Samozapaljenje uglja u Luci Bar predstavlja problem sa aspekta sigurnosti, ekologije, odlaganja i procesa deponovanja uglja - kazao je za Primorski portal vještak iz oblasti zaštite od požara i eksplozija Radovan Popović. U Luci Bar, ispod Volujice, na operativnoj obali gdje se vrši pretovar rasutih tereta, došlo je do samozapaljenja uglja, a dim koji se pojavljuje &nbsp;od početka decembra izaziva zabrinutost građana Bara. Do sada iz Luke Bar se nisu oglasili ovim povodom. Vještak iz oblasti zaštite od požara i eksplozija navodi da je sklonost samozapaljenja uglja &nbsp;različita i zavisi od vrste uglja, prisutstva vlage, građe… Prema ranijem pisanju Primorskog portala, ugalj iz Indonezije preko Luke Bar pretovara se za potrebe Elektroprivredu Srbije (EPS). Ugalj, kao i mnoge druge materije, ima sklonost da apsorbuje gasove iz okoline. -Apsorcija &nbsp;je najintenzivnija u početku, odmah poslije vađenja uglja iz nalazišta. Apsorbovani kiseonik vrši oksidaciju organske materije u uglju, pri čemu se oslobađa temperatura pa se uglalj zagrijava. Kad ugalj dobije temperaturu u unutrašnjosti gomile, od oko 300 do 400 stepeni otpočinje proces gorenja - objasnio je vještak Popović. Prema njegovim riječima, česta je slika da se na velikim deponijama uglja vidi gorenje iz unutrašnjosti gomile, uz vidno oslobađenje produkata sagorijevanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121708124_c88475bb78173717ae8113ac56ef09675c09626376c929b16f6c39fdc7307a48.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121708124_c88475bb78173717ae8113ac56ef09675c09626376c929b16f6c39fdc7307a48" data-rendition-name="original" width="635" height="578" loading="lazy" alt="Luka Bar"> </figure>  - Veliki je problem sa gašenjem takvih deponija. Baš veliki i dosta teško se gasi. To zavisi od naslaga - kolika je deponija, koliko ima složenog uglja na toj deponiji. Svakako zavisi od količine uglja koja je uskladištena - objasnio je Popović. &nbsp;Međutim, prema njegovim riječima, ne mora ni da bude uvijek samopaljenje uglja. - Može da bude i ljudski nemar, prilikom skladištenja uglja. Ukoliko se &nbsp;opušak cigarete baci na uglj može da počne proces gorenja. jer je ta ugljena prašina generalno lako zapaljiva - ističe Popović. Činjenica je da dim tinja danima u Luci Bar. - Mora se držati pod kontrolom i uglavnom se drži pod kontrolom. Jedna od mjera je pretovar tog uglja, da se dođe u centar požara, da se pokuša ugasiti uz upotrebu velike količine vode. Ističem, dosta je teško gasiti &nbsp;ugljaj, dosta teško. Može se dislocirati na nekom prostoru gdje je bezopasan - kaže Popović. Ističe da deponovani ugalj mora imati određenu daljinu od drugih zapaljivih materija.&nbsp; - Mora imati neophodni stepen zaštite da ne dođe do prenošenja vatre. Ugalj tinjajuće gori sa malom količinom plamena, tako da je teško da može da ugrozi skladišta naftnih derivata ako nisu baš u neposrednoj blizini - navodi Popović &nbsp; Iz Luke Bar su uskratili javnost za informaciju da li su u proteklom periodu od kada je ugalj počeo da gori koristili termokamere koje mogu detektovati promjene u unutrašnjosti deponovanog uglja. - Posebnim instrumentima se mjeri temperatura u unutrašnjosti te gomile. Prati se i ako dođe do povećanja temperature, da se interveniše. &nbsp;Jedino razgrtanjem tih naslaga uglja, moglo bi se doći do žarišta. Sve zavisi gdje je žarište, je li počelo da tinja na površinskom dijelu ili unutrašnjem dijelu. Ukoliko je žarište u unutrašnjem dijelu, mora doći do razgrtanja, prebacivanja na druge lokacije - kazao je Popović. Preporučuje da je potrebno mjeriti stepen zagađenja vazduha i zbog zaposlenih i zbog građana koji ne rade u Luci Bar. Prema ranijem pisanju Primorskog portala, ugalj iz Indonezije &nbsp;preko Luke Bar pretovara se za potrebe Elektroprivredu Srbije (EPS). Ugovoreni posao predviđa pretovar 60.000 tona uglja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vještak za zaštitu od požara i eksplozija: Samozapaljenje uglja u Luci Bar predstavlja problem sa aspekta sigurnosti i ekologije

Crna Gora jača svoju ulogu u razvoju TEN-T mreže, posebno kroz unapređenje Luke Bar koja postaje ključno regionalno čvorište, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović na ministarskom sastanku Transportne zajednice u Briselu.
Radulović je predstavio najvažnije rezultate Crne Gore u oblasti pomorstva i evropskih transportnih integracija.
- Pomorstvo je strateška poluga razvoja Crne Gore. Naš cilj je snažna i integrisana veza sa evropskom transportnom mrežom, a reforme koje sprovodimo unapređuju standarde, sigurnost i kvalitet usluga u korist građana i privrede - poručio je ministar Radulović.
Kroz WBIF sprovodi se projekat „Modernizacija Luke Bar“, vrijedan 1,6 miliona eura, koji obuhvata produbljivanje akvatorijuma radi prihvata većih brodova i obnovu lučke željezničke infrastrukture. Takođe, ovaj projekat doprinosi mogućnost praćenja toka robe, logističke procese ali i donosi odluke na bazi podataka iz realnog vremena.
Radulović je naglasio da Ministarstvo uvodi nacionalni Sistem za lučku zajednicu koji će povezati sve učesnike i ubrzati rad u lukama.
- Pripremili smo ključne zakone. Dobili smo zeleno svjetlo od EK za Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, iz Brisela čekamo mišljenje za Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, dok ćemo naredne sedmice EK poslati na mišljenje i Zakon o lukama - poručio je Radulović.
Inače, ovo je prvi Zakon iz oblasti pomorstva koji je ikada poslat EK na provjeru usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, a samim tim i prvi pomorski akt koji je ikad dobio pozitivnu ocjenu EK.

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Luka Bar je ogroman potencijal naše države. Njeno jačanje znači jačanje ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i pozicioniranje Crne Gore kao važnog saobraćajnog i logističkog čvorišta u Crnoj Gori i region - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom radne posjete Baru.
On je, tokom obilaska Luke Bar, gdje se sastao sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem i predsjednikom Odbora direktora Dušanom Masoničićem, naglasio da ova luka predstavlja jedan od ključnih državnih resursa i strateških potencijala Crne Gore.
Milatović je istakao da je neophodno &nbsp;strateško djelovanje države u nekoliko ključnih oblasti.&nbsp;
- U tom kontekstu, osvrnuo se i na odluku prethodnih vlasti da 30-godišnju koncesiju nad dijelom lučkog područja dodijele kompaniji Port of Adria, ocjenjujući da se takav potez pokazao strateški pogrešnim, naročito imajući u vidu da ta kompanija godinama posluje sa gubitkom, što onemogućava potpunu valorizaciju kapaciteta i razvojne mogućnosti Luke Bar - navodi se u saopštenju.
Milatović je poručio da se mora pronaći rješenje koje će biti u interesu i države i investitora, naglašavajući da se kao najbolje i dugoročno najkorisnije rješenje nameće ponovno objedinjavanje Luke Bar kroz kupovinu Port of Adria od strane države.&nbsp;
- Takav potez bio bi od posebnog značaja za razvoj kompletnog lučkog sistema, jer bi se obezbijedilo jedinstveno upravljanje, veća operativna efikasnost i optimalna iskorišćenost svih postojećih kapaciteta - ocijenio je Milatović.
Ukazao je na važnost boljeg organizovanja željezničkog prevoza tereta koji stiže u luku, kao ključne karike u lancu transporta i logistike.&nbsp;
- Važno je da svi akteri u sistemu budu snažno usmjereni na unapređenje operativnosti i konkurentnosti željezničkog teretnog saobraćaja. Neophodno je kontinuirano ulaganje u željezničku infrastrukturu, uz temeljnu rekonstrukciju pruge, posebno dijela koji povezuje Bar sa unutrašnjošću i regionalnim tržištima. Za ove procese potrebna je jasna državna vizija. Ako želimo da Luka Bar bude motor razvoja Bara i cijele Crne Gore, moramo strateški i dugoročno ulagati u transportne i logističke kapacitete - istakao je Milatović.
Dodaje da Luka Bar, zahvaljujući dubokom akvatorijumu, poziciji i raspoloživom prostoru, može postati jedan od najznačajnijih logističkih centara u regionu, uz adekvatnu podršku države i usklađeno djelovanje svih nadležnih institucija.
- Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje – kao snažan, integrisan i konkurentan sistem koji doprinosi razvoju grada Bara i cijele Crne Gore - zaključio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje

U Luci Bar je u prvih devet mjeseci ove godine pretovareno ukupno 1,32 miliona tona tereta, što je pet odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada je brodski pretovar iznosio 1,39 miliona tona.
- Biznis planom za ovu godinu je za prvih devet mjeseci bio planiran brodski pretovar od 1,49 miliona tona, pa je na nivou realizacije od 89 odsto - navodi se u izvještaju menadžmenta o poslovanju za prvih devet mjeseci ove godine.
Kako se navodi, primjetan je pad brodskog pretovara rasutih i generalnih tereta, dok tečni bilježe povećanje u odnosu na uporedni period prošle godine.
Od ukupno pretovarenih 1,32 miliona tona, na rasute terete se odnosi 1,01 milion tona, na tečne 236,74 hiljade tona, a na generalne terete 71,88 hiljada tona.

Brodski pretovar za devet mjeseci 1,32 miliona tona

Počelo je dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora iz Luke Bar na gradilište Vjetropark Gvozd, a početak montaže prve vjetrenjače se očekuje u ponedjeljak 20. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na gradilište je stigao i dio mašina, odnosno dizalice za montažu, dok se dopremanje lopatica očekuje iduće sedmice. Plan za montažu prve vjetrenjače je 1. novembar, ukoliko dozvole vremenski uslovi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Građevinski radovi koje izvodi kompanija Bemax su završeni, ali su ostale dežurne ekipe koje su pripravne ukoliko bude bilo potrebe za intervenciju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXEZYuUR7Zug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO i VIDEO) U toku dopremanje djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd, početak montaže prve vjetrenjače planiran u ponedjeljak

Luka Bar, nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, mogla bi postati privlačna za argentinske preduzetnike kao ulazna tačka na tržište EU, ocijenio je nerezidentni ambasador Argentine u Crnoj Gori Osvaldo Marsiko na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Borisom Pejovićem.
Pejović i Marsiko su razgovarali o unaprjeđenju bilateralnih odnosa, jačanju parlamentarne saradnje i razmjeni iskustava u oblasti evropskih i regionalnih integracija.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je istakao dobre i prijateljske odnose između Crne Gore i Argentine, podsjetivši na istorijske veze i ulogu crnogorske dijaspore u Argentini, koja predstavlja važan most za dalji razvoj odnosa između dvije zemlje.
- On je naglasio da su evropske integracije strateški cilj Crne Gore, koji uživa široku podršku građana i svih političkih partija, bez obzira na njihove programske razlike - navedeno je u saopštenju Skupštine.
Ambasador Marsiko se saglasio sa ovim stavom, ističući da je kontinuitet spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore – nezavisno od promjena vlasti – važan pokazatelj njene političke zrelosti i stabilnosti. On je govorio o prednostima koje je proces regionalne ekonomske integracije, kroz MERCOSUR, donio državama Latinske Amerike.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnoj političkoj situaciji u obje zemlje, te razgovarali o mogućnostima unaprjeđenja parlamentarne saradnje i razmjene delegacija između dva parlamenta.
- Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Argentine - zaključili su u Skupštini.

Marsiko: Nakon ulaska Crne Gore u EU, Luka Bar bi mogla postati privlačna argetinskim preduzetnicima

Diplomirani pravnik Ilija Pješčić izabran je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Luke Bar, saopštio je Odbor direktora te kompanije.
U Odboru direktora kažu da je Pješčić ovu funkciju u prethodne četiri godine uspješno obavljao, rukovodeći kompanijom u vrlo zahtjevnim i nepredvidivim poslovnim okolnostima.
– Kao i ostalim privrednim društvima u Crnoj Gori, tako i kompaniji “Luka Bar” ad u narednom periodu predstoje aktivnosti na usklađivanju organizacije, Statuta, organa i drugih akata, sa novim Zakonom o privrednim društvima, koji na snagu stupa 1. januara 2026. godine. Sve zakonske odredbe biće sprovedene u skladu sa zakonskim rokovima – navedeno je u saopštenju za javnost.
Imenovanjem Pješčića za vršioca dužnosti izvršnog direktora, kažu u Odboru direktora Luke Bar, nastavlja se kontinuitet uspješnog i pozitivnog poslovanja, redovnog izmirivanja svih obaveza prema državi i zapošljenima, kontinuitet započetih investicionih ciklusa i realizacije ugovorenih poslovnih aranžmana.
– Odbor direktora i izvršni menadžment će, kao i do sada, rukovođenje najvećom barskom kompanijom sprovoditi sa najvećom dozom odgovornosti i posvećenosti, što će vjerujemo i dokazati vrlo uspješan završetak još jedne poslovne godine – zaključeno je u saopštenju.

Ilija Pješčić v.d. izvršnog direktora “Luke Bar”

U barsku luku uplovila su dva kruzera. Luksuzni kruzer „Celebrity Ascent" jutros uplovio u barsku luku, na gat Port of Adria.
Uplovljavanje kruzera, jutros prije osam sati, privuklo je pažnju građana i turista. Na ovom kruzeru je oko 3.000 putnika.&nbsp;
Prema informacijama Primorskog portala iz kompanije „Boka Adriatic“ doo, koja obavlja pomorsko-agencijske poslove kruzer „Celebrity Ascent“ &nbsp;na vezu &nbsp;u vlasništvu Port of Adria će biti danas do 18 sati.
Sa kruzera „Celebrity Ascent“ danas je organizovanih 28 izleta na kojima će obići gradove na Crnogorskom primorju, kulturno-istorijske znamenitosti, nacionalni park Skadarsko jezero, uživati na gastronomskim i aktivnim izletničkim turama.
Jutros je u barsku luku, uplovio i kruzer „Belle del adriatique“ na kome je oko 200 turista, uglavnom iz Belgije. Iz Bara će isploviti oko 13 sati.
Bar je sve atraktivnija kruzing destinacija, zbog bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i osobenosti ponude: Stari grad Bar kao najveće arheološko nasljeđe na ovim prostorima, Park prirode Staru maslinu, agro turizam u zaleđu, prelijepe kanjone,morsku i jezersku obalu nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na nepunih 30, odnosno 40 kilometara su stari gradovi Ulcinja, Budve…
Turistička organizacija Bar za svaki kruzer organizuje kulturni program na početku šetališta kralja Nikole u izvođenju KUD –a “Rumija”, a u ponudi su autentični proizvodi članova &nbsp;Klaster turizma i kreativne industrije.

U Baru danas „Celebrity Ascent" i „Belle del adriatique“, planirano 28 izleta

"Da li biste mogli mirno gledati svoju djecu kako se šetaju i igraju pored postrojenja koje nosi oznaku najveće opasnosti od eksplozije, znajući da su se one već dešavale u razvijenim državama?"
Ovim pitanjem se advokatica Vesna Čejović, koja zastupa grupu građana i aktivista iz Bara, prije godinu i po obratila tadašnjem ministru energetike Saši Mujoviću.
Time je ukazala na opasnosti najavljene izgradnje terminala za tečni prirodni gas (LNG) i gasne termoelektrane u Luci Bar, stotinjak metara udaljenog od stambenih zgrada, škola, šetališta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fopasne-igre-premijera-spajica-sa-sudbinom-bara-ili-projekat-za-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Isto je ponovila aktuelnom ministru Admiru Šahmanoviću nakon što je 10. septembra sa japanskom energetskom kompanijom JERA potpisan Memorandum o saradnji za razvoj terminala i gasne elektrane.
Na ovo pitanje, koje u najkraćem ilustruje zabrinutost Barana, advokatica Čejović nije dobila odgovor - ni tada, ni danas.
- Prema evropskoj direktivi o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća, ovakvi objekti svrstani su u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija - ističe Čejović u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Za stanovnike Bara, primorskog grada sa nešto više od 40.000 stanovnika, dodatno je alarmantno što je grad u najosjetljivjoj seizmički aktivnoj zoni, što izgradnju ovakvih objekata čini potencijalno katastrofalnom.
O ovoj temi raspravljano je u lokalnom parlamentu a, kako je rekao predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, Crna Gora nema vrednijih resursa od prostora te da je on eksplicitno protiv izgradnje terminala.
<h2>Vlade uporno potpisuju, građani uporni u otporu</h2>
Planovi o izgradnji terminala u Luci Bar, u kojem bi se skladištio a potom distribuirao gas ka Evropi, počeli su početkom 2020. godine.
Tada je još na vlasti bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, koja je iste godine izgubila trodecenijsku vlast.
Vlasti koje su ih naslijedile, ostale su pri istoj namjeri.
Tako je 2023. godine Vlada Dritana Abazovića potpisala memorandum sa američkim kompanijama Enerflex i Wethington, bez javne rasprave.
Projekat je opravdavan "smanjenjem zavisnosti od ruskog gasa" i predstavljan kao strateški energetski interes.
Nakon potpisivanja, Raičević je predstavnicima američkih kompanija poručio da je u pitanju odluka koja određuje sudbinu grada i da za Bar nije prihatljivo da o tome odlučuje Vlada već građani na referendumu.
- Želite da turisti koji dolaze kruzerima u Bar gledaju u termoelektranu - pitao je Raičević.
RSE je poslala upit ovim američkim kompanijama o planovima. Odgovor na konkretne pomake i planirani početak radova 2025. nije stigao.
SAD je najveći proizvođač nafte i tečnog gasa u svijetu.
I evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je par mjeseci kasnije kazao da je EU spremna da sarađuje s Crnom Gorom na razvoju LNG terminala u Baru, targetirajući ga kao potencijalno regionalno energetsko čvorište.
Ta podrška nikada nije formalizovana ali je izjava naišla na osude dijela stručne javnosti i civilnog sektora.
Ujedno, podrška fosilnim gorivima, u koje spada i tečni gas, u suprotnosti je sa Evropskom zelenom agendom i ciljevima dekarbonizacije do 2050. i sa planom RePower 2030, koji predviđa smanjenje korišćenja gasa za 50 odsto.
Uprkos protivljenjima, Vlada Milojka Spajića i japanska energetska kompanija JERA potpisale su 10. septembra ove godine Memorandum o razumijevanju na istu temu.
- Japanska firma i Ministarstvo sprovešće studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničku, komercijalnu i finansijsku održivost LNG terminala i gasne elektrane, uključujući analizu više potencijalnih lokacija - kazali su iz Vlade.
Studija će, kako se dodaje, pružiti konkretne podatke o isplativosti i budućem razvoju oblasti tečnog gasa u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1966038400638882033%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966038400638882033%7Ctwgr%5E6a374fc15afa59bd1f857d4ba905c11f515d0d75%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
I ovaj Memorandum je potpisan bez javne rasprave, konsultacija s građanima i saglasnosti lokalne samouprave.
U međuvremenu usvojen je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji nije predvidio izgradnju gasne termoelektrane i LNG infrastrukture u Luci Bar.
Za RSE iz Ministarstva energetike nisu komentarisali protivljenje više desetina ekoloških organizacija i eksperata ovom projektu.
Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto se insistira na nečemu što ne predviđa Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
- Legitimno je da svaki investitor izražava interesovanje da plasira projekte i time rješava sopstvene probleme. Ali je nelegitimno i nezakonito da naše vlasti prihvataju ovakvu vrstu projekata - kaže Čejović.
Iz japanske kompanije nisu za RSE objasnili kako su izabrali Crnu Goru kao potencijalnu lokaciju, kad planiraju izradu studije, niti kako će iskomunicirati sa zabrinutom lokalnom zajednicom.
Analitičari u Japanu navode da su kompanije poput Jere suočene s padom potražnje i izazovom plasmana viškova i da zemlja ulazi u period prekomjerne ponude LNG-a, zbog čega traže alternativna tržišta uključujući Balkan.
Čejović citira nalaze Instituta za ekonomiju energetike iz Amerike, koji je ukazao da je zbog problema prevelikog broja LNG terminala u svijetu, a posebno u Japanu, došlo do drastičnog smanjenja potražnje LNG-a.
- Predviđa se da će već naredne godine, Japan biti suočen sa velikim problemima plasmana LNG-a, zbog čega se oni usmjeravaju na alternativna tržišta - rekla je ona.
<h2>Šta je LNG terminal i zašto je opasan?</h2>
LNG terminali služe za prijem, skladištenje i pretovar prirodnog gasa ohlađenog kako bi se pretvorio u tečno stanje.
Prema važećim evropskim standardima, LNG terminali se svrstavaju u postrojenja prve kategorije opasnosti od eksplozije, zbog ekstremno visokog pritiska i zapaljivosti gasa u tečnom i gasovitom stanju.
- U slučaju bilo kakve tehničke greške ili ljudske nepažnje, prirodnih nepogoda ili seizmičkih aktivnosti posljedice mogu biti katastrofalne: eksplozije, požari, ljudske žrtve - ukazuje advokatica Čejović.
U svijetu ima oko 60 LNG terminala i većina njih nije izgrađena na obalama gradova, već na plutajućim platformama u moru, kilometrima daleko od naseljenih zona, upravo da bi se smanjio rizik po ljude i okolinu.
U slučaju Luke Bar, planirani terminal bio bi na svega nekoliko stotina metara od stambenih zgrada, škole, doma zdravlja, šetališta.
- Takva postrojenja jednostavno se ne rade i po EU direktivi ne smiju da se rade blizu naselja, javnih saobraćajnica, javnih površina dostupnih građanima, a to još manje u trusnim područjima - kaže Čejović.
Prema njenim riječima, ekonomski efekti su beznačajni, s obzirom na negativan uticaj na turizam, cijene nekretina i ostalu privredu.
<h2>Kakva su iskustva ostalih zemalja?</h2>
Primjeri iz Evrope pokazuju da LNG terminali često izazivaju otpor građana i ne rade punim kapacitetom.
U Italiji, sa 8.000 kilometara obale, postoje tri LNG terminala od kojih jedan radi sa oko 90 odsto kapaciteta, dok druga dva koriste manje od 50 procenata.
Najnoviji, izgrađen prošle godine, biće izmješten naredne zbog masovnih protesta građana.
U Grčkoj, koja ima 13.600 kilometara obale, jedini LNG terminal radio je sa svega 12 odsto kapaciteta.
Novi terminal, koji je prošle godine pušten u rad, finansira EU, a nalazi se 17 kilometara od obale, na otvorenom moru. Radio je dva mjeseca, nakon čega je zbog tehničkih problema prestao sa radom. Navodno, treba ponovo da se pusti u rad, ali samo sa 25 odsto kapaciteta.
Hrvatska, sa 6.000 kilometara obale, ima jedan terminal na ostrvu Krk. I njegovo postavljanje je naišlo na otpor mještana i lokalne vlasti, koji tvrde da je projekat nametnut bez njihovog pristanka.
Nasuprot tome, Crna Gora ima 100 kilometara obale i samo pet primorskih opština.

Spajićeva Vlada ne odustaje od gasnog terminala u Baru uprkos protivljenjima

Članovi menadžmenta Luke Bar AD, predsjednik borda direktora Dušan Masoničić i finansijski direktor Nenad Vujanović, proteklog vikenda priredili su lijep gest za Božidara Nikolića Čarlija, nekadašnjeg radnika kompanije i od 1977. do 2005. godine najboljeg sportistu iz OSI populacije Bara i Crne Gore.&nbsp;
Omogućili su mu da ostvari svoju dugogodišnju želju, skuterom obiđe glavni lukobran, svetionik, i napravi fotografije Bara sa mora, što je za njega predstavljalo poseban doživljaj i neizrecive trenutke sreće.
S obzirom da je teško pokretan, Čarli već godinama koristi skuter, a svoju veliku želju da obiđe lukobran i svetionik saopštio je predsjedniku Borda direktora Luke Bar AD, Dušanu Masoničiću, koji je u dogovoru sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem, organizovao taj mali, dugo iščekivani izlet za Čarlija. U pratnji Masoničića, direktora za finansije Luke Bar, Nenada Vujanovića i obezbeđenje, Čarli je svojim skuterom, kroz prostor Luke, stigao do svetionika i lukobrana.
- Bio je ovo istinski ugođaj za mene, a kako se amaterski bavim fotografijom, u svojoj arhivi ih imam mnogo, želio sam da napravim nekoliko mog grada Bara slikanog s mora. To mi je bila i glavna motivacija kada sam zamolio Dušana Masoničića da mi izađu u susret. Zato dugujem veliku zahvalnost njemu, izvršnom i finansijskom direktoru, Iliji Pješčiću i Nenadu Vujanoviću. Bila je ovo i prilika da evociram uspomene na dane i godine koje sam proveo radeći u Luci, odakle sam otišao u penziju”, kazao je za Radio Bar i Bar info, vidno srećan, Božidar Nikolić Čarli, koji je istakao da je počastvovan ovakvim gestom kojim je menadžment Luke pokazao društvenu odgovornost, osjećaj i senzibilitet za OSI, ali i da znaju da cijene“ moj angažman na istom fonu, u njegovanju humanosti i istinskih ljudskih vrijednosti, na što sam ponosan - zaključio je Čarli.
Božidar Nikolić je bio je i prvi barski učesnik na Paraolimpijskim igrama u Njujorku 1984. godine (gdje je ostvario odličan plasman – u trkama na 60 m peto mjesto i u trci na 400 m četvrto mjesto).&nbsp;
Popularni i omiljeni Čarli je i pjesnik, ljubitelj odbojke, borac za prava OSI populacije i doskorašnji humanitarac, koji je pokrenuo deset humanitarnih akcija.
Živi u Baru pedeset godina, a nikada nije bio na glavnom lukobranu i svetioniku.

Ispunjena dugogodišnja želja: Čarli skuterom obišao glavni lukobran i svetionik u Baru

Iza demonstranata u Iranu ostao je pravi haos – spaljeno turbe, uništene desetine vozila hitnih službi i demolirana javna imovina, dok vlasti ističu da su protesti prerasli u oružanu pobunu dirigiranu iz inostranstva.
Iranska državna televizija objavila je snimke na kojima se vidi vandalizovano i zapaljeno turbe vjerskog velikodostojnika Sajida Mahmuda u gradu Dezfulu, u pokrajini Huzestan.
Prema izvještajima zvaničnika, ovo je samo jedan u nizu napada na vjerske i javne objekte tokom proteklih noći.
<h2>Bilans uništenja i napadi na vatrogasce</h2>
Gradonačelnik Teherana iznio je šokantne podatke o razmjerama materijalne štete, tvrdeći da cilj demonstranata nije bio samo protest, već stvaranje slike potpunog bezvlašća.
- Napali su bolnice, dva medicinska centra, 26 banaka, 25 džamija, baze Basija (paravojne formacije) i policijske objekte kako bi proširili haos - izjavio je gradonačelnik.&nbsp;
Posebno zabrinjava podatak da je zapaljeno 48 vatrogasnih vozila, uključujući osam teških kamiona, a vatrogasci su napadani dok su pokušavali da ugase požare.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009560208729895135%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009560208729895135%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao odgovor na eskalaciju, Sekretarijat Vrhovnog vijeća za nacionalnu bezbjednost Irana izdao je oštro saopštenje u kojem se navodi da snage bezbjednosti i pravosuđe „neće imati nimalo popuštanja prema saboterima“.
U saopštenju se ističe da su nedavni događaji, iako započeti kao protest zbog nestabilnosti tržišta, preuzeti od strane „cionističkog režima i SAD-a“. Vijeće navodi da nijedan patriota ne bi dozvolio paljenje nacionalnih simbola poput zastave ili skrnavljenje spomena na generala Kasema Sulejmanija.
- Snage bezbjednosti su tu da spriječe nesigurnost. Oni koji imaju ekonomske primjedbe ne čine djela koja dodatno pogoršavaju ekonomsku štetu - stoji u saopštenju, uz napomenu da je cilj neprijatelja destabilizacija zemlje kroz „hibridni rat“.
<h2>Hapšenja agenata</h2>
Iranske bezbjednosne službe saopštile su da su razbile nekoliko naoružanih terorističkih ćelija. U Teheranu je, prema navodima zvaničnika, uhapšen operativac Mosada koji je putem društvenih mreža primao instrukcije iz Njemačke za regrutovanje mladih i dokumentovanje nereda.
U gradu Borujerdu neutralisana je četvoročlana naoružana grupa koja je, prema policijskim navodima, pripremala operaciju „pod lažnom zastavom“ – planirali su da ubijaju civile kako bi za njihovu smrt okrivili državu. Zaplijenjeno je oružje, municija i oprema za izradu eksploziva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009571324864463229%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009571324864463229%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Teheranu je uhapšeno 40 osoba zbog korišćenja alata vještačke inteligencije (AI) za kreiranje lažnih fotografija i video-snimaka (deepfake), kako bi se stvorio privid masovnijeg haosa nego što je stvarno stanje na terenu.
Neredi su odnijeli i ljudske živote. Najmanje četiri policajca su poginula („stradali kao šehidi“, prema terminologiji iranskih medija) u odvojenim incidentima. U pokrajini Sistan i Beludžistan, pripadnici grupe Jaish al-Adl ubili su policajca Mahmuda Hagihata, dok su u gradu Lordeganu, u sukobu s demonstrantima naoružanim vojnim puškama, poginula dva policajca, a 30 ih je ranjeno.
Dodatno, pet osoba je poginulo tokom napada na policijsku stanicu u gradu Chenaranu, gdje su napadači pokušali da preskoče zidove objekta.
Dok iranski zvaničnici priznaju legitimnost ekonomskih prigovora građana, za nagli pad vrijednosti valute i rast troškova života direktno krive američke sankcije. Istovremeno, optužuju bivše i sadašnje američke zvaničnike, uključujući Donalda Trampa i Majka Pompea, za otvoreno podsticanje nasilja i podršku separatističkim grupama.

Iza demonstranata u Iranu ostao haos: Spaljeno turbe na istoku zemlje, uništene desetine vozila

Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

U Baru je proteklih dana nevrijeme uzrokovalo probleme.
Visoki talasi su na šetalište kralja Nikole izbacili otpad, pijesak i grane.
Odmah su se u akciju dali radnici tamošnjeg Komunalnog, koji su za relativno kratko vrijeme ukolinili nanose, tako da je šetalište danas bezbjedno za prolaznike.

Bar: Visoki talasi na šetalište izbacili otpad i pijesak

Obaveznu MMR vakcinu protiv tri zarazne bolesti (male boginje, rubeola i zauške) u Crnoj Gori nije primilo 31.409 djece od jedne do 18 godina.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), oni nijesu primili nijednu dozu ove vakcine. Posebno zabrinjava podatak da je na početku 2026. godine nevakcinisano svako drugo dijete predškolskog uzrasta.
– Trenutni obuhvat prvom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR) u Crnoj Gori kod djece predškolskog uzrasta iznosi 49,5 odsto, kod djece u osnovnoj školi 87,1 odsto, a u srednjoj školi 91,4 odsto. Ukupan broj djece uzrasta od 1 do 18 godina koja nisu primila nijednu dozu MMR vakcine iznosi 31 409. Obuhvati drugom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele i dalje su znatno ispod zadovoljavajućih 95 odsto – konstatovano je u izvještaju Instituta za javno zdravlje, gdje su navedeni podaci do 31. decembra 2025.
Epidemiolozi poručuju da je vakcinacija najbolja zaštita od morbila (male boginje).
– Vakcina je bezbjedna i djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze vakcine, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu, objasnili su iz IJZCG.
Oni u kontinuitetu pozivaju roditelje da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive kao što su predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativni objekti, kao ni na izlete, ekskurzije…
– Osobama koje nisu potpuno vakcinisane protiv morbila (dvije doze vakcine), ili nemaju dokaz da su preležale ovu bolest, savjetuje se da izbjegavaju posjete oblastima sa registrovanim slučajevima obolijevanja u zemlji i inostranstvu, kao i prisustvo masovnim događajima, prije svega u zatvorenom prostoru. Na taj način mogu smanjiti rizik od infekcije i zaštititi svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih – ponavljaju iz iz IJZCG.
Prema njihovim podacima, od marta do 31. decembra prošle godine nije registrovan nijedan slučaj morbila u Crnoj Gori. U prva tri mjeseca prošle godine registrovano je 12 oboljelih.
Poslednji potvrđeni slučaj obolijevanja od morbila laboratorijski je dijagnostikovan 25. marta 2025. godine u laboratoriji IJZCG, i to kod osobe starosti 52 godine sa prebivalištem u Gusinju. Epidemiološkim istraživanjem nije utvrđena povezanost ovog slučaja sa prethodno prijavljenim slučajevima morbila u zemlji.
U 2024. godini registrovano je 35 slučajeva morbila.

Tag: luka-bar