Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Antenu M komentarisala je reformski momentum nakon izvještaja Evropske komisije, te samo mjesec uoči završne međuvladine konferencije.
Bajramspahić ocjenjuje da je veoma zabrinjavajuće što mjesec do kraja radne godine, imajući u vidu praznike u Zapadnoj Evropi, Crna Gora još uvijek nema zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog od najavljenih sedam pregovaračkih poglavlja.
- Čak ni za poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“ za koje su najave bile vrlo optimistične, posebno imajući u vidu da se Crna Gora pridružila SEPA (Jedinstvenom području za plaćanje u eurima). To jeste značajan iskorak, ali njime nijesu ispunjene sve obaveze u ovom poglavlju, pa još uvijek nema konačne podrške za zatvaranje- pojašnjava sagovornica Antene M.
Ključni problem je, naglašava Bajramspahić, u tome da ako je izazov sada zatvoriti nekoliko poglavlja, postaje jasno koliko je (ne)realno da ćemo naredne godine zatvoriti 20 ili više poglavlja.
- Istovremeno, Albanija će sjutra, 17. novembra imati sedmu međuvladinu konferenciju na kojoj će otvoriti posljednji neotvoreni klaster. Za samo godinu ova zemlja je uspjela da otvori sva pregovaračka poglavlja. Naredni korak joj je borba za IBAR, nakon čega može da se posveti i dinamičnom zatvaranju poglavlja. Osim političke i strateške, ogromna administrativna i tehnička podrška EU Albaniji je vidljiva i iz činjenice da dok je Crna Gora imala samo jednu međuvladinu konferenciju ove godine, Albaniji će ova biti četvrta 2025. godine- ukazuje građanska aktivistkinja.
Da su poglavlja bila spremna za zatvaranje, podvlači Bajramspahić, i Crna Gora je mogla imati više međuvladinih konferencija ove godine, tokom poljskog i danskog predsjedavanja.
- Sada je trenutak da se vidi da li će naša država pretočiti vrlo dobar izvještaj Evropske komisije u konkretne rezultate ili će sve ostati na političkim izjavama. Samo ako se demonstrira uvjerljivija ozbiljnost i posvećenost, države članice će podržati zatvaranje poglavlja i omogućiti nam održavanje međuvladine konferenciju u decembru, najkasnije 16. decembra, na marginama Savjeta za opšte poslove (GAC). Međutim, mora se djelati snažnije u tom pravcu jer je ostalo samo mjesec dana- poručuje Bajramspahić.
Kako ističe, neophodno je da se pokaže državno jedinstvo te da Vlada i Skupština, pozicija i opozicija, podignu pristupne pregovore na viši nivo i zajedničkim radom sagledaju šta se može preduzeti u posljednjem trenutku kako bi se EU uvjerila da Crna Gora treba da nastavi napredak u pregovorima.
- Intervencije bi trebalo da budu fokusirane na mjerila za zatvaranje, tehnička i suštinska pitanja u okviru sedam poglavlja koja figuriraju kao moguća za zatvaranje. Potrebno je sačiniti i priložiti ubjedljiv bilans rezultata u primjeni novih normativnih i strateških rješenja. Međutim, ne treba zanemariti ni pitanja vezana za generalno stanje u zemlji jer ukupan utisak i percepcija često ključno utiču na odluke u evropskim prijestonicama- naglašava sagovornica Antene M.
Ukazuje da je veća budnost i agilnost obaveza svih odgovornih političkih snaga u zemlji.
 
- Ukoliko se propusti prilika i ne postignu rezultati sada, značajno će biti umanjene šanse da naredne godine postignemo tri puta veći uspjeh”. Osim spomenutog poglavlja 4, ostala poglavlja koje je teorijski moguće zatvoriti ove godine su: poglavlje 3 “Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga”, 6 “Privredno pravo, 11 “Poljoprivreda i ruralni razvoj”, 13 “Ribarstvo” i 31 “Zajednička vanjska i bezbjednosna politika” koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom- zaključuje Bajramspahić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bajramspahić: Veoma zabrinjavajuće što nemamo zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog pregovaračkog poglavlja

Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Nemile scene kojima smo svjedočili sinoć na Zabjelu nijesu iznenađujuće, ali jesu razočaravajuće, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je u emisiji Drugačija radio veza kazala da uz desničarsku vladu, u Crnoj Gori je široko rasprostranjena ksenofobija i islamofobija.
- Kada vi u jednoj zemlji ne sankcionišete huligane koji skandiraju “Nož, žica Podgorica”, kada ne sankcionišete nasilno prekidanje albanskog filma u Podgorici, kada policija prećuti sve to i na neki način zaštiti vinovnike takvih stvari, to nužno vodi kao onome što se desilo sinoć. To što mi vidimo da se ovo pospješuje, da se ohrabruje, da se postiče iz političkih krugova i desničarskih medija ne umanjuje činjenicu da mi imamo objektivno problem sa ksenofobijom i islamofobijom u Crnoj Gori - naglašava Bajramspahić.
Upitana da prokomentariše promptnu najavu premijera Spajića da će ukinuti bezvizvni režim za državljane Turske po hitnom postupku, Bajramspahić odgovara da Crna Gora ima desničarsku vladu, te shodno tome, kaže, i premijer preduzima desničarske mjere.
Podržava, navodi, da se uvede vizni režim sa Turskom, koji treba da smanji stepen dolaska turskih državljana u Crnu Goru, ali iz razloga, kako dodaje, jer oni ovdje nijesu bezbjedni.
Podsjeća da je Turska bila na listi od preko 11 država, za koje Crna Gora mora, u skladu sa obavezama iz poglavlja 24, da uskladi viznu politiku sa viznom politikom EU. Međutim, naglašava, to što se počinje od Turske je iz pogrešnih razloga.
- Zato što je ogroman pritisak, primjera radi iz Evropske unije, da se uvede vizni režim za Rusiju, što Vlada u kontinuitetu odbija. I ne samo za Rusiju, za brojne autoritarne države trećeg svijeta, što Vlada takođe odbija. Vlada do sada nije pokazivala apsolutno nikakvu želju da uspostavi sistem koji će omogućiti samo upliv legalnog novca u Crnu Goru, nego je vrlo otvorenih ruku primala prljavi novac i pranje novca širom Crne Gore - ističe sagovornica Drugačije radio veze.
Govoreći o sukobu koalicije ZBCG sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem, Bajramspahić je mišljenja su poslanike DF-a najviše iziritirale dvije stvari – žalba u predmetu kolokvijalno nazvanom “državni udar” i to što su tužilaštvo i policija procesuirali bratanića Andrije Mandića.
- Mislim da sa svom ovom unutarpolitičkom dinamikom, sa porastom snage DF-a, DF sve više preuzima poluge vlasti i pokazuje svojim partnerima koliku ima moć i da mu niko od partnera neće stati na crtu i suprotstaviti se kada preduzimaju autoritarne mjere. I mislim da to jako rezonira sa njihovim biračkim tijelom koji žele da vide takav DF, koji su i glasali za DF zato što je takav, sa autoritarnim tendencijama, sa bezobzirnošću prema zakonu, prema Ustavu, tako da je to za njih poprilično profitabilno - ističe Bajramspahić.
<h2>Institucije se pretvaraju u batine vladajuće većine</h2>
Da li Mandić mari za to šta će reći Brisel o njegovom ponašanju ćemo, kaže Bajramspahić, vidjeti prilikom izmjena tužilačkih zakona.
- Svaka izmjena u vezi sa Tužilaštvom bez ozbiljnih konsultacija i odobrenja Evropske komisije i Venecijanske komisije može ozbiljno da blokira pregovore u poglavljima 23 i 24. Dakle, ako se krene sa tim scenarijom, to će biti siguran pokazatelj apsolutne nezainteresovanosti da završavamo pregovore. Dakle, to je crno na bijelo. Tu nema sivog. Dakle, ako će se to desiti, onda možemo biti potpuno sigurni da je Vlada odlučila da ne nastavljamo pregovore - tvrdi Bajramspahić.
Sve što se trenutno dešava u Crnoj Gori su stvari koje odavno postoje u društvu, a sada su dobile svoj politički izraz, kaže Bajramspahić i dodaje da je za državu ključna pravilna raspodjela vlasti.
- Ravnoteža između institucija koja će onemogućiti pravo jačeg u bilo kojoj instituciji. A to je ono što nismo postigli, jer zbog ogromne politizacije javne uprave sve institucije se pretvaraju u batine vladajuće većine. Umjesto toga, adekvatna podjela između njih koja bi dala veće mogućnosti za svaku opoziciju, i onu prošlu i ovu sadašnju, dovela bi taj sistem u ravnotežu, zbog čega su nam izuzetno važne nezavisne institucije - poručuje sagovornica Antene M.

1250x600

1084x550

Bajramspahić: Kada ne sankcionišete skandiranje „Nož, žica, Srebrenica“ i prekid albanskog filma, to vodi dešavanjima od sinoć

Posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen jeste izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela. Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU – kazala je za Pobjedu Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, politikološkinja specijalizovana za evropske studije.
Ipak, kako navodi, kurtoazne riječi koje su razmijenjene između visokih funkcionera tokom posjete treba shvatiti kao motivacione.
- Impresioniranost rezultatima ispoljena je i prilikom posjeta našim susjedima, koji, nažalost, imaju i veće probleme od naših, što je najbolji pokazatelj da sve izrečene riječi ne odražavaju realno stanje, ocijenila je Bajramspahić.
Ona je podsjetila da je ovu posjetu evropske komesarke pratila konkretna finansijska podrška, navodeći da je Evropska komisija odobrila sredstva za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, pri čemu naša država, iako i dalje najbliža članstvu, povlači najmanje sredstava.
- Albanija će dobiti svoju prvu isplatu u iznosu od 99,3 miliona eura, od čega će 46,2 miliona biti uplaćeno direktno u državni budžet. Crna Gora će dobiti svoju drugu isplatu od 8,1 milion eura, uključujući 3,8 miliona koji će biti uplaćeni direktno u državni budžet, dok će ostatak biti namijenjen infrastrukturnim projektima preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF-a). I Sjeverna Makedonija će takođe primiti svoju drugu isplatu u iznosu od 16 miliona, od čega će 7,4 miliona eura biti uplaćeno direktno u državni budžet, a ostatak će finansirati infrastrukturne projekte putem WBIF-a, dodala je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen je izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela.
- Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU, ocijenila je naša sagovornica.
Bajramspahić je dodala da ukupan iznos koji su povukle Crna Gora i Sjeverna Makedonija, iznosi 18,3 miliona eura za nas i 25 miliona eura za Sjevernu Makedoniju, što je do pet puta manje od Albanije.
- Kada je u pitanju posjeta Crnoj Gori, predsjednica EK je izrazila optimističke poruke - ali uz određenu dozu opreza, smatra ona i kao zanimljivo ističe navode Fon der Lajen koja je rekla da „Evropa vidi volju Crne Gore da ponovo bude predvodnik regiona u reformama“.
U tim riječima, prema ocjeni Bajramspahić, nalazi se i „možda i najvažnija izjava i potvrda onoga što već znamo, a to je da je evidentno da Crna Gora u konkretnim tematskim oblastima sve više zaostaje i gubi poziciju predvodnika“.
- Produbljuje se jaz između forme i suštine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Naša država izuzetno zaostaje kada je u pitanju zaštita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. To znači da bez pravih reformi čak i kao članica EU, bila bi u mnogim oblastima decenijama iza zemalja članica. Drugim riječima, pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama, ističe Bajramspahić.
Kako kaže, vlast se više upire da se provuče kroz „iglene uši“ nego da strateški iskoristi priliku za članstvo.
- Nije iznenađenje što se smanjuje podrška građana članstvu, budući da građani ne mogu da razumiju da napredujemo u pristupnim pregovorima a da je država u ovakvom stanju u kakvom jeste. To dovodi do razočaranja i do prevelikog raskoraka između obećanja o evropskom snu i svega što sada vidimo, obrazložila je Bajramspahić.
Ona ukazuje na činjenicu da iako su se iz vlasti trudili da dobiju potvrdu od EU da će započeti izrada Ugovora o pristupanju, još to nijesu uspjeli.
- Međutim, državni je interes Crne Gore da to bude što prije i u tom smislu svi društveni akteri treba da se zalažu da Radna grupa EU što prije počne sa radom i to tokom tekućeg, danskog predsjedavanja, ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima, Crna Gora je ponovo u trci sa vremenom kada je u pitanju zatvaranje poglavlja.
- Ostalo je još oko dva mjeseca da ispunimo objavljeni cilj da se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, daju se različite najave od strane predstavnika vlasti. U ovom trenutku, pozitivne su vijesti samo oko jednog poglavlja u okviru kojeg su ispunjene tehničke obaveze za zatvaranje. Razgovara se, dakle, o šest pregovaračkih poglavlja, a to su: Poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 - Privredno pravo, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, Poglavlje 13 - Ribarstvo i Poglavlje 31 - Zajednička vanjska i bezbjednosna politika, koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom - podsjetila je ona i istakla da „bi bilo izuzetno važno ako bismo uspjeli da zatvorimo sva navedena poglavlja jer za narednu godinu u tom slučaju ostaje čak 20 pregovarački poglavlja, što je za slabe administrativne kapacitete naše javne uprave ogroman izazov“.
Sa druge strane, kako navodi, puni društveni kapaciteti nijesu stavljeni u pogon u cilju postizanja ovog cilja i da to usporava procese.&nbsp;
- Bolju sliku o svemu ćemo imati nakon objave godišnjih izvještaja Evropske komisije koji je najavljen za 4. novembar - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Crna Gora gubi poziciju predvodnika u integracijama

Nakon puna tri mjeseca od kako smo pokrenuli inicijativu za oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, nadam se da se ova sramna epizoda uskoro završava, ističe u izjavi za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić povodom sjutrašnje sjednice Skupštine opštine Bijelo Polje.
Kako naglašava, iako je potpuno bespotrebno izgubljeno vrijeme i nesvrsishodno prebacivana odgovornost sa javne ustanove na Skupštinu opštine, Bajramspahić očekuje da se prestane sa daljim prolongiranjem završetka ovog postupka.
- Kao što su nevladine organizacije i građanske aktivistkinje od prvog dana tvrdile: nagradu treba da oduzme institucija koja je i daje, a ne Opština - podvlači sagovornica Antene M.
Političarima je, ukazuje, trebalo tri mjeseca da dođu do istog zaključka.
- Bez obzira na odugovlačenje, očekujem od Savjeta javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije” da pokaže integritet i odlučnost i odbaci zločinačke vrijednosti koje Karadžić simbolizuje - navodi Bajramspahić.
Ističe da kultura ne smije da slavi zločince i da priprema teren za nove zločine.
- Ne treba zaboraviti da se u zlom vremenu dogodilo sve što se dogodilo, ali treba na svakom koraku demonstrirati da današnja Crna Gora odbija da joj ideal budu ideolozi i počinioci zvijerskih ubistava dojučerašnjih komšija i prijatelja - izričita je građanska aktivistkinja.
Kako poručuje, Bijelo Polje mora da skine sa sebe teret zlodjela Radovana Karadžića i prestane da bude talac antiheroja i promašenih politika.
Oduzimanjem nagrade, dodaje Bajramspahić, priznaje se patnja žrtava.
- Posebno je za žaljenje što se situacija u Crnoj Gori tokom posljednja tri mjeseca neprestano pogoršavala. Svakodnevno se sprovode politike netrpeljivosti i podsticanja neprijateljstva - kategorična je sagovornica Antene M.
Podsjeća da je, nakon njihove inicijative za oduzimanje nagrade, kompromitovano i najveće državno priznanje.
- Javno je porican genocid u Srebrenici, ponovo je pokrenuto imenovanje ulica po Pavlu Bulatoviću, odgovornom za ratni zločin deportacije i po Darku Vlahoviću, koji je jurišao na Hrvatsku i nesretno stradao. Podignut je spomenik četniku Pavlu Đurišiću, poznatom po najkrvavijim masakrima - napominje Bajramspahić.
Kako naglašava, spomenik i dalje nezakonito stoji u crkvi uz podršku državnih organa koji to, kaže Bajramspahić, pasivno posmatraju i time saučestvuju.
- U određenim medijima pod kontrolom aktuelne vlasti je intenzivirano promovisanje rehabilitacije četnika i organizuju se promocije knjiga četničke propagande u javnim ustanovama, uz prećutnu saglasnost “građanskih” partija na vlasti. Prekinuta je javna projekcija filma albanskog reditelja. I sada čekamo podizanje spomenika ubici Hrvata, da bismo ponovo zablokirali pristupne pregovore sa EU. Ovom spisku sistemskog devastiranja vrijednosti ove zajednice se ne vidi kraj a vlast nije uradila ništa da odbrani građansko društvo - upozorava naša sagovornica.
Ukazuje da, osim što mitologizuju zločine i vrijeđaju žrtve, svi nabrojani koraci imaju za cilj potiranje ravnopravnosti svih građana i građanki Crne Gore i služe za manifestovanje dominacije pobornika Velike Srbije nad svima ostalima.
- Otpor mora da bude glasniji - poručuje Bajramspahić.
Podsjetimo, nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje “Štrpci protiv zaborava” i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, uputili su 26. juna Javnoj ustanovi “Ratkovićeve večeri poezije” inicijativu za oduzimanje nagrade “Risto Ratković” za knjigu poezije Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.

Bajramspahić: Odbiti lažne idole, finalizovati proces oduzimanja nagrade Karadžiću

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je porazno koliko dekutantnost napada Demokrata na advokata Veselina Radulovića i izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević nije iznenađenje, već nešto što se ponavlja i što je, kako kaže, postalo manir vladanja „novih“ vlasti.
– Ne treba misliti da je ovo stanovište samo Demokrata – niti jedna vladajuća partija tokom posljednjih pet godina nije pokazala da prihvata neophodnost postojanja slobodnog društva koje nije megafon vlasti, a kamoli da je dala podstrek za razvoj i napredak. Naprotiv, Crna Gora je došla do tačke kada se postavlja pitanje da li je ovdje dozvoljen pluralizam mišljenja, da li je dozvoljeno praćenje i preispitivanje rada državnih organa, da li postoje političke slobode ili će vladajuće partije prijetnjama i obrušavanjem na neistomišljenike građanima da „utjeruju“ svoje „neupitne“ istine – rekla je Bajramspajić za Antenu M.
Bajramspahić ukazuje da je sektor bezbjednosti bio i ostao autoritarno oruđe u rukama vlasti, zbog čega su se, podvlači, toliko osilili da više nemaju kočnice u zastupanju svog dogmatizma.
– Demokratska i civilna kontrola njegovog rada je bila i ostala mrtvo slovo na papiru – izričita je Bajramspahić.
Kako dodaje, posljednja linija odbrane građana je sudstvo, koje je, naglašava, pod političkim pritiskom „novih“ vlasti i takođe u strahu od njihovih histeričnih napada.
Ukratko, podvlači Bajramspahić, institucije su ostale krhke do nepostojeće, bastioni za zapošljavanje politički podobnih i za podršku onima koji vladaju.
– Ako se predstavnica uticajne nevladine organizacije i poznati advokat suočavaju sa ovakvim izlivima bijesa, zamislite koliku šansu ima građanin, koji nema toliki pristup medijima i međunarodnim organizacijama, da se izbori za svoja prava i suprotstavi nepravdi – upozorava sagovornica Antene M.
Poručuje da je uzalud očekivati da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama reagovati na ovaj agresivni ispad protiv neistomišljenika, iako su, kako ističe, odgovorni za kreiranje podsticajnog ambijenta za rad advokata i NVO.
– U liberalnoj demokratiji, vladajuće strukture su dužne da trpe kritiku i da je razumiju kao mehanizam kontrole, a ne kao neprijateljski akt. Da stvar bude gora, domaće institucije svojom pasivnošću podržavaju gušenje svih kritičkih tonova – kategorična je Bajramspahić.
Kako naglašava, konstruktivan politički dijalog u Crnoj Gori ne postoji ni oko jednog pitanja.
– Vlast u najboljem slučaju ignoriše kritike, u lošem scenariju ispoljava ostrašćenu netrpeljivost i pribjegava ad hominem napadima na malobrojne društveno angažovane pojedince koji guraju ovu zemlju naprijed. Politička kultura u Crnoj Gori neće se promijeniti dok institucije ne pokažu da su spremne da štite građane, a ne partije, ali još uvijek nema naznaka da se ide u tom pravcu – zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Degutantni napadi postali manir vladanja novih vlasti

Čestitke predstavnicima vlasti i opozicije na postignutom evropskom dogovoru koji daje prioritet integraciji Crne Gore u EU”, poručila je za Portal Analitika građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, komentarišući sporazum koji su predstavnici vlasti i opozicije potpisali tokom sinoćnjeg sastanka sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom.&nbsp;
Ističe da je ovo veliki korak u pravom pravcu, ako postoji ozbiljna volja da se data riječ poštuje.
- Da li će se sporazum sprovoditi nije izvjesno, ali, ako ništa drugo, potpisnici koji pogaze svoj potpis, biće trajno irelevantni za svaki budući dogovor pod pokroviteljstvom EU - naglašava Bajramspahić.&nbsp;
Bajramspahić ukazuje da konstruktivan pristup mora da ostane vodilja za obje strane sve do kraja pristupnih pregovora.
- Mora se priznati da je dinamika procesa evropske integracije već značajno usporena, da se gubi zamajac te da se situacija usložnjava i na unutrašnjem i na spoljnjem planu - podvlači Bajramspahić.
Podsjeća na poruke koje je komesarka Marta Kos dala u Albaniji prije dva dana koje, kako ističe, treba ozbiljno da zabrinu i vlast i opoziciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- između ostalog, bila je eksplicitna kao nikada ranije i istakla da je napredak Albanije toliki da pregovori mogu biti okončani do 2027. i da Albanija može biti 28 članica - napominje Bajramspahić.
Kako dodaje, dok se mi ovdje zamajavamo glupostima i stogodišnjim sporovima, drugi snažno rade da ugrabe jedino nepopunjeno mjesto koje se može zauzeti bez izmjena osnivačkog ugovora EU.

Bajramspahić: Spajićev kredibilitet na kocki, mora osigurati da njegova partija ne učestvuje u sabotaži sporazuma između opozicije i vlasti

Premijer Milojko Spajić je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić.
Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.
- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.
<h2>Neporeciva i složena kriza</h2>
Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.
- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.
<h2>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</h2>
Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.
- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.
Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.
- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.
<h2>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</h2>
Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.
- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.
<h2>Politizacija Ustavnog suda</h2>
Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.
- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.
<h2>Put ka EU&nbsp;</h2>
Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.
- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.
Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.
- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je za Antenu M da državni organi ne smiju proaktivno da djeluju sa ciljem da guše i suzbijaju legitiman protest, kao i da policija mora da povede računa o tome da joj zakletva nije da „štiti i služi“ vladajućoj partiji nego svim građanima i građankama.
Njenu izjavu objavljujemo integralno:
Osjećam ličnu odgovornost, kao građanka, što se nijesmo borili više da se ovo ne ponovi. Tek sad mogu da sagledam koliko smo zaboravili i iznevjerili ljude sa Medovine. Da smo od tada neumorno ponavljali šta se desilo, insistirali na odgovornosti, tražili reforme, bunili se protiv partijskog zapošljavanja nekompetentnih, možda se ovo ne bi desilo. Zbog toga sada ne smijemo preći preko ovoga. 
 
Policija i drugi državni organi ne smiju da proaktivno djeluju sa ciljem da guše i suzbijaju legitiman protest. Garantovana nam je sloboda javne riječi u javnom prostoru. Ako dvanaest mrtvih, uključujući dva dječaka, nijesu legitiman povod za protest, onda sloboda okupljanja nema razloga da postoji. Ako dvanaest mrtvih, uključujući dva dječaka, nije razlog za ostavke najodgovornijih, onda dok je svijeta i vijeka niko ne mora da odgovara ni za šta. 
 
Član 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima garantuje slobodu mirnog okupljanja, što razrađeno kroz odluke Evropskog suda znači i zabranu da se državni organi upliću i preduzimaju mjere i radnje koje imaju efekat obeshrabrivanja, zastrašivanja i odvraćanja građana od protesta („chilling effect“). 
 
Policija mora da povede računa o tome da joj zakletva nije da „štiti i služi“ vladajućoj partiji nego svim građanima i građanka, te da demonstrira političku i ideološku neutralnost.

Bajramspahić: Policija da služi građanima i građankama, a ne vladajućoj partiji

Partitokratija i nepotizam vladajućih partija ne jenjavaju i to bez ikakvog ustručavanja. Institucije su apsolutno politizovane i niko nema iluziju da će postupati po zakonu - a ne po diktatu političkih partija. To znači da nema pravne sigurnosti i da su ljudska prava svakoga ko nema vezu ili politička leđa neizvjesna, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je za Antenu M u intervjuu o tome šta je obilježilo 2024. godinu, kazala i da je poslije svega što su građani i građanke vidjeli tokom pregovora za Podgoricu, politika postala još odbojnija za pristojan svijet nego što je bila.
“Stranački brlog je potopio mnogo „novih“ ljudi tokom posljednjih pet godina, a Crna Gora ima ograničene ljudske kapacitete. Međutim, prepuštanje javne sfere beskrupuloznima košta jako mnogo, ima dugoročne posljedice i cjelokupno stanovništvo ispašta zbog nekvalitetnog upravljanja”, kazala je Bajrmaspahić.
Da li se napredak u pregovorima odražava na našu svakodnevicu?
- Nažalost, iako formalnog napretka jeste bilo, proces evropske integracije ne uspijeva da proizvede bilo kakav opipljiv kvalitet i ne dolazi do prelivanja vrijednosti i pozitivne društvene transformacije. Današnja Crna Gora kvalitativno nije bolja nego što je bila. Naprotiv, borba za moć je ogoljena do koske, koriste se najprljavija sredstva, a politička ravan je potpuno lišena dostojanstva i uljudnosti.
Zatvorena su tri poglavlja, što je pozitivno, ali svi dobro znamo da u Crnoj Gori ne cvjetaju ruže ni u jednoj od tri oblasti u kojima smo „položili ispit“. Crna Gora nije država u kojoj je zavidno stanje kada je u pitanju intelektualna svojina, još manje kada su u pitanju digitalizacija i mediji, a tek je izuzetno loše kada je u pitanju industrija, koju jednostavno nemamo.
Koliko je po Vama zaista vidljiva partitokratija i partijski pritisci na koju skreću pažnju rijetki kritičari vlasti i kakav je ambijent za javni dijalog?
- Partitokratija i nepotizam vladajućih partija ne jenjavaju i to bez ikakvog ustručavanja. Institucije su apsolutno politizovane i niko nema iluziju da će postupati po zakonu - a ne po diktatu političkih partija. To znači da nema pravne sigurnosti i da su ljudska prava svakoga ko nema vezu ili politička leđa neizvjesna.
Učesnici u političkom životu su neslobodni i zastrašeni od dežurnih siledžija i portala koji ne poštuju medijske standarde. Gotovo cijela politička scena je otišla u desno, neki svjesno, neki po inerciji, mnogi usljed svoje nesposobnosti da se odupru partnerima. Teokratizacija i klerikalizacija su nastavljeni, sa jednom vjerskom zajednicom koja upravlja državnim organima i diktira odluke širom uprave, upravlja državnim i lokalnim budžetima i prostornim planom.
Kako gledate na činjenicu da se iz dana u dan intenzivira akcija revizije istorije i rehabilitacije četničkog pokreta, koji je, da se podsjetimo, bio u saradnji sa fašistima i koji je sprovodio akcije zločinačkog etničkog čišenja tokom II svetskog rata? Da li su uzdrmani odnosi sa susjedima i da li je bilo nekog pozitivnog poteza vlasti ove godine u toj oblasti?
- Rehabilitizacija četništva je nastavljena tokom ove godine, sa anemičnim reakcijama koje više liče na podsmijavanje žrtvama četnika nego na ozbiljan protest. Negiranje genocida i ratnih zločina, što je krivično djelo, se iznosi kao politički stav, usljed pasivnosti tužilaštva da radi svoj posao i procesuira počinioce.
Pogoršani su odnosi sa skoro svim susjedima aktivnim provociranjem i neodgovornošću vlasti. Tri lidera vladajuće većine su postali persone non grate u članici Evropske unije. Lansiran je Barometar 26 koji sami kreatori krše svakodnevno.
Međutim, uprkos nezapamćenoj kampanji mržnje, predstavnik države je na sjednici Ujedinjenih nacija glasao za Rezoluciju Generalne skupštine UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici i građansku Crnu Goru učinio ponosnom, barem na jedan dan.
Šta znači statistika iz 2024. godine koja ukazuje na povećan broj femicida, vršnjačkog nasilja, a otkriveni su i nastavnici pedofili koji su bez ograda pušteni da se “bave” djecom? Da li se napredovalo u ljudskim pravima ove godine?
- Nasilje je eskaliralo u svim sferama društva, a posebno nad ženama i djecom, sa svakodnevnim primjerima jezivih slučajeva, čak tri femicida ove godine i erupcijom vršnjačkog nasilja, uključujući ranjavanje djeteta nožem. Sve to je praćeno široko rasprostranjenim govorom mržnje, mizoginijom, nacionalističkom retorikom. Razotkrivena je lavina slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika i učenica i institucionalnog zataškavanja.
Takozvane „građanske“ partije su podlegle pritisku svojih desničarskih koalicionih partera i nisu stavile prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja na dnevni red Vlade.
Po Vama, šta je vlast još uspjela da unazadi ove godine? U kakvoj je stanju javna uprava?
- Diplomatska mreža je i dalje nepopunjena. Rad Savjeta za odbranu i bezbjednost je ponovo u blokadi. Ustavni sud je u istoj godini odblokiran pa ponovo blokiran, sa namjerom da bude politički preuzet.
Izabrana je predsjednica Vrhovnog suda, od koje se mnogo očekuje i koja ima veliku odgovornost da vrati povjerenje u vladavinu prava. Bez povjerenja u institucije nastaviće se razaranje društvenog tkiva.
Upravni sud nastavio da obara Vladina nezakonita postavljenja i razrješenja, budući da se Vlada i ministarstva ne obaziru na propisane procedure kad god im ne odgovara.
Reforma javne uprave, koja je godinama bila mrtvo slovo na papiru, sada galopirajućim korakom nazaduje, uključujući najave totalnog derogiranja službeničkog sistema. Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama nije usvojen četiri i po godine nakon političkih promjena. Nisu usvojeni Zakon o Vladi i Zakon o Skupštini.
Optimizacija javne uprave se pretvorila u parodiju, sa hiljadama i hiljadama novih partijskih vojnika udomljenih na teret budžeta, tačnije na račun javnog duga koji je dostigao nezamislive visine.
Vladajuća većina je faktički onemogućila pravo manjinske inicijative opozicije na kontrolna saslušanja i „kidnapovala“ pravo na iniciranje parlamentarne istrage i preuzela ga za sebe.
U ovoj godini je dramatično unazađen Zakon o unutrašnjim poslovima i stvorene pretpostavke za masovno zapošljavanje po političkoj osnovi, dok se generacije akademaca ne primaju u službu.
Ideja vladajuće partije o usvajanju Zakona o agentima stranog uticaja čiji je cilj gušenje civilnog društva trenutno nema potrebnu većinu za usvajanje.
Gdje je po vama danas Crna Gora u reformama?
- Izvještaj Evropske komisije je za 0.03 bio bolji od izvještaja u doba stare vlasti. Dvanaest IBAR zakona je usvojeno bez javne rasprave, kao i Reformska agenda. Ocjena Freedom House-a je i u 2024. da je Crna Gora i dalje hibridni režim. GRECO je dao izrazio kritički izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih preporuka.
Savjet za vladavinu prava nije održao ni jednu sjednicu. Javna rasprava o nacrtima Akcionih planova za poglavlja 23 i 24 nije sprovedena šest mjeseci nakon dobijanja IBAR-a. Nacrti treba da budu poslati Evropskoj komisiji prije praznika, što znači da za sprovođenje ostaje manje od dvije godine.
Šta možemo ocijeniti kao dobru stvar koja se desila i šta su prioriteti za narednu?
- Ono što je bilo dobro u 2024. godini je da su razlike između DF, Demokrata i PES-a izblijedjele do te mjere da su i najnaivnijima sve zablude raspršene. Nema razlika ni u pristupu zapošljavanju, napredovanju, zloupotrebama, netransparentnosti, neodgovornosti, samovolji, bahaćenju, načinu javne komunikacije, odnosu prema ideološkim pitanjima. Najjači akter je obojio cijeli „paket“, nametnuo ritam i dinamiku, ostali su se prepustili udobnosti svojih funkcija.
U najglomaznijoj Vladi svih vremena, koja odlučuje na WhatsApp sjednicama bez ikakve stručne rasprave, svi su namireni, dovoljno da zažmure na sve.
Počinje trka sa vremenom oko daljeg zatvaranja poglavlja. Nominovana poglavlja za prvu polovinu godine su poglavlje 5 „Javne nabavke“ i poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“, a iz ove godine prenosimo dalje poglavlje 31 „Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika“.

Bajramspahić: Borba za moć je ogoljena do koske

Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.
Njega je policija kontrolisala u Tivtu.
- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.
Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.
- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.
Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.
- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: dina-bajramspahic