<article>Nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku na Džada film festu nije samo pitanje albanske zajednice, već i pitanje Crne Gore, kazao je vicepremijer i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj.- Albanci možda i ne treba da budu prvi koji reaguju, jer je logično i pravedno da ostali stanu u odbranu elementarnih vrijednosti i zaštite Ustava, ili možda je poruka da Ustav ne važi za sve - konstatuje on.Najodgovorniji, dodaje Đeljošaj, treba da reaguju i obezbijede prikazivanje filma.- A to su predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje. A kada institucije ćute, to ćutanje se u našem društvu dobro razumije i zna se kako se čita - ističe Đeljošaj.Prema njegovim riječima, ne smijemo dozvoliti da nasilje i mržnja diktiraju javni život.- Crna Gora mora dokazati da je država svih građana, a ne talac primitivizma i ćutanja, ako se projekcija ne ostvari kako je planirano, onda je poruka da su huligani jači od države. Ko ćuti pred mržnjom, postaje njen saučesnik - zaključio je Đeljošaj.</article>

Nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku na Džada film festu nije samo pitanje albanske zajednice, već i pitanje Crne Gore, kazao je vicepremijer i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj.
- Albanci možda i ne treba da budu prvi koji reaguju, jer je logično i pravedno da ostali stanu u odbranu elementarnih vrijednosti i zaštite Ustava, ili možda je poruka da Ustav ne važi za sve - konstatuje on.
Najodgovorniji, dodaje Đeljošaj, treba da reaguju i obezbijede prikazivanje filma.
- A to su predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje. A kada institucije ćute, to ćutanje se u našem društvu dobro razumije i zna se kako se čita - ističe Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, ne smijemo dozvoliti da nasilje i mržnja diktiraju javni život.
- Crna Gora mora dokazati da je država svih građana, a ne talac primitivizma i ćutanja, ako se projekcija ne ostvari kako je planirano, onda je poruka da su huligani jači od države. Ko ćuti pred mržnjom, postaje njen saučesnik - zaključio je Đeljošaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nik Đeljošaj

Milojko Spajić

Jakov Milatović

Andrija Mandić

Politika

Đeljošaj: Milatović, Spajić i Mandić ćute o prekidu projekcije filma na albanskom jeziku, a zna se kako se to čita

Ustavni sud Kosova donio je privremenu mjeru kojom se poslanicima zabranjuju bilo kakve aktivnosti ili pokretanje procedure za formiranje nove Vlade Kosova.
Ova mjera je na snazi od 5. do 30. septembra, a Ustavni sud ju je donio na osnovu službene dužnosti (ex officio) i na osnovu zahtjeva poslanika Srpske liste.
Ustavni sud je saopštio da je prihvatio zahtjev za privremenu mjeru jer ona "služi da se izbjegne rizik ili nenadoknadiva šteta", te da je u "javnom interesu".
Radio Slobodna Evropa obratio se Vladi Kosova na dužnosti za komentar i čeka odgovor.
Predsjednik Skupštine Dimalj Baša napisao je na Fejsbuk nalogu da je dobio odluku Ustavnog suda, ali nije iznosio dalje mišljenje, niti ju je kometarisao.
Devet poslanika ispred Srpske liste i jedan poslanik iz redova goranske zajednice Adem Hodža obratili su se Ustavnom sudu 30. avgusta u vezi sa izborom potpredsjednika Skupštine Kosova iz redova srpske zajednice.
Sud je naglasio da je bilo "neophodno je da se zabrane sve dalje radnje ka izboru Vlade i nastavku rada Skupštine", te da je donijeta odluka o privremenoj mjeri kako se ne bi ugrozio pravni i demokratski poredak.
Poznavalac pravnih i ustavnih pitanja Vulnet Bugaćku iz Kosovskog demokratskog instituta ocjenjuje da je ova odluka Ustavnog suda ispravna, te da se radi o proceduralnoj mjeri čiji je cilj sprečavanje pravnih posljedica ili štete koja bi mogle biti izazvana radnjama poslanika Skupštine Kosova ili predsjednice Vjose Osmani.
- Posljednjih dana dosta se govorilo i spekulisalo da bi upravo (predsjednica Osmani) mogla da odredi mandatara za formiranje Vlade, na zahtjev pobjedničke partije izbora (Pokreta Samoopredjeljenje) - ukazao je Bugaćku u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
On navodi i da bi tokom trajanja privremene mjere od 5. do 30. septembra Ustavni sud trebalo razjasniti pitanje konstituisanja Skupštine, ali podvlači da ta mjera ne nagovještava konačnu presudu suda.
Srpska lista, najveća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, obratila se Ustavnom sudu nakon što je novoizabrani predsjednik Skupštine Dimalj Baša odvojeno stavio na glasanje kandidate za potpredsjednike Skupštine iz nevećinskih zajednica i srpske zajednice.
Za potpredsjednicu Skupštine iz redova nesrpskih zajednica izabrana je Emilija Redžepi, ali je došlo do blokade tokom izbora potpredsjednika iz redova srpske zajednice.
Srpska lista, koja u Skupštini ima 9 od 10 poslaničkih mjesta rezervisanih za srpsku zajednicu, predložila je Slavka Simića za potpredsjednika, ali on nije dobio 61 glas ni nakon tri kruga glasanja.
Pošto Srpska lista nije pristala da predloži drugog kandidata, Baša je odlučio da se ime izvlači žrijebom, u skladu sa Poslovnikom Skupštine, kako bi predložio drugog predstavnika srpske zajednice.
Pored svih poslanika Srpske liste, za ovu funkciju bio je predložen i Nenad Rašić iz stranke Za slobodu, pravdu i opstanak, koji je trenutno ministar u Vladi na dužnosti na čelu sa Aljbinom Kurtijem.
Međutim, niko od njih nije dobio potrebne glasove, te je Baša zaključio konstitutivnu sjednicu i proglasio da je Skupština konstituisana.
Pokret Samoopredjeljenje sada insistira na stavu da je Skupština konstituisana, što druge parlamentarne partije osporavaju.
Lider Demokratskog saveza Kosova Ljumir Abdidžiku kritikovao je Samoopredjeljenje uz optužbe da blokiraju državu zbog "jedne nebitne partijske pozicije" u Skupštini Kosova.
On je na Fejsbuku napisao da će Kosovo "izgubiti još 30 dana" nakon najnovije odluke Ustavnog suda.
Inače, konstitutivna sjednica za novi saziv Skupštine Kosova počela je 15. aprila nakon februarskih parlamentarnih izbora.
Uslijedila je višemjesečna blokada zbog nesuglasica među albanskim političkim strankama u vezi sa izborom predskednika Skupštine.
Nijedna stranka nije osvojila dovoljno glasova da samostalno formira institucije, a nije postignut ni politički dogovor.

Ustavni sud Kosova izrekao privremenu mjeru kojom se zabranjuje svaka akcija u vezi sa formiranjem Vlade

Veliki protest "Srbijo, da li se čujemo?" održava se večeras u Novom Sadu, a skupovi podrške zakazani su u više gradova Srbije. Okupljanje u Novom Sadu počelo je u 19 sati na raskrsnici Stražilovske ulice i Bulevara cara Lazara, u kampusu Univerziteta u Novom Sadu raspoređene su jake policijske snage i punktovi za prvu pomoć. Više hiljada ljudi stiglo je u protestnu zonu, dok su velike kolone krenule iz drugih delova grada, prenosi portal Danas.
Povod protesta, na koji su pozvali studenti u blokadi, je, kako navode, narušavanje autonomije Univerziteta i prisustvo policije u zgradama Filozofskog fakulteta i Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzarkobns%2Fstatus%2F1964020006678573275%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964020006678573275%7Ctwgr%5Eb5023ff96f3f4ce0ed9e21ff262506ef1a560ae4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon što je 16-minutnom tišinom održana pošta stradalima u padu nadstrešnice, jedna studentkinja je rekla da se večeras u Novom Sadu brane sloboda govora i autonomija Univerziteta.
- Na mjestu gdje bi trebalo da cvjeta misao, umjetnost i kritički duh - postavljen je kordon Žandarmerije - rekla je ona, na šta su građani povikali "ua" i pogrdne riječi za policiju.
Ona je rekla da Univerzitet pripada studentima i protestima, a ne policiji i najavila himnu Gaudeamus igitur.
Profesorka Filzofskog fakulteta Nevena Jevtić podsjetila je da su studenti premerili svojim stopalima čitavu Srbiju, čuli se do Evrope, pomirili suprotnosti i probudili nadu na jedinstvo.
- Tukli su ih, vrijeđali, privodili, prijetili im silovanje, držali ih i drže ih u pritvoru i progonstvu - rekla je ona.
Za to vrijeme su njihovi fakulteti bili sigurna mjesta.
- Fakultet je sigurna luka, to garantuje autonomija Univerziteta. Za studente Filozfoskog i DIF-a on to više nije. U holu našef fakulteta nema više studenata, već pripadnici IJP igraju stoni tenis ili dremaju. Dekan Filzofskog Milivoj Alanović drži fakultet pod policijskom okupacijom, jer kaže da se ne osjeća bezbjedno. Dok naše studente juri i pendreči policija pod punom opremom - on se ne osjeća bezbjedno - rekla je ona, na šta je masa uzvikivala glasno "ua".
Žandarmerija koja je jedno vrijeme mirno stajala u blizini DIF-a, dobila je naređenje i brzim korakom je krenula ka Filozofskom fakultetu. U pitanju je oko 20 marica i barem tri kordona, javlja repoterka N1. Žandarmerija je u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
Potom je krenula akcija policije. Kako javljaju reporterke N1, bačen je suzavac, ali i biber sprej, a čuli su se i topovski udari.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdjordjemiketic%2Fstatus%2F1964051746319106301%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1964051746319106301%7Ctwgr%5E0fd2631df814262bf9ef3eb5f9255a18f0bbadfa%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šok bombe, topovski udari, biber sprej, suzavac, sve to letjelo ka građanima, prenosi N1.
Građani su u potpunosti potisnuti, kao i oni. Mnogi od njih su se nalazili na podu, pokušavajli da saniraju posljedice, suze su mnogima u očima od hemijskih sredstva i izrevoltirani su.
Na poziv studenata i građana večeras su protesti i u Kragujevcu, Valjevu, Užicu, Prijepolju i Leskovcu. Skupovi su i u Novom Pazaru, Nišu, Prokuplju i Kraljevu.

Protest "Srbijo, da li se čujemo": Policija intervenisala ispred Filozofskog fakulteta, čuli se topovski udari i bačeni suzavac i biber sprej

Evropska komisija je danas kaznila Gugl sa 2,95 milijardi eura zbog kršenja antimonopolskih pravila sprečavanjem konkurencije na tržištu reklamne tehnologije, uprkos prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će Evropskoj uniji uvesti dodatne carine, "ako diskriminiše američke kompanije".
Američki tehnološki gigant je favorizovao sopstvene usluge na štetu konkurencije na tržištu oglašivača i onlajn izdavača, saopštila je Evropska komisija, prenosi Politiko.
- Gugl sada mora da predloži ozbiljan lijek za rješavanje svojih sukoba interesa, a ako to ne učini, nećemo oklijevati da ih sami nametnemo - rekla je izvršna potpredsjednica Evropske komisije Tereza ​​Ribera.
Dodaje da digitalna tržišta postoje da bi služila ljudima i moraju biti utemeljena na povjerenju i pravednosti.&nbsp;
- A kada to zakaže, javne institucije moraju djelovati kako bi spriječile dominantne igrače da zloupotrebljavaju svoju moć - navela je Ribera.
Komisija je prvobitno namjeravala da izrekne kaznu u ponedjeljak, ali je to zaustavio evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič zbog kontinuiranih Trampovih prijetnji novim carinama.
Gugl sada ima rok od 60 da obavijesti Komisiju kako namjerava da riješi taj sukob interesa i da otkloni zloupotrebu.&nbsp;
Današnja kazna je manja od kazne od 4,34 milijarde eura, koju je izvršna vlast EU izrekla Guglu 2018. godine zbog zloupotrebe dominacije u vezi sa Androidom, ali je veća od 2,42 milijarde, sa kojom se kompanija suočila zbog favorizovanja svoje usluge poređenja cijena iz 2017. godine.
Globalna šefica regulatornih poslova kompanije Gugl Li-En Malholand rekla je da će se kompanija žaliti na odluku Evropske komisije.
- Odluka EK nam nameće neopravdanu kaznu i zahtijeva promjene koje će nanijeti štetu hiljadama evropskih preduzeća, tako što će im otežati zaradu - rekla je Malholand.
Odluka Komisije dolazi u trenutku kada će se paralelni proces uskoro voditi pred američkim sudovima.
U aprilu je američki savezni sudija utvrdio da je Gugl nezakonito održavao monopol u oglašavanju putem pretrage, a suđenje je zakazano za 22. septembar.

Evropska komisija kaznila Gugl sa 2,95 milijardi eura zbog kršenja antimonopolskih pravila

Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici treba da se rješava dijalogom i dogovorom, bez disonantnih tonova i sa jedne i sa druge strane, kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.
- Razgovori koji su do sada vođeni oko postrojenja u Botunu nisu iskomunicirani na najbolji način. Postoji mogućnost razgovora u svakom momentu - rekla je Borovinić Bojović na A plus televiziji.
Podsjetila je da pitanje oko postrojenja postoji više od 10 godina.
- Rješenje mora biti sveobuhvatno i na korist svima. Napomenula bih da prethodna vlast nije na pravi način komunicirala sa građanima - istakla je Borovinić Bojović.
Kako je kazala, u pitanju je zdravlje ljudi, a stanovništvo se odavno nalazi u jednoj ekološkoj krizi gdje je ugroženo zdravlje građana i Podgorice i Zete.
- Velika količina otpadnih voda ide tokom Morače kroz Skadarsko jezero sve do mora, što je veliki ekološki rizik - smatra Borovinić Bojović.
Govoreći o krizi vlasti u Podgorici, a i u okviru parlamentarne većine, Borovinić Bojović je kazala da ne smije da postoji nijedno pitanje koje bi bilo pitanje krize parlamenta.
- Mi trenutno živimo pravu demokratiju, imamo više političkih struktura i veliki broj partija u vladajućoj strukturi. Moramo da se naviknemo da je to demokratija. To ne znači da treba da postoji kriza vlasti, ako nije završen dogovor oko nekog pitanja. Razgovor uvijek nađe svoj način i mjesto - ocijenila je Borovinić Bojović.
Osvrnuvši se na ranije javne nastupe predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je saopštio da SDT treba da formira predmet i istraži sve okolnosti koje indiciraju da se radi o slučaju visoke korupcije, Borovinić Bojović kaže da to ne mora da znači da se ne može razgovarati.
- Ne može se smatrati da je svezavršeno. Knežević je do sada mnogo puta pokazao veliki stepen ozbiljnosti i spremnosti - rekla je Borović Bojović.
Prema njenim riječima, reakcija mještana Botuna su u potpunosti očekivane, s obzirom da nikada na pravi način nije objašnjeno šta taj mehanizam predstavlja.
- Nije objašnjeno kako to postrojenje izgleda, koje su njegove negative i pozitivne strane. Ne sjećam se da je iko to objasnio - zaključila je Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović: Nijedno pitanje ne smije da proizvede krizu vlasti

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Najava septembarske rekonstrukcije Vlade izazvala je mali tihi rat različitih grupacija unutar vlasti. Ali i veliki pritisak na premijera Milojka Spajića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i prijete da će uzdrmati koaliciju na vlasti ukoliko Spajić se bude oslobodio usluga i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090320090_c273439aa59e34afa8c7fced46f4373716d6e9ff2b658c34ac57d81694273fbb" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić"> <figcaption>BURA UNUTAR PARLAMENTARNE VEĆINE: Mandić, Spajić, Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, ekipa Bečića i Bogdanovića pokušava da nađe saveznika unutar parlamentarne većine da se rekonstrukcija Vlade svede na minimalne, kozmetičke promjene. Izvori iz vladajuće koalicije ističu da je Spajić donekle uzdržan, strahujući da bi kadrovske promjene mogle prilično da destibilizuju odnose unutar parlamentarne većine. &nbsp; Ipak, rekonstrukcije će biti i sada se već kristališu neki kandidati za vrh policije. &nbsp; KANDIDAT PAVIĆEVIĆ I FAKULTET U MLADENOVCU Poput Vladana Pavićevića, koji je po volji ljudi iz bivšeg Demokrastkog fronta, preciznije iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090320090_3872041fd9bd91d43442394688c965fdd42a34f3130ed084943270663710638e" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević"> <figcaption>REALNOST ILI NEREALNE AMBICIJE: Vladan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U više crnogorskih medija dovodila se u pitanje validnost Pavićevićeve diplome sa fakulteta u Mladenovcu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedini fakultet u Mladenovcu bio je Fakultet za poslovno industrijski menadžment, a web stranica je posljednji put ažurirana upravo te godine linkom za aplikaciju na konkurs za upis za 2014/2015 i informacijom da je iznos školarine 1.200 eura. Na tom fakultetu je iste godine doktorsku disertaciju, za koju se kasnije saznalo da je falsifikat, odbranio i sadašnji gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. &nbsp; Na istoj adresi od tada je Poslovni i pravni fakultet Univerziteta Union Nikola Tesla za koji su vezane brojne afere, među kojima je i hapšenje 17 osoba 2021. godine zbog falsifikovanja diplom i trgovine uticajem. Diplome su prodavane za 2000 do 6000 eura a navodno je glavni distributer bio vođa kriminalne grupe Veljko Belivuk. &nbsp; &nbsp;Klijenti su bili brojni policajci, biznismeni, ali i političari. &nbsp; &nbsp;Univerzitet je aprila 2022. izgubio akreditaciju. &nbsp; &nbsp;MUKE ZA BEČIĆA I BOGDANOVIĆA &nbsp;Koliko je realna mogućnost da Pavićević dođe na neku od značajnijih funkcija u policiji, za sada nije izvjesno, ali je u Bečićevoj stranci burno i na pominjanje njegovog imena. &nbsp; Inače, od ranije postoji netrpeljivost između Demokrata i &nbsp;Pavićevića. Oktobra 2021. godine Pavićević je direktno optužio Demokratsku Crnu Goru i lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića da su upropastili aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića. To mu ekipa oko Bečića i Bogdanovića nije zaboravila. &nbsp; Ali se, ipak, nijesu suprotstavili Pavićevićevom povremeno angažmanu u Upravi policije. &nbsp; Početkom 2022. godine Pavićević je bio angažovan – uz obrazloženje, citiramo – ,,da ima određena iskustva i znanja” kao ekspert po ugovoru o djelu u Ministarstvu unutrašnjih poslova dok je ministar bio Sergej Sekulović. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Pavićević je nedavno zapošljen po ugovoru o radu u sektoru za borbu protiv kriminala za koje nije potrebno javno oglašavanje. &nbsp;Ta radna mjesta u Upravi policije u sistematizaciji su označena i proglašena tajnim i nijesu dostupna da se na njih konkuriše svim crnogorskim građanim. Ta radna mjesta se popunjavaju isključivo za jačanje kapaciteta u sprovođenju kriminalistih i prikrivenih istraga, mjera nadzora i opservacije, obavještajno-analitičkih poslova i poslova zaštite svjedoka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090320094_b0def3b122e81acd2c20a33464e39ce443e4522e0955c9aa77cea329bd918c9a" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić"> <figcaption>PONOVO AKTUELAN: Bivši čelnik Uprave policije Nikola Terzić</figcaption> </figure>  I TERZIĆ ,,NA TAPETU” &nbsp; Osim Pavićevića, još se pominju neka imena za postavljenja na čelne pozicije u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; Prije svega Nikola Terzić, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Nakon što je 11. decembra 2023. godine smijenjen sa te pozicije, zapošljen je u Odjeljenju unutrašnje kontrole. &nbsp; Informacije iz diplomatskog kora ukazuju da bivši premijer Dritan Abazović, ali i pojedini ljudi iz aktuelne Spajićeve Vlade, lobiraju kod stranaca da preporuče crnogorskim vlastima Nikolu Terzića za neku od rukovodećih funkcija u bezbjednosnosm sektoru. &nbsp; Isti izvori govore da je i aktuelni čelnik Uprave policije Nikaola Terzić potegao političke veze da ostane na sadašnjoj poziciji i da je već okrenuo leđa doskorašnjem prijatelju i savezniku an poslu, ministru Danilu Šaranoviću. &nbsp; SPAJIĆ NA POTEZU Nije u pitanju samo borba za čelnu poziciji Uprave policije, već i za neka druga rukovodeća mjesta. &nbsp; &nbsp;Kako je Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja, &nbsp;najavio da bi uskoro mogao da privremeno pauzira od aktivnosti, dio pritiska za popunu mjesta se preselio i na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića koji je neposredni pretpostavljeni šefu Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; Brojni su pritisci i za smjenu Gorana Jokića, načelnika regionalnog policisjkog scentra ,,Centar”, ali njega čvrsto podržavaju direktno Andrija Mandić i Milan Knežević pa se računa da mu je zagarantovan opstanak na sadašnjoj poziciji. &nbsp; Više izvora u bezbjednosnom sektoru je istaklo da se iza kulisa odigrava velika kadrovska igra u očekivanju da će premijer Milojko Spajić uskoro posegnuti za rezovima u izvršnoj vlasti. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, osim ambasadora uticajnih zapadnih zemalja, premijeru Spajiću se rekonstrukcija sugeriše i iz vrha Pokreta Evropa sad, od ljudi zabrinutih za pad rejtinga stranke dok Spajić tihuje. Podrška promjenama dolazi i od prijatelja koji niejsu stranački angažovani, poput Ivice Janovića čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji ima veoma dobre kontakte i sa susjedima i kolegama iz država EU. &nbsp; No, premijer Milojko Spajić za sada – mudro ćuti. Da li će, kako to ponekad radi, sve presjeći u jednom danu i javno obznaniti rekonstrukciju svog kabineta? Ili je sadašnja šutnja znak premijerovog straha da bi promjene mogle da budu lančane i da politički kovitlac uskoro dođe i do njega? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zakulisne kadrovske igre u vrhu bezbjednosnog sektora

Istraživanje M portala je pokazalo da firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, bilježi astronomski rast poslovnog prometa - od svega 18.997 eura u 2022. godini do čak 2 miliona i 860.249 eura u 2024. godini. Tokom posljednje dvije godine firma je postala vlasnik vrijednih nekretnina na Svetom Stefanu i u Nikšiću. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je 28. avgusta ove godine odluku kojom je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice izabrana firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug Šaranovićeve partijske koleginice i poslanice Demokrata, Anđele Vojinović. Potvrda o braku izvršnog direktora kompanije i poslanice Demokrata je imovinski karton Anđele Vojinović koji se nalazi u bazi Agencije za sprječavanje korupcije, a u kojem je navedeno da je Pavle izvršni direktor „Gold Security DOO“, sa platom od 1500 eura u 2024. godini. Kada bude realizovana ova javna nabavka, u kasu kompanije na čijem je čelu suprug Anđele Vojinović sliće se 120.000 eura od jednog posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903080916_e60eb1ed75975cd670b7cbec9faddf0eea69b309015e68e310c9b0d86e75ae8b" data-rendition-name="original" width="1280" height="1589" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Više izvora M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdi da je tender namješten upravo za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama. Kompanija na čijem je čelu suprug poslanice Demokrata bila je jedina prijavljena na tenderu.&nbsp; Ugovori i sa opštinama Herceg Novi i Nikšić I dok se Demokrate, uključujući ministra Šaranovića i poslanicu Vojinović, besprizorno razračunavaju sa medijima, nevladinim sektorom, advokatima... optužujući ih redom da su svi plaćenici kriminalnih klanova, „Gold Security DOO“ iz Nikšića „slaže“ ugovore sa insitucijama na čijem su čelu Demokrate. Tako je Pavle Vojinović kao izvršni direktor kompanije 9. septembra prošle godine potpisao ugovor sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe Demokratom, za vršenje usluge fizičko-tehničke zaštite zgrade Opštine Herceg Novi. Od tog ugovora „Gold Security DOO“ godišnje zarađuje gotovo 70.000 eura. Sličan ugovor Vojinović je 26. juna ove godine potpisao i sa predsjednikom Opštine Nikšić, Markom Kovačevićem, a vrijednost ugovora na godišnjem nivou je 60.621 euro.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903080920_e8d5f150f35424a7ba8d1cf2c6ffa2450720726fdc2b60eb14f5889222dbbab1" data-rendition-name="original" width="1268" height="1595" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250903080920_1f70cac28e9973f699ba36709fb3a0898f71908b9e4bad55db580578d01019ae" data-rendition-name="original" width="1280" height="1600" loading="lazy" alt="ugovor"> </figure>  <h3>Astronomski rast firme od ulaska Demokrata u izvršnu vlast</h3> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250903080920_ac5fb937d33ea5d3fb00a3d3350964a69d1218df12c834b49a628a5523a9609d" data-rendition-name="original" width="819" height="293" loading="lazy" alt="poslovanje"> </figure>  <h3>Placevi na Svetom Stefanu, poslovni prostori u Nikšiću</h3> „Gold Security DOO“ ne uvećava drastično samo poslovne prihode, već i vlasništvo nad nekretninama. Budvanski katastar je 1. septembra ove godine uknjižio kupovinu građevinske parcele od 241 metar kvadratni u katastarskoj opštini Sveti Stefan, a pravo sukorišćenja imaju „Gold Security DOO“ i Marija Perović. Istovremeno, katastar bilježi da je „Gold Security DOO“ kupovinom dobio pravo korišćenja nekoliko voćnjaka 2. klase – jednog od svega dva kvadratna metra, drugog od 40, trećeg od 17 kvadratnih metara, četvtog od 78 kvadratnih metara i petog od 44 kvadratna metra. Sva kupljena zemlja ukupne površine 422 kvadratna metra nalazi se na veoma atraktivnoj lokaciji iznad hotela „Maestral“ na Pržnu u neposrednoj blizini Svetog Stefana. Kompanija „Gold Security DOO“ je 2024. godine postala vlasnik nekoliko nekretnina i u Nikšiću. Posjedovni listovi pokazuju da su sve nekretnine u Nikšiću u svojini „Gold Security DOO“ u obimu 1/1, a ima ih ukupno šest. Dvije nekretnine, poslovni prostori, nalaze se u Ulici Alekse Backovića i stečene su kupovinom. Jedan poslovni prostor se nalazi u prizemlju i ima površinu od 87 kvadratnih metara, a drugi koji se vodi kao „poslovni prostor u vanprivredi“ ima površinu od 62 kvadratna metra. U nikšićkoj Staroj varoši „Gold Security DOO“ je kupila četiri nekretnine – dva nestambena prostora po 37 kvadratnih metara i dva poslovna prostora od 54 i 36 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250903080920_2a533e7ddd2f387c33e634ca153171d6828f75968ed6e82b7a6256a20a056801" data-rendition-name="original" width="969" height="586" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250903080920_5f055f3c9fafc17e2e99ec6c645d2798fcea5d4782eebc314dda89284283dce4" data-rendition-name="original" width="1002" height="559" loading="lazy" alt="List nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250903080920_c46f8389e4c89d2f4dc1ce838c4c148c3e91e816d5c897c1dd266441ec265090" data-rendition-name="original" width="943" height="500" loading="lazy" alt="list nepokretnosti"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250903080924_2579cf29432d2760fe00b8783228be514c7d3db7daf9e798459ecc95c1407adf" data-rendition-name="original" width="942" height="524" loading="lazy" alt="LN"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250903080924_e9fcc9a6db73b4c38409da954a160a2ea1125abbe708a9a8cb540c14ab6eb4b2" data-rendition-name="original" width="1014" height="1128" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250903080924_b3af2b7398805508e4e208da8fb4ae4316536141759306a386a9b16e9001ae20" data-rendition-name="original" width="1179" height="956" loading="lazy" alt="ln izvod"> </figure>

Đeljošaj: Milatović, Spajić i Mandić ćute o prekidu projekcije filma na albanskom jeziku, a zna se kako se to čita

Tagovi

Ustavni sud Kosova izrekao privremenu mjeru kojom se zabranjuje svaka akcija u vezi sa formiranjem Vlade

Protest "Srbijo, da li se čujemo": Policija intervenisala ispred Filozofskog fakulteta, čuli se topovski udari i bačeni suzavac i biber sprej

Evropska komisija kaznila Gugl sa 2,95 milijardi eura zbog kršenja antimonopolskih pravila

Borovinić Bojović: Nijedno pitanje ne smije da proizvede krizu vlasti

PRATITE TVe UŽIVO