Gorčević: Crna Gora bi za godinu mogla da postane članica EU, sigurna sam da pitanje granice sa Hrvatskom neće biti prepreka

Crna Gora bi za godinu mogla da postane članica Evropske unije. „28 do 28“ nije samo kampanja ili slogan, već vremenski okvir koji postoji i koji je vidljiv - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Ona je, na Euronews samitu u Briselu, govoreći o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore u procesu pristupanja rekla da podržava pronalazak rješenja prije ulaska u Evropsku uniju, ali istkla da i dalje postoji otvoren spor između Slovenije i Hrvatske kada je riječ o granici, a te dvije države normalno komuniciraju i sarađuju.

- Sigurna sam da pitanje granice neće biti prepreka za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, barem se tome nadam. Sa druge strane, sigurna sam da će naši hrvatski prijatelji pokušati da pronađu rješenje koje odgovara objema stranama i da nastavimo saradnju - navela je Gorčević.

Euronews: Ovo je ključan trenutak na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, putu koji traje već 16 godina, od kada smo postali kandidat za članstvo. Danas čujemo da bismo već ovog petka mogli napraviti još jedan veliki korak naprijed, zatvaranjem Poglavlja 1. Znam da ste i lično insistirali na tome da se tehnički pregovori zatvore do kraja ove godine. Moje prvo pitanje je: Da li i danas ostajete pri tom ambicioznom planu, uprkos tome što Hrvatska, naš bliski susjed, otvara niz spornih pitanja? Mislite li da taj rok i dalje važi, uprkos neriješenim bilateralnim pitanjima?

GORČEVIĆ: Prije svega, zadovoljstvo mi je što sam danas ovdje i što možemo razgovarati o Crnoj Gori i našim uspjesima. Rekla bih da je ovo veoma ambiciozan plan, ali ne samo da je ostvariv već se i realizuje u ovoj fazi. Govorimo o Crnoj Gori kao jedinoj državi kandidatkinji koja je ispunila sve kriterijume, što znači da su sva pregovaračka poglavlja, odnosno dio posla koji je bio na Vladi i na crnogorskoj strani, pokrivena i dostavljena Evropskoj komisiji i državama članicama.

U ovoj fazi, prije petka, čekamo sjutrašnji izvještaj Evropske komisije. To će biti najbolji izvještaj za Crnu Goru, ali i posljednji, jer namjeravamo da sva pregovaračka poglavlja zatvorimo do kraja 2026. godine.

To znači da se posao ne završava zatvaranjem svih poglavlja. Tada počinje naredna faza. Sigurna sam da je cilj „28 do 28“ ambiciozan, ali se ostvaruje i svi tome svjedočimo.

Euronews: To bi značilo veliku godinu za Crnu Goru naredne godine i veliku promjenu. Ipak, moram vas pitati o prepreci koja se u posljednjem trenutku pojavila iz Hrvatske. Ranije danas na ovom mjestu bio je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je govorio prilično optimistično o bilateralnim razgovorima sa vašom Vladom. Da li se slažete sa njim? Mislite li da razgovori idu u dobrom pravcu i da ćete uspjeti brzo da riješite ova pitanja?

GORČEVIĆ: Kada je riječ o Hrvatskoj, ona nije samo susjed Crne Gore već i naš prijatelj. Do sada smo zatvorili 21 poglavlje uz pomoć Hrvatske. Takođe, njihovi eksperti nam pomažu u tehničkom dijelu.

Ne krijemo i nije tajna da između dvije države postoje bilateralni sporovi, ali imamo kontinuiranu komunikaciju na nivou premijera, između ministarstava, kao i na tehničkom nivou. Sigurna sam da u budućnosti ne želimo da se raspravljamo sa Hrvatskom. Želimo da riješimo bilateralne sporove. Neki od njih su već riješeni u našu korist.

Ne želim da brojim koliko je pitanja ostalo za rješavanje. Mislim da sporovi i izazovi o kojima govorimo nijesu ništa novo u procesu proširenja. To se dešavalo između Slovenije i Hrvatske, i to više puta u prošlosti. Sigurna sam da ćemo sa Hrvatskom uspjeti da riješimo sva otvorena pitanja i u budućnosti.

Euronews: Željela bih da se osvrnem na jedno od njih, ako mogu, jer je vjerovatno jedno od najosjetljivijih pitanja upravo spor oko granice. Premijer Plenković je ranije danas rekao, citiram, da je to relativno jednostavan postupak. Pomenuo je Badinterovu komisiju i činjenicu da je riječ o potvrđivanju granica koje je ona predložila. Slažete li se sa njegovom procjenom da je to prilično jednostavno?

GORČEVIĆ: Slažem se da je to mnogo jednostavnije kada ste država članica nego kada ste država kandidatkinja. To su pregovori iz perspektive države kandidatkinje, kada morate da ubijedite ne samo Hrvatsku u vezi sa bilateralnim pitanjima već i druge države članice, posebno kada je riječ o granici.

To je pitanje na kojem komisije već rade, održavaju sastanke i razmjenjuju veliki broj podataka. Sigurna sam da ga u budućnosti možemo riješiti.

Naravno, trenutno postoji privremeni režim kada je riječ o granici i načinu na koji ona funkcioniše. Ali, ako me pitate da li je to sa crnogorske strane jednostavno – nije. Sva ova pitanja postoje više od 30 godina. Nije jednostavno da Vlada koja je preuzela odgovornost prije samo tri godine sve riješi odjednom.

Zato moramo nastaviti da razgovaramo i da se angažujemo. Ono što je veoma dobro jeste da imamo dijalog i da sa obje strane postoji spremnost da se on nastavi kako bismo riješili otvorena pitanja.

Euronews: To bi moglo da znači da bi pitanje granice trebalo ostaviti po strani dok Crna Gora ne postane članica Evropske unije?

GORČEVIĆ: Ne bih rekla da treba precizirati rokove na taj način. Ako uspijemo da pronađemo rješenje prije ulaska u Evropsku uniju, zašto da ne? Ali hajde da budemo potpuno otvoreni i realni. I dalje postoji otvoren spor između Slovenije i Hrvatske kada je riječ o granici, a te dvije države normalno komuniciraju i sarađuju.

Sigurna sam da pitanje granice neće biti prepreka za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, barem se tome nadam. Sa druge strane, sigurna sam da će naši hrvatski prijatelji pokušati da pronađu rješenje koje odgovara objema stranama i da nastavimo saradnju.

Euronews: Kao i premijer Plenković prije vas, danas zvučite veoma optimistično. Ipak, moram vas pitati o trenutku u kojem su se pojavile ove primjedbe, jer znamo da je hrvatska Vlada objavila listu od osam pitanja. Da li smatrate da je tajming možda bio nepravedan prema vama, s obzirom na to da ste na pragu velikog iskoraka, a odjednom se pojavljuje pritisak bliskog susjeda? Mislite li da je trenutak u kojem se to dešava možda nepravedan?

GORČEVIĆ: Na to gledam iz drugog ugla. Želimo da riješimo sva otvorena pitanja prije ulaska u Evropsku uniju. Tako želimo da postupamo i da pokažemo ostalim državama članicama da ne želimo da unosimo bilo kakve probleme unutar Evropske unije.

Zbog toga ne želimo ni da uključujemo ostale države članice u ovaj proces. Ne želimo da to bude dio pristupnog ugovora. Želimo da pitanja riješimo na prijateljskoj osnovi sa našim susjedima, na pošten način i u dobroj vjeri. To je naš pristup.

Zato ne bih rekla da je nepravedno. Možda je sporno pitanje tajminga i zašto sada ne bi trebalo da zaustavimo zatvaranje poglavlja.

Veoma je važno što je Hrvatska dala zeleno svjetlo za Poglavlje 1, slobodu kretanja, za petak. Mislim da je svaka međuvladina konferencija i svako poglavlje koje zatvaramo zapravo mali referendum među svim državama članicama, uključujući Hrvatsku.

Da li je to pravedno ili ne, za nas proces do sada funkcioniše jer smo optimisti da ćemo riješiti, ili makar dogovoriti vremenski okvir za rješavanje svih sporova koje imamo sa njima. Neka od tih pitanja ne mogu se riješiti preko noći, čak i kada zvuče veoma jednostavno.

Euronews: Željela bih da vas pitam i o planovima Evropske unije da uvede strože zaštitne mehanizme, odnosno takozvane „safeguards“, za nove članice. To bi, na primjer, moglo da znači probni period od 15 godina za nove članice. Takođe, nova članica bi mogla da ostane bez prava glasa. Crna Gora bi bila prva država na kojoj bi se primjenjivala ova nova pravila. Kako gledate na to što ulazite u Evropsku uniju pod strožim pravilima nego što su ih imale bilo koje od sadašnjih 27 članica? Zar to nije pomalo nepravedno prema Crnoj Gori?

GORČEVIĆ: Možemo razgovarati o tome da li je to pravedno ili nije, ali mi smo se opredijelili za ovaj projekat i ovakav proces. Ono što je bilo pravedno sa naše strane jeste da uradimo sve sto odsto. Govorim o reformama, zakonodavstvu Evropske unije i standardima.

Govorim i o pristupu zasnovanom na zaslugama, odnosno o tome da se već sada ponašamo kao država članica, a ne da čekamo da to postanemo. To znači da smo sto odsto usklađeni sa viznom politikom, kao i sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom.

To me dovodi do pitanja zaštitnih mehanizama. To je i dalje predlog koji je Evropska komisija uputila državama članicama. Još čekamo konačnu odluku država članica i njihove političke stavove.

Ako me pitate o pravu veta i o tome šta Crna Gora želi sjutra, želimo punopravno članstvo. I to je to. Ne želimo članstvo drugog reda unutar Evropske unije, jer to ne bi bilo pravedno niti bi predstavljalo puno članstvo.

Ako želimo da mijenjamo Evropsku uniju iznutra, nećemo je promijeniti samo novim članicama. Moramo je mijenjati u cjelini. To je naša perspektiva.

Takođe, postoji član 7 Ugovora o osnivanju Evropske unije, koji je veoma važan za sve nas. Već postoje mehanizmi kojima se Evropska unija i države članice mogu zaštititi iznutra i kojima mogu rješavati takva pitanja.

Petnaestogodišnji probni period ne bih nazvala nečim čega se plašimo kada je riječ o zaštitnim mehanizmima.

Euronews: Ali zar to nije predugo? Zar nije prestrogo?

GORČEVIĆ: Jeste dugo. Jeste dugo, ali mi smo u svojevrsnom probnom periodu posljednjih 14 godina, jer sve vrijeme imamo veliki broj izvještaja.

Nakon zatvaranja poglavlja ulazimo u fazu monitoringa, što je dobro i za nas i za sve naše građane.

Ako me pitate da li podržavamo zaštitne mehanizme koji bi ojačali Evropsku uniju i buduće članstvo, da, podržavamo ih. Ali moramo voditi računa da sjutra ne budemo članica drugog reda.

Važno je i to što se ne plašimo zaštitnih mehanizama kada je riječ o vladavini prava. Želimo najsnažniju vladavinu prava zbog građana Crne Gore.

Euronews: Podsjetimo da se nalazimo u ključnom periodu kada je riječ o izbornom kalendaru. Nekoliko sadašnjih država članica moglo bi krenuti u više evroskeptičnom pravcu. Govorimo, na primjer, o Francuskoj. Crna Gora bi tako ušla u Evropsku uniju uz petnaestogodišnji probni period, dok bi ostale članice bile slobodne da same određuju pravac kojim žele da idu. Neki bi rekli da to zaista nije pravedno. Hoćete li vršiti pritisak na Brisel da preispita takav predlog?

GORČEVIĆ: Već smo iznijeli stav Crne Gore. Želimo da imamo puna prava, i to ne samo politička. Ulazak u Evropsku uniju ne znači samo ostvarivanje benefita već i jednaka prava. To podrazumijeva i jednake odgovornosti.

Imaćemo obaveze unutar Evropske unije. Ako dijelimo odgovornosti, sigurna sam da moramo i da imamo jednakost unutar Evropske unije.

U suprotnom, ne možemo govoriti o tome da nema bilo kakve diskriminacije. To bi bilo i suprotno evropskim vrijednostima i demokratiji na kojima je Ugovor o osnivanju zasnovan.

Euronews: Kada već govorimo o evropskim vrijednostima, nedavno smo vidjeli veliko negodovanje u mnogim djelovima Evrope zbog sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića koju je organizovao Beograd, u glavnom gradu Srbije. Znam da je ovo pitanje dotaklo i Crnu Goru i unutrašnju politiku vaše države, a bilo je i negodovanja zbog izjava predsjednika crnogorskog parlamenta. Mislite li da ste vi i vaša Vlada dovoljno brzo osudili te izjave?

GORČEVIĆ: Da, definitivno. Vlada ne podržava ništa od onoga što se dogodilo, posebno kada je riječ o slanju saučešća i telegrama porodici.

Mi, kao predstavnici Vlade, niti bilo koji političar iz Crne Gore ili parlamentarne većine, nijesmo prisustvovali sahrani.

Svi smo saglasni kada je riječ o evropskim vrijednostima i osudi ovakvih postupaka. Sigurna sam da je Crna Gora do sada mnogo puta pokazala na kojoj je strani.

Euronews: Moram vas pitati i o političkoj promjeni pravca u Srbiji, jer se o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji govori kao o svojevrsnom iskoraku za čitav region. To bi poslalo poruku cijelom regionu. Osjećate li da se sada i u Srbiji dešava pomjeranje ka proevropskom putu ili je još rano za takvu procjenu? Ne znamo mnogo o novoj listi niti o tome za šta se ona zalaže.

GORČEVIĆ: Vidjeli smo proteste, vidjeli smo njihove kampanje. Sigurna sam da će promijeniti pristup i ojačati vladavinu prava. Sigurna sam da će u budućnosti biti više proevropski orijentisani.

Ali sačekajmo prvo da formiraju Vladu.

Kada je riječ o Crnoj Gori, želimo da budemo i jesmo motivator ostalim državama Zapadnog Balkana. Sigurna sam da ćemo podijeliti sva znanja i iskustva sa našim prijateljima iz Srbije, ali i sa ostalim državama kandidatkinjama, kako bi i one uspjele.

Proces nije jednostavan. Imaće mnogo problema, jer smo se i mi sa takvim stvarima suočavali 2020. godine. Imali smo i dug režim, sa tridesetogodišnjom vlašću. Znamo u kojoj su fazi sada.

Biće mnogo poteškoća, ali potrebna im je zaista snažna Vlada i jasno definisan cilj. Naš cilj je bio „28 do 28“ i pogledajte gdje smo sada. Danas razgovaramo o nečemu što je gotovo ostvareno.

Euronews: Postojali su izvještaji da je prethodna Vlada Aleksandra Vučića potencijalno pokušavala da stvori prepreke u posljednjem pokušaju Crne Gore da se pridruži Evropskoj uniji. Mislite li da bi ova politička promjena u Srbiji mogla da vam pomogne dok se približavate cilju?

GORČEVIĆ: Gledajte, mi smo fokusirani na sebe. Sve vrijeme razmišljamo o tome šta je naš cilj. Fokusirani smo na naše građane, na unutrašnju političku situaciju, ali i na dobre susjedske odnose sa svim državama, bez obzira na to da li su članice Evropske unije ili nijesu.

Mislim da ova promjena može malo pomoći regionu da krene u dobrom pravcu. Vidjećemo u budućnosti i nadajmo se da ćemo na sljedećem samitu o proširenju Evropske unije imati konkretnije rezultate iz regiona, a ne samo kada je riječ o Crnoj Gori.

Euronews: Upravo o tome želim da vas pitam. To je region, kao što ste rekli. Prošlo je 16 godina otkako je Crna Gora zvanično postala kandidatkinja za članstvo. Neke države čekaju i duže. Ako bi u narednih 12 mjeseci došlo do problema u napretku Crne Gore, do prepreka, bilo od hrvatske Vlade ili sa neke druge strane, koliko bi to bila opasna poruka za region? Da li ste zabrinuti da bi, kako se približavate cilju, moglo doći do povećanja frustracije u Crnoj Gori, ali i u regionu, ukoliko se sve ne ostvari?

GORČEVIĆ: Godinama smo slušali da nas Evropska unija ne želi, da joj ne pripadamo. Više se govorilo o ulasku u Evropsku uniju nego što se zaista radilo na tome.

Sada prvi put imamo državu kandidatkinju koja kuca na vrata sa svim dokumentima i već ispunjenim završnim mjerilima za zatvaranje poglavlja.

Zato ovo nije poruka koju Evropska unija šalje bilo kojoj Vladi, u ovom slučaju crnogorskoj. Ovo je poruka koju šalje građanima Crne Gore.

Više od 70 odsto naših građana želi da Crna Gora postane članica Evropske unije. Sada govorimo o nadi. Ne govorimo samo o evropskim standardima i mjerilima koja ispunjavamo. Govorimo o nadi i budućnosti ljudi koji zaista žele da budu sljedeća članica Evropske unije.

Govorimo i o zamahu koji ćemo prenijeti dalje, jer uspjeh je zarazan. Taj pozitivan impuls neće osjetiti samo države Zapadnog Balkana već i Moldavija i Ukrajina.

Imaćemo uspješnu priču, ne samo zbog politike već zbog pristupa zasnovanog na zaslugama.

Naravno, ne možemo kontrolisati svih 27 parlamenata i 27 država članica. Ali dio posla koji je bio na državi kandidatkinji mi smo ispunili.

Sada slijedi drugi dio procesa, koji je, naravno, više politički. Naredne godine u nekoliko država članica imaćemo političke kampanje i izbore. I na to moramo obratiti pažnju.

Ipak, sigurna sam da će na kraju proširenje biti uspješno i da će Crna Gora postati sljedeća članica Evropske unije.

Euronews: Ministarko, prije nego što završimo, jer nam ponestaje vremena, želim da vas pitam o sjutrašnjem danu. Očekujemo da Evropska komisija predstavi svoj godišnji izvještaj, svojevrsni test napretka svih država kandidatkinja. Znam da ste danas u Briselu imali nekoliko sastanaka u pripremi za taj izvještaj. Kakvu poruku očekujete sjutra iz Brisela?

GORČEVIĆ: Očekujem „28 do 28“. Očekujem konačne datume kada bi trebalo da zatvorimo sva poglavlja. Očekujem datum kada bi trebalo da potpišemo pristupni ugovor.

Očekujem motivaciju i snažan politički signal podrške Crnoj Gori da nastavi sa reformama, ne samo da dobija dobre poruke već i da nastavi sa njihovom primjenom i sprovođenjem u narednoj fazi u koju upravo ulazimo.

Očekujem najbolji izvještaj, a kao što sam rekla, i posljednji izvještaj kada je riječ o Crnoj Gori.

Euronews: Dakle, Crna Gora bi za otprilike 12 mjeseci mogla postati članica Evropske unije?

GORČEVIĆ: Da. „28 do 28“ nije samo kampanja ili slogan. Zvuči sjajno, ali to je vremenski okvir koji već postoji i koji je već vidljiv.

Prevela novinarka TV E Andrijana Joksimović