Građanska aktivistkinja i politikološkinja ocijenila da se crnogorska vlast više upire da se provuče kroz „iglene uši“ nego da strateški iskoristi priliku za članstvo u EU

Bajramspahić: Crna Gora gubi poziciju predvodnika u integracijama

Produbljuje se jaz između forme i suštine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Naša država izuzetno zaostaje kada je u pitanju zaštita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. Pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama – istakla je Bajramspahić

Dina Bajramspahić (arhivska fotografija) (Foto: TV E - stop kadar)
Dina Bajramspahić (arhivska fotografija) (Foto: TV E - stop kadar)

Posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen jeste izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela. Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU – kazala je za Pobjedu Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, politikološkinja specijalizovana za evropske studije.

Ipak, kako navodi, kurtoazne riječi koje su razmijenjene između visokih funkcionera tokom posjete treba shvatiti kao motivacione.

- Impresioniranost rezultatima ispoljena je i prilikom posjeta našim susjedima, koji, nažalost, imaju i veće probleme od naših, što je najbolji pokazatelj da sve izrečene riječi ne odražavaju realno stanje, ocijenila je Bajramspahić.

Ona je podsjetila da je ovu posjetu evropske komesarke pratila konkretna finansijska podrška, navodeći da je Evropska komisija odobrila sredstva za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, pri čemu naša država, iako i dalje najbliža članstvu, povlači najmanje sredstava.

- Albanija će dobiti svoju prvu isplatu u iznosu od 99,3 miliona eura, od čega će 46,2 miliona biti uplaćeno direktno u državni budžet. Crna Gora će dobiti svoju drugu isplatu od 8,1 milion eura, uključujući 3,8 miliona koji će biti uplaćeni direktno u državni budžet, dok će ostatak biti namijenjen infrastrukturnim projektima preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF-a). I Sjeverna Makedonija će takođe primiti svoju drugu isplatu u iznosu od 16 miliona, od čega će 7,4 miliona eura biti uplaćeno direktno u državni budžet, a ostatak će finansirati infrastrukturne projekte putem WBIF-a, dodala je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen je izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela.

- Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU, ocijenila je naša sagovornica.

Bajramspahić je dodala da ukupan iznos koji su povukle Crna Gora i Sjeverna Makedonija, iznosi 18,3 miliona eura za nas i 25 miliona eura za Sjevernu Makedoniju, što je do pet puta manje od Albanije.

- Kada je u pitanju posjeta Crnoj Gori, predsjednica EK je izrazila optimističke poruke - ali uz određenu dozu opreza, smatra ona i kao zanimljivo ističe navode Fon der Lajen koja je rekla da „Evropa vidi volju Crne Gore da ponovo bude predvodnik regiona u reformama“.

U tim riječima, prema ocjeni Bajramspahić, nalazi se i „možda i najvažnija izjava i potvrda onoga što već znamo, a to je da je evidentno da Crna Gora u konkretnim tematskim oblastima sve više zaostaje i gubi poziciju predvodnika“.

- Produbljuje se jaz između forme i suštine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Naša država izuzetno zaostaje kada je u pitanju zaštita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. To znači da bez pravih reformi čak i kao članica EU, bila bi u mnogim oblastima decenijama iza zemalja članica. Drugim riječima, pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama, ističe Bajramspahić.

Kako kaže, vlast se više upire da se provuče kroz „iglene uši“ nego da strateški iskoristi priliku za članstvo.

- Nije iznenađenje što se smanjuje podrška građana članstvu, budući da građani ne mogu da razumiju da napredujemo u pristupnim pregovorima a da je država u ovakvom stanju u kakvom jeste. To dovodi do razočaranja i do prevelikog raskoraka između obećanja o evropskom snu i svega što sada vidimo, obrazložila je Bajramspahić.

Ona ukazuje na činjenicu da iako su se iz vlasti trudili da dobiju potvrdu od EU da će započeti izrada Ugovora o pristupanju, još to nijesu uspjeli.

- Međutim, državni je interes Crne Gore da to bude što prije i u tom smislu svi društveni akteri treba da se zalažu da Radna grupa EU što prije počne sa radom i to tokom tekućeg, danskog predsjedavanja, ističe naša sagovornica.

Prema njenim riječima, Crna Gora je ponovo u trci sa vremenom kada je u pitanju zatvaranje poglavlja.

- Ostalo je još oko dva mjeseca da ispunimo objavljeni cilj da se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, daju se različite najave od strane predstavnika vlasti. U ovom trenutku, pozitivne su vijesti samo oko jednog poglavlja u okviru kojeg su ispunjene tehničke obaveze za zatvaranje. Razgovara se, dakle, o šest pregovaračkih poglavlja, a to su: Poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 - Privredno pravo, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, Poglavlje 13 - Ribarstvo i Poglavlje 31 - Zajednička vanjska i bezbjednosna politika, koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom - podsjetila je ona i istakla da „bi bilo izuzetno važno ako bismo uspjeli da zatvorimo sva navedena poglavlja jer za narednu godinu u tom slučaju ostaje čak 20 pregovarački poglavlja, što je za slabe administrativne kapacitete naše javne uprave ogroman izazov“.

Sa druge strane, kako navodi, puni društveni kapaciteti nijesu stavljeni u pogon u cilju postizanja ovog cilja i da to usporava procese. 

- Bolju sliku o svemu ćemo imati nakon objave godišnjih izvještaja Evropske komisije koji je najavljen za 4. novembar - zaključila je Bajramspahić.

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.