Čestitke predstavnicima vlasti i opozicije na postignutom evropskom dogovoru koji daje prioritet integraciji Crne Gore u EU”, poručila je za Portal Analitika građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, komentarišući sporazum koji su predstavnici vlasti i opozicije potpisali tokom sinoćnjeg sastanka sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom.&nbsp;
Ističe da je ovo veliki korak u pravom pravcu, ako postoji ozbiljna volja da se data riječ poštuje.
- Da li će se sporazum sprovoditi nije izvjesno, ali, ako ništa drugo, potpisnici koji pogaze svoj potpis, biće trajno irelevantni za svaki budući dogovor pod pokroviteljstvom EU - naglašava Bajramspahić.&nbsp;
Bajramspahić ukazuje da konstruktivan pristup mora da ostane vodilja za obje strane sve do kraja pristupnih pregovora.
- Mora se priznati da je dinamika procesa evropske integracije već značajno usporena, da se gubi zamajac te da se situacija usložnjava i na unutrašnjem i na spoljnjem planu - podvlači Bajramspahić.
Podsjeća na poruke koje je komesarka Marta Kos dala u Albaniji prije dva dana koje, kako ističe, treba ozbiljno da zabrinu i vlast i opoziciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- između ostalog, bila je eksplicitna kao nikada ranije i istakla da je napredak Albanije toliki da pregovori mogu biti okončani do 2027. i da Albanija može biti 28 članica - napominje Bajramspahić.
Kako dodaje, dok se mi ovdje zamajavamo glupostima i stogodišnjim sporovima, drugi snažno rade da ugrabe jedino nepopunjeno mjesto koje se može zauzeti bez izmjena osnivačkog ugovora EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bajramspahić: Spajićev kredibilitet na kocki, mora osigurati da njegova partija ne učestvuje u sabotaži sporazuma između opozicije i vlasti

Premijer Milojko Spajić je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić.
Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.
- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.
<h2>Neporeciva i složena kriza</h2>
Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.
- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.
<h2>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</h2>
Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.
- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.
Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.
- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.
<h2>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</h2>
Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.
- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.
<h2>Politizacija Ustavnog suda</h2>
Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.
- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.
<h2>Put ka EU&nbsp;</h2>
Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.
- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.
Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.
- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je za Antenu M da državni organi ne smiju proaktivno da djeluju sa ciljem da guše i suzbijaju legitiman protest, kao i da policija mora da povede računa o tome da joj zakletva nije da „štiti i služi“ vladajućoj partiji nego svim građanima i građankama.
Njenu izjavu objavljujemo integralno:
Osjećam ličnu odgovornost, kao građanka, što se nijesmo borili više da se ovo ne ponovi. Tek sad mogu da sagledam koliko smo zaboravili i iznevjerili ljude sa Medovine. Da smo od tada neumorno ponavljali šta se desilo, insistirali na odgovornosti, tražili reforme, bunili se protiv partijskog zapošljavanja nekompetentnih, možda se ovo ne bi desilo. Zbog toga sada ne smijemo preći preko ovoga. 
 
Policija i drugi državni organi ne smiju da proaktivno djeluju sa ciljem da guše i suzbijaju legitiman protest. Garantovana nam je sloboda javne riječi u javnom prostoru. Ako dvanaest mrtvih, uključujući dva dječaka, nijesu legitiman povod za protest, onda sloboda okupljanja nema razloga da postoji. Ako dvanaest mrtvih, uključujući dva dječaka, nije razlog za ostavke najodgovornijih, onda dok je svijeta i vijeka niko ne mora da odgovara ni za šta. 
 
Član 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima garantuje slobodu mirnog okupljanja, što razrađeno kroz odluke Evropskog suda znači i zabranu da se državni organi upliću i preduzimaju mjere i radnje koje imaju efekat obeshrabrivanja, zastrašivanja i odvraćanja građana od protesta („chilling effect“). 
 
Policija mora da povede računa o tome da joj zakletva nije da „štiti i služi“ vladajućoj partiji nego svim građanima i građanka, te da demonstrira političku i ideološku neutralnost.

1250x600

1084x550

Bajramspahić: Policija da služi građanima i građankama, a ne vladajućoj partiji

Partitokratija i nepotizam vladajućih partija ne jenjavaju i to bez ikakvog ustručavanja. Institucije su apsolutno politizovane i niko nema iluziju da će postupati po zakonu - a ne po diktatu političkih partija. To znači da nema pravne sigurnosti i da su ljudska prava svakoga ko nema vezu ili politička leđa neizvjesna, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je za Antenu M u intervjuu o tome šta je obilježilo 2024. godinu, kazala i da je poslije svega što su građani i građanke vidjeli tokom pregovora za Podgoricu, politika postala još odbojnija za pristojan svijet nego što je bila.
“Stranački brlog je potopio mnogo „novih“ ljudi tokom posljednjih pet godina, a Crna Gora ima ograničene ljudske kapacitete. Međutim, prepuštanje javne sfere beskrupuloznima košta jako mnogo, ima dugoročne posljedice i cjelokupno stanovništvo ispašta zbog nekvalitetnog upravljanja”, kazala je Bajrmaspahić.
Da li se napredak u pregovorima odražava na našu svakodnevicu?
- Nažalost, iako formalnog napretka jeste bilo, proces evropske integracije ne uspijeva da proizvede bilo kakav opipljiv kvalitet i ne dolazi do prelivanja vrijednosti i pozitivne društvene transformacije. Današnja Crna Gora kvalitativno nije bolja nego što je bila. Naprotiv, borba za moć je ogoljena do koske, koriste se najprljavija sredstva, a politička ravan je potpuno lišena dostojanstva i uljudnosti.
Zatvorena su tri poglavlja, što je pozitivno, ali svi dobro znamo da u Crnoj Gori ne cvjetaju ruže ni u jednoj od tri oblasti u kojima smo „položili ispit“. Crna Gora nije država u kojoj je zavidno stanje kada je u pitanju intelektualna svojina, još manje kada su u pitanju digitalizacija i mediji, a tek je izuzetno loše kada je u pitanju industrija, koju jednostavno nemamo.
Koliko je po Vama zaista vidljiva partitokratija i partijski pritisci na koju skreću pažnju rijetki kritičari vlasti i kakav je ambijent za javni dijalog?
- Partitokratija i nepotizam vladajućih partija ne jenjavaju i to bez ikakvog ustručavanja. Institucije su apsolutno politizovane i niko nema iluziju da će postupati po zakonu - a ne po diktatu političkih partija. To znači da nema pravne sigurnosti i da su ljudska prava svakoga ko nema vezu ili politička leđa neizvjesna.
Učesnici u političkom životu su neslobodni i zastrašeni od dežurnih siledžija i portala koji ne poštuju medijske standarde. Gotovo cijela politička scena je otišla u desno, neki svjesno, neki po inerciji, mnogi usljed svoje nesposobnosti da se odupru partnerima. Teokratizacija i klerikalizacija su nastavljeni, sa jednom vjerskom zajednicom koja upravlja državnim organima i diktira odluke širom uprave, upravlja državnim i lokalnim budžetima i prostornim planom.
Kako gledate na činjenicu da se iz dana u dan intenzivira akcija revizije istorije i rehabilitacije četničkog pokreta, koji je, da se podsjetimo, bio u saradnji sa fašistima i koji je sprovodio akcije zločinačkog etničkog čišenja tokom II svetskog rata? Da li su uzdrmani odnosi sa susjedima i da li je bilo nekog pozitivnog poteza vlasti ove godine u toj oblasti?
- Rehabilitizacija četništva je nastavljena tokom ove godine, sa anemičnim reakcijama koje više liče na podsmijavanje žrtvama četnika nego na ozbiljan protest. Negiranje genocida i ratnih zločina, što je krivično djelo, se iznosi kao politički stav, usljed pasivnosti tužilaštva da radi svoj posao i procesuira počinioce.
Pogoršani su odnosi sa skoro svim susjedima aktivnim provociranjem i neodgovornošću vlasti. Tri lidera vladajuće većine su postali persone non grate u članici Evropske unije. Lansiran je Barometar 26 koji sami kreatori krše svakodnevno.
Međutim, uprkos nezapamćenoj kampanji mržnje, predstavnik države je na sjednici Ujedinjenih nacija glasao za Rezoluciju Generalne skupštine UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici i građansku Crnu Goru učinio ponosnom, barem na jedan dan.
Šta znači statistika iz 2024. godine koja ukazuje na povećan broj femicida, vršnjačkog nasilja, a otkriveni su i nastavnici pedofili koji su bez ograda pušteni da se “bave” djecom? Da li se napredovalo u ljudskim pravima ove godine?
- Nasilje je eskaliralo u svim sferama društva, a posebno nad ženama i djecom, sa svakodnevnim primjerima jezivih slučajeva, čak tri femicida ove godine i erupcijom vršnjačkog nasilja, uključujući ranjavanje djeteta nožem. Sve to je praćeno široko rasprostranjenim govorom mržnje, mizoginijom, nacionalističkom retorikom. Razotkrivena je lavina slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika i učenica i institucionalnog zataškavanja.
Takozvane „građanske“ partije su podlegle pritisku svojih desničarskih koalicionih partera i nisu stavile prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja na dnevni red Vlade.
Po Vama, šta je vlast još uspjela da unazadi ove godine? U kakvoj je stanju javna uprava?
- Diplomatska mreža je i dalje nepopunjena. Rad Savjeta za odbranu i bezbjednost je ponovo u blokadi. Ustavni sud je u istoj godini odblokiran pa ponovo blokiran, sa namjerom da bude politički preuzet.
Izabrana je predsjednica Vrhovnog suda, od koje se mnogo očekuje i koja ima veliku odgovornost da vrati povjerenje u vladavinu prava. Bez povjerenja u institucije nastaviće se razaranje društvenog tkiva.
Upravni sud nastavio da obara Vladina nezakonita postavljenja i razrješenja, budući da se Vlada i ministarstva ne obaziru na propisane procedure kad god im ne odgovara.
Reforma javne uprave, koja je godinama bila mrtvo slovo na papiru, sada galopirajućim korakom nazaduje, uključujući najave totalnog derogiranja službeničkog sistema. Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama nije usvojen četiri i po godine nakon političkih promjena. Nisu usvojeni Zakon o Vladi i Zakon o Skupštini.
Optimizacija javne uprave se pretvorila u parodiju, sa hiljadama i hiljadama novih partijskih vojnika udomljenih na teret budžeta, tačnije na račun javnog duga koji je dostigao nezamislive visine.
Vladajuća većina je faktički onemogućila pravo manjinske inicijative opozicije na kontrolna saslušanja i „kidnapovala“ pravo na iniciranje parlamentarne istrage i preuzela ga za sebe.
U ovoj godini je dramatično unazađen Zakon o unutrašnjim poslovima i stvorene pretpostavke za masovno zapošljavanje po političkoj osnovi, dok se generacije akademaca ne primaju u službu.
Ideja vladajuće partije o usvajanju Zakona o agentima stranog uticaja čiji je cilj gušenje civilnog društva trenutno nema potrebnu većinu za usvajanje.
Gdje je po vama danas Crna Gora u reformama?
- Izvještaj Evropske komisije je za 0.03 bio bolji od izvještaja u doba stare vlasti. Dvanaest IBAR zakona je usvojeno bez javne rasprave, kao i Reformska agenda. Ocjena Freedom House-a je i u 2024. da je Crna Gora i dalje hibridni režim. GRECO je dao izrazio kritički izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih preporuka.
Savjet za vladavinu prava nije održao ni jednu sjednicu. Javna rasprava o nacrtima Akcionih planova za poglavlja 23 i 24 nije sprovedena šest mjeseci nakon dobijanja IBAR-a. Nacrti treba da budu poslati Evropskoj komisiji prije praznika, što znači da za sprovođenje ostaje manje od dvije godine.
Šta možemo ocijeniti kao dobru stvar koja se desila i šta su prioriteti za narednu?
- Ono što je bilo dobro u 2024. godini je da su razlike između DF, Demokrata i PES-a izblijedjele do te mjere da su i najnaivnijima sve zablude raspršene. Nema razlika ni u pristupu zapošljavanju, napredovanju, zloupotrebama, netransparentnosti, neodgovornosti, samovolji, bahaćenju, načinu javne komunikacije, odnosu prema ideološkim pitanjima. Najjači akter je obojio cijeli „paket“, nametnuo ritam i dinamiku, ostali su se prepustili udobnosti svojih funkcija.
U najglomaznijoj Vladi svih vremena, koja odlučuje na WhatsApp sjednicama bez ikakve stručne rasprave, svi su namireni, dovoljno da zažmure na sve.
Počinje trka sa vremenom oko daljeg zatvaranja poglavlja. Nominovana poglavlja za prvu polovinu godine su poglavlje 5 „Javne nabavke“ i poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“, a iz ove godine prenosimo dalje poglavlje 31 „Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika“.

Bajramspahić: Borba za moć je ogoljena do koske

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je da je vladajuća većina stvorila ustavnu krizu čije posljedice mogu biti ozbiljnije nego ikada ranije, ali i da je blokadom rada Ustavnog suda vlasti potpuno otvoren put da nastavi sa pravnim nasiljem.
Ona je ocijenila i da je blokadom rada Ustavnog suda nezaštićena ustavnost i zakonitost, odnosno ustavno-pravni poredak i ljudska prava i slobode zajemčene Ustavom.
- Otvorena je ustavna kriza čiji posljedice mogu biti ozbiljnije nego bilo kada ranije. Pobornici ustavnog puča nisu ponudili ni jedan racionalan argument kojim bi dokazali na osnovu čega je bolje da nemamo nikakav Ustavni sud nego “penzionerski”. Upravo je suprotno, i polarizovan i netransparentan, kakav jeste bio i ostao, Ustavni sud je neophodan u demokratskom društvu. Blokadom rada Ustavnog suda nezaštićena je ustavnost i zakonitost, odnosno ustavno-pravni poredak i ljudska prava i slobode zajemčene Ustavom - kazala je ona.
Prema njenim riječima, ovim postupkom je praktično suspendovano ključno ograničenje vlasti i to u trenutku kada je vlast javno objavila svoje namjere o sprovođenju brojnih neustavnih odluka kojima se podriva državnost Crne Gore.
- Blokadom Ustavnog suda suspendovano je održavanje izbora i to baš u opštinama u kojima vladajuća većina ima klimave rezultate, a slobodni izbori su osnovni atribut demokratije. Ustavni sud ima neriješenih preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti i posljedica blokade će imati direktan negativan efekat na živote građana i građanki - naglasila je Bajramspahić.
Ocijenila je i da je postao manir vlasti da samo dan nakon svake dobre vijesti iz Brisela za Crnu Goru, bace bombu na evropski put, društvenu koheziju i silom nametnu odluke oko kojih postoji spor i kojima se nanosi šteta.
- Crnogorski Ustavni sud je osnovan prije 60 godina. Bio je i ostao neefikasan, visoko politizovan, sastavljen od partijskih vojnika, slijepo odanih partijama koje su ih preporučila i glasale, a ne svojoj struci i profesionalnim standardima. Međutim, bez ikakvog, vlasti je potpuno otvoren put da nastavi sa pravnim nasiljem - istakla je.
Primjetila je i da je Deblokiranje Ustavnog suda bilo uslov za dobijanje IBAR-a “pa se može konstatovali da je država nazadovala i vratila se u pređašnje stanje”.
- Ovo nije jedino mjerilo u oblasti vladavine prava u kojem se nazaduje. Pitanje je da li će vlast žuriti sa deblokiranjem Ustavnog suda, ali je izvjesno da nemaju namjeru da depolitizuju i profesionalizuju Ustavni sud te da će napraviti instituciju koja će služiti ideološkim ciljevima protivnim evropskim aspiracijama - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Vladajuća većina stvorila ustavnu krizu, blokadom rada Ustavnog suda otvoren put za pravno nasilje

Građanska aktivistkinja i bivša članica radne grupe za poglavlje 23 Dina Bajramspahić, govoreći za Drugačiju radio vezu, kazala je da vidi puno prepreka na evroatlanskom putu Crne Gore, da ima objektivnih razloga za pesimizam i sumnju, ali da je obaveza svih aktera da učine sve da do pridruživanja Crne Gore porodici evropskih naroda dođe.
Ona je ocijenila i da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima, te da formulacija iz Izvještaja EK za Crnu Goru za 2024. godinu da zemlja ima krhkne institucije nije nešto što se u očima EU smatra perspektivnom budućnom članicom.
Takođe, Bajrmaspahić je kazala da je partijsko zapošljavanje ogroman problem cijelog društva, čije ćemo posljedice svi osjetiti, kao i da se u zadnje četiri godine desio ozbiljan talas repatrijarhalizacije, te da su naši problemi samo naši i da ih niko neće riješiti umjesto ljudi koji su sudbine vezali za Crnu Goru.
Ona je, komentarišući Izvještaj EK kazala da dobijena srednja ocjena 3.21 predstavlja značajan napredak u odnosu na prošlu godinu kada je bila 3.12, ali da nije riječ o ogromnom iskoraku u odnosu na 2016. ili 2020. godinu kada je prosječna ocjena bila 3.18.
- Napredak nije dramatično veliki, 22 poglavlja od 33 i dalje su na ocjeni 3, što negdje govori o stagniranju, zavisno od poglavlja, a ukupna ocjena je povećana iz razloga što smo popravili ocjenu u 6 poglavlja, što je takođe očekivano, prije svega zbog poglavlja 23 i 24, jer još uvijek kapitalizujemo napredak koji se vezuje za IBAR. Popravljene su ocjene i u onim poglavljima koji su kandidati za zatvaranje u decembru. U tom smislu, nije bilo nikakvih novina ni dramatičnih iskoraka pa ni nekih ocjena koje predstavljaju neke spektakularne pomake, ali izvještaj jeste bolji i to treba podržati i nastaviti u tom pravcu - kazala je Bajramspahić.
Upozorila je da se radi o Izvještaju koji je zaključio nalaze sa junom ove godine, što se poklapa sa dobijanjem IBAR-om, a što znači da brojna dešavanja nakon juna nijesu postala dio ovog izvještaja.
- Veoma je važno da se ne primi kao zabluda to da dešavanja neće biti ocjenjena i pomno praćena - kazala je ona.
Bajramspahić je pojasnila navode iz Izvještaja da je od svog formiranja u oktobru 2023. Vlada radila u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manje polarizacija u odnosu na prethodne godine, riječima da se to odnosi na period kada u fokusu nijesu bile identitetska pitanja već je fokus bio usmjeren na dobijanje IBAR-a.
- Ako posmatrate izvještajni period može se reći da je bilo nekoliko mjeseci kada se produktivno radilo i da je sve bilo usmjereno na dobijanje IBAR-a i kada su oba pola koja se pominju u izvještaju bila okrenuta ka ispunjavanju zahtjeva. Ta godina, kada se uporedi sa godinom kada je Vladu vodio Zdravko Krivokapić ili ona kada je vodio Dritan Abazović, bio je neki pozitivni pomak, bio je neki fokus ka reformama i evropskom putu, barem određeno vrijeme. Međutim, promjena se desila odmah nakon juna i vjerujem da će to biti predmet budućih analiza - istakla je Bajramspahić.
Prema njenom mišljenju, formulacija „zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade“ je jako oštra, jer je riječ o diplomatskom jeziku.
- Jezik kojim govori Izvještaj o državi je diplomatski a u diplomatskom jeziku to je dosta oštra formulacija i dosta zabrinjavajuća. Jer, ukoliko bi se to nastavilo, baš sa takvim riječima, onda ne bi imali mnogo nade da ćemo imati napredak o kojem govorimo i da ćemo tako dinamično zatvarati poglavlja. Zemlja koja ima krhke institucije nije nešto što se u očima EU smatra perspektivnom budućnom članicom - kazala je ona.
Pojasnila je i da izborne reforme moraju biti prioritet svih prioriteta, uz ocjenu da se Klaster 1 ne može zatvoriti bez sveobuhvatne izborne reforme.
- Kada se kaže da su izbori relativno regularni, vjerujem da se misli da sve strane prihvataju rezultate, da zloupotrebe na dan izbora nijesu bile tako dramatičnih dimenzija ali svi problemi koje znamo i koji su tu notirani - ostaju i oni su veoma zabrinjavajući i urgentni za rješavanje i nešto oko čega se neće lako postići konsenzus. I možda iznad svega, izazov za političku strukturu svih orijentacija da dođu do rješenja koja bi bila zadovoljavajuća za sve strane. Od toga zavisi ukupan napredak u pregovorima - poručila je Bajramspahić.
Ona je istakla važnost rješavanja problema partijskog zapošljavanja, naglašavajući da se posljedice takvog postupanja održavaju na stanje u svim oblastima u kojima se dešavaju ta zapošljavanja.
- Nećemo imati pomaka jer ljudi koji se dovode nemaju kapacitet, htjeli ne htjeli, da urade to što je u ovom trenutku kritično potrebno. I sve političke partije funkcionišu po tom principu kada imaju priliku i to je veoma loše. Posebno pitanje je koliko sve to košta i do kada će se nastaviti taj pristup da se javna uprava tretira kao socijana služba za zbrinjavanje osoba koje nemaju zaposlenje. A posljedice njihovih nesposobnosti živimo svi. I dok se ne kreira kritična masa u društvu koja će da bude jasna i glasna oko toga da je to neprihvatljivo, bez obzira na to o kojoj se partiji radi, neće biti pomaka - kazala je Bajramspahić.
Ona je kazala da se Izvještaj ne bavi namjerama i ciljevima DF-a, ali i da parlament još nije uništen u mjeri da jedan činilac može sve sam da učini.
- O svim pitanjima se, u skladu za zakonom i Ustavom, izjašnjava i dalje svih 81 poslanik. Veći teret stavljam na ostale, da koristeći svoja ustavna prava, kroz parlament artikulušu ukupne interese društva. Ostajem pri stavu da je na najgorem nivou i zakonodavna i kontrolna uloga parlamenta - istakla je ona.
Prema njenim riječima, predsjednik Skupštine Andrija Mandić svjesno i namjerno provocira i izaziva ostale koristeći zapaljivu retoriku.
- Mislim da je do toga došlo usljed obeshrabrenosti rezultatima popisa i očekivanjima da će ti rezultati biti mnogi bliži njihovim projekcijama. Kada su vidjeli da se to nije desilo, počeli su da prijete pravnim nasiljem, a vidjećemo dokle će sve to ići usljed nemogućnosti da realizacija nekih planova ide kako su oni željeli. Pokazalo se da je Crna Gora žilava i otporna na kampanje dezinformacijama koje smo trpjeli tokom popisa - ocijenila je ona.
Govoreći o namjeri uvođenja dvojnog državljanstva, Bajramsaphić je kazala da je riječ o veoma zabrinjavajućim stvarima te da se to ne radi zbog ljudi koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo.
- Vrlo je jasno da se radi o političkoj instrumentalizaciji tih ljudi. Nezamislivo mi je da bilo ko ne razumije da bi takva situacija dovela do toga da bi svi mi koji ovdje živimo bili svedeni na statističku grešku, i da bi ljudi koji ne žive ovdje donosili političke odluke za sve nas. Svi bi trpjeli štetu osim onih ljudi koji podržavaju DF. Nije realno da će se formirati kritična masa koja bi ovaj predlog podržala - poručila je Bajramspahić.
Upitana da prokomentariše izjave predsjednice Ursule fon der Lajen, date tokom posjete regionu, Bajramspahić je kazala da je velika šteta što su došle takve ocjene, jer ne govore dobro o kredibilitetu EU.
- Nije dobro da se tako olako razbacuju riječi, ali EU ima pravo da ima ima svoje interese. Gospođa fon der Lajen radi za EU i ako neko od država kandidatkinja radi nešto što odgovara EU, to je između njih. Njene izjave su bile obrnuto proporcionalne stvarnom stanju stvari, najviše pohvala su dobili autoritarni lideri Srbije i Albanije. Te pohvale me plaše - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić o Izvještaju EK: Bez spektakularnih pomaka

Komentarišući izlazak predstavnika Bošnjačke stranke i albanskih partija sa sjednice Vlade na kojoj je data saglasnost za podizanje spomen obilježja mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali ne i iz same izvršne vlasti, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je ocijenila da se desilo “upravo ono što je bilo očigledno na dan rekonstrukcije 44. Vlade”.
Ona je za Antenu M kazala da manjinske nacionalne partije i pojedinci iz manjinskih naroda u kvazi-građanskim vladajućim partijama nemaju uticaj na dešavanja, te da nijesu korektivni faktor.
- Bošnjačka stranka nije u stanju da zaustavi ni jednu odluku vladajuće desničarske koalicije. Tako će ostati do kraja mandata ove Vlade, a ministri iz manje brojnih naroda su ornament u vlasti. Njihovo mišljenje ne zanima njihove koalicione partnere - istakla je Bajramspahić.
Naglasila je da je teško da će konstituenti nove vlasti poštovati partnere iz partija koje zastupaju manje brojne narode, kada ih vide kao “lažne ljude, lažne vjere”.
- Vladajuća većina baštini te koncepte. To se potvrdilo juče spomenikom koji će nas zauvijek na to podsjećati. Bošnjačka stranka i ostali su saučesnici u tome i svemu što dolazi jer su dali podršku nacionalističkoj politici - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: BS i ostale partije manje brojnih naroda su saučesnici u svemu što dolazi

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić u razgovoru za Antenu M kaže da je tempo približavanja Crne Gore ka EU nakon dobijanja IBAR-a usporen zbog, kako navodi, prevelikog angažovanja ministara na lokalnim izborima.
Bajramspahić ukazuje da se to najbolje vidi po tome šta je na dnevnom redu sjednice Vlade jer, dodaje, više nemamo intenzivnu zakonodavnu inicijativu.
- Prilika postoji, mapa puta koja je sačinjena i plan za stvaranje pogleda koji je vrlo širok i veoma veliki broj problema može da iskrsne na tom putu, to ne znači nikakvu izvjesnost, već neku dinamiku i zamisao kako bi u idealnim uslovima stvari mogle da funkcionišu. Ne samo da nisam sigurna da se držimo tog plana, već nažalost se ne ulažu dovoljni napori da ne iskočimo iz šina i da ne dođemo u naše standardne konflikte zbog kojih institucije neće imati dovoljno fokusa u onome što su naše evropske obaveze - smatra Bajramspahić.
Bajramspahić navodi da ukoliko bi Vlada ispunjavala sve obaveze postoji mogućnost da do kraja decembra zatvori još četiri poglavlja ali pod uslovom, kako napominje, da se ne prave uporedo problemi u oblasti vladavine prava.
Smatra da su poruke, da će Crna Gora postati članica EU do 2028, jedino realne u domenu teorije.
- Da bismo to uspjeli, potrebno je da u kontinuitet uvjeravamo svih 27 članica, da dajemo sve od sebe, da ispunimo sve direktive, da sprovedemo novo zakonodavstvo, da sprovedemo sve moguće reforme u svim pogledima i da ne proizvodimo nove probleme zbog kojih bi taj put bio zaustavljen. A to je vrlo, vrlo teško jer u Vladi ali i u društvu, iako se svi deklarativno zalažu za evropski put, imamo oni koji ne prihvataju reforme, već kad god imaju priliku sprovode aktivnosti koje su suprotne reformskim ciljevima i principima vladavine prava i jednog demokratskog društva - smatra Bajramspahić.
Na pitanje da li je IBAR bio poklon Crnoj Gori od Evropske unije, Bajramspahić odgovara: "Kada pažljivo pogledate obaveze koje smo imali, odnosno onih 83 mjerila, od kojih jedna trećina nije bila ispunjena u trenutku kada je ova aktualna vlada preuzela odgovornost za ispunjenje obaveza iz poglavlja 23-24 i kada uporedite ono što je realizovano i ono što nije realizovano, vidite da značajan broj mjerila nije ispunjen. Nema dileme da je dobijanje IBAR-a bio određeni izraz dobre volje od strane EU".
Davanjem IBAR-a, smatra Bajramspahić, Brisel je ohrabrio Crnu Goru da se vrati evropskom putu poslije dužeg zastoja. 
- Pitanje je da li smo tu poruku Brisela razumjeli - zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Usporen tempo približavanja Crne Gore EU nakon IBAR-a

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao je mogućnost da Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, imenuje novog mandatara Vlade.
- Ako bi bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska imenovao mandatara Vlade, to imenovanje bilo bi nezakonito i nelegalno. Odveo bi tako Milorad Dodik i Vladu RS u ilegalu i potpuno obezglavio manji bh. entitet. Uradiće to, nemam dilemu - poručio je Konaković.
Dodao je da je Dodika više puta ranije upozoravao na posljedice njegove politike.
- Više puta sam ga upozoravao zadnjih godina da u crnu rupu u koju strmoglavo juri vodi i sve one koji ga slijede, da tamo vodi i svoj narod i entitet na čijem je čelu. Izolacija, sankcije, ilegala i neizvjesnost. To je na kraju ponudio svom narodu - kazao je.
Konaković je naglasio da je Dodik oštetio entitet kojim je upravljao.
- Narodu i entitetu čiji je budžet poharao i čija je javna dobra i javna preduzeća rasprodao. Budžet koji je poharao punio se ekonomijom koja je preko 90% vezana za EU i evropsko tržište. Nije mu se gadio takav novac dok je u isto vrijeme pljuvao po EU i kočio evropski put - istakao je šef diplomatije BiH.
U zaključku je poručio da Dodik pokazuje pravo lice i prema svojim saradnicima.
- I na kraju pokaže pravo lice prema saradnicima koji su mu bili lojalni i koje je tjerao na nezakonito i neustavno djelovanje. Ponizi Viškovića. To je taj, da prostiš, pravi Milorad Dodik - zaključio je Konaković.

Konaković: Više puta sam upozoravao Dodika da juri u crnu rupu, to je na kraju ponudio svom narodu

Crnogorski šahista Predrag Nikač upisao je pobjedu na otvaranju Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
On je u prvom kolu, bijelim figurama, pobijedio Francuza Olivijea Devila.
Igrana je Pirceva odbrana, u kojoj je Nikač sjajno vođenim napadom i brojnim taktičkim udarima primorao protivnika na predaju.
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju boriće se u konkurenciji 65 šahista.
Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola.

Šah: Nikač slavio na startu SP

Ovo je specijalno veče. Tim riječima obratio se direktor Sarajevo film festivala Jovan Marjanović publici koja je do poslednjeg mjesta ispunila Ljetnje kino Coca-Cola da bi vidjela velikog italijanskog sineastu Paola Sorentina kako prima počasno priznanje, ali i njegovo remek-djelo "Veliku ljepotu".
– U poslednje dvije decenije poklonio nam je izuzetne filmove, koji bilježe životne protivrečnosti, ljepotu i dekadenciju, lomljivost, ironiju i emocije, s besprekornim stilom i glasom koji je i ličan i univerzalan. A film „Velika ljepota“, jedan od Sorentinovih najvećih radova, definisao je kinematografski portret vremena, osvojio Oskara, Baftu, Zlatnog globusa – podsetio je Marjanović, dodavši da imaju veliku čast da mu uruče Počasno srce Sarajeva, kao i da reditelja uskoro očekuje premijera novog filma na Venecijanskom festivalu.
I nakon inserata iz Sorentinovih filmova, poput „Božje ruke“, „Partenope“, „Il Diva“, „One Man up“, „Velike ljepote“, „MladostI“ italijanski sineasta izašao je na scenu pozdravljen velikim aplauzom. Zahvalio se na nagradi, rekavši da je počašćen, ali je odmah dodao: – Iako je ovo nagrada za cjelokupnu karijeru, nadam se da ću doći ovde za 20 godina da dobijem još neko priznanje. Ali, prije toga svakako ću doći uskoro da otvorim dobar italijanski restoran u Sarajevu. Vraćam se brzo. Tako da – vidimo se uskoro! Zaista, ovo je prava čast, značajna nagrada, a i sam festival je bitan za Evropu!&nbsp;

Sorentinu uručeno Počasno srce Sarajeva

Studenti i građani Novog Pazara blokirali su večeras magistralni put ka Crnoj Gori, u znak podrške i solidarnosti sa prebijenim i uhapšenim građanima tokom protesta u drugim gradovima.
Oni su tu odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i studentu Ernadu Bakanu, koji je pregažen na pješačkom prelazu u Beogradu, navode agencije.
Koliko će trajati blokada nije najavljeno, ali su nakon odavanja pošte ćutanjem neki učesnici skupa donijeli stolice i posjedali na kolovoz, navodi Danas.

Iz Novog Pazara se ne može ka Crnoj Gori: Građani blokirali magistralu

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Prizemljite sve avione i helikoptere. Neka “sve izgori ako treba”, jer, vrhuška partije crvenih kravata, samo bez kravata, u košuljama, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova, obilaze one koji nam živote spašavaju danima.
Kad stižu oni (Demokrate), ne da pomognu već da se slikaju i snime, kadar mora biti odličan, svjetlo perfektno, zvuk, sve…
<h2>Reklama u pepelu</h2>
Malo šta je izazvalo toliki javni prezir kao trenutak kada su čelnici Demokrata, sedmicu nakon početka herojske borbe vatrogasaca i onih koji iz regiona i Evrope pomažu da se obuzda vatrena stihija, odlučili da se pojave — da poziraju. Da se slikaju sa ljudima koji gore iz vazduha gase vatru.
Je li dvojac Demokrata stigao da pomogne? NE!
Stigli da preuzmu odgovornost? NE!
Stigli su da snime kadar.
Samoprozvani zamjenik premijera (izmislio funkciju, jer je potpredsjednik Vlade) i rukovodilac bezbjednosnih službi Aleksa Bečić i ministar Šaranović došli su da — snime spot. Dramatičan ton, muzika, košulje, pogledi koji vrijede za Oskara. Kao da su u Netflix seriji, a ne u državi koja gori.
Heroji? Ne. Reklamni pano. Sponzorisana tuga, plaćena vašim novcem.
<h2>JAVNOST NE PRAŠTA</h2>
Javnost ne prašta. Komentari ispod objava Demokrata govore više nego bilo koji izvještaj:
• “Opasno je kad se Šaranović pojavi na otvorenom, sjaj sa cvikera može lagano izazvat požar.”
• “Obiđite Kuče i Pipere, jedva vas čekaju.”
• “Je li ispala dobra fotka, zaboga?”
Glavni PR štab, glavni strateg Boris Bogdanović, misteriozno nepoznate lokacije, vjerovatno je već čekao montažu. Da sve to lijepo upakuje. Da još jednom narod gleda – predstavu.

Tag: dina-bajramspahic