U političkoj većini ne doživljavaju ozbiljno izjavu predsjednika Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvida Mekalistera, iako bi posljedice takvog zanemarivanja mogle biti dalekosežne, smatra građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
– U političkoj većini se takođe ne doživljava ozbiljno izjava Davida Mekalistera, iako su posljedice tog zanemarivanja ne samo unutrašnja destabilizacija koja je veoma česta, već bi se trebalo zbog uticaja Rusije i Srbije ozbiljno zabrinuti za integritet izbora, kad god oni bile, jer u kontekstu trenutnih dešavanja teško mogu biti u cijelosti fer i slobodni zbog masovnog dezinformiranja stanovništva – rekla je Bajramspahić u centralnoj informativnoj emisiji „24 Sata“ na Televiziji E.
Mekalister je otvoreno kazao da Rusija i Srbija koriste medijske, političke, ali i vjerske kanale kako bi promijenile orijentaciju Crne Gore, plasirali narativ o drugoj srpskoj državi i jačali anti-NATO raspoloženje.
Prema riječima Bajramspahić, ta izjava izazvala je veliku medijsku pažnju, iako ne bi trebalo da bude iznenađujuća, jer je borba protiv malignog uticaja postala zvanični dio pregovora sa Evropskom unijom i nalazi se u jednom od završnih mjerila u poglavlju 23.
Ona objašnjava da se problem malignog uticaja ogleda u kreiranju javnog mnjenja putem neistinitih informacija, što je, kako navodi, ozbiljan izazov i za samu Evropsku uniju, koja od 2014. godine razvija instrumente za suzbijanje takvih pojava.
– Kada smo dobili IBAR u junu 2024. godine naše obaveze u poglavlju 23 su značajno redukovane u odnosu na to da smo imali 84 prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Sada u poglavlju 23 imamo samo tri završna mjerila koja su dalje razrađena kroz 17 podmjerila. Jedno od tih podmjerila je da Crna Gora mora da demonstrira zaštitu slobode izražavanja i da demonstrira borbu protiv stranog uticaja i manipulacija. Međutim, baš sam obratila pažnju, akcioni plan Vlade za postizanje završnih mjerila u poglavlju 23 nema apsolutno nijednu mjeru koja se tiče borbe protiv stranog uticaja. Ta izjava je nešto što nije samo ocjena jednog evropskog &nbsp;poslanika, već nešto što je dio našeg formalnog procesa i za šta mi moramo da demonstriramo da preduzimamo konkretne i jasne mjere da suzbijemo taj problem. Sa druge strane i sami ste svjesni da to uopšte nije tema u većini medija i kod naše političke većine to se apsolutno ne percipira kao problem, a u nekom malom dijelu većine možda se i doživljava kao problem, ali se ništa ne preduzima- rekla je Bajramspahić.
Ona smatra da dio vladajuće većine ne tretira maligni uticaj kao problem jer se nalazi na liniji stavova koji se plasiraju, iako su metode različite.
Prema njenim riječima, dezinformacije najčešće dolaze putem neregistrovanih medija i društvenih mreža, a sadržaj sa tih platformi u velikoj mjeri oblikuje crnogorsko javno mnjenje.
– Mi u svakom trenutku imamo veoma intenzivnu anti EU kamanju a koju nema zvaničnih odgovora iz institucija, a sa druge strane imaćemo ozbiljan problem sa izborima i mislim da će određenim činiocima unutar parlamentarne većine taj problem početi da smeta kada vide kako se odražava na njihov rejting, međutim tada će biti suviše kasno, tako da jeste jedan od problema koji &nbsp;konstituentima vladajuće većine doprinose ovim problemom- istakla je Bajramspahić.
Govoreći o pristupu Evropske unije, navela je da se EU protiv ruskog i kineskog malignog uticaja bori suzbijanjem nezakonitih sadržaja, ali i proaktivnim djelovanjem kroz razotkrivanje netačnih narativa.
– Same zabrane aktera ne daju rezultate, umjesto toga treba proaktivno raskrinkavati sadržaje koji ne odgovaraju činjenicama i narative koji se nameću društvu i taj dio nama izuzetno nedostaje, jer kada biste emancipatorski uticali na stanovništvo ono bi samo odbacivalo i te aktere koji plasiraju sadržaje koji ne odgovaraju javnom interesu- naglasila je Bajramspahić.
Ona ocjenjuje da je čitav proces donošenja zakona, strategija i odluka iz evropske agende obesmišljen, jer se zbog kratkih rokova ne može govoriti o kvalitetu reformi.
– Vremena je toliko malo ostalo da ja vrlo sumnjam da ćemo mi moći da sprovedemo neke od ključnih reformi, međutim još uvijek imamo podršku da se taj proces od strane određenog broja aktera privodi kraju i u našem je interesu, bez obzira na to što su manjkave reforme, da iskoristimo tu šansu. Problem je u tome da svaki od naših internih problema može da posluži kao izgovor državama članicama da blokiraju proces. Mi u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati koji od naših internih problema može poslužiti kao izgovor za blokiranje procesa, može bilo koji i zbog toga mi ne trebalo da sami kreiramo situacije koje se nama mogu staviti na teret- rekla je Bajramspahić.
Na kraju, ukazuje na različite aktere na političkoj sceni – od onih koji se deklarativno zalažu za evropski put, a rade na njegovom blokiranju, preko onih koji smatraju da je proces već završen, do onih koji nemaju dovoljno znanja i kapaciteta da ga vode.
– Kada sve saberete situacija je vrlo nevesela i zabrinjavajuća. Djeluje kao da ćemo mi veoma teško uspjeti da ovo izguramo do kraja, međutim, to je i dalje naš najveći državni interes i mi moramo da uradimo sve što je moguće. Moj utisak je da Evropska unija nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine, demostriramo greške svakodnevno i da nabrajamo do sjutra ne bismo stigli nabrojati sve gdje smo prekršili naše obaveze iz pregovaračkih poglavlja. Takvih je primjera nažalost previše, ali je pitanje u kom trenutku će neka od država članica izabrati bilo koju od tih studija slučaja naših grešaka koja će im poslužiti kao izgovor da se proces blokira- zaključila je Bajramspahić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bajramspahić: Većina ne doživljava ozbiljno Mekalisterovu izjavu, EU nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Kanali ruskog i srpskog uticaja

- Govorimo i o zabrinutosti Evropskog parlamenta, koje je Dejvid Mekalister jasno izrazio, da Rusija i Srbija putem medija, crkve i političkih kanala podrivaju euroatlantsku orijentaciju Crne Gore. O političkim subjekatima u vlasti koji su često percipirani kao kanali tog uticaja, o kapacitetu institucija da se suprotstave. Poseban akcenat je i na procesu pridruživanja Crne Gore EU.
- Dok crnogorske institucije ćute na manipulacije Skaj dokazima, holandski advokat Džastus Rejzinger upozorava da se ugrožava pravično suđenje

- Izvještaj Media Freedom Rapid Response (MFRR) za 2025. godinu koji pokazuje da je ambijent za medijske profesionalce u Crnoj Gori postao izrazito neprijateljski, sa više od dvostruko većim brojem kršenja slobode medija nego prethodne godine. Meta su bili i novinari i redakcije Televizije E, Antene M, M portala...
Gošća Informativne emisije 24 sata večeras je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović.

1250x600

1084x550

Informativna emisija 24 sata: Gošća Dina Bajramspahić

Transparency International je objavio novi Izvještaj o indeksu percepcije korupcije za 2025. godinu, prema kojem Crna Gora i dalje stoji u mjestu, ocjenjuje za<a href="https://www.antenam.net/clanak/bajramspahic-promjena-vlasti-2020-nije-donijela-sustinsko-smanjenje-korupcije-indeks-ostao-na-nivou-2017-godine"> Antenu M </a>građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ističe da nakon prošlogodišnjeg pada na 65. poziciju, ove godine nije zabilježen nikakav napredak, što, kako naglašava, jasno pokazuje da borba protiv korupcije ne prepoznaje pomake aktuelne Vlade ni nakon dvije i po godine njenog mandata.
Sagovornica Antene M navodi da je rezultat Crne Gore ostao 46 bodova, isti kao i u prethodne dvije godine, ali i kao 2017. godine, što, prema njenim riječima, ukazuje na dugogodišnju stagnaciju bez stvarnih reformskih iskoraka.
- Promjena vlasti 2020. godine nije donijela suštinsko smanjenje korupcije – postojeće prakse su nastavile da funkcionišu, samo pod drugačijim političkim pokroviteljstvom. Partijsko zapošljavanje, netransparentno trošenje javnih sredstava i izostanak odgovornosti i dalje dominiraju- podvlači Bajramspahić.
Bajramspahić ukazuje da izvršna vlast uporno izbjegava dubinske reforme koje bi ograničile politički uticaj, uredile sistem odlučivanja i ojačale prevenciju i kažnjavanje korupcije koja se dešava u realnom vremenu i predstavlja izvor moći nove vlasti.
- Posebno zabrinjava činjenica da ni nakon dobijanja IBAR-a i usvajanja novih zakona i strategija nije došlo do mjerljivih poboljšanja, već je nastavljen trend stagnacije- poručuje građanska aktivistkinja.
Kako dodaje, iako Crna Gora koristi povoljan trenutak za napredak u evropskim integracijama, taj proces ne prate kvalitativne promjene.
- Posljedice raširene korupcije su sve dublje društvene nejednakosti, slabljenje povjerenja u institucije i narušavanje jednakosti građana pred zakonom- izričita je Bajramspahić.
Prema ocjeni TI-ja, pojašnjava, Crna Gora i dalje pripada grupi zemalja sa slabim demokratskim standardima, neefikasnim pravosuđem i nedovoljno snažnim mehanizmima kontrole korupcije.
- Da bi se približila standardima „punih demokratija“, neophodno je značajno unaprijediti CPI rezultat i izgraditi nezavisne, profesionalne i odgovorne institucije- poručuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Promjena vlasti 2020. nije donijela suštinsko smanjenje korupcije, indeks ostao na nivou 2017. godine

Nemam dileme da su motivi za blokadu dva poglavlja politički, a ne tehnički. Iz jednostavnog razloga: da se radilo o neispunjenim kriterijumima, to bi nam bilo saopšteno znatno ranije i bila bi data prilika da se nešto popravi i da se nedostaci otklone. To se nije desilo. Ovdje je riječ o namjeri da se napredak Crne Gore u pregovorima uspori.
To, međutim, ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavlju 11, za koje imamo dva završna mjerila, kao ni u poglavlju 13, za koje takođe imamo dva završna mjerila.&nbsp;
Ni u jednom od nedavno zatvorenih poglavlja nismo ispunili sve kriterijume. Politička je odluka bila i kada smo zatvarali i tada nam je to koristilo, politička je i sada kada smo blokirani, kada nam to šteti i usporava naš već veoma spor put.&nbsp;
Izuzetno je važno da istovremeno razumijemo političku realnost procesa i ubrzamo suštinske reforme – jer samo ta kombinacija može spriječiti dalja usporavanja. Bez tog paralelnog djelovanja, svaka naredna odluka može ponovo biti politička – i ponovo na našu štetu.
Novembarski Izvještaj Evropske komisije - objavljen, dakle, prije samo mjesec dana - je ukazao na niz obaveza u poglavljima 11 i 13, koja pripadaju klasteru 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“.
Kada je u pitanju poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ Komisija navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene i da Crna Gora naročito treba da intenzivira sprovođenje programa IPARD III i obezbijedi više resursa, naročito kadrovskih. Osim toga navodi se da država mora da ubrza sprovođenje Akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbjeđujući kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i finalizaciju registra vinograda.&nbsp;
Traži se i da se osigura da se aktivnosti i mjere utvrđene u sprovedbenom planu za uspostavljanje agencije za plaćanje i integrisanog sistema upravljanja i kontrole preduzimaju i ispunjavaju u određenim vremenskim okvirima, s posebnim fokusom na ažuriranje sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i izradu detaljnih planova za uspostavljanje sistema za nadzor površina. Na kraju, podsjeća se i da su u oblasti borbe protiv korupcije, IPARD tijela obavezna da sprečavaju, otkrivaju i prijavljuju nepravilnosti.
Kada je u pitanju poglavlje 13 „Ribarstvo i akvakultura“, prošlogodišnje preporuke Komisije su takođe samo djelimično sprovedene i ostaju uglavnom važeće. Od Crne Gore je naročito traženo da poveća svoje administrativne, kontrolne i inspekcijske kapacitete, kako je i predviđeno Akcionim planom za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta usvojenim u julu 2025. godine. U pogledu inspekcija i kontrole, u 2025. godini nije bilo povećanja broja inspektora za ribarstvo, niti povećanja broja zaposlenih u administraciji. U toku su aktivnosti na daljem ažuriranju i unapređenju informacionog sistema za ribarstvo, kao i na obezbjeđivanju neophodne opreme i obuka za inspektore.
Osim toga naglašeno je da je neophodno da se sprovedu Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi te nastavi rad na razvoju sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata i pravilnika) neophodnog do trenutka pristupanja. Konačno, decidno se navodi da nije bilo pomaka u oblasti pomorskog prostornog planiranja.
Iz svega navedenog vidimo da smo za ova dva poglavlja usvojili neke od zakona, strategija i akcionih planova, ali da njihovo sprovođenje gotovo da nije ni započeto, dok administrativni kapaciteti nisu unaprijeđeni. Drugim riječima, usvojene javne politike za poljoprivredu i ribarstvo nisu još zaživjele u praksi.&nbsp;
Sprovođenje svih ovih preporuka je u interesu građana i građanki Crne Gore. Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) podržava poljoprivrednike i osigurava bezbjednost hrane u Evropi. Pomaže u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima; održava ruralna područja i pejzaže širom EU; održava ruralnu ekonomiju živom promovisanjem radnih mjesta u poljoprivredi, agroprehrambenoj industriji i povezanim sektorima. To zahtijeva snažne sisteme upravljanja i kontrole. Postoje i zajednička pravila EU za tržišne standarde, politiku kvaliteta i organsku poljoprivredu koja je važno ne samo da usvojimo, nego da dosljedno sprovodimo.
Sa druge strane, Zajednička politika u oblasti ribarstva (ZRP) propisuje pravila za upravljanje ribarstvom, štiti žive resurse mora i ograničava uticaj ribarstva na životnu sredinu. To uključuje postavljanje kvota za ulov, upravljanje kapacitetima flote, pravila o kontroli i inspekciji, pravila o tržištima i akvakulturi i podršku za ribarstvo i obalne zajednice. Pored toga, ona podstiče održivu akvakulturu.&nbsp;
Činjenica da je odluka o blokadi dva poglavlja politička ne oslobađa domaće institucije obaveze da ubrzaju ispunjavanje preuzetih obaveza, već upravo suprotno – povećava potrebu za ozbiljnijim i organizovanijim pristupom. Nadležno ministarstvo, pregovaračka struktura i Vlada treba što prije da obavijeste javnost šta je preduzeto da sve navedene preporuke budu realizovane.
Svako odlaganje u ispunjavanju ovih obaveza znači ne samo sporije pregovore, već i gubitak prilika za razvoj ruralnih područja, jačanje prehrambene bezbjednosti i održivo upravljanje morskim resursima.

Motivi za blokadu poglavlja su politički, ali to ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavljima

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

Zagazili smo u decembar, a još uvijek nema zelenog svjetla ni za jedno od najavljenih pregovaračkih poglavlja za zatvaranje, ocjenjuje za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Kako napominje, predstavnici vlasti su najavljivali da će čak sedam poglavlja biti zatvoreno do kraja godine.
- Na kraju su, ipak, revidirali svoja obećanja na pet poglavlja (3, 4, 6, 11, 13). Krajnji rok za održavanje međuvladine konferencije je 16. decembar, kada konferencija može biti održana na marginama Savjeta za opšte poslove (GAC). Iako se nadam da ćemo uspjeti zatvoriti barem nekoliko poglavlja, otezanje procesa do posljednjeg trenutka nije posljedica birokratije već politička poruka i izraz opreza država članica, nedovoljno uvjerenih oko narednih koraka- naglašava sagovornica Antene M.&nbsp;
Ističe da odugovlačenje država članica odražava pravo raspoloženje u vezi sa napredovanjem Crne Gore, o čemu percepcije nijesu jedinstvene.
- Nesaglasnost širom EU oko proširenja apsolutno nije novina. Samo laici su predstavljali EU podršku kao monolitnu i unisonu. Jednoglasnost je bilo lakše postići na nižim administrativnim koracima dok je proširenje izgledalo daleko. Kako se cilj približava, rastu sumnje kod država-članica da li su države-kandidatkinje spremne i dovoljno napredovale. Nažalost, vlast u Crnoj Gori ne vodi dovoljno računa da ne daje povoda za sumnju da je uprava potpuno posvećena reformama i evropeizaciji- navodi Bajramspahić.&nbsp;
Podvlači da ova godina nije bila posebno uspješna za Crnu Goru kada su u pitanju pregovori jer je za 11 mjeseci zatvoreno samo jedno pregovaračko poglavlje.
- To je nedovoljno. U idealnom scenariju, ako bi zatvorili i pet do kraja godine, i dalje smo pred ogromnim problemom kako zatvoriti 20 ili više sljedeće godine- ukazuje građanska aktivistkinja.
Bajramspahić upozorava kako postoji opasnost da zbog usporavanja pregovora sa Crnom Gorom, anti-EU snage u našoj državi iskoriste priliku da šire anti-EU retoriku.
- Takve demagogije već ne manjka u javnom diskursu, a posebno na desničarskim portalima i na društvenim mrežama. Ono što je posebno zabrinjavajuće i protivno javnom interesu, je da vlasti iskoriste eventualno nezatvaranje pet poglavlja već manji broj njih, otvaranje tema o pravu veta, sadržaju ugovora između Crne Gore i i EU, zaštitnim mehanizmima od novih članica, pitanje „probnog roka“ - da se inate sa EU i odbijaju da sprovode neophodne reforme. To bi bilo pogubno- izričita je Bajramspahić. &nbsp;
Ističe da su članstvo Crne Gore u EU i reforme interes svih koji žive ovdje i koji zaslužuju kvalitetnije uslove za život i funkcionalniju javnu upravu.
- Zbog toga građani i građanke ne treba dodatno da plaćaju eventualne neuspjehe vlasti. Javnost mora da bude budna i da insistira na posvećenosti EU putu, bez obzira na sve složene okolnosti- poručuje sagovornica Antene M.
Kako naglašava, Vlada ne smije da se zanosi da ima ikakav ucjenjivački potencijal prema EU.
- Zaostajanje u pregovorima mora da natjera vlast da radi još više, a ne suprotno. Pregovaračka struktura mora da demonstrira još ubjedljivije rezultate, a ne da se neprestano oslanja na „gledanje kroz prste- kategorična je Bajramspahić.
Podvlači da nije dovoljno laskati sebi da su „obaveze završene“ i da ostalo zavisi od nekog drugog, što uprava, ističe, često radi.
- To najčešće nije tačno i zapravo znači da je EU tražila dodatna pojašnjenja i dokaze o realizaciji mjerila za zatvaranje- ukazuje Bajramspahić.&nbsp;
Kako navodi, umjesto ležerne pozicije i olakog shvatanja pregovora kao da će se završiti sami od sebe - zahvaljujući geopolitici i podršci nekih ali ne svih aktera u EU - neophodno je proaktivno osmišljavati nove reforme koje mogu biti prikazane kao uspjesi koji transformišu zemlju u pozitivnom pravcu.
- Takvih reformi manjka, kao i generalno progresivne atmosfere i zdravog društvenog ambijenta. Ukupna slika stanja u Crnoj Gori mora biti takva da sve države članice budu potpuno uvjerene da naša država neće biti Evropskoj uniji dodatna glavobolja- izričita je građanska aktivistkinja.
Bajramspahić ukazuje kako podozrivost da nove članice djeluju kao „trojanski konji“ nije neutemeljena niti bez osnova.
- Zato Crna Gora mora argumentovano da pokaže da to neće biti. Treba pokazati odgovornost i sprovoditi ireverzibilne reforme, nepovratne, koje će učiniti da demokratske prakse trajno puste korijenje- poručuje sagovornica Antene M.
Smatra da institucije moraju imati preciznu strategiju kako da boljom slikom koju šalju u svijet odgovore na bojazni i nedoumice država članica, kao i aktivno učestvuju sa drugim zainteresovanim stranama u EU, u lobiranju za nastavak politike proširenja.
Koordinacija sa EU akterima koji promovišu proširenje EU, navodi naša sagovornica, izostaje. &nbsp;
- U mnogim evropskim prijestonicama, Crna Gora i Zapadni Balkan nijesu ni među deset vanjskopolitičkih prioriteta. Čak i kada je proširenje u pitanju, Ukrajina i Moldavija, pa donekle i Albanija koja se izborila za svoj momentum, dobijaju mnogo više političke pažnje i podrške. Naravno, za to postoje i razumljivi geostrateški razlozi- podvlači Bajramspahić.&nbsp;
Prema njenim riječima, već nekoliko puta je odgođeno objavljivanje inicijative Evropske komisije „Pregled politika i reformi za pripremu Evropske unije za proširenje“.&nbsp;
- Očekivalo se da će Evropska komisija objaviti ovaj dokument 4. novembra, uz predstavljanje Paketa proširenja za 2025. godinu, ali je na kraju odgođena do nakon prvog Foruma EU o proširenju, koji je održan 18. novembra, kada je objavljivanje ponovo odloženo. Kao razlog se navodi i to da su Paket odbrane i Višegodišnji finansijski okvir 2028-2034. hitniji prioriteti, dok su unutrašnje reforme koje treba da omoguće proširenje na trećem mjestu- pojašnjava sagovornica Antene M.&nbsp;
Ukazuje da je Crna Gora imala turbulentnu političku godinu i izostanak unutrašnjeg političkog dijaloga po svim pitanjima.
- Sprovedene reforme su ograničenog dometa i izbjegava se sprovođenje novog zakonodavstva. Maligni uticaji i regionalne okolnosti negativno utiču na nju, a ona nema kapacitet da snažnije popravi tempo regionalne dinamike, dok region ostaje zaglavljen u neproduktivnim konfliktima. Uprava i dalje djeluje kao raštimovani orkestar, sa Vladom koja je toliko svjesna svoje dezorjentisanosti da i ne pokušava da se sastane, već funkcioniše preko lajkova na WhatsApp-u. Ukoliko se ne podigne nivo rada na daleko ozbiljniji nivo, prilika koja stvarno postoji, u narednim mjesecima će se topiti- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Turbulencije na rubu proširenja

Poslije neuspjeha u izboru sudija Ustavnog suda, ključno bi bilo da na novim konkursima za sve pozicije u oblasti vladavine prava imamo izuzetne kandidate, one kojima će obnašanje najviših državnih funkcija biti vrhunac bogate karijere, a ne one koji ispunjavaju minimalne kriterijume, ocjenjuje u izjavi za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
U tom smislu se, kako ističe, nada da će se, uprkos veoma lošim iskustvima kvalitetnih kandidata u dosadašnjim procesima - više izvanrednih ljudi prijaviti na konkurse.
- Jer je opšti društveni interes da institucije iskorače iz trenutnog stanja i daju zamajac finalizovanju pregovora sa Evropskom unijom- podvlači sagovornica Antene M.
Kako naglašava, odgovornost za kreiranje ambijenta koji bi ohrabrio najbolje stručnjake da služe javnom interesu, u neuslovnim institucijama - ali zato što je poseban društveni trenutak, je na vlasti.
- Imamo dva krupna, povezana problema: kako privući kvalitetne ljude i kako privoljeti političke partije, koje preferiraju podobne, a ne izuzetne, da ih stvarno izaberu- ukazuje Bajramspahić.
Najbolji kandidati, navodi sagovornica Antene M, nemaju povjerenja da će proces biti fer i najčešće su u pravu.
- Prijava za odgovoran posao ne treba da bude “minsko polje” jer je opšti interes meritokratija, a ne vladavina prosječnih i nezadovoljavajućih- izričita je Bajramspahić.
Ako Crna Gora ne bude društveno afirmisala svoje najkvalitetnije ljude, bez obzira na njihova politička uvjerenja, sagovornica Antene M poručuje da će cijenu lošeg političkog sistema plaćati cijelo društvo.
- Više puta sam upozoravala da će se PES-u obiti o glavu nadmen pristup kojim su pokušavali da proguraju svoje kandidate, uvjereni da ostali nemaju drugu opciju osim da prihvate ono što im se servira. To se potvrdilo, ali ne očekujem da će iko snositi odgovornost. U narednim mjesecima Skupština Crne Gore mora ostati fokusirana na preostala imenovanja, uključujući, ne samo Ustavni sud, već i Sudski i Tužilački savjet- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Nakon neuspjeha u izboru sudija US, ključno ohrabriti izuzetne kandidate da se prijave za pozicije u oblasti vladavine prava

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Antenu M komentarisala je reformski momentum nakon izvještaja Evropske komisije, te samo mjesec uoči završne međuvladine konferencije.
Bajramspahić ocjenjuje da je veoma zabrinjavajuće što mjesec do kraja radne godine, imajući u vidu praznike u Zapadnoj Evropi, Crna Gora još uvijek nema zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog od najavljenih sedam pregovaračkih poglavlja.
- Čak ni za poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“ za koje su najave bile vrlo optimistične, posebno imajući u vidu da se Crna Gora pridružila SEPA (Jedinstvenom području za plaćanje u eurima). To jeste značajan iskorak, ali njime nijesu ispunjene sve obaveze u ovom poglavlju, pa još uvijek nema konačne podrške za zatvaranje- pojašnjava sagovornica Antene M.
Ključni problem je, naglašava Bajramspahić, u tome da ako je izazov sada zatvoriti nekoliko poglavlja, postaje jasno koliko je (ne)realno da ćemo naredne godine zatvoriti 20 ili više poglavlja.
- Istovremeno, Albanija će sjutra, 17. novembra imati sedmu međuvladinu konferenciju na kojoj će otvoriti posljednji neotvoreni klaster. Za samo godinu ova zemlja je uspjela da otvori sva pregovaračka poglavlja. Naredni korak joj je borba za IBAR, nakon čega može da se posveti i dinamičnom zatvaranju poglavlja. Osim političke i strateške, ogromna administrativna i tehnička podrška EU Albaniji je vidljiva i iz činjenice da dok je Crna Gora imala samo jednu međuvladinu konferenciju ove godine, Albaniji će ova biti četvrta 2025. godine- ukazuje građanska aktivistkinja.
Da su poglavlja bila spremna za zatvaranje, podvlači Bajramspahić, i Crna Gora je mogla imati više međuvladinih konferencija ove godine, tokom poljskog i danskog predsjedavanja.
- Sada je trenutak da se vidi da li će naša država pretočiti vrlo dobar izvještaj Evropske komisije u konkretne rezultate ili će sve ostati na političkim izjavama. Samo ako se demonstrira uvjerljivija ozbiljnost i posvećenost, države članice će podržati zatvaranje poglavlja i omogućiti nam održavanje međuvladine konferenciju u decembru, najkasnije 16. decembra, na marginama Savjeta za opšte poslove (GAC). Međutim, mora se djelati snažnije u tom pravcu jer je ostalo samo mjesec dana- poručuje Bajramspahić.
Kako ističe, neophodno je da se pokaže državno jedinstvo te da Vlada i Skupština, pozicija i opozicija, podignu pristupne pregovore na viši nivo i zajedničkim radom sagledaju šta se može preduzeti u posljednjem trenutku kako bi se EU uvjerila da Crna Gora treba da nastavi napredak u pregovorima.
- Intervencije bi trebalo da budu fokusirane na mjerila za zatvaranje, tehnička i suštinska pitanja u okviru sedam poglavlja koja figuriraju kao moguća za zatvaranje. Potrebno je sačiniti i priložiti ubjedljiv bilans rezultata u primjeni novih normativnih i strateških rješenja. Međutim, ne treba zanemariti ni pitanja vezana za generalno stanje u zemlji jer ukupan utisak i percepcija često ključno utiču na odluke u evropskim prijestonicama- naglašava sagovornica Antene M.
Ukazuje da je veća budnost i agilnost obaveza svih odgovornih političkih snaga u zemlji.
 
- Ukoliko se propusti prilika i ne postignu rezultati sada, značajno će biti umanjene šanse da naredne godine postignemo tri puta veći uspjeh”. Osim spomenutog poglavlja 4, ostala poglavlja koje je teorijski moguće zatvoriti ove godine su: poglavlje 3 “Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga”, 6 “Privredno pravo, 11 “Poljoprivreda i ruralni razvoj”, 13 “Ribarstvo” i 31 “Zajednička vanjska i bezbjednosna politika” koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Veoma zabrinjavajuće što nemamo zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog pregovaračkog poglavlja

Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Nemile scene kojima smo svjedočili sinoć na Zabjelu nijesu iznenađujuće, ali jesu razočaravajuće, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je u emisiji Drugačija radio veza kazala da uz desničarsku vladu, u Crnoj Gori je široko rasprostranjena ksenofobija i islamofobija.
- Kada vi u jednoj zemlji ne sankcionišete huligane koji skandiraju “Nož, žica Podgorica”, kada ne sankcionišete nasilno prekidanje albanskog filma u Podgorici, kada policija prećuti sve to i na neki način zaštiti vinovnike takvih stvari, to nužno vodi kao onome što se desilo sinoć. To što mi vidimo da se ovo pospješuje, da se ohrabruje, da se postiče iz političkih krugova i desničarskih medija ne umanjuje činjenicu da mi imamo objektivno problem sa ksenofobijom i islamofobijom u Crnoj Gori - naglašava Bajramspahić.
Upitana da prokomentariše promptnu najavu premijera Spajića da će ukinuti bezvizvni režim za državljane Turske po hitnom postupku, Bajramspahić odgovara da Crna Gora ima desničarsku vladu, te shodno tome, kaže, i premijer preduzima desničarske mjere.
Podržava, navodi, da se uvede vizni režim sa Turskom, koji treba da smanji stepen dolaska turskih državljana u Crnu Goru, ali iz razloga, kako dodaje, jer oni ovdje nijesu bezbjedni.
Podsjeća da je Turska bila na listi od preko 11 država, za koje Crna Gora mora, u skladu sa obavezama iz poglavlja 24, da uskladi viznu politiku sa viznom politikom EU. Međutim, naglašava, to što se počinje od Turske je iz pogrešnih razloga.
- Zato što je ogroman pritisak, primjera radi iz Evropske unije, da se uvede vizni režim za Rusiju, što Vlada u kontinuitetu odbija. I ne samo za Rusiju, za brojne autoritarne države trećeg svijeta, što Vlada takođe odbija. Vlada do sada nije pokazivala apsolutno nikakvu želju da uspostavi sistem koji će omogućiti samo upliv legalnog novca u Crnu Goru, nego je vrlo otvorenih ruku primala prljavi novac i pranje novca širom Crne Gore - ističe sagovornica Drugačije radio veze.
Govoreći o sukobu koalicije ZBCG sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem, Bajramspahić je mišljenja su poslanike DF-a najviše iziritirale dvije stvari – žalba u predmetu kolokvijalno nazvanom “državni udar” i to što su tužilaštvo i policija procesuirali bratanića Andrije Mandića.
- Mislim da sa svom ovom unutarpolitičkom dinamikom, sa porastom snage DF-a, DF sve više preuzima poluge vlasti i pokazuje svojim partnerima koliku ima moć i da mu niko od partnera neće stati na crtu i suprotstaviti se kada preduzimaju autoritarne mjere. I mislim da to jako rezonira sa njihovim biračkim tijelom koji žele da vide takav DF, koji su i glasali za DF zato što je takav, sa autoritarnim tendencijama, sa bezobzirnošću prema zakonu, prema Ustavu, tako da je to za njih poprilično profitabilno - ističe Bajramspahić.
<h2>Institucije se pretvaraju u batine vladajuće većine</h2>
Da li Mandić mari za to šta će reći Brisel o njegovom ponašanju ćemo, kaže Bajramspahić, vidjeti prilikom izmjena tužilačkih zakona.
- Svaka izmjena u vezi sa Tužilaštvom bez ozbiljnih konsultacija i odobrenja Evropske komisije i Venecijanske komisije može ozbiljno da blokira pregovore u poglavljima 23 i 24. Dakle, ako se krene sa tim scenarijom, to će biti siguran pokazatelj apsolutne nezainteresovanosti da završavamo pregovore. Dakle, to je crno na bijelo. Tu nema sivog. Dakle, ako će se to desiti, onda možemo biti potpuno sigurni da je Vlada odlučila da ne nastavljamo pregovore - tvrdi Bajramspahić.
Sve što se trenutno dešava u Crnoj Gori su stvari koje odavno postoje u društvu, a sada su dobile svoj politički izraz, kaže Bajramspahić i dodaje da je za državu ključna pravilna raspodjela vlasti.
- Ravnoteža između institucija koja će onemogućiti pravo jačeg u bilo kojoj instituciji. A to je ono što nismo postigli, jer zbog ogromne politizacije javne uprave sve institucije se pretvaraju u batine vladajuće većine. Umjesto toga, adekvatna podjela između njih koja bi dala veće mogućnosti za svaku opoziciju, i onu prošlu i ovu sadašnju, dovela bi taj sistem u ravnotežu, zbog čega su nam izuzetno važne nezavisne institucije - poručuje sagovornica Antene M.

Bajramspahić: Kada ne sankcionišete skandiranje „Nož, žica, Srebrenica“ i prekid albanskog filma, to vodi dešavanjima od sinoć

Za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/antiestablisment-pokret-nova-pravila-igre">Portal Analitiku </a>piše: Danilo Marunović
Kada se god otvori tema nužnosti promjena političkog promišljanja i stila političke borbe, odmah kreće poznata priča. Čim se pojavi kritika sistema, stiže refren iz istih krugova: „Dajte novu partiju!“ Kao da je to jedini način da građanin uopšte postoji u javnom i političkom prostoru.
A upravo je tu problem.
Partitokratski koncept, ovakav kakav mi živimo od početka višestranačja, a koji se do danas razvio do stadijuma metastaziranja, nije samo politički model - on je postao navika političke kulture. Navika da se država doživljava kao plijen. Navika da se javni interes pretvara u stranački interes. Navika da se svaka ideja svodi na pitanje: „Čiji si?“, umjesto: „Šta predlažeš?“
I onda se čudimo što su ljudi ogorčeni. Što bježe od politike. Što se javni prostor pretvorio u zarobljeni prostor. Što je broj apstinenata sve veći.
Politika nije stranačka knjižica! U Crnoj Gori politika je svedena na stranačku politiku. Kao da je javno djelovanje dozvoljeno samo onima koji imaju logo, pečat i partijsku hijerarhiju. Kao da je građanin bez stranačke knjižice - građanin drugog reda.
A istovremeno, dok se partije kupaju u javnom novcu, dok imaju kancelarije, infrastrukturu, logistiku i dotacije milionskih vrijednosti, građanske organizacije, stručna udruženja, nezavisne inicijative, kulturne i profesionalne asocijacije uglavnom se snalaze same i bez državnih dotacija. U ovoj godini, za politički sistem i upravljanje izdvaja se čak 3,1% BDP-a, a za kulturu, na primjer, samo 0,9%.
Udruženja koja nose društvo - od nezavisnih književnika i pravnika, do strukovnih grupa i lokalnih inicijativa - često su prepuštena samofinansiranju, bez sistemske podrške. To je suština partitokratije: država finansira partije da bi dominirale društvom, a onda se društvo pita zašto ćuti.
Posebno zvuči na ivici licemjerja kada etablirane političke strukture, sa ogromnim budžetima, na svaku javnu kritiku ne odgovore argumentom, nego porukom: „Ako ti smeta, napravi partiju.“
Drugim riječima: uđi u arenu koju mi kontrolišemo, u kojoj mi raspolažemo novcem, medijima i kadrovima po dubini i širini, pa se onda „fer“ takmiči. „Uđite u naš ring“ - i još vam vežu ruke.
To nije dijalog. To je svođenje društva na partijski ring u kojem su pravila napisana tako da građanin uvijek gubi. Tako se devastira javni prostor. Zato nestaju intelektualci, slobodni profesionalci, nezavisne grupe i hrabri pojedinci. Ne zato što ih nema, nego zato što im je poručeno: „Ne postojiš dok ne postaneš partija.“
Istina je: Crna Gora nema pretjerano bogato iskustvo snažnih građanskih pokreta. Nismo imali istorijski kontinuitet vizionara tog profila kao što su imale Češka sa Vaclavom Havelom, Amerika sa Martinom Luterom Kingom ili Južna Afrika sa Nelsonom Mandelom.&nbsp;
Kod nas je, nažalost, politički život od prvih dana često funkcionisao kao monopol uskog kruga, a kasnije kao fragmentacija vođena borbom za prevlast unutar istog modela: ko će biti jači u partiji, ko će uzeti više, ko će preživjeti sljedeći ciklus.
Ali imali smo izuzetak koji vrijedi pomenuti: Građanski forum 1995. godine, vođen vizionarstvom Ćana Koprivice. Okupio je crnogorsku antiratnu i suverenističku elitu, artikulisao ideju i dao doprinos tome da Crna Gora izađe iz kandži miloševićevske politike i dođe do nezavisnosti.
Na sličnom putu danas korača STEGA - kao integrativna građanska platforma i kao antiestablišmentski odgovor na partitokratiju.
Šta to znači na jeziku običnog čovjeka?
Znači: umjesto da se u prvi plan guraju lideri, fotelje i funkcije - u prvi plan se guraju vrijednosti i jasno definisane javne politike. Znači: prvo dogovorimo šta je dobro za društvo, pa tek onda pričajmo o formi organizovanja.
STEGA ne nastaje kao „one man show“, što je danas, nažalost, model većine partija: jedan vođa, par lojalnih, mnogo galame i malo odgovornosti. STEGA pokušava suprotno: da izvuče na scenu širi društveni potencijal koji je sada ili apatičan ili se povukao u duboku apstinenciju, jer nema šanse da se izbori u sistemu koji gazi sve što nije partija.
Crna Gora je mala. Kadrovski limitirana. I nema luksuz da u „posljednjoj četvrtini“ borbe za punopravno članstvo u EU gleda kako joj javnom scenom dominiraju samo reciklirani sukobi i lideri koje kontrolisani mediji prodaju kao „alternativu“. Jer alternativa, ni u najluđim snovima, ne mogu biti ni Knežević, ni Abazović, ni Medojević - do neukusa ogrezli u populističkom narativu.
Upravo je banalnost partitokratskog promišljanja učinila mogućim da miljenik srbijanskih medija - crnogorski Srbin Milan Knežević - danas bude serviran kao alternativa ovoj pogubljenoj i raštimovanoj Vladi. Oksimoron!
Imamo već viđenu ponudu: jedni isti glasovi, jedne iste svađe, jedne iste medijske šeme. Politička klasa od politike pravi rijaliti, a ne sistem reformi. U takvoj utakmici građanski reformistički pokreti teško igraju na „snagu mišića“ protiv dominantnih populista.
Zato treba igrati na ono što je naša apsolutna prednost: znanje, iskustvo, profesionalizam i odsustvo gladi za vlašću kao jedinim ciljem. Građanima je dosta tog kruga: partija – kampanja – podjele – fotelje – zaborav.
STEGA, ako hoće da bude odgovor na partitokratiju, prvo mora da uradi ono što partije uporno izbjegavaju: da otvori javni prostor, da vrati dijalog, da vrati sadržaj, da ponudi politike, da okupi ljude koji inače ne ulaze u stranačke rovove.
A onda - kad društvo osjeti da postoji nešto što nije još jedna mašina za mandate - tu se stvara povjerenje, katarza; tu se „luftira“ partitokratski geto i stvara klima za harizmatičnu borbu za promjene. Jer ponekad, da biste promijenili sistem, morate ući u institucije. Ali ako u institucije uđete kao kopija onoga protiv čega ste ustali - onda ste samo još jedna partija.
STEGA je važna upravo zato što pokušava da bude nova vrijednost u populizmom zaraženom javnom prostoru: antiestablišment koji ne nudi samo “bijes”, nego i smjer. Platforma koja ne traži od građana da se svrstaju „za“ ili „protiv“ vođe, nego da se okupe oko javnog interesa.
Crnoj Gori ne treba još jedna stranačka zastava. Treba joj oslobođen javni prostor. Treba joj politika koja se ne iscrpljuje u stranačkim svađama, nego u rješavanju stvarnih problema. Treba joj integrativna snaga koja spaja, a ne dijeli.
Zato dilema „partija ili platforma“ možda i nije prava dilema. Prava dilema je: hoćemo li nastaviti da živimo u partitokratskom kavezu, ili ćemo konačno otvoriti vrata da građanin postane politički subjekt - i bez stranačke knjižice?
Ako je odgovor „otvorićemo vrata“, onda STEGA već ima smisla. I prije izbora. I mimo izbora. I iznad izbora.

Antiestablišment pokret, nova pravila igre

Služba predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića raspisala je tender vrijedan 25.000 eura za agencijske usluge rezervacije hotelskog smještaja u zemlji i inostranstvu.
Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, zbog specifičnosti nabavke nije moguće unaprijed odrediti tačnu količinu usluga, pa će se ponude ocjenjivati prema pojedinačnim cijenama usluga, dok će ugovor biti zaključen na ukupnu procijenjenu vrijednost od 25.000 eura.
Izabrana agencija biće u obavezi da obezbijedi rezervacije hotelskog smještaja 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, uz rok od najviše 60 minuta za dostavljanje ponuda od trenutka upućivanja zahtjeva. Agencija mora dostaviti najmanje tri opcije po svakom zahtjevu, kako bi Služba predsjednika imala mogućnost izbora najpovoljnije ponude.
Uslovi tendera predviđaju i da ponuđač garantuje najpovoljnije cijene i lokacije hotela u odnosu na mjesto događaja, kao i da na fakturama posebno iskaže cijenu usluge rezervacije, a posebno cijenu samog smještaja.&nbsp;
Služba predsjednika zadržava pravo provjere cijena kod drugih agencija i onlajn platformi, te može zahtijevati povoljniju ponudu ili samostalno izvršiti rezervaciju. U slučaju odbijanja, predviđena je mogućnost jednostranog raskida ugovora.
Agencija je dužna da otkloni eventualne nedostatke u roku od tri dana od pisanog upozorenja, kao i da bez naknade ispravi uočene greške tokom realizacije ugovora. Predviđena je i obaveza čuvanja povjerljivih informacija tokom trajanja ugovora i tri godine nakon njegovog isteka.
Ugovor može biti raskinut jednostrano u slučaju nepoštovanja obaveza, a eventualni sporovi rješavaće se sporazumno, arbitražom ili pred Privrednim sudom u Podgorici. Kako je precizirano, ugovori zaključeni suprotno antikorupcijskim pravilima, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, biće ništavi.

Milatović za rezervacije hotelskog smještaja izdvaja 25.000 eura

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Tag: dina-bajramspahic