<article>Luka Bar, nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, mogla bi postati privlačna za argentinske preduzetnike kao ulazna tačka na tržište EU, ocijenio je nerezidentni ambasador Argentine u Crnoj Gori Osvaldo Marsiko na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Borisom Pejovićem.Pejović i Marsiko su razgovarali o unaprjeđenju bilateralnih odnosa, jačanju parlamentarne saradnje i razmjeni iskustava u oblasti evropskih i regionalnih integracija.Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je istakao dobre i prijateljske odnose između Crne Gore i Argentine, podsjetivši na istorijske veze i ulogu crnogorske dijaspore u Argentini, koja predstavlja važan most za dalji razvoj odnosa između dvije zemlje.- On je naglasio da su evropske integracije strateški cilj Crne Gore, koji uživa široku podršku građana i svih političkih partija, bez obzira na njihove programske razlike - navedeno je u saopštenju Skupštine.Ambasador Marsiko se saglasio sa ovim stavom, ističući da je kontinuitet spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore – nezavisno od promjena vlasti – važan pokazatelj njene političke zrelosti i stabilnosti. On je govorio o prednostima koje je proces regionalne ekonomske integracije, kroz MERCOSUR, donio državama Latinske Amerike.Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnoj političkoj situaciji u obje zemlje, te razgovarali o mogućnostima unaprjeđenja parlamentarne saradnje i razmjene delegacija između dva parlamenta.- Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Argentine - zaključili su u Skupštini.</article>

Luka Bar, nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, mogla bi postati privlačna za argentinske preduzetnike kao ulazna tačka na tržište EU, ocijenio je nerezidentni ambasador Argentine u Crnoj Gori Osvaldo Marsiko na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Borisom Pejovićem.
Pejović i Marsiko su razgovarali o unaprjeđenju bilateralnih odnosa, jačanju parlamentarne saradnje i razmjeni iskustava u oblasti evropskih i regionalnih integracija.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je istakao dobre i prijateljske odnose između Crne Gore i Argentine, podsjetivši na istorijske veze i ulogu crnogorske dijaspore u Argentini, koja predstavlja važan most za dalji razvoj odnosa između dvije zemlje.
- On je naglasio da su evropske integracije strateški cilj Crne Gore, koji uživa široku podršku građana i svih političkih partija, bez obzira na njihove programske razlike - navedeno je u saopštenju Skupštine.
Ambasador Marsiko se saglasio sa ovim stavom, ističući da je kontinuitet spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore – nezavisno od promjena vlasti – važan pokazatelj njene političke zrelosti i stabilnosti. On je govorio o prednostima koje je proces regionalne ekonomske integracije, kroz MERCOSUR, donio državama Latinske Amerike.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnoj političkoj situaciji u obje zemlje, te razgovarali o mogućnostima unaprjeđenja parlamentarne saradnje i razmjene delegacija između dva parlamenta.
- Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Argentine - zaključili su u Skupštini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boris Pejović

Osvaldo Marsiko

Skupština Crne Gore

Luka Bar

Ambasada Argentine

Politika

Marsiko: Nakon ulaska Crne Gore u EU, Luka Bar bi mogla postati privlačna argetinskim preduzetnicima

Najviši administrativni sud Francuske odbacio je žalbu liderke krajnje desnice Marin Le Pen na izborna pravila, čime je zadat udarac njenim naporima da poništi presudu koja bi mogla ugroziti njenu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Le Pen je u martu zabranjeno obavljanje javnih funkcija na pet godina, nakon što je Krivični sud u Parizu proglasio krivom, zajedno sa članovima svoje partije, za zloupotrebu javnih sredstava. Ona je tvrdila da su postupak i presuda politički motivisani.
Iako se konačna presuda u ovom slučaju očekuje u januaru, Le Pen je pokrenula posebnu žalbu pred Državnim savjetom, najvišim administrativnim sudom Francuske, osporavajući izborna pravila koja bi joj mogla onemogućiti da se ponovo kandiduje za parlament.
Ukoliko politička kriza u zemlji dovede do prijevremenih parlamentarnih izbora, Le Pen namjerava da se kandiduje za ponovni izbor u departmanu Pas-de-Kale.
Državni savjet je u obrazloženju naveo da odbacuje žalbu jer "nije tražila ukidanje regulatornih odredbi, već izmjenu zakona". Dodaje se da su članci na koje se Le Pen pozvala ili nepostojeći, ili pravno irelevantni.
Advokat Marin Le Pen, Rodolf Boselu, rekao je za agenciju Rojters da ova odluka ne sprječava njegovu klijentkinju da se kandiduje za parlament dok se ne donese konačna presuda u januaru.
- Ova odluka ni na koji način ne prejudicira njenu mogućnost da se u budućnosti kandiduje na parlamentarnim izborima - rekao je Boselu.
Presudom Krivičnog suda iz marta Le Pen su izrečene četiri godine zatvora, od čega će dvije služiti, kao i novčana kazna od 100.000 eura te petogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija - koja se primjenjuje odmah, bez obzira na žalbu.
Ta odluka dovodi u pitanje njenu mogućnost da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, na kojima se i dalje smatra jednom od vodećih kandidatkinja.
Le Pen je u žalbi tvrdila da trenutna primjena zakona kojim se osobama osuđenim za određene vrste krivičnih djela, uključujući korupciju, prevaru i zloupotrebu javnih sredstava, zabranjuje kandidovanje, nepravedno narušava njena politička prava.

Francuski sud odbio žalbu Le Pen na pravila o parlamentarnim izborima

Cilj posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Zapadnom Balkanu je da podsjeti zemlje regiona da je Briselu i dalje stalo do njih, dok članice EU raspravljaju o kvalifikovanom glasanju i smislu ubrzanog proširenja.
Zvanično, riječ je o redovnoj godišnjoj posjeti regionu, a nezvanično – o novom pokušaju da se ohrabre zemlje koje već godinama čekaju članstvo u Evropskoj uniji, piše briselski portal Politiko.
Kako navodi portal, posjeta je više simbolična nego politički prelomna, a dolazi neposredno pred objavljivanje godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata početkom novembra.
Pregovori o proširenju u Briselu, međutim, i dalje stagniraju. U prvom nacrtu zaključaka predstojećeg samita Evropskog savjeta, u koji je Politiko imao uvid, nema posebnog dijela o proširenju – osim u odlomcima o Ukrajini i Moldaviji.
Jedan diplomata je kazao da bi se odjeljak o proširenju „mogao provući" ako ambasadori EU danas to pitanje pokrenu na pripremnom sastanku, dok je drugi ocijenio da „nema razloga da se Zapadni Balkan sada posebno ističe".
Portal dodaje da će region, ako ne u Briselu, biti u fokusu naredne sedmice u Londonu, na samitu Berlinskog procesa, inicijative pokrenute 2014. radi jačanja saradnje na Balkanu.
Fon der Lajen je turneju započela u Albaniji, potom posjetila Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a zatim stigla u Srbiju.
Evroposlanik Zelenih Tomas Vajc, šef parlamentarne delegacije za Crnu Goru, ocijenio je da je riječ o „očuvanju nade".
- Postoji ogroman ruski uticaj – ponekad direktan, ponekad preko Beograda. Vučićevi prijatelji su u crnogorskoj vladi - rekao je Vajc.
Politiko ističe da će sastanak Fon der Lajen sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem biti najizazovniji dio balkanske turneje, jer je Beograd „previše važan da bi bio ignorisan, a previše nepredvidljiv da bi mu se vjerovalo".
- Ako želite da smirite region, morate razgovarati sa Srbijom - rekao je Vajc, dodajući da se nada da Fon der Lajen „neće ponovo sprovoditi politiku smirivanja".
Portal podsjeća da je predsjednica Komisije ranije bila kritikovana zbog pohvala „napretku Srbije", iako je vlada u Beogradu odustajala od reformi.
Slovenačka evroposlanica Irena Joveva ocijenila je da je vrijeme da Brisel odustane od takvog pristupa.
- Vučić koristi crveni tepih da podstakne propagandu kod kuće, pokazujući lažnu evropsku podršku, dok njegove akcije odstupaju od vrijednosti EU - rekla je Joveva i upozorila Fon der Lajen da „ne skreće pogled sa stvarnosti".
- Već godinu dana građani Srbije protestuju u brojevima većim od onih koji su srušili Miloševića - dodala je.
Dvadeset organizacija civilnog društva iz Srbije i regiona uputilo je Evropskoj komisiji zajedničko pismo, u koje je Politiko imao uvid, pozivajući Brisel da „ne legitimiše represiju" i da ojača put Srbije ka stvarnim demokratskim reformama.
Fon der Lajen nakon Beograda putuje u Prištinu, a zatim u Skoplje, gdje će završiti posjetu Zapadnom Balkanu.

Politiko: Posjeta Fon der Lajen novi pokušaj ohrabrenja kandidata za EU sa Balkana

Američki predsjednik Donald Tramp posthumno je dodijelio Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno priznanje u Sjedinjenim Američkim Državama, ultrakonzervativnom aktivisti Čarliju Kirku, koji je ubijen 10. septembra tokom javnog događaja.
Tramp je Kirka opisao kao "mučenika za istinu i slobodu", uporedivši ga sa "Sokratom, Svetim Petrom, Abrahamom Linkolnom i Martinom Luterom Kingom".
Tokom obraćanja, američki predsjednik se prisjetio značajne uloge koju je Kirk imao u mobilizaciji mladih glasača u njegovoj posljednjoj predsjedničkoj kampanji, naglasivši da je "njegova energija bila pokretačka snaga jednog cijelog pokreta".

Tramp posthumno odlikovao Čarlija Kirka, uporedio ga sa Sokratom, Svetim Petrom...

Njemački stručnjaci za sajber kriminal blokirali su više od 1.400 ilegalnih veb-sajtova.
Lažni trgovački sajtovi služili su za masovne prevare, saopštile su vlasti u ponedjeljak.
Operacija je bila protiv "sajber-trgovačkih prevara", navodi se u zajedničkom saopštenju centra za sajber kriminal pokrajine Baden-Virtemberg i kriminalističke policije, u saradnji sa njemačkom Agencijom za nadzor finansijskog tržišta (BaFin).
Prevare preko nezakonitih sajtova su posljednjih godina postale masovne, a broj slučajeva stalno raste.
Na nekim sajtovima lakovjerne klijente namamljuju da ulože velike sume u nadi da će pronaći unosnu investicionu priliku.
U okviru "Operacije Herkul" 1.406 aktivnih ilegalnih domena je ugašeno u saradnji sa evropskom policijskom agencijom Europol i bugarskom policijom.
- Domeni koji su sada blokirani bili su namijenjeni obmanjivanju potrošača i privlačenju da navodno investiraju u manipulisane trgovačke platforme - navodi se u saopštenju.
Nepoznati počinioci djeluju međunarodno, ali "namjerno ciljaju njemačko tržište i ljude koji žive i borave u Njemačkoj".
Prevaranti otvaraju lažne trgovačke platforme bez dozvole BaFin-a i koriste kol-centre kako bi žrtve podstakli da ulažu novac u šemu.
- Zbog profesionalnog pristupa počinilaca i korišćenja lažnih trgovačkih platformi, mnoge žrtve mjesecima ne shvataju da su prevarene i motivisane su da nastave sa uplatom - navodi se u saopštenju.
Prevarantski domeni su sada preusmjereni na stranicu koja upozorava na kriminal.
Od kada su vlasti preusmjerile sajtove 3. oktobra, zabilježile su oko 866.000 posjeta, što pokazuje razmjere problema.
U sličnoj akciji u junu, vlasti su blokirale oko 800 ilegalnih domena. Od tada je oko 5,6 miliona korisnika pokušalo da pristupi tim sajtovima više od 20 miliona puta.

Ugašeno 1.400 prevarantskih sajtova

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Odbrana suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića je toliko frapantna i ona zaslužuje da se danas ukine pritvor i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. Čađenović je iz svoje tašne izvadio optužnice koje je kao tužilac podigao protiv vođa kavačkog klana upravo u periodu za koji SDT tvrdi da je on postao član tog istog klana, poručio je u izjavi za TV E, advokat Zoran Piperović.
&nbsp;„U periodu kada tužilaštvo Čađenovića tereti da je postao član grupe Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, on pokazuje optužnice koji je u tom periodu njih procesuirao i to za krivična djela za koja se može izreći maksimalna kazna od 40 godina. Kada povežemo taj fakat sa faktom da je u spojenoj optužnici gdje ga nema, a tu je član Lazovićeve grupe, isto pomagao kavačkom klanu i formirana je sa tim narativom kod Lazovića, onda vidite svu apsurdnost danas“, rekao je branjenik Zorana Lazovića.
Ovo je za vjerovali ili ne, smatra Piperović. Pitao se i kakav bi, da su u sudnici bili lider GP URA Dritan Abazović, poslanik Demokrata Boris Bogdanović, bio njihov komentar kada bi čuli odbranu Čađenovića.
„Ne znam kako će iz ovoga časno da se izađe, da se više neko ne bruka. Samo jednu stvar sam pomislio dok sam slušao iznošenje odbrane Čađenovića – zašto nema u sudnici recimo Abazovića, Bogdanovića i još par ovih ljudi da čuju ovo, i da ih čovjek pita – izvinite, poslije ovoga imate li komentar, jeste li dobro, sjećate li se šta ste pričali, koje ste narative uvodili, cijelu ste politiku vodili na ovome predmetu. Ja vam tvrdim da poslije ovoga čovjek ostaje bez teksta“, istakao je advokat.
Prema njegovom mišljenju, nakon iznošenja odbrane suspendovanog tužioca, nikome ne može biti dobro, pa ni sudskom vijeću.
„Mi smo ovo isticali i na potvrđivanju optužnice, nije pomagalo ništa. Evo sad je čovjek rekao javno, vi ste tu mediji – pomognite, da neki čuju ako žele da čuju“, dodao je.
Ponovio je da je Čađenović iz tašne izvadio i rekao – „evo šta sam uradio u periodu za koji me terete“.
„U kojim je bio tužilac protiv ljudi čiji je postao član, zbog čega je suspendovan, bio u pritvoru, zbog čega je kao treći ubačen u grupu Zorana Lazovića, pa taj OKG fiktivni drži i dalje Lazovića u pritvor. Jedna „vesela“ saznanja koja ovu državu čine ne tužnom, nego besudnom“, zaključio je Piperović.

Frapantna odbrana Čađenovića; Piperović: SDT ga tereti da je postao član kavačkog klana u periodu kada je podigao optužnice protiv njih

Kreatori optužnice naveli su skupinu neistina da sam postao član kriminalne organizacije jednog od vođa kavčana Radoja Zvicera, da protiv njega i ostalih visokorangirnah članova iz tog mafijaškog klana nijesam pokretao postupke, podizao optužnice i da sam ih štitio. U periodu kada sam postao navodi član te grupe od 2020. do 2022. godine podigao sam tri optužnice i u tim aktima su Zvicer, Slobodan Kašćelan, Duško Roganović i više osoba koje sam optužio za najteža krivična djela, a za koja je zaprijećena maksimlan kazna- kazao je u Višem sudu u nastavku odbrane suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega Tužilaštvo tereti da je radio u interesu te mafijaške grupe a osim njega na optuženičkoj klupi su i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je na ročištu detaljno analizirao preostale četiri tačke optužnice ističući da su kreatori iznijeli neistine.
- Činjenično stanje ne podržava tezu da sam štitio Zvicera i ostale. Te zaključke ne podržava nijedan dokaz koji je tretiran u optužnici a biće dokaza koje svoje mjesto nijesu našli u optužnici i koji govore suprotno - kazao je Čađenović.
Jasno je, prema njegovim riječima, da nikada nije postao član nijedne kriminalne organizacije, već suprotno da je "gonio, procesuirao sve osobe za koje je postojala osnovana sumnja da su počinile neko krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
- Kod mene nije bilo povlašćenih, niti je bilo osoba kojima sam učinio neku uslugu. Odluke sam doniosio na osnovu svog znanja,dokaza i na osnovu ovlašćenja koja su mi data ZKP-om - rekao je Čađenović.
Dok je bio specijalni tužilac, ukazao je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, da je podnio više od 40 optužnica i sve su potvrđene.
On je zatražio da sud izvrši uvid u te optužne akte.
U tim optužnicama procesuirao je osobe iz kavačke, škaljarske grupe i osobe koje za koje je postojala sumnja da su počinila krivična djela iz nadležnosti SDT.
- Ponavljam podizao sam i pokretao postupke protiv osoba iz kavačke kriminalne grupe. Ili ja nijesam shvatio ulogu u kriminalnoj organizaciji ili organizator nije obavijestio svoje saradnike da sam im i ja član. Prvi sam tužilac koji je procesuirao osobe iz te grupe i to je predmet još iz 2016. godine - naveo je Čađenović.
Iako taj period nije obuhvaćen optužnicom on je taj podatak naveo da bi, kako je rekao, pokazao kakav je odnos bio prema njegovom navodnom nalogodavcu (Zviceru) od tada pa sve dok je radio.
On je podsjetio kako su u porukama članovi tog klana govorili o njemu, kakve monstruozne prijetnje iznose da će ga ubiti, osakatiti...Čađenović je upitao da li se tako govori o osobi koja ih štiti?!
On je ustvrdui da kad je pristigla skaj komunikacije prioritet su bila teška krivična djela. Smatrao je, kako objašnjava, da osim poruka treba da postoje i materijalni dokazi koji će potkrijepiti to što proizilazi iz tih razgovora.
-Kada su stigle skaj komunikacije naložio sam Odsjeku za organizovani kriminalne da sistematizuju sve podatke o nestalim i ubijenim osobama a što nijesmo riješili. Više od 25 predmeta je navedeno u tim dokumentima i proslijedili smo ih Europolu na pretragu podataka. Na tom spisku ćete naći gdje su potencijalni izvršioci osobe iz kavačkog klana. Eto tako sam ih štitio - naglasio je suspendovani tužilac. Objasnio je da je za te predmete a u razgovoru sa tadašnji direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom formiran istražni tim koji će napraviti taj spisak.
Čađenović je naveo i da za vrijeme koje mu se ootužnicom stavlja na teret realizovao tri predmeta za pokušaj ubistva Milića Šakovića, ubistvo Nikole Stanišića i predmet za ubistvo Hodžića i Spahića.
- Tužilac je kreirao fantaziju koja nema utemeljenje u dokazima. Da sam štitio Zvicera i članove te grupe je prevara kreatora optužnice da sam bilo što radio u njihovom interesu, uklanjao izveštaj Europola, prekrajao ih po svojoj volji i izostavljao određene komunikacije. Ovo je najveća laž kreatora optužnice - kazao je Čađenović.
Kategoričan je bio da se sve komunikacije nalaze u spasima predmeta konstatujući da policija prilikom pretresa njegove kancelarije nije evidentirala predmete koji su bili u radu, dokumentaciju a nijesu ni "vidjei desktop na kojem je radio svakodnevno".
Suđenje se nastavlja 20. oktobra kada će Čađenović nastaviti odbranu.

Marsiko: Nakon ulaska Crne Gore u EU, Luka Bar bi mogla postati privlačna argetinskim preduzetnicima

Tagovi

Francuski sud odbio žalbu Le Pen na pravila o parlamentarnim izborima

Politiko: Posjeta Fon der Lajen novi pokušaj ohrabrenja kandidata za EU sa Balkana

Tramp posthumno odlikovao Čarlija Kirka, uporedio ga sa Sokratom, Svetim Petrom...

Ugašeno 1.400 prevarantskih sajtova

PRATITE TVe UŽIVO