Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period od 2026. godine do 2027. godine obuhvata gotovo 600 dokumenata koje moraju usvojiti Skupština ili Vlada (strategije, zakoni, odluke, akcioni planovi, uredbe, pravilnici itd.). Zbog rokova i ambicioznog plana, jako je važna i brzina koja neće biti nauštb kvaliteta, kazao je generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović.
Pejović je istakao da kvalitet evropskih zakona garantuju i provjere od strane Evropske komisije, prije nego se zakoni glasaju u Skupštini.&nbsp;
- Dominantna većina (497 akata) planirana je za usvajanje tokom 2026. godine, u skladu sa ciljem da se do kraja ove godine zatvore sva pregovaračka poglavlja - naveo je Pejović u saopštenju za javnost.
Od toga, pred Skupštinom je, kako je kazao, usvajanje 48 zakona obilježenih tzv. „plavom zastavicom” koji su nužni za ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje preostalih poglavlja.
- Znači, bez njihovog usvajanja nema zatvaranja poglavlja - napomenuo je Pejović.
Dodaje da je tu i oko 70 zakona kojima se vrši dalje usklađivanje nacionalnog zakonodastva sa pravnom tekovinom EU i koji nisu ništa manje bitni od obaveza za zatvaranje mjerila.&nbsp;
- Stoga, dolazimo do zbira od 120 zakona sa EU agende. Podsjećam, to je više od prosječnog broja zakona koje je Skupština godišnje usvajala u periodu od 2015. godine do 2024. godine - rekao je Pejović.
To su, kako ističe, samo zakoni koji se odnose na EU agendu, pri čemu i taj broj može biti neznatno povećan u toku godine na zahtjev Evropske komisije.
- Ako tome dodamo i druge akte koji se usvajaju, poput određenih strateških dokumenata i redovnih obaveza Skupštine (npr. usvajanje budžeta) sa sigurnošću možemo reći da bi zatvorili sva poglavlja, neophodno je u ovoj godini usvojiti par stotina dokumenata usklađenih sa EU - zaključio je Pejović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Da bi zatvorili sva poglavlja, neophodno je u ovoj godini usvojiti nekoliko stotina dokumenata usklađenih sa EU

Odluka predsjednika Jakova Milatovića da potpiše usvojene zakone koji su prošli filtere skupštinskih odbora i briselske administracije predstavlja racionalan potez, smatra potpredsjednik Skupštine Boris Pejović.&nbsp;
Jako je važno, ističe Pejović, što je predsjednik Milatović lični animozitet i pokušaj da banalnim obrazloženjem ponižava evropske institucije i Skupštinu ipak ostavio po strani, makar kada su u pitanju zakoni koji su presudni za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Ako uzmemo u obzir da nas ove godine čeka intenzivan rad na zatvoranju još 20 pregovaračkih poglavlja, onda se nadamo da ubuduće predsjednik neće praviti "pozorište u kući" sa evropskim zakonima- zaključuje Pejović.

Pejović: Nadamo se da ubuduće predsjednik neće praviti "pozorište u kući" sa evropskim zakonima

Poslanici Pokreta Evropa sad predali su zathjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine u vezi Zakona o unutrašnjoj trgovini.
U zahtjevu koji potpisuju poslanici Miloš Pižurica, Vasilije Čarapić, Boris Pejović i Darko Dragović traži se da na dnevni red bude uvršten Predlog zakona o izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Time, kako je kazao Pižurica, žele garantovati neradnu nedjelju.
- Zahvaljujem poslanicima koji su prepoznali značaj ove inicijative - naveo je on.

Pižurica: Tražili smo vanrednu sjednicu u vezi izmjena Zakona da bi nedjelja bila neradna

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Boris Pejović, saopštio je da je Skupština tokom 2025. godine usvojila 201 zakon, što je dvostruko više u odnosu na prosjek u posljednjih deset godina.
- Više od 120 zakona bilo je direktno vezano za EU agendu, a rezultat takvog zakonodavnog tempa je zatvaranje brojnih pregovaračkih poglavlja, od čega i formalno šest pregovaračkih poglavlja samo u protekloj godini - kazao je Pejović.
On je kazao da podaci iz parlamentarnih izvještaja ukazuju da je riječ o najintenzivnijem zakonodavnom ciklusu u savremenoj istoriji Skupštine.
- Uvidom u godišnje izvještaje o radu Skupštine Crne Gore za posljednjih deset godina, može se konstatovati da se zakonodavna aktivnost u tom periodu kretala u znatno užem rasponu nego tokom 2025. godine. Ukupan broj usvojenih zakona varirao je od 46 u 2020. godini, kao najslabijeg rezultata u posmatranom periodu, do 134 zakona u 2017. godini, koja je do sada važila za najproduktivniju godinu u zakonodavnom smislu. U tom kontekstu, podaci za 2025. godinu potvrđuju da je riječ o dvostruko većem obimu zakonodavnog rada u odnosu na desetogodišnji prosjek - istakao je Pejović.
Prema njegovim riječima, poseban značaj predstavlja podatak da je više od 120 usvojenih zakona direktno vezano za EU agendu, odnosno za usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
- Da se radi o planskom i kontinuiranom procesu, potvrđuje i činjenica da se pred Skupštinom nalazi još intenzivnija godina. Već 2. februara biće organizovana vanredna sjednica Skupštine, sa ciljem usvajanja novog seta zakona sa EU agende, odnosno zakona usklađenih sa pravnom tekovinom Evropske unije - kazao je Pejović.
Sve navedeno ukazuje, kako je rekao, da se 2025. godina može posmatrati kao jedna od najintenzivnijih godina u zakonodavnom radu Skupštine Crne Gore, ali i kao period u kojem je proces evropskih integracija dobio jasne i mjerljive rezultate kroz konkretne parlamentarne odluke.

Pejović: Skupština tokom 2025. usvojila 201 zakon, dvostruko više od prosjeka u posljednjih 10 godina

Portparolka Demokratske narodne partije Jovana Todorović reagovala je na izjavu Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine Crne Gore i funkcionera Pokret Evropa sad, koji je poručio da u Crnoj Gori ne smije biti privilegovanih i da zakoni moraju važiti jednako za sve – „i za reflektore i za kolektore“.
Todorović je ocijenila da Pejović, kako je navela, „pokušajem rimovanja i relativizacije potvrđuje da je najmudriji kada se ne oglašava“.
– Jer, kad god to učini, zapadne u sopstvene kontradikcije, iz kojih ga potom danima izvlače partijski drugovi – kazala je Todorović.
Ona je Pejoviću uputila niz pitanja u vezi sa zakonitošću aktuelnih poteza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpejovic-zakoni-moraju-vaziti-i-za-kolektore-i-za-reflektore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
– Ako zakoni važe za sve, po kom to zakonu i gradskoj odluci jedna opština može graditi kolektor na teritoriji druge opštine, i to uz, kako navodi, asistenciju 680 policajaca? Neka nam navede primjer da je neka opština gradila kolektor na teritoriji druge uz jasno protivljenje gotovo dvije trećine građana – upitala je Todorović.
Dalje je zatražila pojašnjenje po kom zakonu, kako je rekla, Saša Mujović i direktor policije Lazar Šćepanović mogu nuditi građanima Botuna podizvođačke poslove na lokaciji na kojoj je, prema njenim riječima, protivno referendumskoj volji građana Zete predviđena izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
– Znači li to da su Mujović i Šćepanović dobitnici tendera, a da je turska Kuzu grupa samo paravan? Kako je moguće da gradonačelnik Podgorice i direktor policije nude podizvođačke poslove građanima? – navela je Todorović, dodajući da bi, dok se čeka odgovor, bilo poželjno da se u sve uključi tužilaštvo.
Na kraju je Pejoviću uputila i lično pitanje.
– Da li bi se složio da opština Mojkovac gradi kolektor u njegovom Bijelom Polju, odakle vodi porijeklo? Tada bi, vjerovatno, „zakoni“ važili samo za pojedince – zaključila je Todorović, ocjenjujući da protesti u Podgorici, od Botuna do Zagoriča i Donje Gorice, ukazuju na duboko nezadovoljstvo građana, a ne na, kako je rekla, „problem pojedinaca“.

Todorović: Pejović još jednom potvrdio da je najmudriji kad se uopšte ne oglašava

Odluka nadležnih organa Glavnog grada da uklone reflektor postavljen na odvodnom kanalu rijeke Mareze jasno pokazuje da u Crnoj Gori ne smije biti privilegovanih, saopštio je potpredsjednik parlamenta Boris Pejović.&nbsp;
Kako je istakao na mreži "Fejsbuk" zakoni moraju važiti jednako za sve – i za reflektore i za kolektore.
- U društvu koje teži da postane punopravna članica Evropske unije, javni interes mora uvijek imati prednost nad interesom bilo kog pojedinca. Upravo dosljedna primjena propisa, bez izuzetaka i improvizacija, predstavlja temelj uređenog i funkcionalnog sistema - kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, zato je važno da svi činioci društva prihvate realnost da stvaramo državu u kojoj je nemoguće praviti kompromise koji su u suprotnosti sa zakonom.
- Samo takav pristup može biti pouzdana garancija da neće biti ni selektivne pravde - zaključuje se u saopštenju.

Pejović: Zakoni moraju važiti i za kolektore i za reflektore

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Predsjedništva PES-a Boris Pejović pozvao je predsjednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić da se založi za isporučenje Svetozara Marovića koji je priznao da je član organizovane kriminalne grupe.
Sukob saopštenjima i objavama na društvenim mrežama između Pejović i Brnabić traju dva dana. Sve je počelo izjavom Brnabić da djelovanje kavačkog i škaljarskog klana iz Crne Gore, koji su najopasniji na svijetu, nije moguće bez direktne podrške države.
Pejović je odgovorio da su ovo opasne konstrukcije ukoliko se ne razjasne neke činjenice, dodajući da su dva klana u Crnoj Gori nastala u vrijeme kada su predsjednici Srbije i Crne Gore, Aleksandar Vučić i Milo Đukanović "odlično sarađivali".
Brnabić je potom odgovorila da je aktuelni predsjednik Srbije bio u dubokoj opoziciji 2010. godine, kada je, kako je navela, nastao kotorski klan iz kojeg su proistekli kavački i škaljarski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F2001714423824519346&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Iako je očigledno da predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić pokazuje solidno znanje o evoluciji razvoja kriminalnih klanova od Kotora do Ritopeka, u svojoj reakciji pokušava da izvrne teze, pa da od predsjednika Srbije Vučića, a nekadašnjeg bliskog saveznika Đukanovića napravi žrtvu, jer je navodno iz čista mira napadnut od nove crnogorske vlasti - odgovorio je Pejović.
On je istakao da je upravo je predsjednica Skupštine Srbije optužila crnogorsku vlast da podržava škaljarski i kavački klan, koji su nastali 2014. godine, dok obrazlaže stanje vladavine prava u svojoj zemlji, svjesno zanemarujući, kako kaže, da one strukture koje se sumnjiče za spregu sa pomenutim klanovima, nemaju nikakvog uticaja na aktuelnu vlast u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvpofparliament%2Fstatus%2F2001934630237466712%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001976633415328187%7Ctwgr%5E4ff52faa1b473168f983c3b611166a7dfd6b338c%7Ctwcon%5Es3_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ako već pokazuje brigu o vladavini prava, očekujem od predsjednice Skupštine Srbije da se založi za isporučenje Svetozara Marovića, koji je priznao da je član organizovane kriminalne grupe (OKG), jer je očigledno do sada imao zaštitu vlasti u Srbiji - poručio je Pejović, navodeći da su procesuirani osumnjičeni za organizaciju dolaska klana Belivuka iz Srbije u Crnu Goru.
U nastavku verbalnog obračuna Brnabić je kazala da je upravo Marović pomogao PES-u da pobijedi na izborima.
- E, svakakve sam prevarante sretala u politici, ali ovakve nisam. Svetozar Marović vam je trn u oku? Da ne pominjemo da vam je taj čovjek pomogao da pobijedite na izborima – tu već ulazimo u oblast morala, a vidim da vam to nije blizak pojam. Hajde da probam da vam objasnim plastičnije: govorite o izručenju jednog čovjeka i to nam prebacujete, vi koji ste nama pokušali da oduzmete 14 odsto teritorije svojim priznanjem tzv. “Republike Kosovo”? - navela je Brnabić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F2001976633415328187%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001976633415328187%7Ctwgr%5E4ff52faa1b473168f983c3b611166a7dfd6b338c%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je istakla da nije Srbija Crnoj Gori uzela ni Ulcinj, ni Pljevlja.
- Nego ste vi pogazili međunarodno pravo, Povelju UN, ali i osnovno poštovanje prema Srbiji i priznali lažnu državu, otimajući nam po teritoriji značajan, a u srcu najznačajniji, dio naše zemlje. Nisu to uradile, ako govorimo o EU, ni Španija, ni Kipar, ni Rumunija, ni Slovačka, ni Grčka, ali Crna Gora jeste. Čojstvo kao takvo… A i vladavina prava, posebno međunarodnog - zaključila je Brnabić.
Oglasio se i Pejović, poručujući da je Kosovo suštinski priznao Vučić.
- Sve ovo o čemu pišete desilo se za vrijeme dok je upravo Marović kao potpredsjednik vladajućeg DPS-a uticao na državnu politiku i odluke. Vjerovatno vas je time i zadužio, pa ga sada čuvate i ovako nekontrolisano odgovarate kada vam se u okviru poštovanja vladavine prava koju vi potencirate, sada traži da ga i isporučite. Uostalom, Kosovo vam je suštinski priznao vaš predsjednik, pozabavite se time, a od nas odmorite malo - zaključio je Pejović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvpofparliament%2Fstatus%2F2002003803948581370&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Razmjena optužbi na relaciji Podgorica-Beograd, Brnabić: Marović vam pomogao da pobijedite na izborima; Pejović: Odmorite od nas malo

Iako je očigledno da predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić pokazuje solidno znanje o evoluciji razvoja kriminalnih klanova od Kotora do Ritopeka, u svojoj reakciji pokušava da izvrne teze, pa da od predsjednika Srbije Vučića, a nekadašnjeg bliskog saveznika Đukanovića napravi žrtvu, jer je navodno iz čista mira napadnut od nove crnogorske vlasti - poručio je član predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.0667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fana-brnabic-optuzila-drzavu-crnu-goru-da-podrzava-skaljarski-i-kavacki-klan%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On ukazuje da je upravo predsjednica Skupštine Srbije optužila crnogorsku vlast da podržava škaljarski i kavački klan, koji su nastali 2014. godine, dok obrazlaže stanje vladavine prava u svojoj zemlji, svjesno zanemarujući da one strukture koje se sumnjiče za spregu sa pomenutim klanovima, nemaju nikakvog uticaja na aktuelnu vlast u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ako već pokazuje brigu o vladavini prava, očekujem od predsjednice Skupštine Srbije da se založi za isporučenje Svetozara Marovića, koji je priznao da je član organizovane kriminalne grupe (OKG), jer je očigledno do sada imao zaštitu vlasti u Srbiji - poručio je Pejović.
Rekao je i da su svi koji su osumnjičeni za organizaciju dolaska klana Belivuka iz Srbije u Crnu Goru već procesuirani.
- Nadam se da ćemo svi djelima, a manje retorikom pokazati koliko smo posvećeni vladavini prava, a to će na kraju nepogrešivo ocijeniti javnost u Srbiji i u Crnoj Gori - naveo je Pejović.

Pejović: Brnabić da se založi za isporučenje Marovića koji je priznao da je član OKG

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za prinudu na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića danas je po drugi put odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama - ovog puta kako bi advokati odbrane imali vremena da se upoznaju sa spisima predmeta.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, advokat Ralevića je na suđenju kazao da je angažovan tek juče, te da mu je potrebno vrijeme kako bi se pripremio za suđenje, i tražio je da se današnje ročište odgodi. Sa njegovim zahtjevom se saglasio advokat okrivljenog Raičevića.
Suđenje je trebalo da počne 5. decembra, ali je odgođeno jer se tada Ralević nije pojavio na ročištu, zbog neodložne porodične obaveze.
Sudija Ivan Došljak je početak suđenja zakazao za 27. januar naredne godine.
Do incidenta u kojem je Pejović napadnut došlo je u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Tada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i fotoreportera Pobjede, Steva Vasiljevića.
Osim postupka u kojem su okrivljeni Raičević i Ralević, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću, Raleviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: boris-pejovic