Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije ispoštovao dato obećanje zvaničnicima EU tokom sastanaka na marginama nedavno održanog foruma u Davosu da neće potpisati pet spornih zakona iz oblasti pravosuđa koji dovode u pitanje nezavisnost sudstva i vladavinu prava u Srbiji, prenijeli su Nedeljniku diplomatski izvori u EU.&nbsp;
Sagovornik Nedeljnika, dobro upućen u proces evropskih integracija Srbije, kaže da je Vučić direktno dao riječ komesarki za proširenje EU Marti Kos. Međutim, predsjednik Srbije je stavio potpis na sporne zakone kojima je podigao još jedan veliki zid na putu Srbije ka članstvu u EU.
Potpisivanje tzv. Mrdićevih zakona je, prema ocjeni Nedeljnika, dodatno okrnjilo i ono malo kredibiliteta na koji je Vučić mogao da računa u evropskim institucijama.&nbsp;
Pozicija Srbije, od svrgavanja režima Slobodana Miloševića u jesen 2000. godine, nije bila tako loša. Prvi put od početka evropskih integracija Srbija u evropskim institucijama nema nikoga ko bi se založio za Beograd; čak su se i funkcioneri koji su bili izrazito naklonjeni Beogradu utišali, poput direktora u Evropskoj komisiji zaduženog za dobrosusjedsku politiku i proširenje, Gerta Jana Kopmana.
Imajući u vidu da je vladavina prava ključna stavka u pregovaračkom procesu, predsjednik Vučić je odlukom da potpiše Zakon o Visokom savjetu tužilaštva, Zakon o sjedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakon o javnom tužilaštvu i Zakon o sudijama definitivno stavio tačku na proces evropskih integracija.
Vlada, Skupština i predsjednik potopili šansu za Šengen
I ono malo šansi što je lebdjelo u vazduhu da bi Srbija mogla da izađe iz ćorsokaka na evropskom putu isparilo je sa novim zakonima iz oblasti pravosuđa.Usvajanje Mrdićevih zakona je u direktnoj koliziji sa inicijativom vlasti u Beogradu i češkog premijera Andreja Babiša da Srbija i druge zapadnobalkanske zemlje uđu u Šengenski sporazum.&nbsp;
Na stranu to što su Norveška, Švajcarska i Island izuzetak (nijesu članice EU, ali su dio Šengenskog sporazuma), ulazak u šengenski prostor nije vezan samo za članstvo u EU, već i za ispunjavanje veoma visokih standarda u oblasti kontrole granica i vladavine prava.Vlada, Skupština i predsjednik su potopili u startu sopstvenu inicijativu potpisivanjem zakona koji nijesu u skladu sa evropskim standardima.
Beograd podmeće klipove u točkove Podgorici i regionu
Nedeljnik piše i da zvanična Srbija, umjesto da radi sa drugim partnerima u EU, a pogotovo sa Evropskom komisijom i drugim institucijama EU na deblokiranju procesa evropskih integracija i izbjegavanju blokade procesa proširenja na Zapadni Balkan, igra na kartu zaustavljanja, pa čak i debakla planova o proširenju EU na naš region.
Nekoliko članica EU, prema pisanju Nedeljnika, vreba priliku da zaustavi Crnu Goru u pregovaračkom procesu, a zatim i cio region. U toj grupi država najozbiljnija potencijalna prepreka je Francuska, koja je spremna da iskoristi destabilizaciju Crne Gore kao opravdanje za blokadu Podgorice i, posljedično, svih drugih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka članstvu u EU.&nbsp;
Generalno, predsjednik Srbije igra na kartu propadanja EU ili njenog rastakanja, vjerujući da bi tako njegova vlast bila cementirana. Što je slabija EU i što je tromiji proces proširenja, to su manje šanse da vlast predsjednika Vučića bude ozbiljno ugrožena i dovedena u pitanje.Unija, međutim, s druge strane uveliko radi na pronalaženju formula za ubrzanje evropskih integracija Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije i u sljedećih nekoliko mjeseci EU će poprilično olakšati, učiniti prohodnijom i jednostavnijom metodologiju u procesu proširenja, sa ciljem da se taj proces ubrza, navodi Nedeljnik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nedeljnik: Beograd podmeće klipove u točkove Podgorici i regionu na putu evropskih integracija

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je u Talinu da Evropska unija ne smije da dozvoli da u novom procesu proširenja dobije „trojanskog konja“, zbog čega predlaže da novi ugovori o pristupanju sadrže jače mjere zaštite kada je riječ o poštovanju „osnova“, a Crna Gora bi mogla biti prva sa takvim novim tipom ugovora.
Kos je u Talinu, na skupu posvećenom proširenju, istakla da novi ugovori o pristupanju treba da sadrže snažnije zaštitne mjere od narušavanja obaveza preuzetih tokom pregovora o pristupanju, kako bi se osiguralo da nove države članice nastave da održavaju dosadašnji uspjeh u pogledu poštovanja pravnih tekovina Evropske unije.
Pošto Crna Gora radi na zatvaranju svih poglavlja, njen ugovor o pristupanju trebalo bi da bude prvi nove generacije. Svaka zaštitna mjera treba da ostane na snazi koliko god je potrebno, rekla je Marta Kos i naglasila da ta vrsta ugovora ne treba da stvara „dvostepeno članstvo“ za zemlje koje su u potpunosti usklađene sa pravnim tekovinama EU. Jednostavno rečeno, ako nove članice poštuju pravila, neće ni primijetiti te zaštitne mjere, ukazala je Kos.
Prema njenim riječima, ukoliko zemlje krenu unazad u pogledu osnova EU, kao što su demokratija i vladavina prava, zaštitne mjere moraju da postoje kao opomena.
Ona je najavila da je plan da se ovakav predlog ugovora o pristupanju pošalje Savjetu Evropske unije kako bi države članice nastavile tu diskusiju.
Marta Kos je rekla da borba protiv korupcije i izgradnja demokratskih institucija ostaju temelj proširenja EU i da punopravno članstvo nikada ne smije biti na štetu tih fundamentalnih reformi.
Samo kredibilan put reformi može učvrstiti povjerenje država članica EU i građana, te obezbijediti pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta i Unije u cjelini. Bez takvog povjerenja, proširenje EU nikada ne može biti uspješno, ocijenila je Kos.

610x380

500x500

1084x550

Marta Kos predložila ugovore o pristupanju s jačim mjerama zaštite: Crna Gora bi mogla biti prva sa takvim tipom ugovora

Komesarka za proširenje Evropske komisije, Marta Kos, u intervjuu za N1 istakla je da nedavne revizije pravosudnih zakona u Srbiji predstavljaju korak unazad i da je narušeno povjerenje EU u zemlju, te da očekuju da njihova primjena bude obustavljena. Komentarišući činjenicu da ih je predsjednik Aleksandar Vučić potpisao, Kos je rekla da „može samo da pretpostavlja koji je razlog“ i da je sa svojim timom uradila procjenu „koja nije dobra“. Na pitanje o detaljima te procjene, nije željela konkretno da odgovori.
Put Srbije ka EU
Na pitanje N1 da li je Srbija zaista na putu ka EU, Kos je odgovorila:
- Želim da vjerujem da jeste. Otkako je Srbija dobila status kandidata, postoje odgovornosti i obaveze sa obje strane. Moja je dužnost da učinim sve što je moguće da Srbija ostane na evropskom putu i da joj pomognem da postane članica EU. Ali to mora da se radi uz posvećenost i odgovornost sa obje strane- kazala je.
Ona je dodala da postoje „usponi i padovi“ i da su posljednje izmjene zakona jasan korak unazad, jer zadiru u nezavisnost sudstva i tužilaštva, što je u samom srcu procesa pristupanja EU i vladavine prava.
- Ove izmjene narušile su naše povjerenje. Sve je teže meni i drugim ljudima u Briselu koji su spremni da pomognu Srbiji. Pitanje je da li zaista vjerujemo da Srbija želi da postane članica EU, odnosno da li vjerujemo srpskoj vladi i parlamentu. Ja i dalje vjerujem i nastaviću da pokušavam dok god ima smisla- dodala je.
Revizija zakona i obustava primjene
Komentarišući usvojene zakone, Kos je naglasila da očekuje od srpske vlade da obustavi njihovu primjenu i da se izvrši revizija zakona na inkluzivan način, uz konsultacije sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom.
- Nadam se da će to biti učinjeno, jer ako ne, moraćemo da razgovaramo drugačije- rekla je Kos.
Na pitanje kako komentariše potez predsjednika Vučića da potpiše zakone, Kos je rekla:
- Ne znam razlog zašto ih je potpisao. Važno je ne samo šta se dešava, već i zašto. Ako idete protiv evropskih standarda, morate imati dobar razlog. Mogu samo da pretpostavim, a moja procjena i procjena mog tima nije dobra- istakla je Kos.
Sankcije nisu rješenje
O mogućim sankcijama, Kos je rekla:
- Protiv sam sankcija. Treba da budemo odrasli i da rješavamo stvari razgovorom. Nisam za kazne, ali jesam za stroga pravila. Obaveze postoje sa obje strane, i moja je zadaća da pomognem Srbiji da se vrati na put evropskih integracija kroz reviziju ovih izmjena- kazala je,
Optimistička poruka za Zapadni Balkan
Kos je dodala da, iako se geopolitika promijenila i neke zemlje brže napreduju (kao Crna Gora i Albanija), ona i dalje vjeruje u evropski put Srbije.
- Srbija time dovodi samu sebe u rizik. Možda mali, u smislu kašnjenja, ali ako se zakoni ne promijene, to može biti ozbiljan zastoj. Pitanje je da li je vlada spremna na takve promjene- navodi.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Kos je istakla da nada u evropski put i dalje postoji kod građana, te da je uloga vlasti da radi u interesu naroda. Na pitanje o Miloradu Dodiku i secesionističkim idejama, Kos je jasno rekla da EU stoji uz teritorijalni integritet BiH i da se bori protiv svakih separatističkih tendencija.
Napredak Crne Gore i Albanije
Komesarka je istakla da Crna Gora može završiti tehničke pregovore do kraja godine, a Albanija sljedeće, što predstavlja uspjeh u procesu proširenja. Naglasila je da je politička volja ključna i da pristupni proces zavisi i od država članica EU.
- Proširenje mora učiniti EU jačom, ne slabijom. To je cilj koji moramo ostvariti zajedno- zaključila je Kos.

1250x600

Marta Kos: Brine zašto je Vučić potpisao pravosudne zakone, to je korak unazad

Izglasavanje pravosudnih zakona u Skupštini Srbije, kojima se ograničava nezavisnost pravosuđa, predstavlja ozbiljan korak unazad na evropskom putu Srbije, ocijenila je evorpska komesarka za proširenje Marta Kos.
Skupština Srbije danas je usvojila izmjene više pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Kos je u objavi na mreži Iks navela da u vrijeme velikog napretka u proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija rizikuje da krene u suprotnom smjeru.
- To nije ono što želimo - rekla je Kos.
I predstavnici opozicionih stranaka kritikovali su amandmane Mrđića navodeći da je suština izmjena da vlast ostvari veću kontrolu nad pravosuđem i smanji objektivnost u funkcionisanju javnih tužilaštava.
Poslanici vlasti branili su izmjene i dopune pravosudnih zakona tvrdeći da će doprinijeti efikasnosti i pravičnosti u radu sudskih instanci.

Kos: Izglasavanje pravosudnih zakona ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka EU

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Milatović writes to Commissioner Kos over freight transporters’ issues: Pragmatic solutions are needed

Istorijska godina za Crnu Goru i Evropsku uniju (EU) - poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića u Davosu sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, koja je tokom razgovora najavila zvaničnu posjetu Crnoj Gori već u februaru.
Iskazano je obostrano zadovoljstvo tempom reformi Crne Gore i realizacijom mjera i projekata iz Plana rasta, te najavljen nastavak zatvaranja pregovaračkih poglavlja naredne sedmice.
Riječ je o poglavlju 32 - Finansijski nadzor, koje je u nadležnosti Ministarstva finansija, a premijer Spajić i komesarka Kos saglasili su se da je u ovoj godini važna puna posvećenost i Crne Gore i Evropske unije kako bi se pregovarački proces završio kako je planirano, odnosno do kraja 2026. godine.
Predsjednik Vlade saopštio je da crnogorski pregovarački timovi predano rade na svakom od preostalog 21 poglavlja za zatvaranje, te da će na toj liniji uslijediti i vanredna zasjedanja parlameta.
Poseban fokus, kako je istaknuto tokom sastanka, je na poglavljima 23 i 24, gdje se, između ostalog, kontinuirano radi na okončanju procesa imenovanja u pravosuđu.
Kako je naglasio premijer Spajić, Crna Gora ove godine, dok obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, ima niz međunarodnih aktivnosti - predsjedava Berlinskim procesom, Fondom za Zapadni Balkan i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a 5. juna biće i domaćin Samita Evropska unija - Zapadni Balkan.
Premijer Spajić i komesarka Kos posebno su ukazali na važnost isticanja jasnog političkog signala EU prema regionu, kako bi proces proširenja ostao kredibilan i mjerljiv.
U tom smislu, kako je zaključeno, Crna Gora može računati na kontinuiran i intenzivan dijalog i podršku EU i njenih država članica u sprovođenju reformi i ubrzanju procesa zatvaranja poglavlja, te da će zajedničkim naporima Crna Gora biti uspješan primjer evropske integracije na Zapadnom Balkanu.

Spajić i Kos: Istorijska godina za Crnu Goru i EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je tokom boravka u Briselu, povodom Samita EU–Zapadni Balkan, da Evropska unija može da primi Crnu Goru bez promjene načina odlučivanja, te da je cilj jasan: punopravno članstvo do 2028.
Nove države koje bi se u budućnosti pridružile Evropskoj uniji mogle bi ostati bez punog prava glasa unutar Unije, prema planu o kojem se sve češće govori u Briselu.
Kako piše Politico, evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je da bi se u februaru ili martu pred aktuelnim članicama EU mogla naći reforma procesa proširenja ovog bloka.
Crnogorski predsjednik je u izjavi za Politiko kazao da je smo najnapredniji kandidat, te da je cilj početak izrade Ugovora o pristupanju i članstvo do 2028.
Milatović je naveo i da očekuje početak izrade Ugovora o pristupanju.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja-kandidat za članstvo u EU i očekujemo da budemo 28. članica 2028. godine. EU je prije Brexita imala 28 članica, nakon ulaska Crne Gore opet će ih biti 28, zato nije potrebna unutrašnja reforma Unije da bismo postali članica - istakao je Milatović.&nbsp;
Prema toj reformi – ili barem prema informacijama koje su za sada dostupne – države koje bi u budućnosti postale članice EU ne bi odmah imale puno pravo odlučivanja, odnosno ne bi imale pravo veta na ključne odluke koje se donose unutar Unije.
Reforma bi bila predstavljena kao dio šireg paketa promjena unutar EU, s ciljem da se riješi jedan od najvećih problema Unije – mogućnost blokade odluka od strane pojedinih država članica.
Prije svega se misli na Mađarsku, koja često prijeti vetom na odluke na nivou EU, naročito u kontekstu politike prema Ukrajini i Rusiji. Iako je mađarski premijer Viktor Orban u više navrata odustajao od blokada, uglavnom nakon određenih ustupaka iz Brisela, zabrinutost zbog takvih situacija i dalje postoji.
Ideja dijela evropskih zvaničnika jeste da nove članice dobiju pravo glasa, ali bez mogućnosti blokiranja odluka, sve dok se ne reformiše postojeći sistem odlučivanja u EU.
Države koje su trenutno najbliže članstvu imaju različite stavove o ovom prijedlogu. Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da je riječ o „dobroj ideji“ i da je njegova zemlja „otvorena“ za takav pristup.
Bivša predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili takođe je navela da bi podržala ovu ideju, ističući da ju je zagovarala i dok je bila na čelu države.
S druge strane, Ukrajina i Crna Gora protive se ovakvom rješenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da „članstvo mora biti potpuno“.
Cjelovit prijedlog reforme najvjerovatnije će biti poznat u narednim mjesecima, a da bi bio usvojen i sproveden, moraće da dobije podršku svih 27 postojećih država članica Evropske unije.

EU razmatra ograničavanje prava glasa za nove članice; Milatović protiv: Punopravno članstvo do 2028.

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da bi debata o Botunu trebalo da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama ili razmišljanjima političkih protivnika koji bi htjeli da projekat propadne.
Kos je, u intervjuu za Televiziju Crne Gore, istakla da je usklađivanje sa ekološkim standardima EU veoma važno.
- To znači i sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. To znači i da se čuje glas onih koji su zabrinuti. Ali veoma je važno držati se i činjenica. Bilo je mnogo dezinformacija, ali debata treba da bude zasnovana na činjenicama, na dokumentaciji, dozvolama, a ne na glasinama ili razmišljanjima političkih protivnika koji bi htjeli da projekat propadne. Zato vjerujem da ćete moći da nađete rješenje za to - istakla je ona za TVCG.
Ocijenila je da je Crna Gora isporučila rezultate, što je dovelo do zatvaranja pet poglavlja sa EU.
- Sve vrijeme ste vrijedno radili i mišljenje EK je bilo da Crna Gora treba da zatvori pet poglavlja. Međutim, poglavlja su privremeno zatvorena i to nije kraj, dok sve ne bude završeno. Ovo je mnogo pomoglo i mogu vas uvjeriti da imate veliku podršku. Ne znam da li su svi srećni što je Crna Gora zemlja predvodnica, ali vi to zaista jeste - kazala je ona.
Kaže da je moguće postići cilj da do 2028. uđemo u EU, ali to je, kako navodi, na nama.
- Imate mnogo posla sljedeće godine i to je izvodljivo, EK će vas podržati. Ali Crna Gora mora da sprovede sve reforme - kaže Kos.
Pojašnjava da kada dođemo do Ugovora o pristupanju, zemlje članice moraju da ga ratifikuju.
- Potrebno je završiti preostala poglavlja. Idealno bi bilo zatvoriti sva poglavlja već u novembru sljedeće godine - istakla je Kos.
Kaže da EK mora početi kreiranje ugovora već u proljeće.
- Mi smo već spremni i počeli smo da radimo na Nacrtu ugovora o pristupanju, a to će onda biti diskutovano među članicama. Ako vi morate biti brzi, onda mi moramo biti još brži - istakla je Kos.
Dodaje da bi bila bih najsrećnija kada bi sve zemlje Zapadnog Balkana mogle da istovremeno postanu dio EU, ali to, kako kaže, nije moguće, jer je ovo proces zasnovan na zaslugama.

Kos: Debata o Botunu da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama

Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

NASA je saopštila da preduzima korake kako bi potencijalno poništila lansiranje rakete Artemis II nakon što je otkriven prekinut protok helijuma.
Agencija je navela da preduzima korake za vraćanje rakete Artemis II i svemirske letilice Orion u zgradu za montažu vozila u Svemirskom centru Kenedi na Floridi.
- Ovo će gotovo sigurno uticati na prozor za lansiranje u martu - navode iz NASA-e.
Agencija je tokom noći primijetila prekid protoka helija u privremenoj pogonskoj fazi rakete sistema za lansiranje u svemir. Protok helijuma je potreban za lansiranje.
NASA je u petak saopštila da planira 6. marta lansirati četiri astronauta oko Mjeseca i nazad u okviru svoje misije Artemis II, nakon što je uspješno završen test punjenja gorivom zbog kojeg je misija ranije ovog mjeseca morala biti obustavljena.
Četiri astronauta misije Artemis II, tri Amerikanca i jedan Kanađanin u petak su ušli u drugi period karantina u iščekivanju novog ciljanog datuma lansiranja, koji je NASA objavila "uz ograde" jer je, kako je saopšteno, još ostalo mnogo pripremnog rada nakon testa punjenja gorivom.
NASA ima nekoliko dostupnih datuma početkom marta za lansiranje Artemisa, koji će obaviti 10-dnevno putovanje oko Mjeseca, ali neće sletjeti.
Let će odvesti ljude dalje u svemir nego ikad prije i, prema NASA-i, misija će letjeti oko 7.600 kilometara iza daleke strane Mjeseca, nadmašujući rekord udaljenosti koji je postavio Apollo 13 1970. godine. Misija će testirati sisteme za buduća istraživanja dubokog svemira.
Misija je priprema za Artemis III, što će biti prvo ljudsko slijetanje na Mjesec od posljednjeg leta programa Apolo u decembru 1972. godine.

NASA razmatra odgađanje lansiranja rakete Artemis II, otkriveno da je prekinut protok helijuma

Više saobraćajnica u Podgorici biće danas privremeno zatvoreno za saobraćaj zbog pokazne vježbe pripadnika Specijalne i Posebne jedinice policije i Grupe za protivdiverzionu zaštitu.
Iz Uprave policije je saopšteno da će vježba niti organizovana u krugu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
- Za saobraćaj će, do 11 sati, biti zatvoren dio Bulevara Revolucije od raskrsnice sa Ulicom Ivana Vujoševića do raskrsnice sa Ulicom Džona Džeksona, zatim most Union Bridge, Ulica Džona Džeksona, kao i Ulica Ivana Milutinovića od raskrsnice sa Bulevarom Revolucije do raskrsnice sa Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog - navodi se u saopštenju.
Ističe se će dio vježbe biti održan i u parku Petrovića u istom vremenskom periodu.
Iz policije su napomenuli da će prilikom izvođenja vježbe biti upotrijebljena manevarska municija i vježbovne šok bombe.

Zbog vježbe policije zatvaranju više ulica u Podgorici

Studenti na nekoliko univerziteta u Iranu organizovali su antivladine proteste, prve takve skupove od prošlomjesečne smrtonosne represije vlasti.
BiBiSi (BBC) je potvrdio snimak demonstranata koji su u subotu marširali kampusom Tehnološkog univerziteta Šarif u glavnom gradu Teheranu. Kasnije su viđeni sukobi između njih i pristalica vlade.
Na drugom teheranskom univerzitetu održan je protest sjedenjem, a izvještaji govore o skupu na sjeveroistoku.
Studenti su odavali počast hiljadama poginulih u masovnim protestima u januaru.
Sjedinjene Američke Države (SAD) jačaju svoje vojno prisustvo u blizini Irana, a predsjednik Donald Tramp je rekao da razmatra ograničeni vojni udar.
SAD i njihovi evropski saveznici sumnjaju da Iran radi na razvoju nuklearnog oružja, što je Iran oduvijek negirao.
Američki i iranski zvaničnici sastali su se u utorak u Švajcarskoj i izjavili da je postignut napredak u pregovorima usmjerenim na ograničavanje iranskog nuklearnog programa.
Ali, uprkos prijavljenom napretku, Tramp je nakon toga rekao da će svijet u narednih 10 dana saznati hoće li biti postignut dogovor s Iranom ili će SAD poduzeti vojnu akciju.

Iranski studenti održali antivladine proteste na univerzitetima, zabilježeni sukobi

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da sljedeći sastanak s predstavnicima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ne smije biti propuštena prilika.
Rekao je da svakodnevno rade na tome da osiguraju da sljedeća runda pregovora donese rezultate za Ukrajinu i mir.
- Ukrajina će definitivno učiniti sve što je potrebno za ovo i ni na koji način neće stajati na putu miru - rekao je Zelenski.
Kazao je i to da je na prethodnom sastanku američka strana vidjela da su Rusi razlog zašto još nisu postignuti istinski značajni rezultati.
- Zbog toga sljedeći sastanak ne smije biti propuštena prilika - to se može postići - rekao je Zelenski.
Najavio je da će se nova runda trilateralnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini održati u narednih 10 dana.

Tag: marta-kos