Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, izjavila je 22. septembra u Sarajevu da je odgovor Evropske unije bio „čvrst i nedvosmislen“ na nove „izazove s neustavnim i secesionističkim zakonodavstvom i inicijativama usvojenim u entitetu Republika Srpska“.
Kos je naglasila da se domaće institucije, uključujući Ustavni sud i Centralnu izbornu komisiju, moraju poštovati, te je pozvala Savjet ministara BiH da odmah ponovo pokrene provođenje reformi.
- Bosna i Hercegovina treba se vratiti na svoj put ka EU. Zemlja ne može sebi priuštiti da gubi više vremena - rekla je Kos.
Evropska komesarka boravi u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, gdje se tokom prvog dana sastala sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem. Željka Cvijanović i Željko Komšić nisu prisustvovali sastanku.
Posjeta evropske komesarke Marte Kos odvija se u jeku blokade državnih institucija BiH i ustavne krize u Republici Srpskoj, nakon što je pravosnažnom presudom oduzet mandat predsjedniku RS Miloradu Dodiku, dok se on i dalje predstavlja predsjednikom.
Istovremeno, u RS je za 25. oktobar zakazan referendum kojim vlasti u Banjaluci osporavaju ovlasti visokog predstavnika Kristijana Šmita i institucija BiH, dok je CIK za 23. novembar raspisao prijevremene izbore za predsjednika RS.
Kos je u ponedjeljak razgovarala i sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, Borjanom Krišto, nakon čega je podsjetila na nedavne „pozitivne korake“ BiH, navodeći „usvajanje dva relevantna zakona EU u januaru i potpisivanje sporazuma o statusu Frontexa u junu“, ali je upozorila da ti pomaci neće biti dovoljni bez nastavka reformskog procesa.
Kao prioritet Kos je izdvojila jačanje pravosuđa, usvajanje novog zakona o sudovima i novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu u skladu s evropskim standardima, te imenovanje glavnog operativnog pregovarača sa EU.
Komesarka je, takođe, pozvala sve proevropske političke aktere da se udruže kako bi se postigli konkretni rezultati i omogućilo održavanje dugo očekivane prve međuvladine konferencije. Naglasila je da BiH treba hitno finalizirati i podnijeti Komisiji svoj program reformi.
Kos je podsjetila i na prilike iz Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da druge zemlje već primaju isplate nakon provođenja reformi, te da i građani BiH mogu imati direktne koristi ukoliko se Reformska agenda provede. Planiran je i susret Marte Kos sa predsjednicom Centralne izborne komisije BiH, Irenom Hadžiabdić.
Tokom boravka u BiH, Kos će se obratiti i Parlamentarnoj skupštini BiH, a sastaće se i sa predstavnicima organizacija civilnog društva, medija, lokalnih zajednica, uticajnim ženama u biznisu i mladima iz cijele Bosne i Hercegovine.
Kako se navodi u saopštenju Delegacije Evropske komisije u BiH, cilj posjete je podrška Evropske unije za budućnost zemlje kao EU članice.
Bosna i Hercegovina je u martu prošle godine zvanično dobila zeleno svjetlo za razgovore o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ali je Brisel poručio da će se o tome razgovarati tek kad ova zemlja ispuni niz uslova.
Među njima su i usklađivanje s vanjskom politikom EU-a, što, primjerice, znači i sankcije BiH prema Rusiji – čemu se protive predstavnici RS-a, ili viza za državljane Turske ili arapskih zemalja – čemu se protive vladajući u Federaciji BiH.
Brisanje ustavne etničko-teritorijalne diskriminacije kod izbora članova Predsjedništva BiH ili reforma državnog krivičnog Suda BiH i Ustavnog suda BiH, evropski je uslov koji se mjesecima ni ne spominje.
Brisel je poručio da, bez jasnog reformskog plana – i što je još važnije njegovog provođenja – BiH neće dobiti ni euro bespovratnih sredstava niti povoljnih kredita.
Prvih 108 miliona, od oko milijardu eura namijenjenih za BiH, ljetos je preusmjereno drugim zemljama.
U oktobru bi BiH mogla izgubiti približno isto toliko novca, a Evropska komisija jasno je poručila da su sredstva namijenjena onima koji napreduju, a ne onima koji stoje u mjestu ili nazaduju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos: EU neće tolerisati secesionizam u RS, BiH mora ubrzati reforme

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je 16. septembra da Evropska unija (EU) ostaje zabrinuta za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo, iako u njima postoji opipljiv napredak u toj sferi.
- Miješanje u sudske postupke, pritisci na zvaničnike koji istražuju korupciju i politizacija medijskih regulatora opstaju, što je neprihvatljivo - rekla je Kos novinarima na konferenciji Savjeta EU za opšte poslove, nakon diskusije ministara više zemalja članica i kandidata za članstvo o vladavini prava u EU.
Tim Savjetom trenutno predsjedava Danska, a njena ministarka za evropske poslove Mari Bjere izjavila je da je vladavina prava u EU trenutno njena najvažnija vrijednost.
Bjere je rekla da su ministri tokom diskusije razgovarali o stanju vladavine prava u državama Zapadnog Balkana, sa osvrtom na Izvještaj koji je na tu temu Evropska komisija (EK) objavila u julu ove godine.
Na diskusiji Savjeta EU učestvovali su i ministri za evropske integracije Srbije, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, koji se nisu oglasili o ishodu razgovora, prenijela je agencija Beta.
Kos je dodala da se članice EU oslanjaju na vladavinu prava, koja podrazumijeva nezavisno pravosuđe, izbore i medije, kao i da zemlje koje pretenduju na članstvo, a ne mogu da garantuju određen nivo vladavine prava, ne mogu da uđu u Uniju.
Ona je navela i da su države Zapadnog Balkana trenutno "u centru procesa proširenja", a da im vladavina prava garantuje slobodu i snagu u tom procesu.
- Jasno je da, ukoliko kandidati ne poštuju sprovođenje vladavine prava u svojim zemljama, oni neće moći da budu članovi Unije - rekla je Kos.
Bjere i Kos su govorile i o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji, a one su zaključile da je potrebna jača evropska podrška Ukrajini, kao i jači otpor Rusiji.
- Rusija je prijetnja po EU. Moramo da pokažemo odlučnost i izvršimo dodatan pritisak na nju - rekla je Bjere.
Od svih država Zapadnog Balkana, jedino se Srbija nije priključila sankcijama EU protiv Rusije. Najviši zvaničnici Srbije i dalje održavaju bliske odnose sa Kremljom, uprkos pozivima iz Brisela da je Srbija u obavezi, kao država kandidat za članstvo u EU, da postepeno uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa evropskom.

Kos: EU zabrinuta za stanje vladavine prava u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji

Albanija je danas otvorila Klaster 4 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU), peti za nepunih godinu dana, navodeći da joj je cilj da posljednji klaster otvori do kraja godine.
Na međuvladinoj konferenciji EU i Albanije u Briselu otvoreni su pregovori o zelenoj agendi i održivoj povezanosti, čime je do sada otvoreno ukupno 28 poglavlja.
Klaster 4 obuhvata poglavlja 14 (transportna politika), 15 (energetika), 21 (transevropske mreže) i 27 (životna sredina i klimatske promjene). Premijer Albanije Edi Rama je na konferenciji za novinare izjavio da je EU „carstvo“ kojem Albanija želi da pripada.
- Danas smo otvorili još jedan klaster, peti za 11 mjeseci. Mislim da je to rekord. Želimo da do kraja godine otvorimo i posljednji klaster, znam da je to ambiciozno, ali nadam se da ćemo uspjeti - rekao je Rama.
On je kazao da je pred Albanijom još puno izazova i napora, ali da nema drugog puta.
- Konačno prvi put u istoriji možemo slobodno da biramo s kim želimo da se vjenčamo. U prošlosti smo bili u prinudnom braku sa drugim carstvima, ali ovo je carstvo čiji dio želimo da budemo. Carstvo vrijednosti, prava i bezbjednosti u kojem će naši građani biti uvjereni da im sloboda i prava neće biti oduzeta - kazao je Rama.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je Albanija uradila „impresivan posao“ i da je uvjerena da će, ako nastavi ovim tempom, do kraja godine otvoriti i posljednji klaster.
- Znam da reforme koje zahtijevamo od zemalja kandidata nekad nijesu lake i zahtijevaju fundamentalne promjene, ali Albanija je pokazala da je pozitivna promjena moguća i da EU to nagrađuje - izjavila je Kos.
Evropska komesarka je pohvalila albanske vlasti za reforme koje su sprovodile proteklih godina, dodajući da nije lako otvoriti klastere, ali da je još teže zatvoriti poglavlja i da Albanija mora da nastavi sa reformama, posebno u oblastima reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, prava manjina i slobode medija.
Kos je navela da je cilj albanske vlade da završi pregovore u tehničkom dijelu do kraja 2027. godine i da Evropska unija podržava tu viziju.
- Nema sumnje da je budućnost Albanije u EU, a danas smo jedan korak bliže tom cilju - kazala je Kos.&nbsp;
Ona je pred početak međuvladine konferencije dodala da se među zemljama kandidatima vide razlike, a da jednu od najvećih uloga u procesu pristupanja ima rukovodstvo zemlje.&nbsp;
- Ako rukovodstvo pokazuje proevropsku orijentaciju, onda građani imaju osjećaj da zemlja ide u dobrom pravcu - rekla je Kos.
Danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere, čija zemlja predsjedava EU, kazala je da je otvaranje još jednog klastera u pristupnim pregovorima Albanije značajan korak i da pokazuje da stvarne reforme donose stvarne rezultate.
- Albanija je tokom godina učinila velike napore u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i usklađivanju sa spoljnom politikom EU. Pokazala je da jasno vidi svoju budućnost u Evropi, daje rezultate i zaslužuje priznanje - kazala je Bjere.&nbsp;
Ona je dodala da će dansko predsjedavanje EU nastaviti da radi na procesu proširenja, koje je poslije ruske invazije na Ukrajinu postalo geopolitička neophodnost.
- Moramo da nastavimo proširenje za jaču i bezbjedniju EU i zato je proširenje prioritet danskog predsjedavanja - rekla je Bjere.
Albanija je od oktobra 2024. do maja ove godine otvorila četiri klastera – 1 (osnove), 2 (unutrašnje tržište), 3 (konkurentnost i inkluzivan rast) i 6 (spoljna politika).
Jedini klaster koji je ostao neotvoren je Klaster 5, koji se odnosi na resurse, poljoprivredu i koheziju.
Za članstvo u EU Albanija se prijavila 2009. godine, status kandidata dobila je 2014., a prva međuvladina konferencija Evropske unije i Albanije održana je 2022. godine.

Albanija otvorila klaster 4 u pregovorima o članstvu u EU, peti za nepunih godinu dana

Za Crnu Goru bi pristupanje Evropskoj uniji (EU) bilo moguće 2028. ili 2029. godine, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, dodajući da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate. 
 
 Ona je, u intervju za austrijske dnevne novine „Kleine Zeitung“, ocijenila da su novi pristupi mogući 2028. ili 2029. godine i poručila da je važno da zemlje kandidati imaju koristi prije toga, kroz roming ili zajednički platni prostor SEPA. 
 
 Kos je istakla da proširenje EU sada ima sasvim drugu dinamiku nego prethodnih godina, prenosi. 
 
 - Jedan razlog za to je što je to sada zaista prioritet EU, a drugi razlog je naravno promijenjena geopolitička situacija, koja čitav proces stavlja u novo svjetlo - dodala je Kos. 
 
 Ona je podsjetila da Crna Gora ima cilj da završi pregovore do kraja naredne godine, navodeći da nakon toga dolaze odluke u krugu šefova vlada EU i proces ratifikacije. 
 
 - Za Crnu Goru bi, dakle, pristupanje bilo moguće 2028. ili 2029. godine, za Albaniju nešto kasnije. Ali sve se to, naravno, zasniva na principu zasluga, što znači da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate - kazala je Kos. 
 
 Na pitanje kako bi objasnila zašto je proširenje bitno, ona je odgovorila da je to najuspješnija spoljna politika EU. 
 
 - Kod proširenja se, dakle, radi o mnogo više od ekonomskog procesa, radi se i o EU kao mirovnom projektu - navela je Kos. 
 
 Ona smatra da državama kandidatima treba ponuditi više od same perspektive članstva za nekoliko godina. 
 
 - Jedan primjer bio bi, recimo, ulazak u evropski platni prostor SEPA znatno prije samog pristupanja. To nije važno samo za privredu, već i za zemlje koje, poput Moldavije, imaju veliku dijasporu - rekla je Kos. 
 
 Drugi primjeri, kako je navela, bili bi roming, ili transportni koridori za prevoznike.&nbsp;

Kos: Za Crnu Goru bi pristupanje EU bilo moguće 2028. ili 2029, kandidati napreduju samo ako isporučuju rezultate

Evropska komesarka Marta Kos oštro je reagovala na uvrede koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio poslanicima Evropskog parlamenta, koji su se u petak pojavili na protestu u Novom Sadu. Poručila je da takvi napadi otkrivaju „upitno razumijevanje demokratije“ i jasno stavila do znanja da Srbija ovakvim potezima dodatno urušava svoj međunarodni ugled.
- U Beogradu imamo problem - rekla je Kos nakon sastanka sa šeficom diplomatije Austrije Beate Majnl-Rajzinger u Beču.
Dodaje da "kad se članovi Evropskog parlamenta nazivaju ološem, to otkriva upitno razumijevanje demokratije".&nbsp;
-- Izjave predsednika Vučića i predsjednice Skupštine (Ane) Brnabić protiv EU takođe neće popraviti reputaciju Srbije u Evropi - ističe Kos.
Komesarka je podsjetila vlast u Beogradu na obaveze koje je preuzela pred predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i pred njom lično.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fadicerimagic%2Fstatus%2F1965057545715810606%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965057545715810606%7Ctwgr%5E1987effc7bc2f595ddbf8684dbd55ff2f566c796%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Savjeti za srpsku vladu su jasni – fokus na reformama koje su obećane. To znači nezavisno pravosuđe sposobno da se bori protiv korupcije, slobodni i nezavisni mediji i izborni zakon koji garantuje da samo volja građana odlučuje o većini u parlamentu - navela je Kos.
Dodala je i da građani imaju pravo da protestuju, ali da nasilje na ulicama i akti vandalizma moraju prestati, uz očekivanje da policija postupa primjereno i uz puno poštovanje osnovnih prava.
Vučić je poslanike Evropskog parlamenta koji su prisustvovali protestu u Novom Sadu nazvao „ološem“, tvrdeći da je riječ o „najgorem ološu koji se tu skupio“.
Optužio ih je za „brutalno mešanje u unutrašnja pitanja Srbije“ i zaprijetio da će svi koji, kako je rekao, „pokušavaju da ruše Srbiju spolja“, biti procesuirani u skladu sa zakonima.

Kos odgovara na Vučićeve uvrede: Kada se poslanici EP nazivaju ološem, to otkriva upitno razumijevanje demokratije

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, tvrdi da Demokratska partija socijalista ne može da podnese što će ova Vlada i parlamentarna većina uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.&nbsp;
- Zadovoljan sam svojom ulogom u svemu ovome. Što bi rekao Petar Božović u “Ljepoti poroka”: “Realno, ja sam to i očekiva’ - poručio je Knežević u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetimo, evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je, na panelu o proširenju Evropske unije, da bi Crna Gora do 2028. godine mogla da postane naredna članica Evropske unije.
Knežević je kazao da DPS u određenim krugovima evropskog parlamenta, međunarodne zajednice, ali i u Hrvatskoj potežu narative koji nanose veliku štetu Crnoj Gori.
- Nije meni nikakav problem što mi je zabranjen ulazak u Hrvatsku. Ja tamo nisam išao ni kad mi je bilo dozvoljeno. Bio sam jednom u Dubrovniku i u Jasenovcu - rekao je Knežević.
Prema njegovim riječima, na perfidan način se kroz medije DPS-a pokušava stvoriti atmosfera da je Crna Gora nestabilna država i da u njoj nema vladavine prava.
- Stvara se narativ da je sve podređeno srpskom svijetu - smatra Knežević.
Prema riječima Kneževića, rezolucija o Jasenovcu nije usporila crnogorski EU put, jer je bilo jasno da će Hrvatska ucjenjivati i uslovljavati sa drugim pitanjima.
- Ali, opijen sam najavama gospođe Kos i kod mene u Zeti se hladi šampanjac za 2028. godinu. Biće mi drago da briselska svijetla približim zvaničnoj Podgorici - zaključio je Knežević.

Knežević: Nije mi problem što ne mogu u Hrvatsku, nijesam tamo išao ni kad mi je bilo dozvoljeno

Pozdravljam izjavu Marte Kos da bi Crna Gora već 2028. godine mogla postati članica Evropske unije. To je još jedna potvrda da idemo u dobrom pravcu i da su naši napori prepoznati od strane Evropske komisije, kazao je potpredsjednik Skupštine Boris Pejović.
Kako navodi, za nepune dvije godine rada Skupštine i Vlade zatvoreno je više pregovaračkih poglavlja nego što je opozicija uspjela u više od decenije dok je bila na vlasti.
- Razlika je jasna – dok smo mi pokazali odlučnost, rezultate i političku volju, oni su fingirali reforme i zaustavili evropski put. Deklarativno su se predstavljali kao proevropska vlast, ali u praksi nijesu uradili ništa. Zato je Crna Gora godinama stajala u mjestu- naveo je Pejović.
Kako je dodao, danas, prvi put nakon dugo vremena, Crna Gora ima realnu perspektivu da postane članica EU.
- Nastavićemo sa reformama, jer građani zaslužuju evropski standard, evropske vrijednosti i državu koja je dio evropske porodice- poručio je Pejović. 
&nbsp;

Pejović o izjavi Kos: Zatvoreno više poglavlja nego što je opozicija uspjela u više od decenije dok je bila na vlasti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, osvrnuo se na izjavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je istakla da bi Crna Gora, ukoliko nastavi sa dobrim rezultatima, mogla postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Vrlo jasni i eksplicitni stavovi evropskih zvaničnika o evropskoj perspektivi Crne Gore najbolja su potvrda predanog i efikasnog rada Vlade i drugih institucija, ali i odlučnosti Evropske komisije da taj rad prepozna i podrži ostvarenje zajedničkog cilja – Crne Gore kao 28. članice Evropske unije do 2028. godine- kazao je Ivanović.
Ujedno, dodaje on, ovakve poruke predstavljaju i, najblaže rečeno, direktan demanti svih onih skeptičnih, a često i zlonamjernih komentara koje toliko često slušamo od opozicionih političara i inih dušebrižnika o navodnom nedostatku sposobnosti i volje aktuelne Vlade i parlamentarne većine da proces pregovora završi do kraja iduće godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1962561499747991884%3Fs%3D4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović o izjavi Kos da bi Crna Gora mogla postati članica EU 2028: Stavovi evropskih zvaničnika najbolji demanti skeptičnih komentara

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je danas da je u proteklih osam mjeseci otvoreno više pregovaračkih klastera nego u proteklih pet godina i zatvoreno više poglavlja nego u 10 godina, dok je hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio da treba biti trezven kada se govori o proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan.
&nbsp;Kos je tokom debate Bledskog strateškog foruma navela da su ove godine otvorena dva klastera sa Albanijom, pa je dogovoreno da će to biti proslavljeno naredne godine u Tirani fudbalskom utakmicom.
- Ako se dobar posao nastavi sa Crnom Gorom, u čemu imamo pomoć Hrvatske, i tehnički posao završi do kraja sljedeće godine, onda bismo 2028. mogli da dobijemo Crnu Goru kao 28. članicu EU. Ukoliko predsjednik Vlade Albanije Edi Rama nastavi da odlično radi svoj posao, 2029. možemo dobiti i 29. članicu EU- rekla je Marta Kos.
Plenković je izjavio da je veliki zagovornik evropskih integracija, ali da se u tom procesu mora biti trezven i reći da, pored uspjeha, postoje i ozbiljne teme.

Marta Kos: Ako se nastavi dobar posao, Crna Gora bi mogla 2028. da postane članica EU

Hrvatski politički analitičar Davor Đenero u razgovoru za Portal ETV ističe da su evropske diplomate sve više zabrinute zbog koncepta tzv. “srpskog sveta”, kao i zbog sve dubljeg upliva režima Aleksandra Vučića u politički život i pojedine segmente administracije u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, u diplomatskim krugovima postoji jasna svijest da je taj režim ozbiljno zainteresovan da uspori, pa čak i zaustavi evropski put Crne Gore – jer u takvom ambijentu Beograd lakše ostvaruje sopstvene interese i drži Crnu Goru u podređenom položaju.
Evropske diplomate, kaže Đenero, prepoznaju da je crnogorska opozicija – konkretno partije koje su bile nosioci izvršne vlasti do avgusta 2020. – snažno posvećena evropskom kursu.
- U tom kontekstu raste uvjerenje da bi eventualna rekompozicija parlamentarne većine, uz uključivanje suverenističkih i proevropskih snaga, značajno smanjila rizike po evropski proces koje trenutno generišu Demokratski front Andrije Mandića i Milana Kneževića, ali i Demokrate Alekse Bečića. Takva politička promjena, tvrdi Đenero, bila bi izuzetno dobrodošla i dodatno bi ojačala evropski rejting Crne Gore - navodi on.
Ipak, napominje, odgovornost za taj iskorak ne leži na Briselu već isključivo na domaćim političarima – na onima u Crnoj Gori koji zaista žele evropsku budućnost zemlje. Kako kaže, to je racionalan i politički zreo posao koji niko iz evropske administracije ne može obaviti umjesto njih.
Đenero naglašava da Evropska unija nikada neće javno sugerisati da neka država kandidat treba da “rekomponuje” vlast, pa tako ni u slučaju Crne Gore.
- Jasno je, međutim, da trenutna administracija premijera Milojka Spajića i dalje ima podršku evropskih institucija. Onima koji se bave procesom proširenja – a to nije samo evropska komesarka za proširenje, Marta Kos– veoma je važno da Crna Gora održi pregovarački zamah koji je uspostavljen - kaže Đenero za Portal ETV.
Međutim, sve češće se u diplomatskim razgovorima postavlja pitanje: ima li aktuelna vlast stvarne snage da iznese reforme koje su pred Crnom Gorom? I još važnije – može li za te reforme obezbijediti dovoljno političke podrške, kako među partijama, tako i unutar biračkog tijela?

Miraš Dušević

Đenero upozorava: Evropske diplomate zabrinute jer Vučić želi da zaustavi Crnu Goru na putu ka EU

Katarski premijer i ministar vanjskih poslova Mohamed bin Abdulrahman Al Tani pridružiće se u srijedu u Egiptu mirovnim pregovorima o Gazi. Na sastanku će biti razmatran prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Katarski premijer putuje u Šarm el Šeik kako bi se sastao s drugim posrednicima, uključujući Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, s ciljem sprovođenja plana prekida vatre u Gazi i sporazuma o oslobađanju zarobljenika - rekao je zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Madžed al Ansari.
Dodao je da njegovo učešće u pregovorima potvrđuje odlučnost posrednika da postignu sporazum kojim će se okončati rat.

Mirovnim pregovorima o Gazi će se pridružiti i katarski premijer

Povodom Dana Vojske Crne Gore, predsjednik države Jakov Milatović odlikovao je posthumno Ordenom za hrabrost vojnika Dejana Božovića, koji je tragično stradao prilikom gašenja požara u Kučima u avgustu ove godine, navedeno je u saopštenju. 
- Služenje Crnoj Gori uvijek je zahtijevalo izuzetnu hrabrost i predanost, što se pokazalo i ovog ljeta. Vojnik Dejan Božović, koji je tragično stradao prilikom gašenja požara u Kučima, svojim djelom pokazao je najviši stepen odgovornosti i posvećenosti službi i domovini. U znak zahvalnosti i dubokog poštovanja, posthumno ga odlikujem Ordenom za hrabrost. Ovim simboličkim činom u ime svih građana Crne Gore, njemu i njegovoj porodici izražavam duboku zahvalnost - istakao je Milatović. 
Kako je naglasio, Dejanovo ime ostaće vječno upisano među one koje su svojim životom potvrdili šta znači služiti državi. 
- Život dat u službi svoje zemlje nosi posebnu težinu. Dejan je svojim zaslužio i zadužio poštovanje svih nas - i taj čin nas obavezuje da, na svim nivoima odlučivanja, stvaramo uslove u sistemu vojne i civilne zaštite koji će spriječiti da se ovakvi gubici ikada više ponove. Dejanova žrtva ostaće trajni podsjetnik da odgovornost institucija mora biti jednaka hrabrosti pojedinca. Neka mu je vječna slava i hvala - poručio je Milatović.

Milatović: Ime Dejana Božovića ostaće vječno upisano među one koji su svojim životom potvrdili šta znači služiti državi

U srcima i dušama novih generacija vojnika i oficira odjekuju slavni i herojski juriši naših predaka koji su oslobađali i branili otadžbinu. Taj osjećaj dužnosti, časti i ljubavi prema domovini predstavlja neraskidivu sponu između slavne prošlosti i sadašnjeg poziva svakog vojnika Crne Gore, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić povodom Dana Vojske Crne Gore.
Kako je naveo, ovaj dan predstavlja priliku da sa dubokim poštovanjem odamo priznanje svim pripadnicima Vojske Crne Gore, koji svojim odgovornim radom, disciplinom i odanošću služe miru, stabilnosti i bezbjednosti naše države.
- U njemu živi sjećanje na one koji su se borili na Krusima, Martinićima, Grahovcu, Vučjem Dolu, kao i Mojkovcu – na Božić 1916. godine, kada je naša vojska još jednom pokazala svoju hrabrost protiv snažnijeg i mnogobrojnijeg neprijatelja, svjedočeći svojim podvigom onu Njegoševu misao: ‘Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka" - navodi se u čestitki.
Kako dodaje Mandić, s osjećajem posebnog ponosa ističe da kasarna u Kolašinu odnedavno nosi ime brigadira Miloša Dragišinog Medenice, komandanta kolašinske brigade koja je na Mojkovcu 1916. godine vodila odlučujuću borbu protiv agresora.&nbsp;
- Ta činjenica nije samo simboličan gest – već dubok izraz njegovanja kulture sjećanja na heroje Mojkovačke bitke i potvrda da Vojska Crne Gore čuva svoju herojsku istoriju i da je njeni najsvjetliji primjeri i danas nadahnjuju. Uvjeren sam da će Vojska Crne Gore nastaviti da se razvija kao savremena, profesionalna i ponosna vojna sila, čvrsto utemeljena u tradiciji i usmjerena ka budućnosti u kojoj je mir najveća pobjeda. Želim vam uspjeh u daljem radu, dobro zdravlje i čast da nastavite da dostojno predstavljate najbolje vrijednosti naše države - poručio je Mandić.&nbsp;
On je čestitku uputio ministru odbrane Draganu Krapoviću, načelniku Generalštaba, brigadnom generalu Miodragu Vuksanoviću, i svim pripadnicima Vojske Crne Gore, prisustvujući svečanoj proslavi koja je priređena u kasarni Danilovgrad.

Mandić: U srcima i dušama novih generacija vojnika i oficira odjekuju slavni i herojski juriši naših predaka koji su oslobađali i branili otadžbinu

Nova gradonačelnica Herdekea (Severna Rajna-Vestfalija) Iris Štalcer iz SPD-a napadnuta je nožem i nalazi se u kritičnom stanju, piše Bild, a prenosi Danas.
Novoizabrana gradonačelnica je pronađena teško povrijeđena u svom stanu u Herdeke-Herentišu.
Navodno je zadobila brojne ubodne rane u stomak i leđa. Njen usvojeni sin (15) i ćerka (17) bili su u kući. Oni su pozvali policiju. Ljekari se bore za život gradonačelnice.
Policija je odvela sina gradonačelnice. U patrolnom autu, dječaku su stavili lisice i obukli su mu forenzičko odijelo. Prema riječima istražitelja, to je bilo samo da bi se spriječilo prikrivanje dokaza.
Prema pisanju lista Bilda, Štalcerovu je teško povrijeđenu u njenom stanu pronašao njen sin. Navodno mu je rekla da ju je na ulici napalo nekoliko muškaraca.
Javni servis WDR je prvi izvijestio o incidentu. Hitne službe su pronašle Štalcerovu živu, ali u životno ugroženom stanju.
Motiv napada ostaje nepoznat, prenosi DW.
Štalcer je tek nedavno izabrana za gradonačelnicu. U drugom krugu izbora 28. septembra pobjedila je sa 52,2 odsto glasova kandidata desnocentričnog Hrišćansko-demokratskog društva (CDU) Fabijana Konrada Hasa.
CDU je prethodno dugo vremena imao funkciju gradonačelnika u Herdekeu.
Štalcer, 57-godišnja majka dvoje tinejdžera, je advokatica za radno pravo koja je dugi niz godina radila u lokalnoj politici grada od oko 23.000 stanovnika.
Nemački kancelar Fridrih Merc (CDU) naveo je da je šokiran zbog napada na Štalcer.
„Dobili smo vest o gnusnom činu u Herdekeu. Sada se to mora brzo razjasniti. Plašimo se za život imenovane gradonačelnice, Iris Štalcer, i nadamo se njenom potpunom oporavku“, napisao je Merc na platformi X. „Moje misli su sa njenom porodicom i voljenima.“
Šef poslaničke grupe SPD-a u Berlinu, Matijas Mirš, rekao je da se nada da će socijaldemokratkinja „preživjeti strašan čin“. Nije mogao da komentariše pozadinu, rekavši da je SPD duboko zabrinut.

Njemačka: Nova gradonačelnica Herdekea napadnuta nožem, ljekari se bore za njen život

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: marta-kos