Knežević pisao Milatoviću: Zašto nijeste napustili Maksimir kad su tribine pozivale na ubistvo Srba?
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću zbog sinoćnjeg skandiranja navijača na utakmici Hrvatske i Crne Gore. On je upitao predsjednika da li su mu tada pali na pamet "srpski i crnogorski mučenici iz Lore".
Njegovo pismo prenosimo integralno.
"Gospodine Milatoviću,
volio bih da Vas mogu nazvati “predsjedniče”, ali poslije sinoćnjeg ustaškog skandiranja na Maksimiru: “ubij Srbina”, i Vaše šaolin poze u svečanoj loži, mislim da Vam je i ovo “gospodin“ previše od mene. Ne znam da li ste znali da u ovoj našoj Crnoj Gori živi 33% Srba, i to onih Srba koji su Vas u drugom krugu predsjedničkih izbora masovno glasali, i tako bili najzaslužniji što se ste postali predsjednik Crne Gore.
A pošto sumnjam da niste znali, jer ste u međuvremenu pokazali da znate kako se drže motivacioni govori košarkašima, cijepaju drva, bere grožđe, provodi jedan dan s najboljim studentom, sprema teletina ispod sača, zašto sinoć niste napustili Maksimir jer su tribine odzvanjale ustaškim pokličom na ubistvo Srba? Ili smatrate kao i ND(H) “Vijesti” i njihov novinar da se to Vas ne tiče, jer ste Vi Crnogorac. Tako je i onaj vaterpolista Crvene Zvezde bježeći od proustaški raspoloženih navijača Hajduka u Splitu vikao: “Ja sam Crnogorac”, misleći poput Vas da ga se to ne tiče, dok nije završio u moru, i onda shvatio da ga se i te kako tiče.
Za razliku od njega koji je makar bježao, Vi ste u svečanoj loži zajedno sa predsjednikom FSCG Dejanom Savićevićem mirno slušali kako stadion u Maksimiru poziva na ubistvo 33 % Vaših sugrađana, i svih Srba ma gdje oni živjeli. Ali ubiti Srbina je trend, kao “Black friday” ili žurke u bikiniju. Da su skandirali: ”Ubij foku” ili “Ubij flamingosa”, sigurno bi u ime crnogorskog “ekološkog” sektora u znak nelagode makar prebacili desnu na lijevu nogu. A posle utakmice iskazali i kontrolisanu dozu protesta zbog sudbine jadnih foka i flamingosa. Možda sljedeći put na Maksimiru ili Poljudu, ko zna, u poluvremenu radi zabave pučanstva, zbilja i dovedu živog i vezanog Srbina, koga će maljem ubiti na centru uz neku prigodnu Tompsonovu pjesmu.
I dok gospodine Milatoviću preko lovćenske vile tražite oproštaj za Dubrovnik, da li su Vam sinoć u toku utakmice sa Vama najdražim susjedom, bar jedan sekund pali na pamet oni srpski i crnogorski mučenici iz Lore? Da li znate koliko ih je zvjerski mučeno i ubijeno u tom logoru? Znate li njihova imena? Smijete li pitati Andreja Plenkovića da li će lijepa njihova, a izgleda i Vaša Hrvatska, obeštetiti porodice stradalnika iz nikšićko šavničke grupe? Naravno da ništa od ovog ne znate i ne smijete, jer naša politika prema Hrvatskoj zasnovana je na principu “dubokog grla”, i izgleda da nema toga što nismo spremni progutati u znak dobrosusjedskih odnosa, da bi nam i pokojni Sekula Drljević pozavidio.
I na kraju, gospodine Milatoviću, pošto Vas je Zoran Milanović podučavao Njegošu, ja ću Matiji Bećkoviću, bez ikakve iluzije da ću išta promijeniti :
“Moja Crna i sve crnja Goro
Nema većeg besmisla i žrtve
Nego tvoje za zavjet zaludnji
Strašno li je što te više nema
A još strašnije što i sad postojiš.”
ili kako napisa novinar Vijesti sinoć na Maksimiru: “…sa sjeverne tribine se zaorilo “ubij Srbina.“ Nije to, naravno ni najmanje dotaklo naše navijače i igrače, nije bilo namijenjeno njima.”
I sve dok je namijenjeno nama, a ne Vama, blago nama s Vama!
Ojha!"