<article>Ambasador Veljko Milonjić predao je akreditivna pisma estonskom predsjedniku Alaru Karisu, čime je zvanično stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u toj državi, na nerezidentnoj osnovi, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Navodi se da je Milonjić zahvalio Karisu na konzistentnoj podršci koju Estonija pruža Crnoj Gori i njenom značaju posebno u završnici procesa evropske integracije Crne Gore. Karis je, kako se dodaje, ponovio privrženost njegove zemlje evropskoj budućnosti Crne Gore i ukazao na ostvareni napredak u tom procesu, istovremeno se osvrnuvši na pozitivne utiske prošlogodišnje zvanične posjete našoj zemlji. - U tom kontekstu sagovornici su naglasili značaj dosadašnje saradnje i saglasili se o potrebi daljeg intenziviranja sveukupne bilateralne saradnje dvije zemlje- kaže se u saopštenju MVP-a.  Oni su naveli da će Milonjić, u cilju unapređenja odnosa, posjetu Talinu iskoristiti za susrete u ministarstvima, parlamentu i Privrednoj komori Estonije i Akademiji e-uprave.</article>

Ambasador Veljko Milonjić predao je akreditivna pisma estonskom predsjedniku Alaru Karisu, čime je zvanično stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u toj državi, na nerezidentnoj osnovi, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
&nbsp;Navodi se da je Milonjić zahvalio Karisu na konzistentnoj podršci koju Estonija pruža Crnoj Gori i njenom značaju posebno u završnici procesa evropske integracije Crne Gore.
&nbsp;Karis je, kako se dodaje, ponovio privrženost njegove zemlje evropskoj budućnosti Crne Gore i ukazao na ostvareni napredak u tom procesu, istovremeno se osvrnuvši na pozitivne utiske prošlogodišnje zvanične posjete našoj zemlji.
&nbsp;- U tom kontekstu sagovornici su naglasili značaj dosadašnje saradnje i saglasili se o potrebi daljeg intenziviranja sveukupne bilateralne saradnje dvije zemlje- kaže se u saopštenju MVP-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su naveli da će Milonjić, u cilju unapređenja odnosa, posjetu Talinu iskoristiti za susrete u ministarstvima, parlamentu i Privrednoj komori Estonije i Akademiji e-uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Veljko Milonjić

ambasador

Estonija

Alan Karis

Politika

Milonjić predao akreditivna pisma predsjedniku Estonije

Ambasador Veljko Milonjić predao je akreditivna pisma estonskom predsjedniku Alaru Karisu, čime je zvanično stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u toj državi, na nerezidentnoj osnovi, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
 Navodi se da je Milonjić zahvalio Karisu na konzistentnoj podršci koju Estonija pruža Crnoj Gori i njenom značaju posebno u završnici procesa evropske integracije Crne Gore.
 Karis je, kako se dodaje, ponovio privrženost njegove zemlje evropskoj budućnosti Crne Gore i ukazao na ostvareni napredak u tom procesu, istovremeno se osvrnuvši na pozitivne utiske prošlogodišnje zvanične posjete našoj zemlji.
 - U tom kontekstu sagovornici su naglasili značaj dosadašnje saradnje i saglasili se o potrebi daljeg intenziviranja sveukupne bilateralne saradnje dvije zemlje- kaže se u saopštenju MVP-a. 
 Oni su naveli da će Milonjić, u cilju unapređenja odnosa, posjetu Talinu iskoristiti za susrete u ministarstvima, parlamentu i Privrednoj komori Estonije i Akademiji e-uprave.

Igor Ognjenović novi je predsjednik Upravnog odbora Karate saveza, odlučeno je na izbornoj Skupštini te asocijacije.&nbsp;
Ognjenović je dobio podršku 30 delegata.
Za njegovog protiv kandidata, Veselina Mićovića, glasala su 22 delegata.
Ognjenović je na mjestu predsjednika Upravnog odbora naslijedio Predraga Perkovića, koji je tu funkciju obavljao od 9. januara 2022. godine.&nbsp;
Podršku je dobio i Upravni odbor, u čiji sastav su, na predlog Ognjenivića, izabrani Zdravko Dragaš (Izvršni direktor Elektroprivrede), Boris Rašković (osnivač kompanije Water group), Denis Čekić (UDG) &nbsp;i Rada Rmandić (predstavnica Sport vision).
Ognjenović je najavio da će naknadno dostaviti imena ostalih članova UO.

Ognjenović novi predsjednik Karate saveza

U organizaciji Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) večeras je ispred ambasade Venecuele u Beogradu održan skup podrške toj zemlji i njenom predsjedniku Nikolasu Maduru koji se nalazi u zatvoru u SAD.
Maduro je u vojnoj intervenciji SAD uhvaćen 3. maja u Karakasu i odveden u Njujork gdje treba da odgovara po optužnici za trgovinu drogom.
Aleksandar Banjanac, generalni sekretar Nove komunističke partije Jugoslavije (NKPJ), čiji je SKOJ podmladak, rekao je za Betu da skupom "Dalje ruke od Venecuele, odmah oslobodite predsjednika Madura" žele da, prije svega, prenesu poruku da je potrebno osloboditi predsjednika Madura i njegovu suprugu.
- Ovo što su SAD uradile je jedan bezočni čin, drski čin bukvalno terorizma, i nikako drugačije to ne možemo okarakterisati. To prevazilazi svaku priču o kršenju međunarodnog prava ili kukanja oko toga da je međunarodno pravo mrtvo- rekao je Banjanac.
Dodao je da NKPJ zahtijeva da država Srbija nedvosmisleno osudi teroristički akt SAD i njihovog predsjednika (Donalda) Trampa, i da takođe nedvosmisleno izrazi zahtjev za hitnim puštanjem na slobodu predsjednika jedne suverene, nezavisne države.
- Dakle, to je minimum minimuma koji Srbija mora uraditi, i na to je obavezuje i njena prošlost i istorija koju imamo u tom sukobu sa NATO, prije svega, sa NATO i SAD, ali i generalno sve naše slobodarske tradicije koje bi bile na neki način pogažene ako bismo sad pognuli glavu i ćutali pred jednom ovakvom nepravdom- rekao je Banjanac.
Proke skupa učesnici su pozvani u ambasadu Venecuele, gdje ih je pozdravila, zahvalila im i pozvala ih da se upišu u knjigu žalosti ambasadorka te zemlje u Beogradu Hajdis Brisenjo.
Bio je prisutan i ambasador Kube u Beogradu.
Brisenjo je rekla da je Venecuela bila svjesna prijetnji ali da se nije plašila.
- Činjenica je da smo suočeni sa izuzetno moćnim neprijateljem- rekla je ambasadorka i dodala da u ovom trenutku Venecuela ima tri cilja od kojih je prvi očuvanje mira u zemlji.
Kao drugi cilj za Venecuelu Brisenjo je navela vraćanje predsjednika i prve dama u zemlju a kao treći "da sačuvamo našu Bolivarsku Republiku".
Ambasadorka je rekla i da ujedinjenost čini Venecuelu jačom nego ikada, kao i da se zemlja svakodnevno suočava sa novim prijetnjama.
Na skupu su govorili predstavnici NKPJ i SKOJ koji su istakli da otpor onome što se desilo u Karakasu treba da se čuje sa svih strana svijeta, pa i iz Srbije.
Takođe su istakli zahtjev da se iz Srbije osudi dešavanje u Venecueli, ne samo kao kršenje međunarodnog prava već i, kako su rekli, kao teroristički čin.
Govorio je i Goran Puzić iz Pokreta socijalista koji je izrazio podršku Maduru i Venecueli, uključujući osnivača Pokreta Aleksandra Vulina.
Okupljeni su nosili zastave Venecuele, Kine, Palestine, Rusije, Sjeverne Koreje, srpsku sa petokrakom i uzvikivali "Viva Maduro! Viva Venecuela" (Živio Maduro! Živiela Venecuela!).

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Venecuelom upravlja legitimna vlada uz podršku naroda, izjavila je danas privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez povodom objave predsjednika SAD Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social u kojoj je sebe nazvao vršiocem dužnosti predsjednika latinoameričke zemlje.
- Venecuela ima vladu koja vodi zemlju. Postoji ovlašćeni predsjednik i postoji predsjednik koga SAD drže kao taoca, a mi vladamo zajedno sa organizovanim narodom... I napredujemo u međunarodnim odnosima punim poštovanja u okviru međunarodnog prava kako bismo održali i zaštitili prava naše voljene Venecuele - rekla je Rodrigez, prenijela je državna televizija Venecuele VTV.
Ranije je Tramp objavio snimak ekrana koji prikazuje montažu biografije na Vikipediji koja ga identifikuje kao "privremenog predsjednika Venecuele", a na ovu funkciju je navodno imenovan u januaru 2026.
Tramp je takođe zadržao svoju trenutnu titulu predsjednika SAD.

Rodrigez odgovorila Trampu: Venecuelom upravlja vlada zajedno sa narodom

Hiljade turista zaglavilo se u finskoj Laponiji, nakon što je snažan talas ekstremne hladnoće prizemljio avione na jednom od tamošnjih aerodroma.
Svi nedjeljni polasci sa aerodroma Kitila, koji su trebali da lete za London, Bristol, Mančester, Pariz i Amsterdam, otkazani su jer se temperatura tokom dana nije podigla iznad -35 stepeni.
Prema prognozi finske meteorološke agencije, minimalna temperatura mogla bi da se spusti do -39 stepeni, a već je otkazan i prvi planirani let iz Kitile.
Ekstremna hladnoća znatno otežava odleđivanje aviona, dok se oprema za održavanje i snabdijevanje gorivom na tlu doslovno smrzava, piše BBC. Operater Finnair izjavio je za javni servis da situaciju dodatno pogoršava visoka vlaga, koja stvara opasan sloj leda.
Iako je Laponija, koja se proteže preko sjevera Norveške, Švedske i Finske, poznata po hladnim zimama i obilnom snijegu, prosječna zimska temperatura u finskom dijelu regije iznosi oko -14 stepeni, uz povremene padove do -30.
Aerodrom Kitila prvenstveno služi putnicima koji dolaze u obližnja skijališta i posmatraju auroru borealis, dok je aerodrom Rovaniemi, smješten južnije, zvanična ulazna tačka za posjetioce Doma Deda Mraza.
Iz Rovanijemija je u nedjelju otkazan jedan let, a letovi prema Kitili i iz nje bili su otkazivani i u petak i subotu.
Hladnoća je znatno pogoršala i stanje na putevima, a saobraćajna služba upozorila je na poledicu i opasne uslove vožnje. U takvim okolnostima, autobus sa ukrajinskim putnicima sleteo je u jarak u nedjelju ujutro, pri čemu nije bilo teže povrijeđenih.
Neuobičajeno niske temperature u Laponiji povezane su s olujom koja prolazi sjevernom Evropom, donoseći zimske uslove i ozbiljne poremećaje u saobraćaju širom kontinenta.

Milonjić predao akreditivna pisma predsjedniku Estonije

Tagovi

Ognjenović novi predsjednik Karate saveza

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Rodrigez odgovorila Trampu: Venecuelom upravlja vlada zajedno sa narodom

Laponija: Temperature pale do minus 39, turisti ''zaglavljeni'' zbog obustave letova

PRATITE TVe UŽIVO