<article>Zatvaranjem pregovaračkih poglavlja Crna Gora je pokazala punu posvećenost evropskoj integraciji države, a Evropska unija politici proširenja, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i komesarke za proširenje Marte Kos koja je najavila posjetu našoj državi u januaru naredne godine.- Ovu godinu zaključujemo sa nikad boljim rezultatima na evropskom putu Cran Gore. Predstoje još intenzivnije 2025. i 2026. - rekao je Spajić. Kako je saopšteno iz Vlade, Kos je čestitala Spajiću i njegovom timu na neumornom radu na sprovođenju reformi iz EU agende.<figure><amp-img width="2500" height="1665" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218181212_37536d1dd2d6e0654a6367f8908d5d255744216f466bffce231827805819e337.jpg"></amp-img><figcaption>Sa sastanka Spajića i Kos(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>Ona je istakla da Evropska komisija stoji uz Crnu Goru i sve države koje su posvećene ispunjavanju reformi na putu ka članstvu u EU, dodajući da je proširenje ponovo istorijska prilika za postizanje mira i prosperiteta na cijelom evropskom kontinentu. - Dvoje zvaničnika razgovarali su i o temama koje se tiču bilateralnih odnosa Crne Gore sa zemljama članicama, a Kos je iskazala punu podršku u cilju rješavanja svih pitanja i ubrzanja evropskog puta - navedeno je u saopštenju Vlade.Komesarka za proširenje najavila je da će Crna Gora biti prva zemlja Zapadnog Balkana koju će posjetiti, već u januaru 2025. godine.</article>

Zatvaranjem pregovaračkih poglavlja Crna Gora je pokazala punu posvećenost evropskoj integraciji države, a Evropska unija politici proširenja, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i komesarke za proširenje Marte Kos koja je najavila posjetu našoj državi u januaru naredne godine. - Ovu godinu zaključujemo sa nikad boljim rezultatima na evropskom putu Cran Gore. Predstoje još intenzivnije 2025. i 2026. - rekao je Spajić.&nbsp; Kako je saopšteno iz Vlade, Kos je čestitala Spajiću i njegovom timu na neumornom radu na sprovođenju reformi iz EU agende.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218181212_37536d1dd2d6e0654a6367f8908d5d255744216f466bffce231827805819e337.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218181212_37536d1dd2d6e0654a6367f8908d5d255744216f466bffce231827805819e337" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Sa sastanka Spajića i Kos"> <figcaption>Sa sastanka Spajića i Kos(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da Evropska komisija stoji uz Crnu Goru i sve države koje su posvećene ispunjavanju reformi na putu ka članstvu u EU, dodajući da je proširenje ponovo istorijska prilika za postizanje mira i prosperiteta na cijelom evropskom kontinentu.&nbsp; - Dvoje zvaničnika razgovarali su i o temama koje se tiču bilateralnih odnosa Crne Gore sa zemljama članicama, a Kos je iskazala punu podršku u cilju rješavanja svih pitanja i ubrzanja evropskog puta - navedeno je u saopštenju Vlade. Komesarka za proširenje najavila je da će Crna Gora biti prva zemlja Zapadnog Balkana koju će posjetiti, već u januaru 2025. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marta Kos

Milojko Spajić

Evropska komisija

integracije

Politika

Kos u januaru dolazi u našu državu: EK stoji uz Crnu Goru

Zatvaranjem pregovaračkih poglavlja Crna Gora je pokazala punu posvećenost evropskoj integraciji države, a Evropska unija politici proširenja, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i komesarke za proširenje Marte Kos koja je najavila posjetu našoj državi u januaru naredne godine. - Ovu godinu zaključujemo sa nikad boljim rezultatima na evropskom putu Cran Gore. Predstoje još intenzivnije 2025. i 2026. - rekao je Spajić.  Kako je saopšteno iz Vlade, Kos je čestitala Spajiću i njegovom timu na neumornom radu na sprovođenju reformi iz EU agende. <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218181212_37536d1dd2d6e0654a6367f8908d5d255744216f466bffce231827805819e337.jpg" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Sa sastanka Spajića i Kos" /> <figcaption>Sa sastanka Spajića i Kos(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure> Ona je istakla da Evropska komisija stoji uz Crnu Goru i sve države koje su posvećene ispunjavanju reformi na putu ka članstvu u EU, dodajući da je proširenje ponovo istorijska prilika za postizanje mira i prosperiteta na cijelom evropskom kontinentu.  - Dvoje zvaničnika razgovarali su i o temama koje se tiču bilateralnih odnosa Crne Gore sa zemljama članicama, a Kos je iskazala punu podršku u cilju rješavanja svih pitanja i ubrzanja evropskog puta - navedeno je u saopštenju Vlade. Komesarka za proširenje najavila je da će Crna Gora biti prva zemlja Zapadnog Balkana koju će posjetiti, već u januaru 2025. godine.

Šefovi država i vlada Evropske unije su na kraju samita EU-Zapadni Balkan usvojili deklaraciju u kojoj su istakli da je proširenje Unije geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.
- Postoji nova dinamika u procesu proširenja. Ubrzanje procesa pristupanja, zasnovanog na pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti i principu sopstvenih zasluga, u našem je zajedničkom interesu - navodi se u deklaraciji.
U dokumentu se pozdravlja odlučnost partnera sa Zapadnog Balkana da poštuju i posvete se osnovnim evropskim vrijednostima i principima, u skladu s međunarodnim pravom i ponovo iskazanom posvećenošću primatu demokratije, osnovnim pravima i vrijednostima i vladavini prava.
Vladavina prava, sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji i snažna uloga civilnog društva su ključni za osiguranje funkcionalne demokratije, navodi se u deklaraciji.
- U tom smislu, akcije će govoriti više od riječi jer partneri preuzimaju odgovornost i sprovode neophodne reforme, posebno u oblasti osnova - navodi se u tekstu sa samita EU-Zapadni Balkan.
Takođe se poručuje da podrška Ukrajini ostaje jasan znak strateške orijentacije.
Sve zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da “ostvare brz i održiv napredak ka potpunom usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU”, uključujući sankcije, njihovo sprovođenje i sprječavanje zaobilaženja.
Povodom regionalne saradnje podvučeno je da su pomirenje, inkluzivna regionalna saradnja i dobrosusedski odnosi, uključujući i sa zemljama članicama EU, sastavni dio procesa proširenja.
- Regionalni i bilateralni sporovi ukorijenjeni u prošlosti predugo su sprječavali fokusiranje na budućnost. Sprovođenje bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i sa opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom, ostaje ključno. Odsustvo normalizacije odnosa Prištine i Beograda koči oba partnera - navodi se u deklaraciji.
Poseban poziv je upućen Srbiji i Kosovu da primjene, bez odlaganja, sve sporazume postignute u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa uključujući i Sporazum o putu normalizacije.
<h2>Za 10 godina više zemalja izašlo iz EU nego što je ušlo</h2>
Skup u Briselu u srijedu je prvi samit EU i Zapadnog Balkana, na kojem su učestvovali novi članovi evropskih struktura.
Od lidera regiona na samitu su učestvovali premijer Albanije Edi Rama, predsjedavajuća predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Novi predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta rekao je da se radi o važnom skupu, zato što EU i Zapadni Balkan pripadaju istoj evropskoj porodici.
- Ne samo da dijelimo isti kontinent nego što je važnije i zajedničke vrijednosti - naveo je Kosta.
Predsjednik Evropskog savjeta je još jednom potvrdio da je proširenje prioritet novih struktura u EU.
Proširenje ka zemljama regiona, prema Kosti, donijeće korist svima a, što je najvažnije, konkretno blagostanje za građane Zapadnog Balkana.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je pred početak samita da je taj region Zapadnog Balkana veoma važan za EU.
- Jasno je da Evropska komisija zajedno sa mnom zaista želi da vidi napredovanje u procesu proširenja u narednih pet godina mandata i spremni smo da na tome radimo - rekla je Kalas.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola je ukazala da je u posljednjoj deceniji više zemalja otišlo iz Evropske unije, nego što je u nju ušlo. “Vrijeme je da preokrenemo taj trend”.
- Proširenje je najsnažnije geopolitičko oruđe EU i što je veća Unija, to je snažnija - rekla je Metsola i upozorila da će ako EU ne bude radila na uključivanju zemalja Zapadnog Balkana, onda to neko drugi iskoristiti.
Njemački kancelar Olaf Šolc je ocijenio da se radi o važnom samitu sa zemljama kojima je prije dvije decenije obećano članstvo u EU.
- I sada moramo privesti kraju ovaj proces potpuno novim tempom, tako da se izgledi za pristupanje transformišu u pravo pristupanje -rekao je njemački kancelar.
Šolc je dodao da zemlje Zapadnog Balkana moraju sprovesti neophodne reforme, ali je poseban naglaska stavio na rješavanje bilateralnih pitanja, kako među zemljama regiona tako i s članicama EU.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da je njegova zemlja lider u pristupnim pregovorima i da je njena ambicija da bude buduća najnovija članica EU.
- Postavili smo veoma ambiciozan cilj da postanemo 28. država članica do 2028. To je ambiciozan cilj, ali po našem mišljenju, još uvijek je dostižan. I vjerujemo da time što Crna Gora postane dio EU, možemo zajedno da pošaljemo veoma snažnu i jasnu, pozitivnu poruku svima ostalima, svim ostalim zemljama kandidatima da je proširenje još živo - izjavio je crnogorski predsjednik.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da očekuje dobar razgovor tokom samita, ali je dodao da nema velikih očekivanja od skupa.
- Dobro je da možemo da odgovorimo na neistine koje će neki svakako da izgovaraju o Srbiji, i to je to”, rekao je Vučić uoči početka samite EU-Zapadni Balkan.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani navela da su skupovi ove prirode dobra prilika da se unaprijedi evropska perspektiva cijelog regiona, ali je podvukla da se Kosovu čini nepravda.
Ona je navela da je Kosovo prije dvije godine podnijelo zahtjev za dobijanje kandidatskog statusa koji EU nikad nije razmotrila.
- Ne vidimo političku volju koja je neophodna da nas podrži na našem evropskom putu. Dakle, kada neki govore o novom zamahu u proširenju EU za Zapadni Balkan, to bi trebalo da znači cio Zapadni Balkan. A to znači šest zemalja, ne jedna, ne dvije, ne tri. To je šest Zapadnog Balkana. Prema tome, politika daljeg približavanja ovih zemalja EU treba da uključi sve nas i da nas uključi na osnovu procesa zasnovanog na zaslugama - poručila je kosovska predsjednica.
Samit se održava neposredno nakon važnih odluka Brisela u procesu proširenja. Crna Gora je zatvorila tri poglavlja u pristupnim pregovorima, a Albanija otvorila jedan klaster.

Deklaracija Samita lidera Zapadnog Balkana: Proširenje EU je "geostrateško ulaganje"

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici, nakon produžetka, ekipu Trenta 110:108, u utakmici 12. kola A grupe Eurokupa.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 95:95.
Budućnost je bila na pragu trijumfa i u regularnom toku, vodila je 92:84 u 38. minutu, dok je 19 sekundi prije kraja bilo 95:89.
Sa dvije trojke, od kojih je jednu pogodio tri sekunde prije kraja, Džordan Ford je anulirao zaostatak i izborio produžetak.
Budućnost je sredinom treće četvrtine imala i dvocifrenu prednost (67:57).
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel (85:64), do pobjede vodili su Rašid Salajmon sa 19 i Kenan Kamenjaš sa 18 poena.
Dvocifreni su bili i Džuan Morgan sa 15, Flečer Megi sa 13, Mekinli Rajt 12 i Jogi Fereč sa 11 poena.
U ekipi Trenta najboljije bio Ford sa 20 poena.

Pobjeda Budućnost protiv Trenta

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, i šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler, obišli su danas Stari Bar u sklopu obilaska projekata realizovanih uz podršku Evropske unije.&nbsp;
Opština Bar je kroz &nbsp;11 projekata povukla ukupno dva milona eura od EU, od kojih se pet sprovode u Starom gradu, a čija je ukupna vrijednost 1,2 miliona eura. U Starom Baru su u prothodnom periodu realizovana dva, a u toku je realizacija tri značajna projekta za očuvanje i obnovu kulturne baštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2Jgy70lLVqo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Završene aktivnosti u okviru EU projekata se odnose na rekonstrukciju Ljetnje scene, Carinarnice i objekta 46, čišćenje od naslaga i šuta površine od 1500 m2, postavljanje akcentne rasvjete i informativnih tabli, izradu makete grada i karte Starog grada koja je sada i digitalizovana kao i izradu aplikacije proširene stvarnosti. Aktivnosti koje su trenutno u realizaciji su popravka staza, izgradnja nove biletarnice, obnova Bastiona Gavodolla i izrada dvije aplikacije: vodič u proširenoj stvarnosti i virtualna priča o proizvodnji maslinovog ulja - saopšteno je iz Opštine Bar.
Ove aktivnosti su, kako kažu u Opštine Bar, doprinijele očuvanju jedinstvene kulturne baštine Starog Bara, unapređenju infrastrukture i jačanju turističke ponude kroz interpretaciju i promociju.
- Kroz inovativna rješenja i modernu tehnologiju, Stari Bar se pozicionirao kao jedna od najatraktivnijih destinacija ne samo u našem gradu već i šire, privlačeći sve veći broj posjetilaca i promovišući održivi razvoj.Kulturno-istorijsko bogatstvo kakav je Stari grad Bar i njegovo nasljeđe predstavljaju čvrstvo opredjeljenje Opštine Bar da nastavi sa ulaganjima i projektima koji doprinose očuvanju baštine, razvoju lokalne zajednice i daljoj valorizaciji Starog Bara, potvrđujući svoj značaj u procesu evropskih integracija - zaključeno je u saopštenju.

Raičević i Satler obišli Stari Bar: Pet projekata i više od 1,2 miliona eura u očuvanje kulturno-istorijskog nasljeđa

Memorandum o saradnji između Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog tužilaštva protiv korupcije i organizovanog kriminala Republike Albanije (SPAK) potpisan je juče u Tirani.
Memorandum su, u sjedištu SPAK-a, potpisali njegov rukovodilac Altin Dumani i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz SDT-a, cilj Memoranduma je jačanje institucionalnih veza i unaprijeđenje zajedničkih napora u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Potpisivanje je uslijedilo nakon sastanka i razgovora dva rukovodioca o modalitetima kroz koje se može dodatno unaprijediti saradnja između dva tužilaštva, uključujući razmjenu informacija, formiranje zajedničkih istražnih timova i organizaciju stručnih obuka.&nbsp;
Sagovornici su se saglasili da potpisivanje Memoranduma označava još jedan važan korak u produbljivanju odnosa između institucija za sprovođenje zakona u regionu i jačanju međunarodne saradnje kako bi se efikasno odgovorilo na zajedničke izazove i osigurala bezbjednost i pravda za sve građane.
- Dumani je pohvalio rezultate Specijalnog državnog tužilaštva u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, ističući značaj kontinuiranog rada na jačanju pravosudnih institucija i sprovođenju pravde, dok je glavni specijalni tužilac iskoristio priliku da mu čestita na prestižnoj nagradi američkog Stejt Departmenta „Šampion u borbi protiv korupcije“, koja predstavlja priznanje za doprinos u jačanju vladavine prava i borbi protiv korupcije u regionu, a koja je i glavnom specijalnom tužiocu dodijeljena prošle godine - navedeno je u saopštenju SDT-a.

Jačanje saradnje specijalnih tužilaštava Crne Gore i Albanije

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

&nbsp;Ako sjutra Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, neustavno i mimo zakona, ali po volji parlamentarne većine, pokrene pitanje penzionisanja troje sudija Ustavnog suda, doći će do potpune blokade rada najviše sudske institucija što može imati dramatične posljedice na političke procese u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Zakulisna igra predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora parlamenta Jelene Božović ima kao krajnji cilj opstrukciju rada Ustavnog suda što će neminovno dovesti, shodno Ustavu Crne Gore i Zakonu o izboru odbornika i poslanika, do nemogućnosti održavanja eventualnih novih izbora u Podgorici, ali i neizvodljivost sprovođenja izbora u Nikšiću, planiranih za mart 2025. godine!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07" data-rendition-name="original" width="1000" height="751" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>PO DIKTATU PARLAMENTARNE VEĆINE: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Armenko i Božović na taj način svjesno igraju po taktu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića koji pokušava da spriječi nastavak pada političkog rejtinga većine stranaka koje čine koaliciju na vlasti. Iz redova parlamentarne većine se pominje inicijativa, koja nema utemeljenje u Ustavu Crne Gore, da se u održe svi izbori u lokalima Crne Gore u jednom danu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Ustavno-sudska zaštita je najznačajniji vid zaštite izbornog prava neposredno tokom izbora i nju pruža Ustavni sud Crne Gore - rješavajući izborne sporove. Ustavni sud je u ovoj funkciji najviša instanca zaštite prava građana kao nosioca suvereniteta i garant da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz njihove slobodno izražene volje na demokratskim izborima. &nbsp; Dakle: bez funkcionalnog Ustavnog suda ne može se računati na fer i pravedne izbore. &nbsp;&nbsp; Portal ETV je već pisao o neustavnim i nezakonitim pokušajima predsjednice Ustavnog suda Armenko koja, na različite načine, izvršava volju parlamentarne većine i koja hoće, po svaku cijenu, da zadrži političke pozicije koje su joj uzdrmane nakon izbora u Kotoru, Budvi i posebnio u Podgorici koja čini trećinu crnogorskog biračkog tijela. &nbsp; Iako skupštinski Ustavni odbor ni jednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, predsjednica US u saradnji sa predsjednicom Ustavnog suda uporno pokušava da nađe načina I da troje sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, Desanku Lopičić i Draganu Đuranović. U današnjem saopštenju za javnost troje sudija ukazuje da se radi ,,o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma, blokira rad Ustavnog suda Crne Gore”. &nbsp;Troje sudija u dopisu medijima navode da predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko nije blagovremeno zakazala sjednicu Ustavnog suda, pa ni danas na njihov zahtjev, radi utvrđivanja i obavještavanja ovlašćenog predlagača Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će jedan sudija Ustavnog suda, krajem maja 2025. godine ispuniti uslove za starosnu penziju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d" data-rendition-name="original" width="1920" height="998" loading="lazy" alt="Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>SPROVOĐENJE AGENDE ANDRIEJ MANDIĆA: Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, na jedanaestoj sjednici održanoj 13. decembra 2024. godine, razmatrao ispunjenost uslova za sticanje prava za starosnu penziju troje sudija Ustavnog suda, iako ni jednim propisom na to nije ovlašćen.&nbsp; &nbsp;- Na taj način Ustavni odbor Skupštine preuzeo je nadležnost Ustavnog suda u toj pravnoj stvari, raspravljajući i izjašnjavajući se da li se na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, iako je Ustavni sud na sjednici od 24. oktobra 2024. godine, u predmetu U-I br.30720, 41/21,10/22 i 11/22, izrazio stav da iz odredaba Zakona o PIO, po ocjeni Ustavnog suda, proizilazi da ispunjenjem uslova propisanih Zakonom osiguranik stiče pravo na ostvarivanje starosne ili neke druge vrste penzije (...), ali ne obavezu da po sili zakona ostvari to pravo, odnosno da su tim zakonom propisani opšti uslovi (navršenje godina života i staža osiguranja) za ,,sticanje'' prava na starosnu penziju – navodi se u reagovanju troje sudija.&nbsp; Oni ističu da, saglasno odredbama člana 154 stav 3 Ustava i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud, a ne predsjednik, odnosno predsjednica Ustavnog suda, na sjednici sudija Ustavnog suda utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju i o tome obavještava Skupštinu, odnosno predlagača, šest mjeseci prije ispunjenja tih uslova.&nbsp; - Ukazujemo da je na sjednici Ustavnog suda od 21. juna 2024. godine većinskim stavom odlučeno da u tom momentu nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje bilo kog predlagača o ispunjavanju uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, jer se ispunjenje uslova, za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju uvijek, unazad 60 godina, cijenilo prema Zakonu o radu, odnosno Zakonu o radnim odnosima, kojima su propisani uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona, sada sa navršenih 66 godina) – navodi se u reagovanju.&nbsp; &nbsp;Međutim, kako ističu, predsjednica Ustavnog suda, kojoj je ovaj stav itekako poznat i koji mora da poštuje, u saradnji sa Predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila je podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa kojim dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu.&nbsp; Zanimljivo je, kažu, da je obavještenje Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića predsjednica Snežana Armenko, tada kao sutkinja, svojim glasom podržala, kao i njegov izbor za predsjednika Ustavnog suda.&nbsp; - Tada nije imala dileme o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića, što govori da funkciju predsjednice Ustavnog suda koristi u druge svrhe, a ne za poštovanje normi Ustava i Zakona. Imajući u vidu ovakvo postupanje predsjednice Ustavnog suda očekivano je bilo da, u skladu sa procedurom koju je ovaj sud u dosadašnjem radu poštovao, zakaže sjednicu na kojoj bi se utvrdila ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije za sudiju Budimira Šćepanovića, što očigledno tendenciozno nije uradila u predviđenom roku, pa ni danas na zahtjev sudija Ustavnog suda, što je nepoznato u dosadašnjoj praksi ovog suda – ističe se u reagovanju troje sudija. &nbsp;Oni dodaju da im, kao osobama koje su više decenija obavljale odgovorne funkcijem nije želja da se bave politikom. &nbsp;- Međutim, imamo dužnost da ukažemo da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma blokira rad Ustavnog suda Crne Gore. Čiji su to zahtjevi ili namjere, a čiji zadaci neka razmatraju političari i sama predsjednica Ustavnog suda, koja ih bez utemeljenja u Ustavu i Zakonu sprovodi – zaključuju u reagovanju.&nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Kos u januaru dolazi u našu državu: EK stoji uz Crnu Goru

Tagovi

Deklaracija Samita lidera Zapadnog Balkana: Proširenje EU je "geostrateško ulaganje"

Pobjeda Budućnost protiv Trenta

Raičević i Satler obišli Stari Bar: Pet projekata i više od 1,2 miliona eura u očuvanje kulturno-istorijskog nasljeđa

Jačanje saradnje specijalnih tužilaštava Crne Gore i Albanije

PRATITE TVe UŽIVO