Evropska unija (EU) od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, kazao je evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije, Magnus Bruner.
Bruner je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da napredak Crne Gore tokom prethodne godine pokazuje da, uz političku volju i jasnu težnju ka reformama, država može ostvariti strateške ciljeve&nbsp;
Odgovarajući na pitanje o ključnim izazovima Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u Uniji, on je naglasio da su najvažnija i najzahtjevnija poglavlja koja se odnose na vladavinu prava i bezbjednost.&nbsp;
- To su centralni djelovi ovog procesa za svaku buduću državu članicu EU, ali i oni od kojih će, prije svega, korist imati građani Crne Gore - kazao je Bruner.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima podršku EU za nastavak zajedničkog puta sa istom odlučnošću kao tokom prethodne godine.
- To je najbolja investicija u budućnost Crne Gore. I to je u potpunosti u rukama crnogorskog naroda - naveo je Bruner.
Na pitanje da li bi to što je dio regiona Zapadni Balkan, koji je, kako se često navodi, tranzitna ruta za drogu, oružje i organizovani kriminal, moglo biti barijera za Crnu Goru na putu ka EU, on je rekao da bi to, prije svega, bila barijera za crnogorsko društvo.&nbsp;
- To bi spriječilo Crnu Goru da na najbolji način iskoristi svoje potencijale. EU nudi drugačiju perspektivu, a Crna Gora je napravila izbor da postane njen dio. Pristupni proces i reforme koje sprovodite zaštitiće vašu zemlju i dati joj alate koji su joj potrebni za izgradnju jačih i otpornijih institucija - kazao je Bruner.
Kako je istakao, uspjeh Crne Gore može poslužiti i kao model promjena za cijeli region.
Na pitanje šta bi EU smatrala ključnim indikatorom mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i da li su pravosnažne sudske presude za visoku korupciju i organizovani kriminal među najvažnijima, Bruner je odgovorio da su upravo to snažni indikatori.
On je rekao da pristupni proces nije samo usvajanje zakonodavstva, iako to jeste važan i neophodan dio, ističući da je prava transformacija primjena zakona u praksi.&nbsp;
- Jasan bilans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u svim oblastima teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, upravo je ono što tražimo od zemlje kandidata koja je ponosni predvodnik procesa pridruživanja - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, kako se Crna Gora bude približavala cilju, to će EU sve više tražiti.
Komentarišući saradnju sa Europolom i odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora danas kredibilan i pouzdan partner kada je u pitanju razmjena osjetljivih bezbjednosnih informacija, Bruner je rekao da je operativni sporazum sa Crnom Gorom iz 2016. godine izgradio čvrstu saradnju.&nbsp;
- Između 2024. i prošle godine, Crna Gora je učestvovala u više od 70 zajedničkih operativnih akcija, predvodeći zajedno sa partnerima inicijative protiv organizovanog kriminala i visokorizičnih mreža - kazao je Bruner.&nbsp;
Kako je istakao, dugogodišnji angažman pokazuje kako partnerstvo donosi stvarne rezultate na polju bezbjednosti.&nbsp;
- Sa predstojećom revizijom mandata Europola, ove operativne veze postaće još jače - naveo je Bruner.
Na pitanje da li vidi prostor za jače prisustvo Frontexa u Crnoj Gori, on je kazao da je Crna Gora ključni partner u upravljanju spoljnim granicama EU.
On je ukazao na to da je skoro 80 službenika Frontexa raspoređeno na aerodromima, u lukama, na kopnenim granicama i na Jadranu, dodajući da ti napori daju stvarne rezultate.
- Broj ilegalnih prelazaka preko zapadnobalkanske rute smanjen je za 95 odsto od 2022. godine, spriječena su opasna putovanja, a mreže krijumčarenja migranata se povlače - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, snažna posvećenost Crne Gore jasna je i kroz njeno prihvatanje Zajedničke deklaracije Globalne alijanse za borbu protiv krijumčarenja migranata.&nbsp;
- Sa predstojećim revizijom mandata Frontexa, operativna saradnja će se produbiti, što će dodatno ojačati bezbjednost EU i njenih susjeda - kazao je Bruner.
Na pitanje o usklađivanju crnogorske vizne politike sa politikom EU, Bruner je naglasio da će vizna politika Crne Gore morati da bude usklađena sa politikom EU i da očekuje da se to dogodi vrlo brzo.&nbsp;
- To je jedno od mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja o bezbjednosti, koje je, kao što sam ranije napomenuo, od vitalnog značaja za proces pridruživanja - kazao je Bruner.
Prema njegovim riječima, neusklađenost funkcioniše kao privlačni faktor za ilegalnu migraciju i predstavlja značajan bezbjednosni rizik.&nbsp;
- S obzirom na brzinu kojom pregovori napreduju za Crnu Goru i ambiciozne ciljeve Vlade da ih zaključi do kraja godine, očekivao bih da će se potpuno usklađivanje dogoditi vrlo brzo - rekao je Bruner.
Kako je naveo, treba razmisliti o tome ka čemu Crna Gora teži - da postane dio najvećeg područja slobode kretanja na svijetu.&nbsp;
- Stoga, priprema za članstvo u EU znači pripremu za članstvo u Šengenu u pravnom, strateškom i operativnom smislu - pojasnio je Bruner.
Upitan o implementaciji ETIAS regulative, on je kazao da sa zabrinutošću prati trenutnu situaciju sa blokadama na granicama, koje stvaraju ozbiljne smetnje u prekograničnom drumskom prevozu.&nbsp;
- Ovo je pitanje koje ima našu punu pažnju, a naš dijalog koji je u toku daje nam priliku da razjasnimo neke zablude - kazao je Bruner.&nbsp;
On je naglasio da novi sistem nije promijenio pravila.
Bruner je pojasnio da je ograničenje kratkotrajnog boravka u Uniji bilo i ostaje 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana, a da oni koji moraju ostati duže imaju mogućnost da podnesu zahtjev za dugoročne vize ili boravišne dozvole.&nbsp;
- Nemojte se zavaravati – ovdje nije riječ o stvaranju prepreka za vrijedne ljude, poput vozača kamiona. Ali kompromis sa bezbjednošću nije opcija, države članice EU su po tom pitanju bile vrlo jasne - naglasio je Bruner.
On je dodao da su zato formirali radnu grupu koja će se fokusirati na procjenu stvarnog uticaja novog sistema na drumski prevoz i istraživanje svih opcija koje postojeće zakonodavstvo nudi, uz razmatranje dugoročnih rješenja u okviru nove Vizne strategije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bruner: EU od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda

U narednih godinu dana ne treba očekivati velike pomake u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, već minimalne rezultate sa maksimalnim ishodom, ocijenio je izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Vujović je kazao da je Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027 dokument koji prije svega ima tehnički karakter i fokusira se na dinamiku već započetih aktivnosti.
- U narednih godinu dana neće biti velikih pomaka u procesu pristupanja, to će biti minimalni rezultati sa maksimalnim ishodom, shodno tome Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026-2027 je dokument koji govori kako da se spakuje sve što urađeno, da se poradi na dinamici čemu u prilog ide i najava zatvaranja jednog poglavlja sljedeće sedmice, više se radi o tehničkim stvarima nego o strogim kriterijumima - rekao je Vujović.
Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 predstavljen je juče u Evropskoj kući. Iako je sastanak bio zatvoren za javnost, otvorio je brojna pitanja o realnosti postavljenih rokova, ali i o kvalitetu reformi koje predstoje.
Vujović smatra da dokument ne donosi ništa spektakularno, već predstavlja realističan plan za završetak pregovora u predviđenom roku. Kako navodi, Evropska unija nije postavila stroge kriterijume, već fleksibilne zahtjeve, prvenstveno zbog kratkog vremenskog okvira.
- Mi moramo okončati u ovoj godini pregovore i ministarka je najavila već sljedeće sedmice zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja, što najbolje govori o toj dinamici. Više je to, uslovno rečeno, da se ne napravi neka greška i nešto što je već završeno da se nekako spakuje da bismo mogli ostvariti očekivane rezultate u ovako kratkom vremenu. Budimo iskreni - administracija ne odgovara ovom trenutku u kome se nalazimo, ne govorim o ministarki, ministarka radi sjajan posao, govorom o ljudima u raznim ministarstvima koji su zaduženi za obaveze u konkretnim poglavljima. Crna Gora stvarno ima nedovoljno dobar pregovarački potencijal kada govorimo o ljudima koji su na tehničkim pozicijama, ali to je sad manje važno. Ja volim da kažem, bez obzira što sam veoma kritičan u nekim potencijalima i potezima koje smo uradili na ispunjavanju plana, mora se nešto konstatovati - Crna Gora je daleko spremnija za ulazak u Evropsku uniju nego što je bila bilo koja prethodna država koja je postala članica EU, uključujući i Hrvatsku u tom trenutku - kazao je Vujović.
Govoreći o inkluzivnosti pregovaračkog procesa, Vujović je ocijenio da je učešće civilnog društva dovedeno na granicu obesmišljavanja, uz istovremeno ubrzanu dinamiku usvajanja zakona koju je teško ispratiti.
- Koliko sa jedne strane nijesam zadovoljan sa druge strane daću prioritet da Crna Gora okonča pregovore što ranije i iskoristimo ovu šansu jer nam se neće nikada više pružiti na ovakav način u kakvoj smo se sad našli prilici - istakao je on.
Najavljeno zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja sljedeće sedmice, prema riječima Vujovića, odvija se u skladu sa planom, uz manje korekcije, što, kako kaže, pokazuje da bi plan mogao biti ispunjen u naredne dvije godine. Ipak, upozorava da su glavni rizici političke prirode, a ne tehničke.
- Mislim da su glavni rizici politički, ne toliko tehnički, ne toliko odnosi između Vlade i Evropske komisije, već prije svega toga da li će neke političke partije pokušati da izazovu pad Vlade ili ovo što se dešava oko Botuna, pokušaj da nešto što je EU označila kao minimum minimuma za Crnu Goru da ispuni dio obaveza u jednom poglavlju da po svaku cijenu zaustavi. Ja mislim da Crna Gora manje ima rizika u tehničkom dijelu ispunjavanja obaveza. a više u političkom, jer moramo biti iskreni i reći da jedan značajan dio vladajuće koalicije ne želi da je Crna Gora u Evropskoj uniji - dodao je Vujović.
On je napomenuo da su neki od ministara koji su zaduženi za pregovore veliki protivnici da se oni ikad okončaju.
- I onda kako da ocjenjujemo uspješnost nekih ministarstava i ministara ako će oni uraditi sve da se to makar prolongira zbog njihovih političkih interesa. Najveći rizici su politički, stabilnost i ispunjavanje obaveza, govorim prije svega o parlamentu. Veoma je važno da Crna Gora ne ode na vanredne izbore i da imamo jednu proevropsku većinu u parlamentu zajedno sa opozicijom, da bi se spriječio eventualni pokušaj dijela vladajuće koalicije da zaustavi usvajanje nekih zakonskih rješenja i uspori ispunjavanje evropske agende - zaključio je Vujović.

Vujović: Učešće civilnog društva u pregovorima sa EU na granici obesmišljenosti, važno je da Crna Gora ne ode na vanredne izbore

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje je od nacionalnog značaja za Crnu Goru, rekao je ambasador Evropske unije (EU) Johan Satler, navodeći da se nada da će vlast i mještani Botuna postići dogovor.
Satler je u intervjuu agenciji MINA rekao da ambiciozan, ali izvodljiv plan Crne Gore da naredne godine zatvori oko 20 poglavlja u pregovorima sa EU zahtijeva „vojničku disciplinu“, jasne planove i snažnu političku disciplinu.
Komentarišući zatvaranje dodatnih pet poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, Satler je kazao da je to važna prekretnica za Crnu Goru.
- Prvo, zbog veličine paketa. Nije to jedno poglavlje, nijesu to dva poglavlja, bilo je to pet poglavlja, uključujući i ona teška - naveo je Satler, podsjećajući da je EU posljednji put odjednom pet poglavlja zatvorila 2009. godine, u pregovorima sa Hrvatskom.
Prema njegovim riječima, drugi razlog zbog kog je zatvaranje pet poglavlja važno je to što su se zainteresovane strane u Crnoj Gori, kojih je bilo mnogo, borile do kraja.&nbsp;
- U jednom trenutku nije izgledalo dobro, ali ono što smo onda vidjeli je da se ide korak dalje - kazao je Satler, ukazujući na napore koji su preduzeti da bi došlo do zatvaranja pregovora.
Satler je naglasio da nijedno poglavlje koje je ostalo za narednu godinu nije lako.&nbsp;
- A to znači da morate uraditi domaći zadatak, ali i boriti se do kraja - naveo je Satler.&nbsp;
Na pitanje da li je blokada Francuske koja je bila u opticaju pred održavanje Međuvladine konferencije bila političke ili tehničke prirode, Satler je naglasio da je jasno da svako poglavlje zahtijeva mnogo rada i da je uključeno svih 27 država članica.
- To znači da morate biti vrlo dobro pripremljeni. Mislim da je lekcija ove sedmice i to da u 2026. godini morate imati gotovo vojnu disciplinu za svako poglavlje - naveo je Satler.&nbsp;
Kako je dodao, veoma je važno biti dobro pripremljen, a nema razlike da li je pitanje Francuske blokade koja se na kraju nije dogodila bilo političko ili tehničko.
- Nema razlike. Na kraju krajeva, države članice moraju biti uvjerene da Crna Gora ispunjava sve kriterijume, sve zahtjeve. To je važno za napredak - poručio je Satler.
Na pitanje o raspoloženju među državama članicama kada je u pitanju pristupanje Crne Gore, Satler je ukazao na ohrabrujuće poruke u kojima se naglašava pristup zasnovan na zaslugama.
Satler je ukazao i na poruke iz EU u kojima se ističe da Crnu Goru čeka puno posla sljedeće godine.
- Ogroman je obim posla za 20 poglavlja, biće zakazan značajan broj međuvladinih konferencija sljedeće godine, zato nastavite raditi, pratite situaciju i krenite naprijed . rekao je Satler.
Na pitanje da li blokada zaključaka Odbora za spoljne poslove EU Mađarske ima veze sa činjenicom da je zaključcima bilo predviđen i početak sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore EU, Satler je odgovorio da nema.
- Živimo u turbulentnim vremenima, ima mnogo pitanja o Ukrajini, i da, ponekad se dogodi da se među 27 ne možete složiti oko svega. To se već dešavalo u prošlosti, nekida nije bilo zaključaka Savjeta, ali je bilo zaključaka predsjedništva - rekao je Satler.
Na pitanje da li se na osnovu zaključaka koji su usvojeni kao zaključci Danskog predsjedavanja može formirati radna grupa i započeti rad na nacrtu ugovora, Satler je odgovorio potvrdno, ističući da će radna grupa sa radom početi u narednih pola godine.
- Savjet je odlučio da se formira radna grupa koja radi na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom. Dakle, tačka, to će se dogoditi. Očekujem da će u narednih pola godine ova radna grupa početi s radom - naveo je Satler.&nbsp;
Prema njegovim riječima, to je važan posao, jer svi sporazumi o različitim poglavljima moraju biti uključeni u rad te radne grupe i ima puno posla.
Na pitanje koliko bi Crna Gora mogla čekati da se ugovor sastavi i bude spreman, Satler je ponovio da će početi u narednom periodu, dodajući da su već imali razgovore sa predstavnicima Kipra koji će preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.
Na pitanje da li je izvodljivo zatvaranje oko 20 poglavlja za godinu, Satler je kazao da jeste.
- Ambiciozno je, ali izvodljivo. Zahtijeva mnogo discipline, jasne planove za svako poglavlje, podjelu rada, rokove, kada parlament treba djelovati, a kada vlada treba djelovati. Napravili ste korak bliže postizanju cilja ove sedmice, ali to je samo jedan korak - rekao je Satler.
Upitan šta vidi kao ključne izazove na tom putu, Satler je kazao da postoje poglavlja koja su teža i istakao da su to posebno poglavlja koja dolaze na kraju i odnose se na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i viznu politiku, migracije.
Osim toga, kako je dodao, Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, očigledno je jedno od najtežih i najzahtjevnijih.
<h2>"Na sastanku sa Vesnom Pejović prvi put sam dobio uvid kroz šta prolaze porodice žrtava"</h2>
Na pitanje da li je stav EU da Poglavlje 24 ne može biti zatvoreno ukoliko se ne usvoji takozvani Markov i Mašanov zakon, Satler je odgovorio potvrdno.&nbsp;
- Da, ovo odražava stav EU. Potreban je moderan i restriktivan zakon o oružju - kazao je Satler.
On je rekao da je na sastanku sa majkom i bakom žrtava jedne od tragedija na Cetinju, Vesnom Pejović, prvi put dobio uvid u ono kroz šta ona, ali i druge žrtve porodice žrtava prolaze.
- Važno da država bude osjetljiva na ovo, da država odgovori na zahtjeve žrtava. I zato je toliko važno da restriktivan zakon o oružju, uskoro stupi na snagu - naglasio je Satler.
Komentarišući Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Satler je rekao da je to jedno od ključnih poglavlja jer se radi o načinu života i o okruženju u kom se živi.&nbsp;
- Ovo se odnosi na vazduh koji udišete, vodu koju pijete, način na koji se organizuje upravljanje otpadom, način na koji štitite ekološke parkove prirode ili nacionalne parkove. Dakle, ovo je fundamentalno - kazao je Satler.
Na pitanje kakave posljedice Crna Gora može imati, u smislu EU integracija, ukoliko u predviđenom roku ne dođe do početka gradnje postrojenja u Botunu, Satler je naglasio zdravstvene i ekološke aspekte.
- Ovo je zaista pitanje od nacionalnog značaja - naveo je Satler, dodajući da je dobro što se sada razgovara nakon što, kako je dodao, predugo građani Zete nijesu slušani.
Satler je ukazao na ponudu i garancije vlasti koje su dobili stanovnici Botuna, koja je, kako je naveo, velikodušna i podrazumijeva reagovanje na mnoge pritužbe stanovnika Zete.&nbsp;
Satler je naglasio da je važno da se dijalog održi, dodajući da se nada da će na kraju biti postignut dogovor.
Na pitanje da li, nakon sastanka sa predstavnicima građana koji se protive izgradnji postrojenja, smatra da postoji volja za postizanje dogovora, Satler je rekao da misli da svi razumiju da je potreban napredak.&nbsp;
- I postoji napredak. To je suština dijaloga ili kompromisa, da obje strane moraju nešto preduzeti. Vidio sam napredak i iskreno se nadam da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može početi - rekao je Satler.
Na pitanje da li će biti posljedica kod zatvaranje Poglavlja 27 ukoliko izgradnja postrojenja ne počne u predviđenom roku, Satler je ukazao na mjerila za to poglavlje, podsjećajući da se dio mjerila odnosi na kvalitet vode.
On je pojasnio da se u mjerilima radi o tome kako država štiti vodu i kako čisti vodu, podsjećajući da države članice sagledaju cijelu sliku.&nbsp;
Satler je istakao da je to pitanje poznato državama članicama i da neke od njih imaju vrlo snažne stavove o pitanjima zaštite životne sredine.
- Budite uvjereni da će ova tema biti na dnevnom redu i kada dođe do pregovora i finalizacije Poglavlja 27 - kazao je Satler.&nbsp;
Na pitanje o prelaznim klauzulama za koje se pominje da će biti sastavni dio crnogorskog ugovora o pristupanju, Satler je rekao da je važno da su prelazne klauzule uvijek ograničene prirode i privremene.
Prema riječima Satlera, prelazne klauzule su uobičajena praksa i postojale su i kada su se Uniji pridruživale druge države, uključujući Austriju, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Češku.
- Crna Gora će tražiti, to već znam, neke prelazne periode, jer je vrlo teško biti spreman za sve prvog dana članstva. Što se tiče životne sredine, po nekim pitanjima, tražiće prelaznu fazu - rekao je Satler.
On je naglasio da je važno znati da zahtjevi za prelazne klauzule idu u oba pravca, kao i da su uvijek privremene i ograničene.
Na pitanje da li u ovom trenutku u okviru parlamentarne većine u Crnoj Gori ima dovoljno političke volje da se proces pridurženja Uniji privede uspješno kraju, Satler je rekao da je njegov odgovor jasan i da smatra da postoji.
Kako je pojasnio, odgovor je da zato što je to vidio tokom protekle godine, koja nije bila laka.&nbsp;
- Ali pokazalo se da postoji, po važnim pitanjima, nacionalno jedinstvo kada je u pitanju evropska integracija - kazao je Satler.
On je rekao da se to vidjelo u parlamentu, ukazujući i na inicijativu Odbora za evropske integracije &nbsp;o Rezoluciji o evropskoj integraciji Crne Gore, koju su podržali predstavnici svih političkih partija.
Prema njegovim riječima, uvjeren je da se isto može ponoviti i tokom sljedeće godine, koja će biti odlučujuća.
Satler je istakao da je dobro vidjeti da je vrlo velika javna podrška članstvu EU u Crnoj Gori pretvorena u političku podršku svih političkih stranaka.
- Ne postoji nijedna politička stranka koja se protivi evropskim integracijama. To je dobar znak i uliva mi povjerenje i za sljedeću godinu - zaključio je Satler.

Satler: Garancije vlasti velikodušne i reaguju na mnoge pritužbe mještana Botuna, nadam se dogovoru

Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula državama Zapadnog Balkana ovog novembra 2025. nosi višeslojnu poruku: Njemačka, ključni akter u Evropskoj uniji, snažno podržava integraciju zemalja regiona u Uniju, ali pod jasnim uslovima. Berlin prije svega zahtijeva reforme i usklađivanje spoljne i bezbjednosne politike sa politikom EU.
Šef njemačke diplomatije je tokom zapadnobalkanske turneje posjetio Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Prema ocjeni analitičara, ova posjeta signalizira dugo očekivani preokret. Dušan Janjić, direktor beogradskog Centra za međuetničke odnose, za Dojče vele navodi da su mnogi u Srbiji već 15 godina čekali da se otvori pitanje Poglavlja 31, koje se tiče usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike.&nbsp;
- Bolje ikad nego nikad - kaže Janjić, komentarišući dolazak Vadefula u Beograd.
Janjić upozorava da je Srbija, suočena s unutrašnjom nesigurnošću, postala teret i sebi i svojim susjedima.
- Kriza u kojoj se Srbija našla – paraliza institucija i istovremeno bezbjednosna kriza – govori o tome da EU i Njemačka moraju da shvate realnost: Srbija nije nikakav regionalni lider i treba joj neposredna pomoć da bi riješila unutrašnje probleme, jer nema kapacitet za mirni prenos vlasti - navodi on.
<h2>Ruski uticaj i energetska zavisnost Zapadnog Balkana</h2>
Janjić takođe naglašava da je ruski uticaj u Srbiji daleko dublji od ideološke prisutnosti.&nbsp;
- Nije riječ samo o ideologiji i hibridnom uticaju na Evropu preko Srbije, već i o kontroli resursa za energetsku bezbjednost – snabdijevanje naftom i gasom - upozorava analitičar iz Beograda. Po njegovim riječima, „Rusija koristi resurse kako bi zadržala političku polugu u Srbiji, a Berlin to prepoznaje.“
Njemački ministar je u sklopu turneje jasno istakao energetsku dimenziju regionalne krize.&nbsp;
- Za zemlje Zapadnog Balkana ključno je proširiti izvore energije kako bi dugoročno ojačale svoju nezavisnost i suverenitet (…) Mi u Njemačkoj znamo koliko to može da bude bolno, ali je i neophodno - rekao je Vadeful.&nbsp;
Time Berlin šalje poruku da energetska zavisnost regiona od Rusije nije samo ekonomsko, već i bezbjednosno pitanje.
<h2>Poruke Srbiji</h2>
Vlada Srbije suočena je s pritiskom studentskih demonstracija, pokrenutim nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 17 ljudi. O demonstracijama je, na upit Dojče velea, Vadeful govorio na konferenciji za novinare u Beogradu.
- Za EU su sloboda okupljanja i sloboda mišljenja nešto o čemu se ne pregovara. To su osnovni stubovi demokratskog poretka i od svake zemlje-kandidata očekujemo da to poštuje. Na kraju, na slobodnim i fer izborima odlučiće se kojim putem će Srbija dalje ići - rekao je on.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da će vlast „udvostručiti napore“ da smanji društvene tenzije, ali je optužio studente za „napade“ na prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u više gradova.
Janjić, međutim, smatra da prava odluka o smirivanju tenzija ne zavisi toliko od vlasti u Srbiji, koliko od Rusije. A ona, prema njegovoj analizi, i dalje drži ključne poluge moći u političkim strukturama Srbije.
<h2>Dijalog Beograd-Priština</h2>
Tokom posjete Kosovu, Vadeful se sastao sa predsjednicom Vjosom Osmani i premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine.
- U dijalogu postoji zastoj. Ko god zadržava (koči) ključne elemente za normalizaciju, mora brzo i u potpunosti da ih sprovede, što zahtijeva veću posvećenost i Kosova i Srbije - kazao je Vadeful.
Njemački ministar posebno je spomenuo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora.
Politički analitičar iz Prištine Aljbinot Maljoku ukazuje za Dojče vele da je posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova došla u trenutku kada Kosovo još nema formiranu vladu.
- Njemački ministar poručuje da Kosovo što prije treba da dobije novu vladu zbog unutrašnjopolitičkih potreba, ali i spoljnopolitičkih obaveza - kaže Maljoku.
Naglašava da je šef njemačke diplomatije posebno insistirao na sprovođenju obaveza iz Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, „uključujući i ono što Vadeful vidi kao obavezu Kosova – konkretne korake u vezi sa asocijacijom opština sa srpskom većinom“.
- Prepreke u dijalogu između Kosova i Srbije nisu novost, a evidentno je da ni Beograd ni Priština, ali ni zvanični Brisel, u posljednje vrijeme nisu bili dovoljno angažovani - ocjenjuje Maljoku.&nbsp;
On napominje da su Njemačka i Francuska bile glavni dizajneri briselskog i ohridskog procesa, ali da dijalog trenutno nije stvarni prioritet ni za Kosovo ni za Srbiju – za šta, po prištinskom analitičaru, odgovornost snosi i Eropska unija.
<h2>Crna Gora i šira regionalna vizija</h2>
U Podgorici je njemački ministar ponovio podršku evropskom putu Crne Gore i takođe naglasio značaj energetske nezavisnosti. To se, prema mišljenju analitičara, uklapa u širi plan Berlina – političko proširenje EU i smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije.
U Sarajevu je 16. novembra izrazio „snažnu podršku“ Njemačke Kristijanu Šmitu i Kancelariji visokog predstavnika, te državnim institucijama, naglašavajući pritom potrebu da Bosna i Hercegovina što prije ispuni prioritete Evropske komisije.
<h2>Dosljednost u vezi sa BiH, bez distanciranja od Vučića</h2>
Politički analitičar i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, Bodo Veber, za Dojče vele ocjenjuje da je posjeta Vadefula zemljama Zapadnog Balkana, kao i poruke koje je poslao iz glavnih gradova, „ogledalo trenutne nemačke politike prema regionu“.&nbsp;
To je, pojašnjava Veber, svojevrsna međufaza u kojoj njemačka vlada, opterećena geopolitičkim kriznim žarištima, „još nije pronašla vrijeme da jasno definiše svoju politiku prema Zapadnom Balkanu, niti da preuzme preko potrebno vođstvo unutar Evropske unije“.
- U Beogradu je Vadeful uputio kritičnije poruke od onih koje dolaze iz njegove stranke CDU, koja još nije smogla snage da se odrekne bliskih veza sa svojom sestrinskom Srpskom naprednom strankom (SNS). Nije napravio ključni, davno potrebni korak – da se njemačka vlada jasno pozicionira protiv antievropskog i antidemokratskog režima Aleksandra Vučića - kaže Veber.
Na Kosovu je, dodaje, Vadeful naglasio tradicionalnu njemačku podršku toj zemlji, ali kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine insistirao je na okviru „propale njemačko-francuske inicijative koja ni u Berlinu već duže vrijeme nema realnu političku težinu“.
U Sarajevu je, ističe Veber, ministar imao jasnu i doslednu poruku – odlučnu odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te čvrstu podršku Kancelariji visokog predstavnika i širem okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to, zaključuje Veber, u velikoj mjeri je podstaknuto nedavnim pokušajem administracije Donalda Trampa da smijeni visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Jasniji tonovi iz Berlina - šta je Vadeful poručio Balkanu

Od priča oko logorskih vatri do digitalnih algoritama, narativi nastavljaju da oblikuju društva i politike, dok razvoj vještačke inteligencije istovremeno otvara nove prilike i rizike za bezbjednost, poručili su učesnici jubilarnog 2BS Foruma u Budvi.&nbsp;
Saša Blažeković, politički i komunikacijski konsultant, u okviru prezentacije Najstarije oružje u najnovijem ratu: Moć narativa od logorskih vatri do digitalnog doba, podsjetio je na nedavne izjave zvaničnog Pekinga, da ‘Živimo u vremenu promjena, a riječ je o promjenama koje se dešavaju jednom u otprilike sto godina.&nbsp;
- Zastanimo na trenutak nad tim. To je vrlo smjela izjava i intrigantna misao koju imamo pred sobom. Živimo u zanimljivim vremenima – to može biti blagoslov, a može biti i prokletstvo. Vidjećemo kako će se to odvijati - rekao je Blažeković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, borba za umove i srca ljudi traje hiljadama godina.
- Od kad postoji ljudsko društvo, bilo je važno doprijeti do srca i umova ljudi – više do srca nego do umova. Ljudi su sjedjeli oko logorskih vatri i pričali priče, prenosili vrijednosti s generacije na generaciju, rješavali strahove i nudili rješenja, pružali utjehu. Mi smo bića koja žive u društvu i duboko smo uslovljeni da mu pripadamo. To je ono što je i danas isto – i dalje pamtimo priče i priče i dalje utiču na naše živote - istakao je Blažeković.
Govoreći iz perspektive svog rada u brendiranju i kampanjama, Blažeković je govorio o nekoliko vrsta kampanja.&nbsp;
- Postoje tri vrste kampanja. Imate kognitivne kampanje, u kojima pokušavate da utičete na ljudski razum. Onda imate emotivne kampanje. To su kampanje koje se zapravo odnose na određene emocije i pokušavaju da stimulišu ljude da nešto osjete. A onda imate i bihevioralne kampanje koje imaju tendenciju da podstaknu ljude da djeluju na određeni način - rekao je on.
Govoreći o narativima, Blažeković kaže da živimo u stalnoj borbi narativa.&nbsp;
- Oni nijesu apsolutne istine, niti su neporecive istorijske činjenice. Iracionalni faktor u politici i društvu, po mom mišljenju, suviše je potcijenjen. Ljudi često ne reaguju na racionalne razloge. Uglavnom reaguju na emocije, na svoje aspiracije, na svoje strahove - dodao je on.
Blažeković je podsjetio da i u Crnoj Gori postoji više narativa koji su u stalnom sudaru.&nbsp;
- Evo nekoliko njih koje ću samo pomenuti kao hranu za razmišljanje. Imate priču o Crnogorcima Ustašama iz davnih vremena. To je istorijski marginalna priča, ali postoji narativ kojim neko pokušava da je uveća i učini relevantnom. Koja je svrha takvih narativa? Da li u Crnoj Gori zaista ima Ustaša? Hajde da budemo realni – nema. Ali postoji ideja da se izgradi zid kojim se poručuje: "To su ti ljudi koji se identifikuju sa Ustašama, s njima nema razgovora". Dakle, ta priča ne omogućava dijalog, ona ga prekida - rekao je Blažeković.
Još jedan primjer je, navodi on, narativ da je Crna Gora "mafijaška država".
- Kada vam to kaže neko iz Skandinavije – Danac ili Finac – možda ćete zaista razmisliti o problemima korupcije i mafije u svojoj zemlji. Ali kada taj narativ dolazi iz susjednog režima koji kontroliše medije i agresivno ga plasira, onda moraš reći stanimo malo - kazao je Blažeković.
<h2>AI nam može biti saveznik, ali i izazov</h2>
U okviru panela “Budućnost vještačke inteligencije: Tehnologija u središtu digitalne transformacije i informacionog okruženja”, ocijenjeno je da vještačka inteligencija ima dvostruku ulogu.&nbsp;
Žils Švoerer, rukovodilac Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) kazao je da svaka tehnološka revolucija donosi napredak, modernizaciju, ali i nove izazove i prijetnje.&nbsp;
On je naglasio da AI ima dvostruku ulogu – s jedne strane omogućava da radimo brže i efikasnije, a s druge strane otvara prostor za zloupotrebe.&nbsp;
- AI nam daje ogromnu efikasnost. Ona može da unaprijedi bezbjednosne sisteme, posebno kroz nadzor i rano otkrivanje prijetnji – daleko bolje nego što to može čovjek - kazao je Schwoerer, dodajući da takve tehnologije značajno unapređuju zaštitu podataka i mreža.&nbsp;
Međutim, Schwoerer je upozorio da ista ta tehnologija stoji na raspolaganju i kriminalcima.
- Ako AI može da ubrza rad u pozitivnom smislu, isto tako može i da ubrza djelovanje kriminalnih grupa. Može da olakša širenje ransomware-a, olakša socijalni inženjering, doprinese širenju dezinformacija i lažnih vijesti - rekao je.&nbsp;
Zaključio je da je ključno razvijati sposobnost prepoznavanja ovih prijetnji i ulagati u obrazovanje i svijest korisnika.
- Moramo znati s čime se suočavamo. AI nam može biti saveznik, ali i izazov, pa moramo biti spremni za obje strane ove tehnološke revolucije - kazao je Schwoerer.
Ivan Stanković, stručnjak za sajber bezbjednost i menadžer prodaje, Čikom, kaže da kada govorimo o sajber bezbjednosti, vještačka inteligencija mijenja čitav njen pejzaž. Pitanje nije kakav će oblik ona dobiti, već ko će ga oblikovati – hoće li ga koristiti napadači ili ćemo mi, kao branioci sistema, upotrijebiti AI da ojačamo otpornost i zaštitu.&nbsp;
On je upozorio da AI donosi nove izazove za zaštitu podataka i sistema, ističući posebno porast sofisticiranih oblika socijalnog inženjeringa.&nbsp;
- U prošlosti je fišing napade bilo relativno lako prepoznati – mejlovi su imali greške u slovima, loš prevod i često nisu zvučali uvjerljivo. Danas, uz pomoć AI, ti mejlovi su napisani u besprijekornom kontekstu, u jeziku primaoca i često prilagođeni konkretnim osobama, kao da dolaze od prijatelja, poslovnog partnera ili direktora kompanije. Zato su mnogo teži za prepoznavanje - objasnio je Stanković.&nbsp;
On je dodao da će, zbog toga, odbrambena strana takođe morati da koristi AI u prepoznavanju ovakvih prijetnji.&nbsp;
- Na kraju, moraćemo koristiti AI alate iz domena sajber bezbjednosti da bismo otkrili da je mejl zapravo fišing - istakao je on.
Stanković je upozorio i na sve veću prijetnju deepfake tehnologije – lažnih audio i video snimaka.
- Već sada vidimo slučajeve u kojima napadači koriste deepfake glas ili video kako bi dobili odobrenje za lažne finansijske transakcije - rekao je.&nbsp;
Kao treći značajan rizik naveo je iskorišćavanje AI u otkrivanju ranjivosti sistema.
- Napadači sada mogu da koriste AI modele da skeniraju veliki broj sistema, identifikuju ranjive tačke i generišu izvještaje sa gotovim eksploatacijama koje pokazuju kako iskoristiti te slabosti. To drastično skraćuje vrijeme potrebno za razvoj napada - rekao je Stanković.
<h2>Pred Crnom Gorom izazovi i prilike</h2>
Jelena Danilović i Draško Jabučanin, analitičari Digitalnog forenzičkog centra, predstavili su nalaze svojih istraživanja, ukazujući na to da dezinformacije mogu da potkopaju stremljena Crne Gore.&nbsp;
Izvršni direktor Atlantskog saveza Savo Kentera je na zatvaranju ovogodišnjeg Foruma, rekao da su imali poteškoće, opstrukcije , ali i uz veliku podršku međunarodnih partnera i javnosti napravili su da sve izgleda kako izgleda. Zahvalio se svima onima koji su učestovali, i najavio da će idući 2BS Forum biti održan u poslednjoj sedmici maja, ili prvoj juna iduće godine.&nbsp;
Tokom dva dana ovogodišnjeg, jubilarnog 15. To Be Secure (2BS) Foruma, zabilježeno je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija.&nbsp;
Domaći i strani zvaničnici, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, biznismeni dali su svoje viđenje trenutne političke i bezbjednosne klime u Evropi i osvrnuli se na izazove sa kojima se region Zapadnog Balkana suočava. Zaključeno je da je pred Crnom Gorom izazovan period ali i prilike koje bi zemlja trebalo da iskoristi kako bi ispunila svoj najvažniji spoljnopolitički cilj, pristupanje EU.&nbsp;
Pozvano je i na oprez od spoljnih uticaja koji mogu ometati taj put ali i ukazano na značajno partnerstvo koje Crna Gora ima sa NATO, kao glavnim garantom mira u regionu. Tokom drugog dana Foruma, razgovarano je o odnosima Crne Gore i Hrvatske, bilateralnim pitanjima koja moraju biti riješena prije ulaska u EU. Dobar dio dana posvećen je i političkim narativima koji se plasiraju u zemlji i regionu a oblikuju umove i srca misli, ali i o vještačkoj inteligenciji kao važnom alatu današnjice.&nbsp;

Borba za srca i umove traje vjekovima, AI mijenja pravila igre

Evropskim liderima još jednom sam poručio da smo najnaprednija zemlja kandidat za članstvo, da smo postavili jasan cilj da postanemo 28. zemlja članica do 2028. godine i vrlo jasno i glasno tražio da se počne sa strane Evropske unije sa draftovanjem Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, poručio je predsjednik države Jakov Milatović nakon učešća na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.
On je kazao da je ta poruka dobro prihvaćena u razgovorima sa brojnim evropskim liderima koje je imao na marginama Samita.
- Danas sam dobio fidbek da je ono što sam tražio dobra platforma i da su shvatili poruku. I oni žele da Crna Gora bude jedna uspješna priča, i rekao sam da bi upravo draftovanje Ugovora o pristupanju bilo sa njihove strane jedan dobar signal da ćemo ovaj proces dovesti do kraja. To je poruka ne samo Crnoj Gori, to je poruka svim zemljama kandidatima - rekao je Milatović.
On je kazao da je lopta u potpunosti u našem dvorištu, da zemlje EU očekuju dodatno intenzivniji reformski proces i da cijelo društvo, svi politički akteri, budu usmjereni na finalizaciju ovog procesa.
- Neke stvari poput nefunkcionalnog Ustavnog suda, one scene koje smo vidjeli u Skupštini Crne Gore, gdje Skupština nije uopšte ni željela da diskutuje o mom prijedlogu za sudiju Ustavnog suda, ne idu u tom pravcu, i to je definitivno jasna poruka. Pozivam još jednom sve političke aktere da se uozbilje, da se puno odgovornije odnesu prema ovom procesu, zato što je ovo nešto što je zaista zajednički imenitelj svih građana u Crnoj Gori. Treba biti puno odgovorniji, treba Evropsku uniju zaista prihvatiti kao našu radnu akciju koja je svakodnevna, ne samo od strane predsjednika države ili predsjednika vlade, nego od svih političkih aktera u zemlji - rekao je Milatović.
On je ocjene dijela vladajućih partija u Parlamentu da će se dio sudija Ustavnog suda izabrati do dolaska predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Crnu Goru ocijenio "pomalo tužnim".
- Zato što ne pravimo mi naš Ustavni sud funkcionalnim zbog Ursule fon der Lajen, već ga pravimo zbog naših građana, zbog našeg pravnog poretka. To je izjava koja dolazi od strane neodgovornih političara, neodgovornih političkih aktera. Nažalost, čini mi se da je upravo ta politika neodgovornosti trenutno dominantna u našoj parlamentarnoj većini, i prosto to mora da se promijeni ukoliko zaista želimo da završimo ovaj proces. Ponavljam, ja sam danas iskoristio ovaj skup svih lidera EU, uključujući, naravno, i druge evropske lidere, da pošaljem dobru poruku Crne Gore. Da je ona najnaprednija, da imamo izazove sa kojima se suočavamo, ali da želimo da završimo proces i da u tom smislu želimo i da vidimo EU koja otpočinje Ugovor o pristupanju sa nama. Mislim da je to bio moj zadatak danas ovdje. Neka građani prosude sami, da li svi drugi politički akteri u Crnoj Gori zaista rade svoje zadatke odgovorno i u korist države. Ja mislim da ne rade - zaključio Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DaYIlPuygJjs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Poziv na veću odgovornost, pomalo tužne ocjene dijela većine da će sudije US biti izabrane do dolaska Fon der Lajen

Crna Gora, kroz sprovođenje reformi, pokazuje da je spremna za članstvo u Evropskoj uniji (EU), kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na sastanku sa ministrom za evropske poslove i upravljanje državnim vlasništvom Finske, Joakimom Strandom.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih ploslova (MEP), Gorčević je rekla da je Crna Gora već usvojila ključne reforme iz Reformske agende i da ostaje posvećena njihovoj dosljednoj implementaciji.
- Naš cilj je da kroz sprovođenje reformi pokažemo da smo spremni da preuzmemo obaveze koje proizilaze iz članstva u EU, zato je ekspertska podrška od neprocjenjivog značaja za jačanje naših institucija i ubrzanje reformskih procesa - poručila je Gorčević.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, ostaje snažno posvećena sprovođenju obaveza iz pregovaračkog procesa, jer je to ključni uslov da se građanima obezbijedi bolji životni standard i stabilna evropska budućnost.
- Podrška naših evropskih partnera, među kojima Finska zauzima posebno mjesto, od izuzetnog je značaja za sprovođenje reformi i napredak ka punopravnom članstvu u EU - kazala je Gorčević.
Govoreći o investicijama iz evropskih instrumenata, ona je istakla da efikasnim korišćenjem sredstava obezbjeđuju ulaganja u održivi transport, čistu energiju, digitalnu transformaciju i razvoj ljudskog kapitala.
Gorčević je dodala da se time ne samo ubrzava evropski put Crne Gore, već direktno unapređuje kvalitet života građana.
Strand je naglasio da će Finska nastaviti da pruža snažnu političku podršku članstvu Crne Gore u EU.
- Istakao je da ta država raspolaže značajnim znanjem i iskustvom u oblasti obnovljivih izvora energije, upravljanja &nbsp;otpadom i otpadnim vodama i da su spremni da Crnoj Gori pruže ekspertsku i tehničku podršku u oblastima koje su predmet poglavlja 27 - Životna sredina, kao i u svim drugim pregovaračkim oblastima - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Strand posebno ukazao na značaj dobre regionalne saradnje za stabilnost i napredak cijelog Zapadnog Balkana.
Na sastanku je, kako su rekli iz MEP-a, potvrđena snažna podrška Finske evropskom putu Crne Gore i zajednička posvećenost daljem jačanju saradnje u okviru evropskih instrumenata i programa.
- Dogovoreno je da će dvije države nastaviti da blisko sarađuju na sprovođenju reformi i jačanju institucionalnih kapaciteta, uz uvjerenje da će takva saradnja doprinijeti bržoj integraciji Crne Gore u EU, kao i stabilnosti i prosperitetu čitavog regiona - kaže se u saopštenju.

Gorčević sa Strandom: Sprovođenjem reformi Crna Gora pokazuje da je spremna za članstvo

Crna Gora dobila snažnu podršku evropskih parlamentaraca za članstvo u EU
Usvajanjem Deklaracije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u crnogorskom parlamentu potvrđen je značajan napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović istakao je da sadržaj i ton Deklaracije nose snažnu poruku ohrabrenja i jasnu potvrdu opredjeljenja Crne Gore da pregovore sa Evropskom unijom završi do 2026. godine.
On je naglasio da je riječ o dokumentu koji, pored priznanja dosadašnjim naporima, šalje i snažnu poruku podrške od strane evropskih parlamentaraca.
- Pohvale za dinamiku procesa pridruživanja, posvećenost Vlade i Skupštine, napredak u oblasti vladavine prava i ekonomsku stabilnost predstavljaju priznanje dosadašnjem radu naših institucija, ali i podsticaj da nastavimo sa reformama, čiji je krajnji cilj članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji 2028. godine - poručio je Ivanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1969028911469093324%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović nakon usvajanja Deklaracije POSP-a: Priznanje dosadašnjem radu naših institucija

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da je Crna Gora u završnoj fazi u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i apelovao je da sve institucije, ali i NVO i pojedinci koji tome mogu da doprinesu budu jedinstveni. Razgovori sa Hrvatskom se nastavljaju, i očekuje pomoć od te države u integracijskom procesu kao i do sada.
Ibrahimović je, gostujući u Dnevniku 2 TVCG, podsjetio da je 27. juna zatvoreno još jedno poglavlje, poglavlje pet, koje je izuzetno važno.
- Posvećeni smo tom putu, ali ovde treba jasno reći da smo u završnoj fazi i sada treba cijelo naše društvo zajednički da krene u tom pravcu, ne smijemo biti nejedinstveni. Dakle, evropska priča mora biti jedinstvena. Mi smo stvorili sve tehničke uslove, ali nije evropski integracijski put samo poglavlje 31. Pored toga, što imamo ambiciozan plan do 2026. da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, slijedi još jedna dio a to je da nam svaka država članica da zeleno svjetlo za ulazak u EU. Ja računam na Hrvatsku, kao i do sada. Hrvatska je prijatelj Crnoj Gori, pomaže Crnoj Gori na evropskom putu, pa bez saglasnosti Hrvatske ne bismo mogli da zatvorimo ni poglavlje pet. Na nama je da radimo. Ja ne sumnjam, kao kada smo ulazili u NATO, da će Hrvatska biti snažan promoter našeg evropskog puta - naglasio je Ibrahimović.
Dodao je da je izvjesna budućnost u EU, ali rad mora biti cijelog društva.
- Više puta sam ponovio, nije to pitanje samo političara, to je pitanje NVO sektora i svih onih ljudi koji mogu da doprinesu našoj demokratizaciji, usvajanju evropskih vrijednosti, kako bismo ušli u EU sa što manje tereta, odnosno kako smo bili spremni da budemo punopravna članica EU - kazao je ministar.&nbsp;
On je najavio da je Vlada uradila sve što je do nje po pitanju otvaranja nuncijature u Crnoj Gori.
- Idemo u dobrom pravcu, stvaramo uslove za to i zadovoljni smo odlukom Svete stolice. Vlada je uradila sve što je do nas i nakon odluke parlamenta Glavnog grada očekujemo da ćemo imati tu instituciju u Podgorici - kazao je Ibrahimović.
<h2>Poslata jasna poruka</h2>
Poslije jučerašnjeg kongresaBošnjačka stranka je, navodi on, poslala je još jednu vrlo jasnu poruku.&nbsp;
- Poruku da se radi o jednoj snažnoj, jedinstvenoj partiji koja ima viziju i koja nudi svoj potencijal u pravcu da kreiramo bolji ambijent u Crnoj Gori, da dođemo do političke stabilizacije, da svaki građanin osjeća sigurnost u svojoj državi i da, kao što je i naš moto, Bošnjačka stranka zna put, vidimo se u EU, bude sve više, odnosno bliže i bliže tom cilju - kazao je Ibrahimović.
Podrška Bošnjačkoj stranci, kako je dodao, je stigla od Martina Vebera, predsjednika najjače evropske političke partije u Briselu - EPP, Munire Subašić majke Srebrenice, prisutni su bili i goste iz Turske koji su prenijeli podršku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
- Bošnjačka stranka ima široki krug prijatelja, da oni prepoznaju ono što radimo i još jednom da kažem, sa Bošnjačkom strankom ćemo ući u Evropsku uniju, sa Bošnjačkom strankom kreiramo bolji ambijent u Crnoj Gori i sa juče izabranim glavnim odborom, s jednom snažnom reprezentacijom, još jače ćemo donijeti bolji kvalitet Crnoj Gori. Donijeli toliko dobrih stvari, ne samo Bošnjacima, nego svim građanima Crne Gore. Ja moram biti ponosan posebno na to da smo ostavili, usmjerili smo pažnju svakog građanina Crne Gore prema Evropskoj uniji - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Očekujem samo pomoć Hrvatske integracionom putu Crne Gore

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, danas ima realnu priliku da iskoristi ovaj trenutak i da se izdvoji kao država spremna da kapitalizuje godine reformi i političkih odluka koje nas vode ka punopravnom članstvu u EU, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević otvorili su danas konferenciju "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja", koju je organizovao CGO.&nbsp; Ministar se, u svom uvodnom izlaganju, osvrnuo na dosadašnje rezultate u procesu integracije i podsjetio da je Crna Gora prva zemlja regiona koja je od 2012. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, od kojih je sedam do sada zatvoreno, te posebno naglasio nedavno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović i Uljarević"> <figcaption>Ibrahimović i Uljarević(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - IBAR nas sada vodi ka ispunjenju uslova za privremeno zatvaranje preostalih poglavlja do kraja 2026. godine, a potom i do konačne političke i tehničke pripreme za članstvo - poručio je Ibrahimović, dodajući da je, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, pripremljen Plan puta za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja. Govoreći o aktuelnim izazovima na međunarodnoj sceni i ruskoj agresiji na Ukrajinu, istakao je da je proširenje postalo geopolitička nužnost. Ibrahimović je naglasio da EU integracija nije samo proces ispunjavanja mjerila i donošenja zakona, već test spremnosti Crne Gore da živi evropske vrijednosti.&nbsp; - Evropska unija od nas ne traži savršenstvo, već dosljednost. Ne traži brzinu, već kontinuiranu posvećenost - zaključio je ministar, uz poruku da Crna Gora svojim vrijednostima pripada Evropi, kao partner koji je stopostotno usaglašen sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije.

Ibrahimović: Proširenje je geopolitička nužnost, Crna Gora spremna da kapitalizuje godine reformi

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: integracije