Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da je Crna Gora u završnoj fazi u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i apelovao je da sve institucije, ali i NVO i pojedinci koji tome mogu da doprinesu budu jedinstveni. Razgovori sa Hrvatskom se nastavljaju, i očekuje pomoć od te države u integracijskom procesu kao i do sada.
Ibrahimović je, gostujući u Dnevniku 2 TVCG, podsjetio da je 27. juna zatvoreno još jedno poglavlje, poglavlje pet, koje je izuzetno važno.
- Posvećeni smo tom putu, ali ovde treba jasno reći da smo u završnoj fazi i sada treba cijelo naše društvo zajednički da krene u tom pravcu, ne smijemo biti nejedinstveni. Dakle, evropska priča mora biti jedinstvena. Mi smo stvorili sve tehničke uslove, ali nije evropski integracijski put samo poglavlje 31. Pored toga, što imamo ambiciozan plan do 2026. da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, slijedi još jedna dio a to je da nam svaka država članica da zeleno svjetlo za ulazak u EU. Ja računam na Hrvatsku, kao i do sada. Hrvatska je prijatelj Crnoj Gori, pomaže Crnoj Gori na evropskom putu, pa bez saglasnosti Hrvatske ne bismo mogli da zatvorimo ni poglavlje pet. Na nama je da radimo. Ja ne sumnjam, kao kada smo ulazili u NATO, da će Hrvatska biti snažan promoter našeg evropskog puta - naglasio je Ibrahimović.
Dodao je da je izvjesna budućnost u EU, ali rad mora biti cijelog društva.
- Više puta sam ponovio, nije to pitanje samo političara, to je pitanje NVO sektora i svih onih ljudi koji mogu da doprinesu našoj demokratizaciji, usvajanju evropskih vrijednosti, kako bismo ušli u EU sa što manje tereta, odnosno kako smo bili spremni da budemo punopravna članica EU - kazao je ministar.&nbsp;
On je najavio da je Vlada uradila sve što je do nje po pitanju otvaranja nuncijature u Crnoj Gori.
- Idemo u dobrom pravcu, stvaramo uslove za to i zadovoljni smo odlukom Svete stolice. Vlada je uradila sve što je do nas i nakon odluke parlamenta Glavnog grada očekujemo da ćemo imati tu instituciju u Podgorici - kazao je Ibrahimović.
<h2>Poslata jasna poruka</h2>
Poslije jučerašnjeg kongresaBošnjačka stranka je, navodi on, poslala je još jednu vrlo jasnu poruku.&nbsp;
- Poruku da se radi o jednoj snažnoj, jedinstvenoj partiji koja ima viziju i koja nudi svoj potencijal u pravcu da kreiramo bolji ambijent u Crnoj Gori, da dođemo do političke stabilizacije, da svaki građanin osjeća sigurnost u svojoj državi i da, kao što je i naš moto, Bošnjačka stranka zna put, vidimo se u EU, bude sve više, odnosno bliže i bliže tom cilju - kazao je Ibrahimović.
Podrška Bošnjačkoj stranci, kako je dodao, je stigla od Martina Vebera, predsjednika najjače evropske političke partije u Briselu - EPP, Munire Subašić majke Srebrenice, prisutni su bili i goste iz Turske koji su prenijeli podršku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
- Bošnjačka stranka ima široki krug prijatelja, da oni prepoznaju ono što radimo i još jednom da kažem, sa Bošnjačkom strankom ćemo ući u Evropsku uniju, sa Bošnjačkom strankom kreiramo bolji ambijent u Crnoj Gori i sa juče izabranim glavnim odborom, s jednom snažnom reprezentacijom, još jače ćemo donijeti bolji kvalitet Crnoj Gori. Donijeli toliko dobrih stvari, ne samo Bošnjacima, nego svim građanima Crne Gore. Ja moram biti ponosan posebno na to da smo ostavili, usmjerili smo pažnju svakog građanina Crne Gore prema Evropskoj uniji - zaključio je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Očekujem samo pomoć Hrvatske integracionom putu Crne Gore

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, danas ima realnu priliku da iskoristi ovaj trenutak i da se izdvoji kao država spremna da kapitalizuje godine reformi i političkih odluka koje nas vode ka punopravnom članstvu u EU, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević otvorili su danas konferenciju "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja", koju je organizovao CGO.&nbsp; Ministar se, u svom uvodnom izlaganju, osvrnuo na dosadašnje rezultate u procesu integracije i podsjetio da je Crna Gora prva zemlja regiona koja je od 2012. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, od kojih je sedam do sada zatvoreno, te posebno naglasio nedavno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović i Uljarević"> <figcaption>Ibrahimović i Uljarević(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - IBAR nas sada vodi ka ispunjenju uslova za privremeno zatvaranje preostalih poglavlja do kraja 2026. godine, a potom i do konačne političke i tehničke pripreme za članstvo - poručio je Ibrahimović, dodajući da je, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, pripremljen Plan puta za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja. Govoreći o aktuelnim izazovima na međunarodnoj sceni i ruskoj agresiji na Ukrajinu, istakao je da je proširenje postalo geopolitička nužnost. Ibrahimović je naglasio da EU integracija nije samo proces ispunjavanja mjerila i donošenja zakona, već test spremnosti Crne Gore da živi evropske vrijednosti.&nbsp; - Evropska unija od nas ne traži savršenstvo, već dosljednost. Ne traži brzinu, već kontinuiranu posvećenost - zaključio je ministar, uz poruku da Crna Gora svojim vrijednostima pripada Evropi, kao partner koji je stopostotno usaglašen sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije.

1250x600

1084x550

Ibrahimović: Proširenje je geopolitička nužnost, Crna Gora spremna da kapitalizuje godine reformi

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se još jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.
Komentarišući odgovor Marte Kos, komesarske za proširenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, Šarec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao što to, kaže, nije rekao ni on.
- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. Što se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekavši isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih poteškoća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je Šarec za Pobjedu.
<h2>EK mora imati jasan stav o sporazumu</h2>
Na pitanje da li očekuje da će, nakon što je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, Šarec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se još jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.
- Ali tu mora postojati i jasno stajalište Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previše to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je Šareca.
Kada su u pitanju poteškoće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, Šarec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom
Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rješenja korak po korak.
- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvršne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo nešto drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez greške. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude ušla u EU - istakao je Šarec.
Napominje i da je teško davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Uvijek može da se desi nešto nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti prošle godine. Ali što se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je Šareca.
<h2>Nije dobar trenutak za reformu EU</h2>
Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeriše da proces proširenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem donošenja odluka, Šarec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.
- Što se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog dešavanja u svijetu. To je kao da mijenjaš krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti „front runnere“, što Crna Gora sigurno jeste - naveo je Šarec.
EU će, kaže on, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.
- To bi bilo pošteno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve što se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo loša poruka sa strane EU - naglasio je Šarec.
<h2>Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru</h2>
Upitan o tome da li Albanija može „preteći“ Crnu Goru u pregovorima, kao što se već neko vrijeme spekuliše, Šarec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.
- Bez konkurencije možeš zaspati na prošlim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je išla do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najviše računa- zaključio je Šarec.

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

Koalicioni sporazum nove njemačke vlade, koji je potpisan prošle sedmice, po prvi put decidno navodi da ne bi trebalo biti daljeg širenja Evropske unije sve dok se ona sama ne reformiše i ne smanji broj oblasti gdje je neophodna jednoglasnost, piše Pobjeda. Sve to moglo bi da se reflektuje na put Crne Gore ka članstvu, a prema riječima predsjednice Crnogorske panevropske unije Gordane Đurović, čak i u nekom optimističnom scenariju mogla bi vrlo lako izostati ratifikacija pristupnog ugovora naše zemlje od strane parlamenata država članica EU u finalnoj fazi pristupanja. - Zbog dužeg perioda izostanka reformi EU, a rastuće potrebe za njima, mnoge politike postale su još osjetljivije, posebno usvajanje budžeta EU, ali i politika proširenja. Tako da se može reći da postoji realna „opasnost“ da se neka zemlja kandidat približi okončanju pristupnih pregovora, ali da u nekoj od finalnih faza ne uspije dobiti jednoglasnu podršku - navodi Đurović za Pobjedu. Ona podsjeća na dio koalicionog sporazuma, koji su potpisale konzervativna desnocentristička Hršćansko-demokratska unija (CDU), zajedno sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Hršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratskom partijom (SPD), a u kojem se navodi da proširenje EU i njen kapacitet da apsorbuje nove članice moraju ići ,,ruku pod ruku“. Konzervativni lider Fridrih Merc (69) je u drugom krugu glasanja izabran za njemačkog kancelara. Samo nekoliko sati ranije 6. maja neočekivano je ostao bez potrebne većine u Bundestagu, koji broji 630 mjesta, zbog čega je glasanje ponovljeno. U sporazumu, u dijelu koji se tiče EU, piše i da je potrebna unutrašnja konsolidacija i reforma bloka, koja će je institucionalno ojačati, najkasnije do sljedećeg proširenja. - Iako ovo do sada nije privuklo mnogo pažnje, očito je riječ o oblikovanju vanjske politike Berlina u godinama koje dolaze - ocijenila je za &nbsp;Đurović. Ovo, kako kaže, označava promjenu u stavu Njemačke prema proširenju EU i javno priznanje da je nemogućnost donošenja odluka glavna prepreka u prihvatanju novih zemalja. Dodaje da bi, u situaciji kad svaka nova država članica dobije pravo veta, jednoglasno donošenje odluka postalo nemoguće. Ona podsjeća da je na ovo ukazao i njemački novinar, pisac i stručnjak za dešavanja na Balkanu Mihael Martens. On je u svom članku podsjetio da drugi evropski lideri, poput Makrona, već dugo upozoravaju da bi dalje širenje EU otežalo donošenje odluka više nego što već jeste sa 27 članica. Dodaje i da je teško zamisliti kako bi blok funkcionisao ako bi se pridružile sve trenutne države kandidatkinje, čime bi se broj povećao na 35. U koalicionom sporazumu se navodi da je prijem šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Ukrajine i Moldavije, „važan“ i „u obostranom interesu“ tih zemalja i EU. Ipak, u jednom dijelu ističe se da na zemlje kandidate, koje još nijesu ispunile sve uslove za pridruživanje, treba primijeniti postepeni pristup integraciji. - To uključuje njihovo postepeno učešće u programima EU i dodjelu pridruženog članstva bez prava glasa u oblastima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika - piše u sporazumu nove njemačke vlade. U analizi sporazuma, njemački novinar Martens predlaže rješenje prema kojem bi se zemljama koje žele pristupiti EU dao pristup zajedničkom tržištu bez statusa punopravnog članstva, što bi im omogućilo da izbjegnu probleme koji proizlaze iz toga što više zemalja ima pravo veta. Đurović smatra da Crnoj Gori, kao i drugim budućim neto korisnicama strukturnih fondova EU, a koje nijesu ni velike, ni konkurentne, ovo ne odgovara. - Uslovi konkurencije na jedinstvenom tržištu postali bi još oštriji, posebno državna pomoć, a niska konkurentnost nas inače i danas sprečava da više iskoristimo pozitivne strane i već postignute evropske ekonomske integracije - navela je ona. <h2>U prilog nam ne idu prilike u zemlji, ali ni u EU</h2> Odgovarajući na pitanje kakvi su, uzimajući u obzir sve okolnosti, kako one na unutrašnjem, tako i spoljašnjem planu, izgledi za skorije članstvo Crne Gore u EU, Đurović ističe da je važno da se na evropskoj sceni stabilizuju političke prilike u ključnim državama članicama. - Važno je bilo da najjača evropska ekonomija dobije stabilnu vladu i ojača poziciju EU u današnjim brojnim izazovima na globalnoj sceni, kao i unutar samih država članica. Politiku proširenja prati taj izraženi geopolitički kontekst, koji eventualno pristupanje u ovom mandatu Parlamenta i Komisije vidi kao političku odluku, a ne kao uspješno okončan put usvajanja neophodnih demokratskih i ekonomskih reformi u zemlji - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99" data-rendition-name="original" width="568" height="313" loading="lazy" alt="Gordana Đurović"> <figcaption>Gordana Đurović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Govoreći o unutrašnjim prilikama i političkoj klimi u Crnoj Gori, Đurović ističe da smo svjedoci svakodnevnih potvrda urušavanja, inače krhke, društvene kohezije. Kako dodaje, danas u Crnoj Gori možemo vidjeti da ni EU agenda nije konsolidacioni faktor. - Parlament postaje glavna kočnica usporavanja ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja i suštinskih demokratskih reformi. Vladi ostaje ogroman posao na tehničkom uvezivanju postignutog, ispunjavanju mjerila iz svoje nadležnosti i sprovođenju novih propisa, a vrijeme ide veoma brzo - navodi Đurović. Ona dodaje da je neizvjesnost sve veća kako se ubrzava satnica do decembra 2026, umjesto da je obratno. - Možemo konstatovati da našoj integraciji u EU ne idu u prilog ni aktuelne političke prilike u zemlji, ali ni one u EU i globalno - zaključuje ona. Njemački novinar Mihael Martens, u svom članku objavljenom u Frankfurter Algemajne Cajtungu, napominje da su prethodni njemački kabineti odavno shvatili da je napuštanje principa jednoglasnosti prijeko potrebno, ali su bili oprezni u otvorenom rješavanju. Ipak, Đurović konstatuje da se i to često čini nemogućim, jer bi zahtijevalo upravo jednoglasnost. Ona podsjeća da u osnivačkim ugovorima EU (Ugovor o Evropskoj uniji – UEU, i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije – UFEU) pravo veta postoji u ograničenom broju ključnih područja i najčešće je vezano uz jednoglasno odlučivanje u različitim formatima Savjeta. - Trend povećanja broja odluka, kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom, povećavao se sa svakim ciklusom reformi EU. Lisabonskim ugovorom jasno su popisana područja politika koje se smatraju osjetljivima i koja i dalje podliježu jednoglasnom glasanju. To su oporezivanje, socijalna zaštita, pristupanje novih država članica EU, zajednička vanjska i bezbjednosna politika, uključujući i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU, kao i operativna policijska saradnja između država članica - navodi ona. Podsjeća i da je Lisabonski ugovor uveo i tzv. premošćujuće klauzule, koje dopuštaju izuzeća kod zakonodavnih postupaka predviđenih ugovorima, omogućavajući postupke kojima je dopušteno da glasanje kvalifikovanom većinom zamijeni jednoglasno glasanje ili da se promijene postupci odlučivanja primjenljivi na određena područja (npr. kod nekih odredbi o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, kod usvajanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kod porodičnog prava sa prekograničnim implikacijama, kod nekih odredbi u vezi sa socijalnom politikom, te nekim odredbama u oblasti zaštite životne sredine). Kad je riječ o politici proširenja, Đurović napominje da kod nje nema pasarela niti izuzeća. - O članstvu odlučuje Savjet jednoglasno, nakon savjetovanja s Komisijom i nakon odobrenja Evropskog parlamenta većinom svojih članova. Sve ovo znači da svaka država članica ima pravo veta u svakom koraku procesa pristupanja neke zemlje Uniji. Proces pristupanja uključuje više faza, a u svakoj od njih države članice, okupljene u Savjetu za opšte poslove, odlučuju jednoglasno - podsjeća ona. Kako navodi Đurović, međuvladine prirode procesa proširenja, prakse i zaključenih pregovaračkih okvira, koji se takođe usvajaju jednoglasno, kao i savjetodavnih i tehničkih izvještaja Komisije, znače da se pregovori o pristupanju temelje na članu 49 Ugovora koje potvrđuje dosadašnje iskustvo pristupanja novih država članica, od kojih su mnoge imale iskustvo blokiranja u raznim fazama pristupanja, od strane jedne ili više država članica. <h2>Mađarska i Slovačka ubrzavaju potrebu za reformom</h2> Đurović ističe da smo često svjedoci koliko je složen proces donošenja odluka unutar EU i da se posljednjih godina često događa da jedna država ili više njih blokiraju donošenje nekih važnih odluka. Ona kao primjer izdvaja Mađarsku, predvođenu kontroverznim liderom Viktorom Orbanom. Kada se govori o blokadi, neizostavan primjer je svakako i Slovačka koja sve češće talasa unutar evropskog bloka. - Vidjeli smo da jedna ili više zemalja blokiraju donošenje nekih važnih odluka unutar EU vezano za pitanja bezbjednosti, pomoći Ukrajini, budžeta EU i njegove veze sa evropskim vrijednostima. Još od nove metodologije pregovora 2020. godine i Makronovih prstenova integracija, glas država članica u politici proširenja je povećan, a ne smanjen - ističe Đurović. Ona dodaje da ne smetaju nove države članice same po sebi, već ono što dobijaju učlanjenjem, a to je pravo veta. - Ono postaje noćna mora za EU i logična posljedica takvog straha država članica Unije jeste promišljanje da se novo proširenje treba desiti istovremeno sa reformama u EU, koje će dalje smanjiti broj prava veta u pojedinim politikama i time omogućiti da Unija normalno funkcioniše i lakše donosi važne odluke. Nijedna zemlja EU ne spori potrebu daljih reformi Unije, jer je posljednja bila 2007. godine, a život i novi geopolitički i ekonomski izazovi nameću njeno dalje prilagođavanje, koje treba da joj omogući funkcionalnost, efikasnosti i konkurentnost na globalnoj sceni. Problem je u činjenici da se teško stiču „mirniji“ uslovi da se taj važan proces pokreće, jer su konstantno neka politička previranja, nestabilnosti ili vanredni izbori u velikom broju država članica, što ometa reformske inicijative - zaključuje Đurović.

Berlin bi da zaustavi proširenje do reforme, problem u najavi za Crnu Goru

Naš cilj je Evropska unija, znamo kako da do njega dođemo i bez obzira na sve prepreke konstantno se krećemo prema njemu, poručio je predsjednik Bošnjače stranke (BSCG) Ervin Ibrahimović.
Ibrahimović se oglasio na društvenim mrežama nakon završene dvodnevne studijske posjete i konferencije “EPP – EU proširenje na Zapadni Balkan".
Ibrahimović je istakao glavne zaključke sa održanih panela i okruglih stolova, te se još jednom zahvalio kolegama iz EPP na suorganizaciji ovog, za Crnu Goru i ZB veoma značajnog događaja.
- Na juče završenoj dvodnevnoj konferenciji – studijskoj posjeti o proširenju 🇪🇺, koja je pod nazivom “EPP porodica u regionu Zapadnog Balakna” održana u Podgorici u suorganizaciji EPP i BS, razgovarali smo o proširenju EU, izazovima na globalnoj razini, u EU i regiji te modelima saradnje unutar velike EPP porodice i ulozi ove važne političke grupe u suočavanju sa tim izazovima. Saglasili smo se da je proširenje važan instrument za unutrašnje snaženje EU i jačanje njene globalne uloge, nastavak demokratizacije u regiji te reginalnu stabilnost koja je suočena sa ozbiljnim izazovima - naveo je Ibrahimović u objavi na mreži X.
On se zahvalio EPP prijateljima, posebno predsjedniku Manfredu Veberu na organizaciji ove posjete koja dolazi u važnom trenutku za Crnu Gori i regiju te predstavlja snažnu poruku državama i političarima u regiji da se proces proširenja nalazi u momentumu koji bismo morali iskoristiti, fokusirajući se na reforme i napredovanje u pregovaračkom procesu.
- Veoma sam ponosan na činjenicu da je Bošnjačka, kao dio velike EPP porodice i jedina članica ove političke grupe iz Crne Gore, bila - suorganizator ovog velikog i značajnog događaja za Crnu Goru i regiju u kojem su, pored naših EPP prijatelja i partnera iz EU i Bošnjačke stranke, učestvovali i predsjednik Vlade Milojko Spajić, te mnoge relevantne političke partije i političari iz regije - naglasio je Ibrahimović.
Poručio je da nastavljaju da snažno podupiru pozitivne promjene u Crnoj Gori, donoseći hrabre odluke koje isporučuju vidljive rezultate, čemu, kako kaže, svjedoče poruke koje dobijaju sa svih relevantnih političkih i institucionalnih adresa u EU.
- Jedna od njih je i poruka uvaženog predsjednika EPP Manfreda Vebera sa konferencije za medije na zatvaranju dogadjaja u Podgorici: “Vidim jaku volju Crne Gore da postane članica EU. Naš partner BS bitan je dio toga”. Naš cilj je Evropska unija, znamo kako da do njega dođemo i bez obzira na sve prepreke konstantno se krećemo prema njemu - navodi se u obraćanju Ibrahimovića na mreži X.

Ibrahimović: Bez obzira na prepreke konstantno se krećemo ka cilju - članstvu u EU

Crna Gora je dokaz da je proširenje Evropske unije (EU) ponovo na agendi, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Gorčević je to kazala na konferenciji „Proširenje EU – ostvareni napredak Crne Gore“, koju je organizovala Evropska kuća u Parizu u saradnji sa crnogorskom ambasadom u Francusko.
- Pokazali smo da se, uz odlučnost i posvećenost, mogu ostvariti konkretni rezultati i postali smo simbol evrooptimizma - istakla je Gorčević.
Ona se osvrnula na ubrzani napredak Crne Gore na putu ka EU, kao i na podršku koju dobija da ispuni uslove da postane naredna članica.
Gorčević je kazala da to pokazuje da proširenje EU nije mit, nego realnost, kao i da je napredak moguć kada postoji politička volja sa obje strane i reformski kapacitet.
- Crna Gora danas nije samo lider u regionu. Crna Gora je dokaz da je proširenje EU ponovo na agendi - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da Crna Gora ne traži prečice, niti posebne tretmane.
- Tražimo pravednu i zasluženu priliku da zatvorimo preostala poglavlja do 2026. godine i da postanemo 28. članica EU do 2028. godine - poručila je Gorčević.
Ona je rekla da je proširenje, osim za države kanidate, važno i za EU, navodeći da u vremenu geopolitičkih neizvjesnosti, EU treba partnere koji su dokazani, lojalni i strateški važni.
- Crna Gora je upravo to. Potpuno smo usklađeni sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Članica smo NATO-a. Odlučno stojimo uz evropske vrijednosti - naglasila je Gorčević.
Ona je istakla da vjeruje da proširenje više nije pitanje „da li“, već „kada i kako“.
- Vjerujem da i Crnoj Gori i Evropi treba snažna, jedinstvena i otporna EU - zaključila je Gorčević.
Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, Rene Trokaz poručio je da je Crna Gora primjer kako upornošću i vrijednim radom za kratko vrijeme mogu da se postignu veliki rezultati.
- Francuska podržava politiku proširenja zasnovanu na zaslugama. Crna Gora je pokazala da je ozbiljna u namjeri da sprovede reforme, transformiše društvo i pripremi se za članstvo u Uniji - kazao je Trokaz.
Prema njegovim riječima, Francuska je spremna da podrži Crnu Goru na tom putu.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović podsjetio je na sve što je urađeno u oblasti evropske integracije u proteklih godinu i po.
- Protekla godina bila je godina ubrzanog napretka u kojoj su održane tri međuvladine konferecije, što je istinski rekord. Crna Gora je prva država koja je po novoj metodologiji proširenja dobila pozitivan IBAR u poglavljima 23 i 24 - kazao je Zenović.
Kako je istakao, Crna Gora je usvojila Reformsku agendu, koja će, u naredne tri godine, donijeti 383 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
- Pridružili smo se jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i po prvi put nakon sedam godina, zatvorili smo tri pregovaračka poglavlja - podsjetio je Zenović.
Prema njegovim riječima, rezultati Crne Gore dodatno su naglašeni u izvještaju Evropske komisije o napretku, koji je najpozitivniji do sada.
Kako je saopšteno iz MEP, konferenciji su prisustvovali predstavnici francuskih institucija, civilnog društva, nevladinih organizacija i diplomatskih predstavništava, koji su iskazali interesovanje za proces pristupanja EU, regionalnu saradnju i razmjenu iskustava na Zapadnom Balkanu.
- Razmatrano je dosadašnje ostvarenje u pregovorima, izazovi u zatvaranju najzahtjevnijih poglavlja, kao i Plan rasta za Zapadni Balkan i reformska agenda - kaže se u saopštenju.

Gorčević: Crna Gora dokaz da je proširenje EU ponovo na agendi

Poljska snažno podržava Crnu Goru u procesu evropskih integracija, poručila je otpravnica poslova u Ambasadi Poljske Malgožata Lakota Miker, dodajući da je Evropska unija (EU) prepoznala potrebu za pristupanjem novih članica i pokazala da se trud i posvećenost cijene.
Lakota Miker je u intervjuu za Eurokaz kazala da Poljska podržava proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana.
- Oduvijek je bila zagovornik toga, ali pod jednim uslovom - mora biti vidljiva volja zemalja koje teže članstvu i njihov pojedinačni napredak - rekla je Lakota Miker.
Ona je navela da je, među zemljama u regionu, Crna Gora ostvarila najveći napredak u evroatlantskim integracijama.
- Crna Gora je svojim učešćem u tekućim pregovorima, brojem sastanaka i razgovora održanih na najvišem nivou u Briselu, kao i konsultacijama u Podgorici, poslala jasan signal da svoju budućnost ne vidi van zajednice država i naroda kakva je EU - kazala je Lakota Miker.
Prema njenim riječima, junska Međuvladina konferencija bila je dodatni impuls za to.
- Pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) postao je sinonim za evropsku perspektivu - navela je Lakota Miker.
EU je, kako je istakla, pokazala da se cijeni trud i posvećenost.
Lakota Miker je kazala da je Poljska, tokom prvog predsjedavanja Savjetom EU, podržala Hrvatsku na njenom putu ka Uniji.
- Danas ne možemo zamisliti da Crna Gora neće biti u EU u narednim godinama. Vjerujemo da će iskoristiti priliku koja joj se pružila. Tim više što je EU promijenila pristup, otvorila se dijalogu i prepoznala potrebu za pristupanjem novih članica - istakla je Lakota Miker.
Ona je rekla da je Crna Gora jedna od najmlađih zemalja u Evropi, koja se bori sa brojnim problemima, korupcijom, organizovanim kriminalom i problemima u pravosudnom sistemu.
Kako je kazala Lakota Miker, u pozitivnom izvještaju Evropske komisije o proširenju, objavljenom 30. oktobra prošle godine, pozitivno su ocijenjeni napori Crne Gore.
- Crna Gora je za samo 12 mjeseci povratila povjerenje EU, ispunila privremene kriterijume za poglavlja 23 i 24, dobila prvi IBAR u istoriji EU, postala prva zemlja kandidat koja je pristupila SEPA, obezbijedila odobrenje Reformske agende u iznosu od preko 380 miliona eura i organizovala dvije međuvladine konferencije - navela je Lakota Miker.
Prema njenim riječima, to je razlog za ponos, ali i znak da se ne smije suzdržati od akcije.
Navodeći da je „Bezbjednost, Evropo” slogan poljskog predsjedavanja EU, Lakota Miker je rekla da na to Crna Gora trenutno treba da se fokusira.
- Već duže vrijeme suočena sa stranim uticajem, podložna miješanju trećih zemalja i dezinformacijama, treba da brine o sigurnosti svojih građana - kazala je Lakota Miker.
Ona je poručila da Crna Gora dijalogom i razumijevanjem treba da obezbijedi rješavanje svih spornih pitanja, kako u kontaktima sa susjedima, prije svega Hrvatskom, tako i na crnogorskoj političkoj sceni.
Upitana kakav će biti dalji evropski put regiona, posebno Crne Gore, u svjetlu svih trenutnih kretanja u EU i očekivanja koje Unija ima od zemalja regiona, Lakota Miker je ponovila da Poljska vidi Zapadni Balkan u EU, ali naglašava da ne postoje prečice do EU.
- Treba se fokusirati na sprovođenje odgovarajućih reformi, njegovati dobre odnose sa susjednim zemljama i prilagoditi se zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU - kazala je Lakota Miker.
Ona je poručila da su, u pogledu reformi, izuzetno važne one koje se odnose na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv korupcije i funkcionisanje demokratskih institucija.
- Naročito sada, kada je svijet razderan sukobima, izgradnja dobrih odnosa sa okruženjem i regionalna saradnja treba da budu od ključnog značaja - dodala je Lakota Miker.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li očekuje da će EU nastaviti da snažno podržava reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori, kazala da one predstavljaju osnovu procesa pristupanja.
Prvi klaster se, kako je podsjetila, otvara kao prvi i zatvara kao posljednji.
Lakota Miker je navela da se vladavina prava u Crnoj Gori odnosi na pitanja kao što su nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, obezbjeđivanje slobode medija i osnovnih prava.
- EU će svakako podržati Crnu Goru u reformama u ovoj oblasti, jer su one, kao što znamo, jedan od najvažnijih prioriteta zemlje - kazala je Lakota Miker.
Ona je dodala da, tokom procesa pristupanja, sve reforme i poteze vlasti u toj oblasti pomno prate Evropska komisija i države članice.
- U posljednje vrijeme uočene su promjene koje se odnose na izbor i imenovanje sudija, izbor sudija u Sudskom savjetu, skraćivanje vremena rješavanja sudskih predmeta i radnje na suzbijanju korupcije u pravosuđu - navela je Lakota Miker.
Ona je rekla da je ojačana saradnja između organa gonjenja i pravosuđa i da su uvedeni stroži propisi koji se odnose na krivična djela trgovine ljudima, drogom i oružjem.
Prema riječima Lakote Miker, nastavak ovih aktivnosti i efikasnija implementacija usvojenih reformi biće odlučujući za postizanje evropskih standarda i ubrzanje procesa pristupanja.
- Poljska će svakako podržati crnogorske reforme u oblasti vladavine prava, koje su ključne za državu i svakako će biti tema razgovora naših ministara - poručila je Lakota Miker.
Ona je istakla da se odnosi između Poljske i Crne Gore opisuju kao veoma dobri i prijateljski i da ih odlikuju međusobno poštovanje, zajednički interesi i želja za jačanjem stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
- Poljska, kao članica EU i NATO-a, aktivno podržava Crnu Goru u njenom procesu evropskih integracija i sarađuje sa Crnom Gorom u okviru Sjevernoatlantske alijanse, dijeleći iskustva u vezi sa modernizacijom oružanih snaga i učestvujući u zajedničkim vojnim vježbama - navela je Lakota Miker.

Lakota Miker: Ne možemo zamisliti da Crna Gora neće biti u EU u narednim godinama

Svi smo za to da Crna Gora uđe u Evropsku uniju 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Iako bi svi pristali na scenario „članstvo u EU 2028. godine, bez obzira na sve“, Marović kaže da su tri ključne stvari/klišea u vezi sa dilemom da li EU treba da nas primi tada bez potrebnih reformi i sa trenutnom većinom koja kao jednog od konstituenata ima prorusku i desničarsku koaliciju.
- Proces uslovljavanja je zasnovan na principu napredovanja na osnovu zasluga i podrazumijeva se da se na kraju tog puta, koje označava ulazak u EU, makar naziru konture nezavisnih institucija i pravde i jednakih mogućnosti za sve. Proces evropske intregracije podrazumijeva uključenost, i transformaciju, cijelog društva, pa se ne može govoriti o uspjehu ako je pola Skupštine izvan svojih klupa, a građanke i građani na ulici tražeći minimum odgovornosti za smrt ljudi. Imala bih mnogo toga da zamjerim crnogorskoj opoziciji, ali to je jedina koju imamo i mora se s njom raditi. Konsenzus o ključnim pitanjima u procesu pregovora znači da o temama i zakonima na agendi neko glasa i iz vrijednosnih razloga - navela je Marović na mreži X.
Otuda, kako ističe, nema ni govora da mi imamo konsenzus ako se zarad tih glasova dozvoljavaju razni ispadi. Konsenzus se, napominje Marović, gradi tako što svi glasaju za zakone iz evropske agende bez obzira da li su u vlasti ili ne, a samo članstvo u EU vide kao interes. 
- Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima. Da zaključim: svi smo za to da Crna Gora uđe u EU 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao - poručila je Marović.

Marović: Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima

Zatvaranjem pregovaračkih poglavlja Crna Gora je pokazala punu posvećenost evropskoj integraciji države, a Evropska unija politici proširenja, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i komesarke za proširenje Marte Kos koja je najavila posjetu našoj državi u januaru naredne godine. - Ovu godinu zaključujemo sa nikad boljim rezultatima na evropskom putu Cran Gore. Predstoje još intenzivnije 2025. i 2026. - rekao je Spajić.&nbsp; Kako je saopšteno iz Vlade, Kos je čestitala Spajiću i njegovom timu na neumornom radu na sprovođenju reformi iz EU agende.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218181212_37536d1dd2d6e0654a6367f8908d5d255744216f466bffce231827805819e337.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218181212_37536d1dd2d6e0654a6367f8908d5d255744216f466bffce231827805819e337" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Sa sastanka Spajića i Kos"> <figcaption>Sa sastanka Spajića i Kos(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da Evropska komisija stoji uz Crnu Goru i sve države koje su posvećene ispunjavanju reformi na putu ka članstvu u EU, dodajući da je proširenje ponovo istorijska prilika za postizanje mira i prosperiteta na cijelom evropskom kontinentu.&nbsp; - Dvoje zvaničnika razgovarali su i o temama koje se tiču bilateralnih odnosa Crne Gore sa zemljama članicama, a Kos je iskazala punu podršku u cilju rješavanja svih pitanja i ubrzanja evropskog puta - navedeno je u saopštenju Vlade. Komesarka za proširenje najavila je da će Crna Gora biti prva zemlja Zapadnog Balkana koju će posjetiti, već u januaru 2025. godine.

Kos u januaru dolazi u našu državu: EK stoji uz Crnu Goru

Savjet EU spreman je da u narednom periodu započne pripreme nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zaključeno je na današnjoj sjednici Savjeta opštih poslova Evropske unije (GAC).
Kako je saopšteno iz kabineta premijera Milojka Spajića, ovo je ključan indikator napretka Crne Gore jer je potpisivanje i ratifikacija Ugovora posljednji korak procesa pristupanja EU. 
- Činjenica da se već danas razgovora o tome, govori u prilog izvjesnosti našeg učlanjenja. Impuls evrooptimizma koji daje Crna Gora razlog je što gotovo svakodnevno imamo ovako pozitivne vijesti. Zato je važno da nastavimo sa predanim radom i da već u prvom kvartalu sljedeće godine ostvarimo nove zapažene uspjehe - navedeno je u saopštenju iz Kabineta Spajića.
Ističe se da će lideri EU biti pozvani da podrže ove zaključke na Samitu, koji će biti održan 19. decembra u Briselu.
Kako kažu, u Nacrtu zaključaka Savjet pozdravlja veoma pozitivne rezultate u ispunjavanju dugotrajnih reformskih obaveza, i pohvaljuje cilj Vlade da nastavi brzi napredak Crne Gore na putu ka EU.
- Istovremeno, sve političke snage se ohrabruju da slijede ambiciozan plan za zatvaranje pristupnih pregovora - zaključeno je u saopštenju.

Kabinet Spajića: Savjet EU spreman da pokrene izradu Nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao je mogućnost da Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, imenuje novog mandatara Vlade.
- Ako bi bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska imenovao mandatara Vlade, to imenovanje bilo bi nezakonito i nelegalno. Odveo bi tako Milorad Dodik i Vladu RS u ilegalu i potpuno obezglavio manji bh. entitet. Uradiće to, nemam dilemu - poručio je Konaković.
Dodao je da je Dodika više puta ranije upozoravao na posljedice njegove politike.
- Više puta sam ga upozoravao zadnjih godina da u crnu rupu u koju strmoglavo juri vodi i sve one koji ga slijede, da tamo vodi i svoj narod i entitet na čijem je čelu. Izolacija, sankcije, ilegala i neizvjesnost. To je na kraju ponudio svom narodu - kazao je.
Konaković je naglasio da je Dodik oštetio entitet kojim je upravljao.
- Narodu i entitetu čiji je budžet poharao i čija je javna dobra i javna preduzeća rasprodao. Budžet koji je poharao punio se ekonomijom koja je preko 90% vezana za EU i evropsko tržište. Nije mu se gadio takav novac dok je u isto vrijeme pljuvao po EU i kočio evropski put - istakao je šef diplomatije BiH.
U zaključku je poručio da Dodik pokazuje pravo lice i prema svojim saradnicima.
- I na kraju pokaže pravo lice prema saradnicima koji su mu bili lojalni i koje je tjerao na nezakonito i neustavno djelovanje. Ponizi Viškovića. To je taj, da prostiš, pravi Milorad Dodik - zaključio je Konaković.

Konaković: Više puta sam upozoravao Dodika da juri u crnu rupu, to je na kraju ponudio svom narodu

Crnogorski šahista Predrag Nikač upisao je pobjedu na otvaranju Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
On je u prvom kolu, bijelim figurama, pobijedio Francuza Olivijea Devila.
Igrana je Pirceva odbrana, u kojoj je Nikač sjajno vođenim napadom i brojnim taktičkim udarima primorao protivnika na predaju.
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju boriće se u konkurenciji 65 šahista.
Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola.

Šah: Nikač slavio na startu SP

Ovo je specijalno veče. Tim riječima obratio se direktor Sarajevo film festivala Jovan Marjanović publici koja je do poslednjeg mjesta ispunila Ljetnje kino Coca-Cola da bi vidjela velikog italijanskog sineastu Paola Sorentina kako prima počasno priznanje, ali i njegovo remek-djelo "Veliku ljepotu".
– U poslednje dvije decenije poklonio nam je izuzetne filmove, koji bilježe životne protivrečnosti, ljepotu i dekadenciju, lomljivost, ironiju i emocije, s besprekornim stilom i glasom koji je i ličan i univerzalan. A film „Velika ljepota“, jedan od Sorentinovih najvećih radova, definisao je kinematografski portret vremena, osvojio Oskara, Baftu, Zlatnog globusa – podsetio je Marjanović, dodavši da imaju veliku čast da mu uruče Počasno srce Sarajeva, kao i da reditelja uskoro očekuje premijera novog filma na Venecijanskom festivalu.
I nakon inserata iz Sorentinovih filmova, poput „Božje ruke“, „Partenope“, „Il Diva“, „One Man up“, „Velike ljepote“, „MladostI“ italijanski sineasta izašao je na scenu pozdravljen velikim aplauzom. Zahvalio se na nagradi, rekavši da je počašćen, ali je odmah dodao: – Iako je ovo nagrada za cjelokupnu karijeru, nadam se da ću doći ovde za 20 godina da dobijem još neko priznanje. Ali, prije toga svakako ću doći uskoro da otvorim dobar italijanski restoran u Sarajevu. Vraćam se brzo. Tako da – vidimo se uskoro! Zaista, ovo je prava čast, značajna nagrada, a i sam festival je bitan za Evropu!&nbsp;

Sorentinu uručeno Počasno srce Sarajeva

Studenti i građani Novog Pazara blokirali su večeras magistralni put ka Crnoj Gori, u znak podrške i solidarnosti sa prebijenim i uhapšenim građanima tokom protesta u drugim gradovima.
Oni su tu odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i studentu Ernadu Bakanu, koji je pregažen na pješačkom prelazu u Beogradu, navode agencije.
Koliko će trajati blokada nije najavljeno, ali su nakon odavanja pošte ćutanjem neki učesnici skupa donijeli stolice i posjedali na kolovoz, navodi Danas.

Iz Novog Pazara se ne može ka Crnoj Gori: Građani blokirali magistralu

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Prizemljite sve avione i helikoptere. Neka “sve izgori ako treba”, jer, vrhuška partije crvenih kravata, samo bez kravata, u košuljama, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova, obilaze one koji nam živote spašavaju danima.
Kad stižu oni (Demokrate), ne da pomognu već da se slikaju i snime, kadar mora biti odličan, svjetlo perfektno, zvuk, sve…
<h2>Reklama u pepelu</h2>
Malo šta je izazvalo toliki javni prezir kao trenutak kada su čelnici Demokrata, sedmicu nakon početka herojske borbe vatrogasaca i onih koji iz regiona i Evrope pomažu da se obuzda vatrena stihija, odlučili da se pojave — da poziraju. Da se slikaju sa ljudima koji gore iz vazduha gase vatru.
Je li dvojac Demokrata stigao da pomogne? NE!
Stigli da preuzmu odgovornost? NE!
Stigli su da snime kadar.
Samoprozvani zamjenik premijera (izmislio funkciju, jer je potpredsjednik Vlade) i rukovodilac bezbjednosnih službi Aleksa Bečić i ministar Šaranović došli su da — snime spot. Dramatičan ton, muzika, košulje, pogledi koji vrijede za Oskara. Kao da su u Netflix seriji, a ne u državi koja gori.
Heroji? Ne. Reklamni pano. Sponzorisana tuga, plaćena vašim novcem.
<h2>JAVNOST NE PRAŠTA</h2>
Javnost ne prašta. Komentari ispod objava Demokrata govore više nego bilo koji izvještaj:
• “Opasno je kad se Šaranović pojavi na otvorenom, sjaj sa cvikera može lagano izazvat požar.”
• “Obiđite Kuče i Pipere, jedva vas čekaju.”
• “Je li ispala dobra fotka, zaboga?”
Glavni PR štab, glavni strateg Boris Bogdanović, misteriozno nepoznate lokacije, vjerovatno je već čekao montažu. Da sve to lijepo upakuje. Da još jednom narod gleda – predstavu.

Tag: integracije