Crna Gora je iznijela ambiciozni plan da bude dio EU 2028. godine i mi smo spremni da tu ambicioznu agendu podržimo, kazao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
On je predsatvio spoljnopolitičkom odboru Evrposkog parlamenta Paket proširenja za 2024. godinu, uključujući izvještaje Evropske komisije o zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, prenosi Portal RTCG.
Varhelji je rekao da je Crna Gora napredovala u oblasti vladavine prava. Naglasio je da će do kraja godine vjerovatno biti zatvorena četiri poglavlja u pregovorima sa EU.&nbsp;
Paket proširenja koji EK usvaja svake godine obuhvata procjenu stanja u pristupnom procesu i sprovođenju reformi u više zemalja koje žele da se pridruže EU, uključujući Crnu Goru.&nbsp;
Poslije ocjene Komisije o reformama u svakoj zemlji koja je u procesu evrointegracija, izvjestioci AFET-a će izraditi nacrte rezolucija za te države sa zaključcima i preporukama Evropskog parlamenta

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Varhelji: Spremni smo da podržimo ambiciozni plan Crne Gore da bude dio EU 2028.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da se apsolutno moraju napraviti dodatni napori da se poboljšaju odnosi sa Hrvatskom, navodeći da Crna Gora već sada mora baviti sa određenim otvorenim pitanjima koja ima sa tom zemljom.
- Hrvatska je ozbiljan partner, ne samo kada su u pitanju evropske integracije, nego i u dijelu dobrosusjedskih odnosa. Do sada smo imali sajne odnose, sigurna sam da ćemo nesuglasice rješavati. Hrvatska nam je prethodnih 12 godina slala ekspertsku pomoć u integracijama koja nam je značlila, ali moramo pokazati spremnost sa naše strane - postoje određena otvorena pitanja kojima se moramo baviti već sada - rekla je Gorčević u Centralnom dnevniku na TV Nova M, nakon predstavljanja posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Ona je rekla da je Izvještaj EK najbolji do sada i u Vladi su, kako je rekla, izuzetno zadovoljni njegovim sadržajem.
- Ovo je napredak koji se ocjenjuje kao dobar. Sve ono što smo obećali prije samo godinu dana, ovaj izvještaj je pokazao i da postoje reforme, napredak i rezultati - navela je Gorčević.
Komentarišući reformu izbornog zakonodavstva na koju poziva EK, Gorčević je rekla da od strane Vlade postoji volja da zakonodavstvo i prijedlozi zakona idu u pravcu stabilizacije izbornog zakonodavstva, ali da su određene procedure u rukama Odbora za svaobuhvatnu izbornu reformu.&nbsp;
Očekuje i da će se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ubrzo naći u proceduri.
- Ali moramo podsjetiti da je za ovu vrstu izbornog zakonodavstva potrebna dvotrećinska većina. Ozbiljne preporuke moraju doći i od Skupštine i da shvatimo zašto je bitno izborno zakopnodavstvo, ne samo zbog preporuka Evropske komisije, već rješavanja izborne krize u više opština - navela je Gorčević.
Takođe, Gorčević očekuje i da će do kraja godine Vrhovni sud izaći iz v.d. stanja, te da će biti izabran predsjednik te institucije u punom kapacitetu.
- To više nije sada u nadležnosti Vlade, već Sudskog savjeta, ali to je obaveza koju moramo da ispunimo kao država. Što je bilo do Vlade mi smo ispoštovali. Nadamo se da će se taj izbor desiti do kraja godine, na zadovoljstvo svih - naglasila je Gorčević.
Prema njenim riječima, plan da Crna Gora do 2026. godine zatvori sva poglavlja, a da do 2028. postane članica Evropske unije je ambiciozan, ali izvodljiv.
- Po prvi put imamo jasan plan kada ćemo zatvoriti koje poglavlja. Ako postoji politička stabilnost, sigurna sam da je to izvodljivo. Izvještaj predstavlja ono što je suština - a to je da su evropske integracije bile prioritet Vlade i da će to biti do kraja mandata - istakla je ministarka.
Ona je istakla da će Vlada Izvještaj EK korititi mapu puta za dalji napredak ka Evropskoj uniji.
- Jedna tačka koja nas uvijek spaja su evropske integracije. Nadam se da će nas spajati i ubuduće - zaključila je Gorčević.

Tamara Klikovac

500x500

Gorčević: Već sada se moramo baviti otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, predsjednika Vrhovnog suda izabrati do kraja godine

Evropska budućnost svih država Zapadnog Balkana je jasna i sve one žele da žive zajedno i u miru, ocijenio je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović, razgovarajući sa regionalnom direktoricom Istočnog odbora njemačke privrede (German Eastern Business Association) Anjom Quiring, o perspektivi evropske budućnosti Zapadnog Balkana, na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2024, koju je Privredna komora Crne Gore organizovala u Budvi na temu “Decenija Berlinskog procesa”.
- Kada razmišljamo o budućnosti Zapadnog Balkana možemo napraviti svojevrsnu paralelu sa životom čovjeka. Čovjek u životu želi stabilnost, ravnopravnost, zdravlje, a isto važi za države koje žele da budu prosperitetne, jednake sa ostalima i suverene. Evropske integracije imaju dvije dimenzije: horizonatalanu – proširenje na kontinetu i vertikalnu – uspostavljanje čvršćih veza između država. U proteklih 10 godina nijesmo vidjeli ovo horizonatalno proširenje. Ako je tada postojao zamor od proširenja, sada postoji zamor od njegovog izostanka - kazao je Zenović.
Odgovarajući na pitanje o budućnosti Berlinskog procesa, Zenović je, kako se navodi u saopštenju, kazao da je plan da Crna Gora do 2028. godine pristupi Evropskoj uniji, istakavši da ne može predvidjeti kako će se to odraziti na ovaj proces, koji je donio mnoge promjene u perspektivi Zapadnog Balkana, posebno u pogledu međusobne saradnje.
- Proces je bio transparentan, za razliku od mnogih drugih. U tom smislu, ova inicijativa ima prednost u odnosu na druge, jer je promijenila perspektivu, spustila dijalog s visokog političkog nivoa na svakodnevni život, što je u suštini i razlog zbog kojeg skoro 80 odsto građana Crne Gore podržava ideju o pristupanja EU - kazao je on.
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan je pronašao dobar način da se pripremi za članstvo u EU, naglasivši da sada postoji i Evropski plan rasta za ZB6.
- Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila tri. Planiramo privremeno zatvoriti još četiri do kraja godine, a mnoga pitanja pokrivena ovim poglavljima vezana su za reformske agende koje su dio Plana rasta - istakao je on.
Dodao je da su mnoge ideje već prepoznate u okviru Berlinskog procesa, tako da su inicijative kompatibilne i idu u istom smjeru, a to je priprema zemalja Zapadnog Balkana za članstvo u EU.
Zenović se, kako se navodi u saopštenju, osvrnuo i na unapređenje najvažnijih oblasti u procesu EU integracija, istakavši vladavinu prava, koja, kako navodi, predstavlja samu osnovu, jer sve kreće i završava sa njom.
- Dakle, da bi dobili pristup sredstvima, bilo onim koja se daju kao bespovratna, ili u obliku određenih zajmova, vi dajete procjenu reformi na koje se obavezujete u datoj godini - poručio je on.
Zenović je istakao da je značaj Berlinskog procesa upravo u tome što je zadržao fokus zemalja Zapadnog Balkana na EU agendu.
- Mislim da je sve što vidimo u posljednjih deset godina u oblasti ekonosmke i socijalne integracije uglavnom povezano sa Berlinskim procesom. To je krovni koncept za brojne inicijative. Berlinski proces možda nema najbolji PR u svijetu biznisa, ali je dao podlogu za političku komunikaciju lidera svih zemalja Zapadnog Balkana, te je tako dao značajan doprinos daljoj integraciji. Omogućio je da zemlje Zapadnog Balkana uvježbaju sve procese na koje će naići u EU. Ako u ovom okviru nisu pokazale spremnost za dijeljenje odgovornosti, saradnju i zajedničko suočavanje sa globalnim izazovima neće to moći sprovesti ni u široj grupi od 27 država članica - naveo je on.
Kako se dodaje u saopštenju, posebno se osvrnuo i na ekonomski razvoj koji bi trebao da prati proces integracija.
- Crna Gora kao zemlja koja je u tako visokom stadiju integrisanja, u kojoj imamo pregovore i tehnički dio, želi da sagledava proces proširivanja kao konstantu, ali i da se fokusira na pojedinačne zasluge. Ljudi koji žele da budu dio projekta EU to priželjkuju zbog svega na čemu ta unija počiva. Pravila, principi i propisi bi trebali da budu tu da bi biznis napredovao, da bi tržište bilo podstaknuto i bilo motivisano da se razvija. Ukupni cilj je da se obezbijedi konvergencija ekonomija zemalja Zapadnog Balkana kako bi mogle da dostignu prosjek ekonomija EU. U krajnjem, političko i zakonsko usklađenje neće imati smisla ako ne bude uticalo na svakodnevni život i ekonomiju - naglasio je Zenović.
Govoreći o pregovaračkim poglavljima koje Crna Gora planira da zatvori do kraja godine, Zenović kaže da ona, iako tehnička, promovišu suštinske promjene u crnogorskom društvu.
- Poglavlje 7 – Intelektualna prava svojine vrlo je važno da kompanijama pokažemo da Crna Gora obezbjeđuje njihova prava u ovoj oblasti, a poglavlje 10 – Informaciono društvo i mediji pokazuje da smo uslaglasili pravni sistem sa EU koji obezbeđuje pluralitet medija i nezavisnost regulatora što je takođe podsticaj za preduzeća koja se bave ovom oblašću. Poglavlje 20 – Industrijska politika i preduzetništvo gdje kroz evropsku strategiju pokušavamo da nediversifikovanu crnogorsku privredu učinimo konkurentijom, otvorenijom, prijemčivijom za ranjive grupe. Na kraju, tu je i poglavlje 31 koje se odnosi na politiku odbrane i bezbjednost, gdje smo godinama usklađeni sa politikom EU, što pokazuje da je Crna Gora čvrsto na evroatlanskom putu i šalje dobru poruku našim partnerima - zaključio je Zenović.

1250x600

1084x550

Zenović: Zapadni Balkan pronašao dobar način da se pripremi za članstvo u EU

Crna Gora treba brzo i fokusirano da ide prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), kako bi iskoristila postojanje političke volje u Uniji i među državama članicama, koja ne mora trajati do kraja procesa pridruživanja, ocijenio je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović.
On je u intervjuu agenciji MINA kazao da već sada postoje indicije da politička volja koja postoji među državama članicama neće biti takva do kraja procesa crnogorskih pregovora.
Prema riječima Zenovića, rok za pristupanje Uniji do 2028. godine je ambiciozan, ali realan, a na tom putu, osim političko–diplomatskih, biće i administrativno-tehničkih izazova, zbog čega država mora uložiti maksimalne napore.
- Proces proširenja u prvom redu zavisi od inherentne volje država članica. To je njihova suverna volja da li svoj tim žele da upotpune nekim drugim državama ili ne - naveo je Zenović.
On je rekao da je važna i politika institucija EU i dodao da su na čelu Evropske komisije (EK) uglavnom bili ljudi koji su držali do značaja politike proširenja.
Kako je kazao Zenović, od 2003. godine nije bilo jasnih vremenskih okvira i pozitivnih signala za Zapadni Balkan, iako postoje pretpristupni fondovi koji su sveobuhvatni i targetiraju sve ključne izazove u tranzicionom društvu.
- Kada postoji volja za proširenje, onda sve drugo zavisi od države kandidata - naglasio je Zenović.
Osvrćući se na zamjerke da brzina promjena često ide naušrtb kvaliteta, on je naglasio da nekad nedostatak brzine oduzme bilo kakav kvalitet i postojanje bilo kakve reforme.
- Čini mi se da su se kockice poklopile, politička volja na obje strane, na strani EU u smislu država članica, ali i u Briselu, koji taj proces treba da koordinira, koji treba da stvori administrativne i druge prepostavke da se taj proces vodi, i dobili smo jedno ubrzanje - rekao je Zenović.
On je dodao da je to ubrzanje u integracijama velikim dijelom rezultat agresije Rusije na Ukrajinu i cijelokupnog geopolitičkog momenta.
- Ali on je svakako i odraz umora, ne od proširenja, nego umora od neproširenja, umora evropske ideje zbog toga što se ne ostvaruje nova dinamika - naveo je Zenović.
Podsjećajući na rokove za članstvo do 2030. godine, on je kazao da smatra da je nova ambicioznost koju definiše Vlada Crne Gore, ali i drugi politički akteri, dobra i realna, kao i da ima podršku EK.
Zenović je ocijenio da su, uz podršku i jasnu opredeljenost za članstvo u EU, definisani rokovi ostvarivi i da Crna Gora može do 2028. godine postati punopravna članica EU.
Upitan šta je ključno što će uraditi kako Crna Gora, koja je u pregovorima od 2012. godine, ne bi propustila aktuelni momentum proširenja, on je kazao da momentum koji je trenutno snažan, ne mora da traje zauvijek.
- Geopolitika je promjenljiva, politike velikih sila su promjenljive, a u svijetu stalnih promjena na jednom malom društvu i maloj državi nije baš da se oslanja na neke izvjesnosti kojih nema. Iz tog razloga, ako postoji taj momentum, to treba iskoristiti - poručio je Zenović.
On je ponovio da su opredijeljenost i brzina ključne, dodajući da iskustvo pokazuje da je kad god je nešto išlo sporo, to obično bio znak da na nekim višim instancama nije bilo komunikacije i političke volje.
- Iz tog razloga mislim da u ovoj konstelaciji zvijezda koje su se ovako dobro poklopile Crnoj Gori, treba brzo, fokusirano, jasno da idemo ka članstvu EU - rekao je Zenović.
On je, odgovarajući na pitanje šta će biti glavni izazovi na putu zatvaranja svih poglavlja do 2026. godine, ukazao na postojanje diplomatsko-političkog, ali i tehničko-administrativno-ekspertskog toka integracija.
On je istakao da politička volja mora biti jasna i u državi, među članicama Unije, ali i na nivou EU.
Zenović je kazao da je konsenzus Vlade, parlamentarne većine, političkih partija i društva o članstvu u Uniji značajan i da treba tako da ostane do kraja jer su, kako je naveo, pred Crnom Gorom dvije burne godine.
On je dodao da, kada je u pitanju crnogorsko članstvo, postoji politička volja kod Unije i država članica.
- Volja država članica postoji i ona je u ovom trenutku bila, vidjeli ste, bez ostatka kada je Crna Gora u pitanju, i mi sada već znamo da postoje indicije da to možda tako i neće biti do kraja ovog procesa - rekao je Zenović.
On je poručio da je vrlo važno da se svi diplomatski kanali, susreti na najvišem mogućem nivou dese i da se kroz diplomatski okvir identifikuju i rješavaju tačke sporenja.
Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Zenović je naveo da je tačaka spajanja Crne Gore sa tom državom mnogo i da u pregovaračkoj strukturi imaju jasnu viziju o tome, kao i da su hrvatski eksperti jako zastupljeni u cijelom timu Crne Gore.
- Zato je vrlo važno da pokrenemo taj političko-diplomatski mehanizam, dijalog i da vidimo kako da sve ove šumove otklonimo i da prosto zajedno idemo dalje u ovom procesu evropskih integracija - kazao je Zenović.
Govoreći o tehničko-administrativnim izazovima, on je rekao da se neki od njih posebno vezuju za pojedina izazovna poglavlja, kao što je Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Zenović je kazao da je Poglavlje 27 jedno od najsloženijih jer, između ostalog, finansije koje proizilaze kao potrebne u okviru tog poglavlja prevazilaze nekoliko puta budžet Crne Gore.
- Poglavlje 27 je skupo i zahtijeva jako puno restruktuiranja postojećih kapaciteta svih vrsta, otpada, pitanja buke, neophodnog instrumentarija, neophodnog broja izvršilaca, zatim pitanje Termoelektrane Pljevlja, plastike - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, u tom poglavlju nalaze se mnoge stvari kojima se države EU bore već decenijama unazad, dok Crna Gora zaostaje.
- Međutim, imamo vrijeme pred nama, treba imati volju, niko ne traži od Crne Gore da bude klimatski neutralna do 2028. godine, već da da sve od sebe - naveo je Zenović, dodajući da postoji mogućnost da se od EU za neke oblasti traže prelazni periodi.
On je istakao problem administrativnih kapaciteta, dodajući da je važno da postoje ljudi, agencije i tijela koji mogu da primjenjuju zakone koji se donose.
Govoreći o četiri poglavlja koja bi Crna Gora trebalo da zatvori do kraja godine, Zenović je kazao da je usvajanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) bio iskorak i „velika cenzura“ za Crnu Goru.
IBAR, kako je rekao, nije bio samo iskorak u smislu reformskih procesa u oblasti vladine prava, kao temeljnom, krucijalno važnom segmentu svake evropske politike i procesa pristupanja, već i uslov da Crna Gora nastavi sa privremenim zatvaranjem pregovaračkih pogleda.
- To je suština samog procesa. I mislim da je, u tom pogledu, IBAR bio velika cenzura - naveo je Zenović, dodajući da je segment otključavanja evropskog procesa i zatvaranja poglavlja veliki iskorak.
Zenović je kazao da bi Crna Gora, na narednoj međuvladinoj konferenciji u decembru, nakon više godina trebalo da privremeno zatvori poglavlja, i to Poglavlje 7 - Intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji, 20 - Industrijske politike i preduzetništvo, kao i poglavlje 31 koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku Crne Gore.
- Različite su teme, ali ovo su poglavlja u kojima imamo visok nivo interne spremnosti - dodao je Zenović.
Upitan da li Reformska agenda može ubrzati proces pristupanja Crne Gore Uniji, on je istakao da je ona signal EU da je proširenje važno i da mu ne treba pristupati samo kroz birokratske, legislativne momente, nego da treba tražiti reforme, ali i dati veliku podršku za one oblasti koje su od životnog značaja za ljude u Crnoj Gori.
- Vjerujem da će Reformska agenda biti zamajac cijelom pregovaračkom procesu - rekao je Zenović.
Na pitanje da li država ima dovoljno kapaciteta da isprati dinamiku koja je potrebna za zatvaranje poglavlja, on je odgovorio da je činjenica da, u smislu administrativnih kapaciteta, postoji raskorak između onoga što Crna Gora treba da ima na kraju pregovaračkog procesa i onoga što u ovom trenutku posjeduje.
On je kazao da su zbog toga, kao pregovaračka grupa, inicirali izradu horizontalne analize, koja će proći kroz sva poglavlja i kroz crnogorske kapacitete, kako bi vidjeli šta je ono što fali, u smislu kvantiteta, obuka, ali i institucija.
- Te tri dimenzije administrativnih kapaciteta ćemo mapirati i smatram da je to dokument koji je već trebalo da bude izrađen, ali mislim da je i ovo dobar trenutak da se podvuče crta i da se nakon tog dokumenta, njegove analize, Vlada odredi sa konkretnim koracima na polju administrativnog kapaciteta Crne Gore - naveo je Zenović.
On je, komentarišući predlog za sastav nove EK i činjenicu da je za komesarku za proširenje predložena predstavnica iz Slovenije Marta Kos, rekao da je slika EK sa novim sastavom refleksija političkog života unutar svih demokratija Unije.
Ukazujući na naddržavni karakter EK, Zenović je istakao da komesari ne predstavljaju države članice, već EU u cjelini.
On je kazao da Slovenija ima specifično iskustvo sa procesom pridruživanja i dodao da je siguran da će komesarka Kos reflektovati to iskustvo na države kandidate.
- U procesu evroskih integracija Slovenija je veliki prijatelj Crne Gore, to se vidi u međunarodnom kontekstu i u bilateralnim susretima - rekao je Zenović, podsjećajući na podršku koju Slovenija pruža svim državama Zapadnog Balkana, a u prvom redu Crnoj Gori.
Zenović smatra da je i to za Crnu Goru jako dobar signal.

Zenović: Rok za pristupanje EU do 2028. je ambiciozan, ali realan

Zatvaranje svih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) do 2026. godine je ambiciozan, ali ostvariv cilj, ukoliko bude političke stabilnosti i discipline kao preduslova, ocijenio je ambasador Unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je rekao da u državama članicama EU postoji obnovljena podrška proširenju, da podrška građana u zemlji ostaje visoka, kao i da svi ključni politički akteri u Crnoj Gori nastavljaju da izražavaju čvrstu posvećenost pristupanju Uniji.
- Govoreći o trenutnom zamahu proširenja, nije pretjerano reći da istorija zove i da Crna Gora ne smije dopustiti da joj ova prilika izmakne - kazao je Satler u intervjuu Agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja vladavine prava (IBAR) u junu, Crna Gora je u veoma dobroj poziciji da brzo napreduje, iako puno napornog rada tek predstoji.
- Crna Gora će napredovati ka članstvu u EU onom brzinom kojom bude u stanju da ispuni ključne uslove iz različitih pregovaračkih poglavlja - istakao je Satler.
Zato je, kako je rekao, sada vrijeme da svi koji imaju najbolje interese Crne Gore na umu, rade vrijedno i mudro kako bi ostvarili rezultate.
- Sada je svim nadležnim institucijama jasno šta treba da učine da Crna Gora završi pristupne pregovore - naveo je Satler.
On je kazao da je Crna Gora predstavila ambiciozan plan da zatvori sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine.
- Mi to smatramo ambicioznim, ali ostvarivim ciljem, ukoliko bude političke stabilnosti i discipline kao preduslova - rekao je Satler.
On je poručio da vlasti i politički akteri ne bi trebalo da žrtvuju kvalitet zakona zbog brzine, da izgube fokus sa evropske agende zbog podjela oko identitetske politike, ili da urade bilo šta što bi moglo da naruši odnose sa susjedima i državama članicama EU.
Satler je naveo da će Delegacija EU pružiti punu podršku i usmjerenje na putu ka EU.
On je kazao da, kao neko ko je dugo godina radio na Balkanu, vjeruje u Crnu Goru jer je, kako je rekao, više puta vidio Crnu Goru kako pokazuje sposobnost da se nosi s teškim izazovima i nadmaši samu sebe kada se suoči sa istorijskim prilikama.
Govoreći o brzini zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Satler je naveo da je to u potpunosti u rukama Crne Gore.
- Što prije Crna Gora završi reforme potrebne za sprovođenje pravne tekovine EU, prije će i zatvoriti pojedinačna poglavlja. Stvar je vrlo jednostavna i nema prečica - rekao je Satler.
On je dodao da Crna Gora nikada nije tražila da joj se progleda kroz prste.
- Ipak, tu nije riječ samo o nacionalnom ponosu, to je takođe i pametan i racionalan pristup. Kada pristupite EU, želite da vaša zemlja bude u potpunosti spremna da uživa sve pogodnosti i ispuni sve obaveze koje imaju punopravne članice - naveo je Satler.
On je kazao da je brutalnost ruske agresije na Ukrajinu navela EU da o proširenju razmišlja kao o geopolitičkom imperativu.
- Za predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen i novo rukovodstvo EU proširenje predstavlja ključno ulaganje u veću bezbjednost EU, ali i pomoć da se demokratija, stabilnost i vladavina prava učvrste širom Evrope - rekao je Satler.
On je podsjetio da je Fon der Lajen protekle sedmice predstavila kandidate za komesare, uključujući i komesarku namjenski zaduženu isključivo za resor proširenja – Martu Kos.
- Sve ovo govori da će posvećenost EU proširenju ne samo ostati na visokom nivou, već i da će dodatno jačati sa novim mandatom briselske administracije“, rekao je Satler.
Kako je dodao, EU je, kako bi svoju posvećenost podržala konkretnim djelima, predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan.
Plan rasta je, naveo je Satler, izdašna investicija vrijedna šest milijardi EUR namijenjena podršci ključnim reformama na Zapadnom Balkanu i stvaranju mogućnosti da region brže napreduje ka članstvu u EU i ostvari koristi čak i prije samog članstva.
- Šta to znači za Crnu Goru? Recimo to ovako – ako je ikada bilo vrijeme da Crna Gora krene snažno naprijed i ispuni svoje ključne evropske obaveze, dobijajući pri tom odmah priznanje i opipljive koristi za svoj napredak, to vrijeme je upravo sada - rekao je Satler.
Kada je riječ o modelu pristupanja, on je istakao da će pristupanje EU uvijek biti proces zasnovan na zaslugama, odnosno da će svaka država kandidatkinja biti ocjenjivana na osnovu sopstvenog napretka u ispunjavanju svih kriterijuma.
Na pitanje kako gleda na to što je crnogorski parlament nedavno usvojio neke zakone bez javne rasprave i konsultacije EK, Satler je rekao da je usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa standardima EU u samoj srži procesa evropskih integracija.
- To zapravo znači uspostavljanje niza pravnih normi koje će pomoći Crnoj Gori da izgradi bezbjednije, pravičnije i prosperitetnije društvo. Društvo u kojem crnogorski građani mogu da uživaju ista prava i imaju iste odgovornosti kao ostali Evropljani, od Portugala do Estonije, od Grčke do Finske - naveo je Satler.
Bliske konsultacije i saradnja sa EK je, kako je istakao, ključna kako bi se osigurala puna usaglašenost nacionalnih pravila sa uhodanim i oprobanim standardima koji se primjenjuju širom EU.
- Sprovođenje transparentnog i inkluzivnog zakonodavnog procesa na nacionalnom nivou je jednako važno, kako bi se osiguralo da ta pravila zapravo budu od koristi građanima i da služe konkretnim potrebama lokalnih zajednica - dodao je Satler.
Crna Gora je, prema ocjenama stručne javnosti, nekim potezima narušila dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, koja je članica EU.
Na pitanje da li se to može odraziti na evropski put Crne Gore i da li očekuje da će Hrvatska blokirati zvaničnu Podgoricu na putu ka EU, Satler je kazao da je pomirenje sa susjedima i očuvanje dobrosusjedskih odnosa jedan od temelja na kojima je izgrađena Unija.
- Da li je to lak zadatak u regionima sa bremenitom istorijom? Svakako da ne. Potreban je naporan rad, uz konstantnu pažnju, racionalne odluke i, što je najvažnije, liderstvo - rekao je Satler.
Što se tiče država kandidatkinja, Satler je kazao da je od presudne važnosti da afirmišu atmosferu dijaloga i međusobnog poštovanja sa svojim susjedima, kao i da izbjegavaju tenzije.
On je naveo da je EU vjerovatno najprisniji vid međusobnog partnerstva koje dvije suverene zemlje mogu ikad imati.
Prema riječima Satlera, prihvatanjem Crne Gore kao nove članice, svaka od 27 država EU treba da prihvati da sa Crnom Gorom dijeli široki raspon važnih odluka koje će uticati na prava i dobrobit njihovih sopstvenih građana.
- Sa druge strane, za države kandidatkinje pristupanje EU je kao kada pristupate sportskom timu: ukoliko želite da uđete u prvi tim, od vas se očekuje da podržavate članove svog tima, kako na terenu, tako i izvan njega - istakao je Satler.

Satler: Stvar je jednostavna - što prije Crna Gora završi reforme prije će i zatvoriti poglavlja, nema prečica

Našem Portalu jutros je stigao mejl uvrjedljive i prijeteće sadržine sa adrese <a href="mailto:serviceberlinwwwgermanembassy@gmail.com">serviceberlinwwwgermanembassy@gmail.com</a>. U mejlu se zaposleni medijske grupe ETV optužuju da su „zločinci DPS klana“, ali i upozoravaju da se čuvaju jer im može biti „posljednja zima“ - kao i da je „njih“ stotinu blizu i čeka.
- ČUVATE SE ZLOČINCI DPS KLANA TZV.E TV. ZIMA JE HLADNO. KUR***** I NARK**** MOZE VAM BITI POSLEDNJA ZIMA ZEMLJOTRESI CE OVE GODINE MOZE VAS OBURDATI. GROTA BIH BILO. DPS SEKTASI TU SMO BLIZU NAS 100 CEKAMO ZEMLJOTRES. D. 2025 VRIJEME ZLO DOLAZI. KUR***** E TV. NECE BITI ISTO NISTA. S POSTOVAANJEM KRVNIK E TV - piše u mejlu.
Portal ETV je prijavio policiji ovaj slučaj. Odjeljenje policije, zaduženo za sajber prijetenje, izuzelo je tehničke informacije koje bi mogle da pomognu identifikaciju pošiljaoca.

Portalu ETV stigao mejl uvrjedljive i prijeteće sadržine: „Može vam biti poslednja zima, nas 100 čekamo zemljotres“

Odlučni smo da kroz model javno-privatnog partnerstva obezbijedimo 
sredstva za izgradnju nove ili adaptaciju stare autobuske stanice koja 
će odgovarati potrebama i standardima savremenog saobraćaja, saopštio je Vladimir Jašović, kandidat na listi „Evropski savez - SD, SDP, LP i građani - Da i tebi svane, BERANE”. 
 
Navodi da se Berane već nekoliko godina suočava s problemom nedostatka osnovne infrastrukturne tačke — autobuske stanice.
- Naša zajednica, ali i posjetioci i turisti zaslužuju adekvatan i moderan prostor koji će pružiti kvalitetan prevoz, ali umjesto toga, građani su ostavljeni bez ključnog saobraćajnog objekta zbog propusta prethodne vlasti i stečaja privatnog vlasnika. Zbog toga, autobuska stanica u Beranama već dugo ne funkcioniše, čime se direktno ugrožavaju potrebe i prava naših građana - kazao je Jašović u saopštenju.
Prioritet Evropskog saveza u Beranama je, kako je dodao, obezbjeđivanje moderne i funkcionalne autobuske stanice.
- Dok je prethodna vlast obećavala projekte poput aerodroma grandiozne,skupe i nerealne ideje koje nisu bile u interesu svakodnevnog &nbsp;života &nbsp;građana, sadašnji prioritet nam je da obezbijedimo ono što je osnovno i prijeko potrebno: modernu i funkcionalnu autobusku stanicu - kazao je Jašović.
Sredstva za ovaj projekat bi se, prema njegovim riječima, obezbijedila bi se kroz model javno-privatnog partnerstva.
On je naveo da projekat podrazumijeva izgradnju nove ili adaptaciju 
stare autobuske stanice koja će odgovarati potrebama i standardima 
savremenog saobraćaja.
- Ovaj projekat biće urađen po najvišim standardima, u interesu građana i posjetilaca Berana, s namjerom da im pružimo komfor, sigurnost i profesionalnu uslugu koju zaslužuju - istakao je Jašović. 
 &nbsp; 
On je naglasio da će Evropski savez biti posvećen aktivnostima koje 
doprinose boljim uslovima života svih građanki i građana Berana. 
 
- Obećavamo građanima Berana da ćemo odgovorno i posvećeno raditi &nbsp;na realizaciji ovog projekta i da grad više neće biti prepušten zastarjeli i nerealnim obećanjima, već stvarnim rezultatima koji doprinose boljem 
životu svih nas - zaključio je Jašović.

Jašović: Evropski savez obezbijediće građanima Berana modernu i funkcionalnu autobusku stanicu

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Opštine Tivat 21. novembar, Dan opštine i Dan oslobođenja Tivta.
- Ubrzanim razvojem i stranim investicijama, Tivat je postavio nove, visoke nacionalne standarde, kako u izgradnji i arhitekturi, tako i u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i lučkoj djelatnosti. Siguran sam da će Tivat sa uspjehom nastaviti nadmetanje na globalnom nivou kao visokoprestižna održiva destinacija, a na radost svih građanki i građana opštine i cijele Crne Gore - poručio je premijer Spajić.&nbsp;
Istakao je i da je siguran da će se rekonstrukcijom dionice Jadranske magistrale, izgradnjom Jadransko - jonskog auto-puta, jačanjem infrastrukturne mreže, te daljim ulaganjem u hotelske i aerodromske kapacitete i otvaranjem novih avio-linija, Tivat izboriti za još bolju poziciju na svjetskom tržištu nautičkog, elitnog, kongresnog i kulturno-sportskog turizma.
&nbsp;

Spajić: Ubrzanim razvojem i stranim investicijama, Tivat je postavio nove, visoke nacionalne standarde

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Da podijelimo utiske sa sinoć održane svečane akademije povodom osamdeste godišnjice RTCG. Vi ste nazočili, ja ne… Kao ni mnoge moje kolege. Mada, lako ćete Vi za nas. Sitno je to. Đe Vam je bio državni vrh, pita se građanstvo?! Pitaju se - Da nije, ne daj bože, ono najgore? (Da Vam pojasnim – da vas, ne daj bože, nijesu pustili niz vodu.)
E, sad. Kruže razne glasine, a ja kao dugogodišnji novinar, dužna sam da to provjerim. A ako Vi nijeste prava adresa, ne znam ko je…
Evo, nekoliko pitanja.
- Da li je tačno da je gospodin Generalni, spoznajući zlu priliku da će falit gostiju, spopadao sve memorisane iz telefonskog imenika, pa pozivao putem vajbera I znane I neznane?
- Da li tačno da su pozvani kao razlog nedolaska navodili I to da moraju “da peku rakiju”, a neki čak I “da odnesu tetki lijek”?
- Da li je tačno da nijeste mogli da usaglasite kako javnosti da prezentujete zašto Predsjednik države ne dolazi na proslavu? Da li je tačno (a tačno jeste, ovo je samo retoričko pitanje) da ste zamajavali javnost, pa ste u intervalu od pola sata dali, dvije oprečne informacije – Predsjednik ne dolazi jer se ne slaže sa rukovodstvom I Predsjednik ne dolazi iz opravdanih razloga! A čovjek vam fino I jasno napisao - ne dolazi zato što neće da vam daje legitimitet. Ni Vama, ni Savjetu, ni rukovodstvu RTCG!
- Da li je tačno da je Akademija kasnila deset minuta jer je Generalni, koji se iz nama nepoznatih razloga i dalje tako predstavlja, pokušavao da smisli kako da zamaštraka činjenicu da u sali nema nikog iz državnog vrha?
Zamislimo da ste mi odgovorili na ova pitanja, pa da izložim svoja zapažanja o nastupu Borisa generalnog Raonića.
U najkraćem - bilo je bolno! Šta da Vam kažem?! Sitna lukavstva nijesu baš najbolje rješenje za sve situacije. A, Generalni je upravo to sinoć pokušao da primijeni. I, jasno se vidjelo da je on ipak samo Bobi, a uopšte nije Mačak. Uz očitu namjeru da izbjegne ono što protokol zahtijeva – pozdrav najvažnijim gostima, napravio je neuspješan gaf I rekao: “Nećete mi zamjeriti da pod euforijom Jubileja prekršim jedno protokolarno pravilo I ne pozdravim sve nosioce uvaženih institucija koji su ovdje, već samo jednom riječju kažem – dobrodošli prijatelji Javnog servisa.”
Saglasićete se – prilično jadno I providno! I, ponovo je napravio neoprostive greške.
Dakle. Kao čelni čovjek institucije koja između ostalog njeguje kulturu govora Raonić mora da zna da je to osnovni preduslov svakog javnog nastupa. Kultura govora! Dalje, ne izlazi se na govornicu bez pripremljenog teksta! Raoniću, pa da si Ciceron, a znamo da nijesi, morao si bacit na papir par smislenih rečenica. Proslava značajnih Jubileja nijesu prilika koja dozvoljava bilo kakve improvizacije! Naročito kad je neko loš govornik, preznojava se I ima tremu. Djeluje otužno! Da ne pričamo da je pravilna upotreba padeža – MUST HAVE!
Mada, skoro pa je neukusno upozoravati na to. A, ono mangupisanje, na kraju govora – o odnosu Javnog servisa prema političarima, kako pojasni Generalni “ljudima koji se bave plemenitom
vještinom” (bogami sam pomislila na boks), to neću ni da komentarišem. Bilo je šarmantno taman koliko I noga od stola.
Osvrnuću se, samo, na još jedan sinoćnji nastup. Naš Generalni, u želji da pokaže I svoje dobre međunarodne kontakte, ponosno je pozdravio kolege iz regiona I EBU-a. EBU je znate ona institucija na čijoj se Akademiji Raonić usavršavao. Malo u Njujorku, malo u Los Anđelesu, a malo neđe u Španiji. I taman kad je pomislio da je prava stvar to što je nahvatao predstavnika EBU-a, kad tamo međutim… Gospodin iz Irske, koga je očito brifovao Raonić lično, tokom svog govora, uspio je da pobrka RTS I RTCG… O, majko mila! Na stranu to što je uporno pominjao prošlost, a ne zna da 1904. godine Crna Gora nije bila kraljevina, niti je Nikola bio kralj, Raonićev kolega, govoreći o istorijatu RTCG, mrtav ladan nam je saopštio: “ Njene prostorije (prostorije RTCG) su bombardovane, ali je preseljena I obnovljena. Prošla je ratna razaranja I ljudske gubitke.”
Šta da Vam kažem, samo da smo mi zdravo.
Anđeli s nama I s Vama na ovaj sveti dan!
Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, dobroželateljna novinarka RTCG

Bilo je bolno

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: integracije