Priča o borcu za crnogorsku nezavisnost: Knjiga „Luigi Kriskuolo i Crna Gora“ Aleka Barovića pred danilovgradskom publikom 31. oktobra
Autor kroz knjigu prati angažman Kriskuola, američkog bankara koji je, prema istraženoj građi, objavljivao tekstove i druge publikacije u cilju upoznavanja međunarodne javnosti sa položajem Crne Gore nakon 1918. godine. Njegova aktivnost bila je dio šire borbe crnogorskih patriota i njihovih inostranih saveznika da diplomatskim i propagandnim sredstvima doprinesu obnovi crnogorske države
Promocija knjige „Luiđi Kriskuolo i Crna Gora“, autora Aleka Barovića, biće održana u 31. oktobra u 19 sati u Velikoj sali Centra za kulturu u Danilovgradu.
O novoj Barovićevoj knjizi će, pored njega, govoriti prof. dr Branislav Radulović, dr Srđa Martinović, Dragan B. Perović i Vukota Vukotić, dok će moderatorka večeri biti Marija Mitrović. Izdavač knjige je Institut za vojnu istoriju Crne Gore.
Knjiga je rezultat istraživanja arhivske i bibliotečke građe, kroz koju Barović rasvjetljava djelovanje ličnosti čiji je doprinos međunarodnoj borbi za crnogorsku nezavisnost, kako ističe, ostao nedovoljno poznat crnogorskoj istoriografiji.
Govoreći o motivima za nastanak djela, autor ukazuje na to da je u različitim arhivima i bibliotekama nailazio na ime Luiđija Kriskuola, što ga je podstaklo da istraži njegov život i rad. Posebno važnim smatra boravak u SAD tokom ljeta 2025. godine, kada je, kako navodi, u njujorškoj biblioteci imao priliku da pregleda dio Kriskuolovih publikacija.
- Zapitao sam se kako je moguće da je crnogorska istoriografija propustila da jednoj tako značajnoj ličnosti posveti cjelovitu biografsku knjigu. Upravo iz tog pitanja proistekla je ideja za ovo štivo koje držite u rukama - navodi Barović.
Autor kroz knjigu prati angažman Kriskuola, američkog bankara koji je, prema istraženoj građi, objavljivao tekstove i druge publikacije u cilju upoznavanja međunarodne javnosti sa položajem Crne Gore nakon 1918. godine. Njegova aktivnost bila je dio šire borbe crnogorskih patriota i njihovih inostranih saveznika da diplomatskim i propagandnim sredstvima doprinesu obnovi crnogorske države.
Barović podsjeća na razmjere te borbe, koja se odvijala kroz hiljade stranica pisama, proglasa, članaka, brošura i knjiga, sa zajedničkim ciljem - obnovom crnogorske državnosti.
- Iako bi mnogi na ovo rekli da je ta borba bila uzaludna, smatram da bez nje ne bi bilo ni 21. maja 2006. godine i obnovljene Crne Gore za koju su se borili i žrtvovali - ističe autor, naglašavajući da istorijske napore onih koji su se zalagali za nezavisnost treba posmatrati i u kontekstu kasnijeg obnavljanja državnosti.
Posebnu vrijednost istraživanja, kako objašnjava Barović, predstavlja povezivanje podataka iz različitih arhiva, čime su dopunjavane praznine u dostupnoj građi i rekonstruisana potpunija slika Kriskuolovog djelovanja.
- Kriskuolov glas dopirao je do svih krajeva svijeta. I sve to bez ikakvog ličnog interesa, o vlastitom finansijskom trošku i uprkos brojnim pritiscima neprijateljskih agentura. Ipak, nije odustao. Nije odustao ni onda kada su odustali Crnogorci - navodi Barović.
Osim biografskog prikaza, knjiga otvara i šira pitanja istorijskog pamćenja, političkih podjela i odnosa prema ličnostima koje su svojim djelovanjem obilježile crnogorsku prošlost.
Autor ukazuje na to da unutrašnje nesuglasice mogu oslabiti zajedničke napore, posebno onda kada su u pitanju interesi naroda i države.
- Ona donosi i jednu tragičnu priču u kojoj crnogorska nesloga, međusobna mržnja, pizma i ljubomora postaju naš najveći neprijatelj, ali istovremeno i dokaz da nas drugi mogu naučiti kako lične razmirice treba ostaviti po strani kada je riječ o borbi za narod i državu - ističe Barović.
Autor smatra da je suočavanje sa manje poznatim poglavljima nacionalne istorije neophodno za razumijevanje prošlosti i očuvanje kolektivnog pamćenja. Upozorava da su brojne ličnosti, događaji i istorijski procesi ostali izvan šireg javnog znanja, zbog čega je važno nastaviti istraživanja i približiti javnosti građu koja se čuva u arhivima i bibliotekama.
- Nažalost, naš najveći neprijatelj je neznanje. Crnogorcima je gotovo jedan vijek brisana njihova kolektivna memorija, istorija, pamćenje... zaboravljani su ljudi i događaji - poručuje Barović.
Naglasio je i potrebu da se istorijske činjenice i doprinosi pojedinaca sačuvaju od zaborava.
- Ova knjiga predstavlja doprinos skidanju prašine sa priče o jednoj značajnoj ličnosti crnogorske istorije, o kojoj se do sada veoma malo znalo, kao i o borbi Međunarodnog komiteta za crnogorsku nezavisnost. Njen cilj je da Luiđi Kriskuolo bude otrgnut od zaborava, da ostane upamćen i dobije mjesto koje mu pripada - zaključio je Barović.