U državama Zapadnog Balkana, gdje nasljeđe sukoba i podjela još uvijek duboko utiče na društvo, lekcije iz italijanskog iskustva s institucijom Predsjednika Republike mogu otvoriti put ka većoj političkoj stabilnosti i koheziji.
To je poručeno na promociji knjige "Predsjednici Republike Italije" autora Đanluke Pasarelija, profesora na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, koja je održana u svečanoj sali Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i profesor na FPN, doc. dr Zlatko Vujović, kazao je da su rijetke prilike da se u Crnoj Gori objavi strano izdanje, navodeći da će u ime Crnogorskog udruženja za političke nauke učiniti sve da se to promijeni i da više ovakvih knjiga bude prevedeno i objavljeno u Crnoj Gori.
- Profesor Pasareli je veliki poznavalac Balkana, posebno Crne Gore, i veliki prijatelj naše zemlje. Kao rezultat uređivačke aktivnosti profesora Pasarelija, ranije je izašla knjiga „Prezidencijalizacija političkih partija na Zapadnom Balkanu“, koja je obuhvatila širi geografski prostor Balkana, uključujući analize Hrvatske i Slovenije. Odlučili smo da crnogorskoj publici približimo italijanski politički sistem kroz ovu knjigu, fokusirajući se na ulogu predsjednika Italije, koja je značajno drugačija od predsjedničke funkcije u državama bivše Jugoslavije i Albanije - naveo je Vujović.
Pojasnio je da u Crnoj Gori i državama regiona predsjednici često imaju institucionalno slabe pozicije, ali ako su istovremeno predsjednici vladajuće partije, njihova moć postaje izuzetno velika, što često polarizuje društvo.
- S druge strane, u Italiji imamo složeniji sistem, gdje je predsjednik rezultat visokog stepena kompromisa i konsenzusa, što daje stabilnost političkom sistemu - naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, profesor Pasareli je u ovoj knjizi, kroz naučni, ali i pripovjedački stil, uspio da približi političku kulturu Italije široj publici, uključujući stručnjake, ali i one koji žele znati više o političkom sistemu Italije.
- Imamo zadovoljstvo da predstavimo crnogorsko izdanje ove knjige, od koje ćemo jedan broj primjeraka donirati Fakultetu političkih nauka, jer je knjiga izuzetno korisna i za naše studente. Naši profesori, Srđan Darmanović i Ivan Vuković, predaju predmete na kojima se ova knjiga može koristiti kao literatura za seminarske i naučne radove - rekao je Vujović.
Profesor na FPN, prof. dr Srđan Darmanović kazao je da nas Pasarelijeva knjiga vodi kroz istoriju poslijeratne republike, prikazujući likove 12 šefova države koji su imali ogromnu ulogu u oblikovanju moderne Italije.
- Kao što Đanluka ističe u "u zemlji koja je za skoro 80 godina od Drugog svjetskog rata do danas promijenila 69 vlada, krizni menadžment mudrih, staloženih, ali i odlučnih šefova države, bio je nerijetko presudne važnosti - naveo je Darmanović.
On je istakao da, prema političkoj teoriji o kojoj Pasareli piše, šef države predstavlja najvišeg zvaničnika u suverenoj zemlji i simbolizuje jedinstvo i integritet nacije.
- Međutim, on naglašava da u parlamentarnoj republici, kao što je Italija, šef države ima mnogo više ceremonijalnu, simboličnu i ograničenu ulogu, što ga stavlja u izazovnu poziciju pored snažnog premijera. U ovom kontekstu, Đanluka se osvrće na ulogu šefa države kao "stabilizirajuće i neutralne snage," koja treba da stoji iznad svakodnevnih partijskih i političkih borbi, a njegovo djelovanje treba da "održi dostojanstvo funkcije i promoviše nacionalnu koheziju čak i tokom političkih previranja“ - rekao je Darmanović.
Kao čuvari ustava, italijanski predsjednici su, prema Đanlukinom viđenju, intervenisali "kada su smatrali da je demokratski proces ugrožen."
On takođe ističe da su "javnost ih je vidjela kao posljednju instancu kada se pojavljaju sukobi unutar vlade ili parlamenta," čime se osigurava da se ustavni poredak održi čak i u turbulentnim vremenima.
- Đanluka nam šalje "dobro poznatu poruku koja u američkom političkom žargonu glasi: „Personality Matters, Leadership Matters“. Njegova knjiga, kako se čini, ne samo da istražuje ličnosti koje su oblikovale Italiju, već takođe postavlja pitanje: "Da li iz Đanlukine knjige možemo izvući neke lekcije za naš region Zapadnog Balkana?" - naveo je Darmanović.
Profesor na FPN, doc. dr Ivan Vuković, istakao je da za razliku od većine autora koji proces konsolidacije italijanske demokratije u decenijama nakon fašističke diktature i nacističke okupacije analiziraju u odnosu na djelovanje brojnih vlada, fokus profesora Pasarelija je na instituciji predsjednika i onima koji su u Italiji služili u tom kapacitetu, predstavljajući neko manje, neko više uspješno, kao garant nacionalnog jedinstva i poštovanja državnog ustava.
- Na način koji je veoma koristan za studente političkih nauka i sve one koji žele da saznaju nešto više o proceduri izbora predsjednika, koja uzgred u nekoliko tačaka podsjeća na izbor poglavara Rimokatoličke crkve. Njegovim ustavnim nadležnostima, kažem njegovim jer Italija još uvijek čeka na prvu predsjednicu, te njegovoj veoma značajnoj ulozi u političkom sistemu Italije, autor je predstavio jednako uzbudljivu savremenu političku istoriju svoje zemlje - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, svako od poglavlja posvećenih italijanskim predsjednicima predstavlja poseban prilog priči o duhu vremena koje je oblikovalo Italiju danas.
- Drugim riječima, okvir za njihove političke biografije čine decenije društvenih previranja i dubokih podjela među Italijanima različitih ideoloških svjetonazora, uz nezaobilazne političke spletke i intrige, priče o mafiji, masoneriji i italijanskoj dubokoj državi. Kratka istorija hladnog rata u Evropi i jedno svjedočanstvo o nacionalnom pomirenju predstavljaju vrijednu lekciju onima koji se bave partijskom politikom. I, nadasve, podsjećanje na to koliko su, pogotovo u izazovnim vremenima, značajni primjeri državničkog odnosa predsjednika Republike - rekao je Vuković.
Autor knjige "Predsjednici Republike Italije" i profesor na Univerzitetu La Sapienza u Rimu Đanluka Pasareli uporedio je izbor predsjednika Republike Italije sa izborom pape, ističući da iako nisu direktni izbori, postoji određena sličnost u njihovoj tajnosti i ozbiljnosti.
On se osvrnuo na uticaj ličnosti i kredibiliteta predsjednika, navodeći bivšeg predsjednika Karla Azelja Čampija kao primjera vođe koji je mogao ostvariti značajan uticaj bez potrebe za vojnim resursima.
Pasareli je naglasio da je predsjednička funkcija u Italiji više simbolična i ceremonijalna, ali i da može igrati ključnu ulogu u posredovanju između vlade i naroda.
- Predsjednik treba da bude lik koji donosi stabilnost u sistemu često pogođenim promjenama vlasti. Italijani imaju posebno povjerenje prema predsjedniku, uprkos opštem nepovjerenju prema političarima. Predsjednik Republike se smatra "ocem nacije" koji može umiriti i voditi narod kroz političke turbulencije - pojasnio je Pasareli.
Ukazao je kako se predsjednik bira indirektno, kroz kombinaciju članova dva doma parlamenta i regionalnih delegata, što omogućava postizanje šireg konsenzusa.
- Ovaj sistem pomaže u odabiru umjerenijih kandidata i smanjuje mogućnost polarizacije u društvu - dodao je Pasareli.
Izrazio je nadu da bi se u Crnoj Gori mogla otvoriti diskusija o indirektnom izboru predsjednika kao mogućem načinu smanjenja podjela unutar društva.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, istakla je da se promocija ove knjige dešava tokom proslave Dana italijanskog jezika, izrazivši posebnu zahvalnost profesoru Pasareliju, koji je sa velikim entuzijazmom prihvatio njihov poziv da dođe i promoviše knjigu napisanu na italijanskom, a prevedenu na crnogorski jezik.
 - Ovom promocijom slavimo italijanski jezik i izvan naših nacionalnih granica, dok ujedno dokazujemo čvrstu saradnju između Italije i Crne Gore, kako na polju lingvistike, tako i na političkom planu, što se reflektuje kroz ovu knjigu - istakla je Marsela.
Prodekanka za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka doc. dr Ena Grbović izrazila je zadovoljstvo što se promocija knjiga održava upravo na tom fakultetu, navodeći da je knjiga vrijedan vodič za razumijevanje modernih političkih sistema, demokratskih procesa i liderstva.
- Italija, u tom smislu, predstavlja reprezentativan primjer. Istorijske i kulturne veze između Italije i Crne Gore su duge i bogate. Dovoljno je podsjetiti na krunu crnogorsko-italijanskih veza, na koju smo svi ponosni – kraljicu Jelenu Petrović-Njegoš, odnosno Jelenu Savojsku. Danas, kao dvije suverene zemlje na Jadranu, naši odnosi su čvrsti i utemeljeni na međusobnom poštovanju, kao i na zajedničkim vrijednostima evropskih integracija. U tom smislu, Crna Gora i Italija su danas euroatlantske saveznice, a Italija pruža snažnu podršku Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji - istakla je Grbović.
Ukazala je da saradnja s italijanskim univerzitetima i istraživačkim centrima svake godine dobija na značaju, stvarajući nove generacije visokoškolaca koji grade mostove između dvije države.
- Broj studenata našeg fakulteta koji posjećuju Italiju u okviru programa studentske razmjene raste iz godine u godinu, na obostrano zadovoljstvo naših obrazovnih sistema - navela je Grbović.
Izdavači knjige „Predsjednici Republike Italije“ za Crnu Goru su Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA) i Centar za monitoring iz istraživanje (CeMI).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Italijansko iskustvo s institucijom Predsjednika Republike put ka političkoj stabilnosti i koheziji na Zapadnom Balkanu

Promocija knjige “Servantes, najpoznatiji ulcinjski rob”, čiji je autor srpski književnik, pjesnik i aforističar Slavomir Vasić, održana je sinoć na Servantesovom trgu u hotelu “Palata Venecija” u Starom gradu u Ulcinju.&nbsp; U Vasićeovom djelu je riječ o mitskoj priči o robovanju najpoznatijeg španskog pisca Migela De Servantesa unutar Starogradskih bedema u Ulcinju krajem 16. vijeka, suptilno isprepletenoj sa realnošću tog vremena.&nbsp; - Ovo je premijerno predstavljanje te knjige i drago mi je da smo upravo na Servantesovom trgu uradili tu promociju. Ja sam u Ulcinj prije par godina došao kao turista i u šetnji gradom primijetio sam ovaj spomenik Servantesu i mislio sam da je to jedna skulptura koja je rađena kao što se rade svuda po svijetu, jer je Servantes planetarno poznat pisac. Ušao sam u neka mala istraživanja i vidio sam da je u stvari spomenik ciljano na tom mjestu jer postoji legenda i mit da je Servantes svojevremeno nakon bitke kod Lepanta završio kao rob ovdje u Ulcinju. To je bio povod da krenem u ova istraživanja i na kraju je došlo do realizacije ove knjige - objasnio je Vasić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092108098_b521ef51a93aac749a08f229260c03953c2a6db48fa5b1c5f6ef4e3e2516e352.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092108098_b521ef51a93aac749a08f229260c03953c2a6db48fa5b1c5f6ef4e3e2516e352" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije u Ulcinju"> <figcaption>Sa promocije u Ulcinju(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Vasić je istakao da je riječ o književnoj fikciji, ali da se držao i određenih činjenica.&nbsp; - Te činjenice su mit i legenda, ali mislim da su sasvim dovoljni da se krene sa tom temom. Mit je neka suština, nešto što se kroz istoriju prenosilo sa koljena na koljeno kao nešto vrijedno i bitno, tako da tu nema više dileme – Servantes je bio ulcinjski rob i treba da se radi na toj ideji - dodao je pisac.&nbsp; Moderatorka promocije knjige u Ulcinju bila je mr Mirjana Radulović, profesorica CSBH i književnosti.&nbsp; - Kao profesorica književnosti našla sam u ovom pitkom štivu mnogo toga interesantnog što će vas kao buduće čitaoce interesovati i privući da ga uzmete u ruke i ne ostavite sve dok ne dođete do njegovih posljednjih stranica. Prilikom ispisivanja ovog djela autor se poslužio biografskim metodom – sve one podatke koje je znao iz Servantesove biografije upotrijebio je u ovom djelu. Uprkos njegovom aristokratskom porijeklu vodio je jedan skroman život, nezadovoljan dotadašnjim životnim postignućem 1571. godine odlazi na Jonsko more i u tim vodama u bici kod Lepanta biva ranjen. Tu ga zarobljavaju gusari na čelu sa junakom Riđobradim Pacovom i tako ga spašavaju. Roman koji je pred nama ima sve karakteristike savremenog modernog romana. U centru zbivanja stavljen je čovjek i njegovo bitisanje na zemlji, njegov način života, smisao života i njegova potraga za istim - navela je Radulović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092108098_54e4c4f2b2ed233b0c6acb84007e50a5eb2e5700fc450fb1898271a8f88136f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092108098_54e4c4f2b2ed233b0c6acb84007e50a5eb2e5700fc450fb1898271a8f88136f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije u Ulcinju"> <figcaption>Sa promocije u Ulcinju(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Među značajnim brojem posjetilaca koji su uživali u ovoj promociji knjige na Servantesovom trgu našao se i novinar, Radomir Petrić.&nbsp; - Bilo je zaista prelijepo prisustvovati ovom događaju u zaista inspirativnom ambijentu. Ovo je prije svega bio kulturni događaj – promocija jednog romana koji će sigurno dobiti pažnju i svoje čitaoce, a na drugoj ravni ovo je bila priča koja mora dobiti što je moguće više prostora u valorizaciji turističke ponude Ulcinja. Ime Servantesa je veliki magnet u čitavom svijetu. Ovo je neko poklapanje vektora kulture i turizma na dobrobit čitave zajednice, a prije svega zahvaljujući pregalaštvu i entuzijazmu porodice Resulbegović i našeg domaćina Ganija koji stvarno radi stvari za Stari grad, a potom i za grad Ulcinj koje služe na ponos ovoj zajednici - naveo je Petrić.&nbsp; Da postoji prostor za bolju valorizaciju priče o Servantesu, ali i cijele kulturne baštine Ulcinja ističe i menadžer Opštine Ulcinj, Damir Raščić.&nbsp; - Zaslužujemo da budemo na većem kulturnom nivou iz razloga što vučemo veoma dugu tradiciju od oko 2.500 godina kulturno-istorijskog nasljeđa i kulturne baštine. Mislim da ove priče zaslužuju bolji nivo zastupljenosti kod građana i kod nas u kulturi - naveo je Raščić.

1250x600

1084x550

Mitska priča o robovanju najpoznatijeg španskog pisca unutar Starogradskih bedema

Promocija knjige „Stub Soli” dramaturga i profesora Aleksandra Radunovića Popaja, održana je sinoć u Narodnoj biblioteci i čitaonici „Njegoš“, na Cetinju.
Drama je prije objavljivanja publici predstavljena u vidu pozorišne predstave koja se izvodi u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom”.
Tekst je rađen, kako je rečeno na promociji, po motivima biblijske priče o uništenju Sodome i Gomore, ali je smješten u savremeno doba i propituje prirodu zla u čovjeku.
Autor drame „Stub soli” govorio je o motivima i onome što ga je inspirisalo pri stvaranju. Ističe, da je Biblija njemu posebno bitna knjiga i da često čita neke njene djelove.
- Mislim da su tu skriveni neki kodovi i neke važne stvari za ljudski rod uopšte, a posebno su mi bile važne te priče o uništenju, jer je Bog nekoliko puta uništavao ljudski rod … Ako uzmemo u obzir da je Bibliju napisao čovjek, a ja tako mislim. možemo se zapitati zašto bi Bog napisao ljudima koji su preživjeli da ih je nekoliko puta unštavao, ako ne zbog toga da bi nas dodatno vaspitao. I da bi taj skup grjehova i stvari koje ne bismno smjeli da radimo, zapravo iskorijenio - kazao je Radunović.
Prema riječima urednice knjige Sanje Vojinović, drama je podijeljena u četiri slike: „Večera”, „Iskupljenje”, „Zmija” i „Egzorcis”.
Svaka od ovih slika, objasnila je, bavi se društvenim pitanjima i targetira određene teme koje, kako kaže, prepoznajemo u cijelom svijetu, pa i crnogorskom društvu.
- Ono što nam govori da je riječ o crnogorskom autoru jeste položaj žene i taj patrijahalni odnos koji je pretočen ovđe kroz neke porodične odnose... - kazala je Vojinović.
Radunović je ocijenio da drama kao književni rod nije atraktivna za čitanje i iskazao je zadovoljstvo što je potražnja za knjigom „Stubom soli“, velika.
- Ova knjiga ili ove drame, imaju sreću što se ja bavim i nečim drugim i što me ljudi znaju kroz neke vrste djelatnosti koje nijesu vezano za ovo pa im je onda zanimljivo, vjerovatno… Tako da sam sam ja dodatna reklama tome. Drame autora koje nijesu javne ličnosti, da tako kažem, se nažalost teže probijaju do publike - kazao je Radunović.
Crnogorski autor smatra da umjetnost ne može da utiče na stvarnost ali može je učiniti ljepšom, odnosno, može pomoći čovjeku “da lakše podnese svijet, makar na kratko”.
Knjiga će se uskoro naći u crnogorskim knjižarama.

Radunović: Umjetnost ne može da utiče na stvarnost ali može je učiniti ljepšom

Uz puno razumijevanje činjenice da se rukovodstva ministarstava unutrašnjih poslova i odbrane još uvijek oporavljaju od „spektakularnog“ izbornog rezultata u Budvi, ne mogu a da ne primijetim vrijeme koje je bilo potrebno da nam čelnici bezbjednosnog sektora daju odgovor na 
 pitanje vezano za oštećenje vojne letilice prilikom potrage za jutros uhapšenim Alijom Balijagićem, saopštio je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević reagujući na objavu Ministarstva odbrane. 
 
 - Nema potrebe da me, gospodo iz ministarstva, molite bilo šta, jer sam kao poslanik iskoristio priliku da resornog ministra unutrašnjih poslova, u njegovom prisustvu, u Parlamentu, na sjednici matično odbora, upitam da potvrdi ili negira informaciju koju sam dobio. Gdje ćete ljepšu i zakonskiju mogućnost? Bez ikakvog skrivanja, bez nepotpisanih saopštenja – oči u oči pred kolegama i građankama i građanima. Činjenica da se ministar, u svom odgovoru, niti jednom 
 riječju nije osvrnuo na moje pitanja govori dovoljno sama za sebe – naveo je Zirojević. 
 
 On podsjeća da je duže od 24 sata bilo potrebno bezbjednosnom sektoru, u ovom slučaju 
 Ministarstvu odbrane, da se ovim povodom oglasi.&nbsp;
- Proizvod nad 24-časovnog rada bezbjednosnog sektora ovo je šturo saopštenje u tri pasusa, puno opštih mjesta i paušalnih tvrdnji, bez ikakvog potkrepljenja činjenicama. Pritom, iako ministarstvo ima svog šefa, ministra odbrane, koji bi po logici stvari trebao da komunicira sa 
 poslanikom u javnom prostoru, ovo saopštenje je ostalo nepotpisano. Ako ništa drugo, cijenim što ministar Krapović nije htio da svoje ime stavi u potpisu ovakvog teksta – navodi Zirojević. 
 
 On dodaje da nije sklon da Krapoviću povjeruje na riječ, pa ga je pozvao da javno objavi službenu zabilješku povodom oštećenja vojne letilice, kako bi konkretnim dokazom potkrijepio svoje tvrdnje.&nbsp;
- U suprotnom, smatraću vaše saopštenje klasičnim pokušajem obmane javnosti kako bi se od nje prikrile činjenice – zaključio je Zirojević.

Zirojević Ministarstvu odbrane: Objavite službenu zabilješku povodom oštećenja letilice

Tokom potrage za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju, nije uništena letjelica brijedna oko 100 hiljada EUR, saopštili su iz Ministarstva odbrane (MOD). 
 
Iz tog Vladinog resora su to rekli zbog, kako su naveli, informacija o navodnom uništenju vojne opreme prilikom akcije traganja Balijagićem. 
 
- Prilikom akcije pripadnika Vojske i Uprave policije nije uništena letjelica vrijednosti od oko 100 hiljada EUR - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da oštećenje bespilotne letjelice nije nastalo kao posljedica naređenja bilo koga iz Uprave policije. 
 
- Čim nije bilo naređenja, kako se navodi „jednog od pomoćnika direktora policije“, uništenje letjelice, sve i da se desilo, nije moglo nastati kao posljedica toga - kazali su iz MOD. 
 
Kako su rekli, manje oštećenje nastalo na bespilotnoj letjelici dogodilo se usljed otežanih vremenskih uslova, a njena opravka je urađena na mjestu događaja. 
 
Iz MOD su zamolili sve, a naročito poslanike crnogorske Skupštine, da koriste zakonske mogućnosti da dobiju odgovor od institucija na sva pitanja koja ih zanimaju, kao što su to nebrojeno puta do sada činili. 
 
- Iznošenje poluistina i notornih neistina ne doprinosi nikome, a naročito nije u interesu javnosti - zaključili su iz MOD.

Tokom potrage za Balijagićem nije uništena letjelica

Juniorska ABA liga počinje sjutra, a nastupiće 16 timova, podijeljenih u četiri grupe, a među njima je i crnogorski predstavnik Podgorica Bemax.
Turniri grupne faze će biti odigrani od sjutra do 24. novembra u dva grada, u Beogradu i Laktašima. Podgorica Bemax biće u grupi D (koja se igra u Laktašima) sa Cibonom, Crvenom zvezdom i Širokim, zbog čega su juniori danas otputovali za Banja Luku.
- Ovo je za naš klub velika privilegija da ćemo imati priliku da nastupimo u ovakvom takmičenju. Drago mi je, jer su naši talentovani juniori to zaslužili. Osvojili smo titulu prvaka Crne Gore, pokazali da imamo ogroman potencijal i sigurno da će za njih ovo biti veliko iskustvo – kazao je Marko Sekulić, trener ekipe.
Nakon odigranih mečeva u grupnoj fazi (svaka ekipa po tri), pobjednici grupa izboriće plasman u polufinale.
Grupa A (dvorana FMP, Beograd): Borac, Cedevita Junior, Krka, Mega Grupa B (dvorana FMP, Beograd): Dubai, FMP, SC Derbi, Partizan Grupa C (Sportska dvorana Laktaši): Cedevita Olimpija, Igokea, Spartak, Zadar; Grupa D (Sportska dvorana Laktaši): Cibona, Crvena zvezda, Podgorica Bemax, Široki.
Na startu, Podgorica sjutra od 15 časova igra protiv Širokog, dok od 12:30h igraju Cibona i Crvena zvezda.&nbsp;
- Dobro smo trenirali, imali smo lakše mečeve u domaćem takmičenju, ali smo se svakako potrudili da uđemo u što bolji ritam, kako bi što spremnije dočekali ovaj turnir. Kod igrača se osjeća veliki motiv, jer je privilegija biti među velikanima jugoslovenske košarke i sigurno da ćemo nastojati da odigramo što bolje i ostavimo što bolji utisak – naglasio je Sekulić.
Za Podgoricu će na ovom turniru igrati: Lazar Bajčeta, Šefćet Bećiragić, Jan Bulajić, Aljoša Drašković, Balša Globarević, Vuk Kankaraš, Denil Krnić, Petar Pinter, Filip Rabrenović, Marko Radunović, Andrija Vujačić i Stefan Jocović.
Pored Marka Sekulića u stručnom štabu su još trener Marko Popović i fizioterapeut Jasmin Drešević.

Juniori Podgorice Bemax otputovali za Banja Luku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti povodom Dana opštine Tivat poručio je da je tog slavnog 21. novembra 1944. godine, zahvaljujući herojima Druge dalmatinske i Prve bokeljske brigade, ali i doprinosu hrabrih Tivćanki i Tivćana tokom Narodnooslobodilačkog rata, slomljen otpor fašističkom okupatoru i izvojevana sloboda u ovom gradu.
- Danas se s dubokim pijetetom prisjećamo njihove borbe i žrtve, ali i svih onih koji su u godinama nakon Drugog svjetskog rata svojim trudom, složno i marljivo obnavljali Tivat i Crnu Goru, ostavljajući nam da na vrijednostima antifašizma gradimo prosperitetniju i sigurniju budućnost za sve građanke i građane naše zemlje - kazao je Milatović.
Naveo je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, da Tivat smješten u jedinstvenom Bokokotorskom zalivu, grad u kom se istinski njeguju suživot i međuetnički sklad kao iskonske vrijednosti crnogorskog društva.
- Upravo su stanovnici Tivta, sada modernog mediteranskog grada, različitosti uvijek doživljavali kao prednost, pružajući primjer kako zajedništvo i uzajamno poštovanje mogu biti pokretač društvene harmonije i sveukupnog napretka. Zato je u periodu pred nama od izuzetnog značaja da, daljim unaprjeđenjem turističke ponude i potencijala ovaj grad nastavi dinamičan razvojni put. Time će Tivat sačuvati svoju prepoznatljivost i učvrstiti poziciju elitnog odredišta na turističkoj mapi Mediterana, bitno doprinoseći razvoju turizma u Crnoj Gor - rekao je Milatović.
Izrazio je uvjerenje da će se zalaganjem lokalnog rukovodstva uz sadejstvo sa državnim vlastima, odgovornim planiranjem i realizacijom važnih infrastrukturnih projekata, poput završetka bulevara Jaz–Tivat, ovaj grad dodatno učiniti pristupačnijim.
- Na taj način će se otvoriti mogućnost za ubrzanje investicione aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta, na korist svih građanki i građana Tivta i crnogorske ekonomije. Zato su neophodna i značajna ulaganja u modernizaciju infrastrukture aerodroma Tivat, kako bi jedina vazdušna luka na našem primorju na adekvatan način odgovorila trendu ubrzanog razvoja turizma u našoj zemlji - kazao je Milatović.
Takođe, on je rukovodstvu Opštine Tivat zahvalio na podršci i prepoznavanju važnosti realizacije samita lidera Brdo Brioni procesa, koji je nedavno održan u ovom gradu.
- Ovaj događaj okupio je lidere zemalja Jugoistočne Evrope i omogućio da Crna Gora bude predstavljena kao dobar susjed i pouzdan partner na regionalnoj i međunarodnoj sceni, čemu su i vaši napori značajno doprinijeli. Na kraju, želim da istaknem da će lokalna vlast u meni, kao Predsjedniku, imati snažnu podršku za sve buduće aktivnosti koje su usmjerene na razvoj vaše opštine i poboljšanje kvaliteta života svih građanki i građana Tivta. U to ime, i uz najbolje želje, najsrdačnije vam čestitam Dan opštine - zaključio je Milatović.

Milatović: Tivat grad u kom se istinski njeguje međuetnički sklad

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: knjiga