužnicu - dodala je advokatica.
Napomenula je da se je za jedno od dva djela koja mu se stavljaju na teret, postupak u toku pred Osnovnim sudom protiv drugih lica, dok je za drugo krivično djelo ODT postupak okončao još 2020. godine.
- Moj klijent se odlučio na ovaj korak jer želi da skrene pažnju javnosti na, po njegovom uvjerenju, ozbiljne nepravilnosti u postupku koji se vodi protiv njega. Njegov cilj nije izazivanje tenzija već insistiranje na istini i pravičnom suđenju - zaključila je Mišnić.

Aleksandar Keković započeo štrajk glađu u zatvoru, tvrdi da ga SDT nepravedno optužuje

J.V. je odlukom Suda za Prekršaje osuđena na dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti Z.Š. - potvrdila je za Portal ETV portparolka tog Suda Ana Bokan.
Istim rješenjem, kako je navela, okrivljenoj je izrečena mjera obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi zatvorenog tipa, &nbsp;s tim što se vrijeme provedeno u ustanovi uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
J. V. je počinila prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru.&nbsp;
- Okrivljena je 15. novembra na društvenoj mreži "Instagram" naročito se drsko ponašala i vrijeđala Z.Š. Ispod video snimka koji je na društvenoj mreži podijelila zamjenica gradonačelnika Podgorice N.Ð, a na kojem se vide zamjenica i Z.Š. postavila je komentar drske i uvredljive sadržine, a koji se odnosi Z.Š. - navela je Bokan.

Marija Žižić

Dvadeset dana zatvora zbog vrijeđanja čelnice podgoričke vlasti

Google je uspio da ugasi ogromnu svjetsku mrežu proksija, koja je krišom koristila milione Android telefona kao „protok“ za tuđi internet saobraćaj.
Kompanija Google saopštila je da je, nakon dobijanja sudskog naloga u SAD, neutralisala infrastrukturu kineske kompanije Ipidea. Ova firma je, prema navodima tehnološkog giganta, upravljala velikom mrežom koja je omogućavala trećim licima da zakupe tuđe IP adrese i preko njih obavljaju aktivnosti na internetu – često sumnjive ili kriminalne.
Princip rada bio je jednostavan, ali opasan. Ipidea je funkcionisala kao svojevrsni „Airbnb“ za internet konekciju, s tom razlikom što vlasnici uređaja („domaćini“) uglavnom nisu znali da su dio te mreže.
Korisnici bi postajali dio sistema instalacijom naizgled bezazlenih besplatnih aplikacija, igara ili desktop softvera. Unutar tih aplikacija nalazio se skriveni kod (SDK) koji bi, čim se aplikacija pokrene, pretvorio telefon ili računar u „izlazni čvor“.
Na taj način, neko na drugom kraju svijeta mogao je da koristi internet preko vaše kućne ili mobilne mreže, dok bi sajtovima koje posjećuje izgledalo kao da ste to zapravo vi, prenosi B92.
Koliko je situacija bila ozbiljna pokazuje podatak da su hakeri prošle godine iskoristili Ipidea infrastrukturu za kreiranje botneta Kimwolf. Oni su „kidnapovali“ oko dva miliona sistema i pretvorili ih u digitalnu vojsku za DDoS napade, kojima su obarali veb sajtove širom svijeta. Istraživači bezbjednosti opisali su ovaj botnet kao jedan od najmoćnijih ikada viđenih.
Nakon gašenja desetina sajtova i servera povezanih sa kineskom firmom, procjenjuje se da je oko devet miliona Android uređaja širom svijeta „očišćeno“ i uklonjeno iz ove mreže. Google je takođe iz svoje prodavnice uklonio na stotine povezanih aplikacija, dok sistem Play Protect sada automatski blokira pokušaje instalacije sličnog softvera.
Ipidea se u međuvremenu oglasila tvrdnjom da se njihove usluge koriste u legitimne svrhe i da se protive kriminalu, iako priznaju da su ranije koristili „agresivne metode oglašavanja“ na hakerskim forumima.
Stručnjaci za sajber bezbjednost savjetuju korisnike da budu izuzetno oprezni sa „besplatnim“ softverom koji nudi previše, a dolazi od nepoznatih autora.

Ugašena mreža koja je "krala" internet milionima korisnika

Reakcija Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije u potpunosti se naslanja na razloge za poziv ambasadora na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore kada smo podsjetili na elementarne standarde poštovanja crnogorskih institucija, unutrašnjeg pravnog poretka i odgovorne komunikacije sa zvaničnih adresa, navodi se u reagovanju resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.
Srbija je danas kritikovala saopštenje crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, nakon što su saopštili da je ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić pozvan na razgovor zbog objave sa zvaničnog naloga na mreži X – “Serbia in English”, na kojoj se neprimjereno komentariše status srpskog jezika u Crnoj Gori, sa istog naloga je upućena nova poruka.
Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Srbije je navelo da je riječ o "školskom primjeru zamjene teza".
Iz Ministarstva vanjskih poslova u reagovanju navode da Crna Gora u potpunosti poštuje prava svih svojih građana, uključujući pravo na upotrebu jezika i pisma, što je jasno i nedvosmisleno uređeno našim Ustavom.&nbsp;
- Pokušaji da se ustavne kategorije selektivno tumače ili pretvaraju u „humorističke“ narative ne mijenjaju realnost, već otkrivaju dubinu političke instrumentalizacije - istaknuto je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.3034%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduricev-resor-optuzuje-mvp-za-zamjenu-teza-tvrdi-da-je-sporna-objava-bila-uz-zdravu-dozu-humora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da neprekidno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore, dok se istovremeno ignorišu činjenice, ustavni standardi i uloge institucija, nije znak brige, već političkog pritiska.
- Međusobno poštovanje i odgovorna komunikacija sa zvaničnih adresa nisu stvar interpretacije - to je minimum koji se očekuje u međunarodnim odnosima - poručili su iz MVP-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 77.9635%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnakon-reakcije-mvp-a-nova-poruka-srbije-o-mijesanju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MVP odgovorilo MSP Srbije: Neprekidno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore nije znak brige, već političkog pritiska

Vaterpolisti Budve i Katara ostvarili su pobjede u 13. kolu Regionalne Prve lige.
Budvani, lideri na tabeli, pred svojim navijačima savladali su Zemun 23:14 (6:4, 6:3, 7:4 i 4:3).
Najefikasniji u domaćem timu, koji je pitanje pobjednika riješio do polovine meča, bio je Nenad Dragović sa šest pogodaka.
Kataro je u Kotoru slavio protiv Starog grada 22:16 (5:4, 5:4, 8:5 i 4:3).
Domaćin je, nakon izjednačene prve dvije četvrtine, do ubjedljive prednosti došao u trećem dijelu meča, koju je do kraja uspio i da uveća.
U pobjedničkom timu istakao se Relja Vukanić sa sedam golova, bez promašaja.
Ivan Marković je dodao četiri, a po gol manje Dragan Marković i Ljubomir Kovačić.
Kataro u subotu (17 sati) igra protiv Zemuna, dok će Budva dočekati Beograd (19).

Pobjede Budve i Katara

Njemačka i Francuska zalažu se za ubrzanje ključnih politika Evropske unije poput jačanja eura, saradnje na vojnoj potrošnji i izgradnje lanaca snabdijevanja za kritične sirovine. Nezadovoljni zbog zastoja u donošenju odluka, Pariz i Berlin predlažu sistem „dvije brzine“ koji bi vodećim evropskim ekonomijama omogućio da sprovode promjene bez potrebe za konsenzusom svih 27 članica, piše The Washington Post.
<h2>Sastanak šest najvećih</h2>
Njemački ministar finansija Lars Klingbeil poručio je u pismu ministrima pet najvećih ekonomija EU da „nastavak po starom nije opcija“ ako Evropa želi postati otpornija na nove geopolitičke izazove. U pismu, u koje je The Washington Post imao uvid, Klingbeil navodi da s francuskim kolegom Rolandom Lescureom saziva videokonferenciju šestorke kako bi „postavili ambiciozan i konkretan plan za jačanje suvereniteta, otpornosti i konkurentnosti Evrope“.
Osim Njemačke i Francuske, na sastanak su pozvani ministri Italije, Španije, Poljske i Holandije. Klingbeil je pojasnio da će to biti „inicijalni sastanak“ uoči sastanka uživo koji će se održati sljedećeg mjeseca na marginama samita Eurogrupe, na kojem zemlje evrozone dogovaraju zajedničke politike.
<h2>Prepreka konsenzusa</h2>
Evropska unija, koja broji 27 članica i oko 450 miliona stanovnika, svoju snagu na međunarodnoj sceni uveliko crpi iz svoje veličine, koja je za trećinu veća od Sjedinjenih Država. Međutim, postizanje konsenzusa unutar tako raznolike grupe država često se pokazuje kao veliki izazov.
Pojedini lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, oklevali su zauzeti čvrst stav protiv Rusije zbog rata u Ukrajini i nisu bili skloni prekidu uvoza ruskih fosilnih goriva. Prošle sedmice, nakon što su lideri EU potpisali istorijski trgovinski sporazum s južnoameričkim blokom Mercosur, na kojem se radilo četvrt vijeka, dio poslanika u Evropskom parlamentu izglasao je njegovo slanje Evropskom sudu pravde na pravnu provjeru, što bi moglo odgoditi primjenu za mjesece ili čak godine.
Zbog takvih situacija, vodeće evropske sile sve češće se oslanjaju na djelovanje u manjim grupama kako bi preduzele odlučnije korake u oblastima poput energetike i odbrane, što je pristup poznat kao „minilateralizam“.
<h2>Četiri prioriteta&nbsp;</h2>
Klingbeil je u pismu ministrima finansija naveo četiri glavna prioriteta kojima bi se grupa šest zemalja trebala posvetiti. To su: stvaranje unije štednje i ulaganja radi poboljšanja uslova finansiranja za kompanije, jačanje uloge eura kao međunarodne valute, bolja saradnja na polju odbrambene potrošnje te osiguranje otpornog lanca snabdijevanja za kritične sirovine.
Potreba za samostalnim djelovanjem Evrope postala je izraženija nakon što su potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazali da SAD više nisu pouzdan partner u trgovini i odbrani kao nekada. Evropa je osjetila hitnost jačanja vlastitih vojnih sposobnosti i oživljavanja usporenih ekonomija, ali u tome je povremeno nailazila na prepreke unutar svojih redova.
- Sada je vrijeme za Evropu dviju brzina - izjavio je Klingbeil, koji je ujedno i njemački vicekancelar i supredsjednik Socijaldemokratske stranke, u utorak na događaju medijske kuće Welt u Berlinu.
- Njemačka će stoga, zajedno s Francuskom i drugim partnerima, sada preuzeti vodstvo u jačanju Evrope i njene nezavisnosti. Kao šest najvećih ekonomija u Evropi, sada možemo biti pokretačka snaga - rekao je Klingbeil.

Tag: zatvor