Ako zaista želite što prije da uđete u Evropsku uniju, onda državni interesi moraju imati prednost nad partijskim. Istovremeno, radite sve da se u društvo ne unosi nepotrebna napetost, a još manje neprijateljstvo. Fokusirajte se u potpunosti na pitanja koja su vezana za integraciju, usvajajte prvenstveno zakone koji su usklađeni sa evropskom legislativom, a rješavanje drugih pitanja, naročito onih koja dijele društvo i nijesu neophodna za završetak procesa ulaska zemlje u Uniju, ostavite za kasnije, kaže ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kome uskoro ističe mandat.
Gandel je u intervjuu za Pobjedu rekao da mu je misija u Crnoj Gori bila najzanimljivije iskustvo od svih dosadašnjih diplomatskih misija u inostranstvu.
- Sreo sam se ovđe sa srdačnošću, sa ljudima vrlo slične mentalitetske bliskosti kao što je imamo mi, a politički je sve bilo izuzetno zanimljivo. Za vas novinare je uvijek interesantno kada se neđe nešto dešava i ima o čemu da se piše. Vrlo slično je i za nas diplomate, iako bih u vašem slučaju više pozdravio mir, razboritost i političku zrelost koja bi vodila ispunjenju strateških ciljeva u korist građana Crne Gore. Figurativno rečeno, veća politička „dosada“ bila bi veći dobitak za vašu zemlju. Znam da pri sadašnjem odnosu snaga u parlamentu, kao i u vezi sa aktivnostima drugih aktera na političkoj sceni, nije jednostavno ići direktno tim putem - naveo je Gandel.
Nakon isteka mandata vratiće se u domuninu, ali poručuje da želi ponovo da dođe u Crnu Goru, svejedno da li poslovno, privatno, na odmor, kod prijatelja ili na neki drugi način.
- Crna Gora mi je prirasla srcu. Iskreno želim da se vratim u zemlju koja je građanska, multietnička, multivjerska, evroatlantska, i uzevši u obzir brojna dešavanja u proteklom periodu želim naglasiti – i antifašistička. Crna Gora je bila prva koja je ustala protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, postala je svijetli primjer za sve nas i izgrađena je na antifašističkim temeljima i vrijednostima. Zato neka je vječna upravo takva Crna Gora - napomenuo je Gandel.
<h2>Više otvorenih pitanja na putu ka EU</h2>
On je konstatova da nije nerealn spoljnopolitički cilj Crne Gore da uđe u EU 2028. godine. Uspješno okončanje procesa, objašnjava Gandel, podrazumjeva mnogo tehničkih detalja koje treba ispuniti, "ali naravno riječ je i o političkom pitanju, koje na kraju može biti i komplikovanije od tehničkog dijela".&nbsp;
- Moja iskrena želja je da Crna Gora postane članica EU u što skorijem mogućem roku. Važno je u tom smislu i to što ostvarivanje tog cilja ima podršku i u redovima crnogorske opozicije, koja u parlamentu glasa za važne zakone - kazao je on.
Međutim, konstatuje da se u posljednjem periodu može vidjeti više otvorenih pitanja koja mogu ugroziti ostvarenje tog cilja. Jedno od njih je otpor mještana Botuna izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što, kako kaže, ljudski razumije imajući u vidu njihova ranija iskustva sa izgradnjom obližnje fabrike aluminijuma, što se na kraju negativno odrazilo na kvalitet njihovog života i zdravlja.&nbsp;
- Ipak, izgradnja ovog postrojenja je danas neophodna za ulazak u EU i zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Želim da vjerujem da će nadležni zajedno sa mještanima Botuna brzo naći rješenje - kazao je Gandel.
Istovremeno ga zabrinjavaju određene tendencije koje imaju za cilj sticanje političkog uticaja u institucijama koje po zakonu ili u skladu sa evropskim pravilima moraju ostati nezavisne.&nbsp;
- Takva institucija je, na primjer, Centralna banka Crne Gore. Neophodno je takođe da zemlja ima funkcionalan Ustavni sud. Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Kada bih ja bio politički lider neke od vladajućih partija, sigurno bih učinio sve da zemlja zatvori sva poglavlja prema planu, dakle do kraja naredne godine, jer bi to za mene bili izuzetno vrijedni poeni pred izbore. Naravno, pod uslovom da samo deklarativno ne tvrdim kako želim ulazak u Uniju, a da mi je pravi cilj potpuno drugačiji - naglasio je Gandel.
Na pitanje kako komentariše uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na sve segmente društvenog i političkog života Crne Gore, Gandel je rekao da Crkvu doživljava kao instituciju od koje očekuje da će se više baviti duhovnim, nego političkim pitanjima. U Crnoj Gori je, međutim, češće svjedok suprotne tendencije.&nbsp;
- Više puta bio sam prisutan kada su potezi poglavara Srpske pravoslavne crkve izazvali sumnje kod građana zemlje, kao i kod istoričara koji rade na osnovu činjenica i dokaza. Tu bih stavio tačku i ne bih dalje razvijao temu. Crna Gora je specifična po tome što nema svoju nacionalnu autokefalnu crkvu. Iz zakona proizilazi da u vašoj zemlji postoji sloboda vjeroispovjesti, pri čemu država nije vezana ni za jednu konkretnu crkvu. U Crnoj Gori nijedna religija niti vjerska zajednica nije „glavna“ niti „državna“. Na njenoj teritoriji žive ljudi različitih vjeroispovjesti, kao i ateisti. U vašem Ustavu takođe piše da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Iz karaktera Ustava jasno proizilazi da je Crna Gora sekularna, multietnička i multifunkcionalna država. Ustav kao najviši zakon države, što se u prenesenom smislu može označiti i kao svojevrsno „sveto pismo“, moraju poštovati i građani i bilo koja institucija - konstatovao je Gandel.
<h2>Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisane u crnogorsku istoriju</h2>
Slovački ambasador poručuje da iz Crne Gore nosi mnogo lijepih i dragocjenih uspomena, te da ostavlja brojne prijatelje i divne ljude koji će mu nedostajati. Zato se, kaže, ne može jednoznačno reći što je bio najveći doživljaj tokom njegovog mandata.
- Bilo je mnogo razgovora sa prijateljima, sa mudrim ljudima koje sam slučajno upoznao i sa kojima sam popričao, srdačnost i gostoprimstvo koje vas odlikuje, putovanja kroz prelijepu prirodu koju imate, bilo da je riječ o primorju ili vašim planinama, đe me posebno očarao Durmitorski prsten. Ogromnu zahvalnost osjećam i prema vašim ljekarima i visoko cijenim profesionalnost sa kojom sam se ovđe susreo. I tu bih mogao dalje da nabrajam - rekao je on.
Poseban osjećaj dobro obavljenog i korisnog posla ima zbog toga što je tokom posjete Petra Pellegrinija potpisan Memorandum o razumijevanju između Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Slovačke akademije nauka, kao i sporazum o akademskoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Filozofskog fakulteta Prešovskog univerziteta u Prešovu. Riječ je, kaže Gandel, o dva važna dokumenta koji predstavljaju dalji korak u jačanju saradnje u naučnoj i akademskoj sferi, koja je od ogromnog značaja za razvoj svakog društva.
- Pored svega toga, do kraja života neću zaboraviti ni to što su ovog ljeta naše rukometašice do 17 godina ovđe osvojile titulu prvakinja Evrope. Za mene, kao ambasadora i velikog sportskog fana, to će zauvijek biti povezano sa tri posebna trenutka. Prvo, sa ponosom sam imao čast da našim đevojkama i stručnom štabu uručim zlatne medalje direktno na terenu. Drugo, istog dana sam gledao trijumfe dva tima koja su u mom srcu najbliža: Crne Gore, koja je osvojila bronzu, i Slovačke u zlatnom finalu. I treće, Crna Gora se ovim zlatnim slovima upisala u istoriju našeg sporta, jer smo prve medalje u ekipnim sportovima sa loptom od nastanka samostalne Slovačke republike osvojili upravo u Podgorici. Isto tako, kao što su se Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisale u vašu istoriju, onda kada su Miroslav Lajčak i František Lipka bili ključne figure u okviru referenduma o obnovi nezavisnosti državnosti Crne Gore. - istakao je ambasador.
Psebno je naglasio profesionalnost sa kojom su ljudi iz Rukometnog saveza Crne Gore organizovali Evropsko prvenstvo.&nbsp;
- Za mene lično velika je čast i mnogo mi znači to što Petra Kapisodu i Emira Bešliju mogu nazvati svojim bliskim prijateljima. Ovi ljudi su uradili ogroman posao na afirmaciji ne samo Crne Gore, već prije svega Podgorice, đe su odigrane sve utakmice - zaključio jke Gandel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gandel: Želim da se vratim u zemlju koja je građanska i evroatlantska, neka je vječna antifašistička Crna Gora!

Gledati ambasadora Slovačke, Borisa Gandela, kako nakon himne njegove države - povodom nacionalnog praznika obilježavanja Dana nacionalnog ustanka i Dana Ustava, sa identičnim entuzijazmom pjeva himnu Crne Gore - od riječi do riječi, toliko me fasciniralo i rasplakalo da sam zaboravila uraditi ono što bi svako drugi ili bar svako mlađi uradio - podigla telefon i snimila tu meni toliko divnu scenu.
Znam da zvuči patetično - i da bi Antenin “glodur” rekao “a tebe je inače teško zaplakati”, ali je prosto mom ljudskom i političkom habitusu to zaista bio emotivan trenutak - a suze slatko-gorke. Dok je ambasador Slovačke, njegova ekselencija, gospodin Gandel pjevao crnogorsku himnu, ja sam istovremeno mislila i na to koliko je i diplomatskih i uopšte državnih (a tek lokalnih) zvaničnika moje (i njihove) države ne pjeva, ili jedva trpi ili ignoriše- a tek oni koji dok se intonira nemaju ni toliko pristojnosti da ne "namještaju sat". Radost koju je većni prisutnih(svako ne svima) priredio ambasdor Gandel -pomutila je gorčina ovih činjenica.
No nije to bilo jedino čime je slovački diplomata pokazao da je diplomatsku službu u Crnoj Gori obavljao i srcem i u najboljoj diplomatskoj tradiciji.
Nakon himni Slovačke, Crne Gore i EU, ambasador Gandel se po protokolu na engleskom jeziku obratio gostima pozdravljajući prisutne- a posebno se, budući se bliži kraj njegovog mandata, iznimno ljudski i toplo zahvalio svojim saradnicima tokom službe ovdje- slovačkim kolegama u Ambasadi- i posebno svojim crnogorskim saradnicima i osoblju.
Onda je sa engleskog prešao na crnogorski - sa sve “đe” i sa ne manje topline i entuzijazma govorio je o vezama Crne Gore i Slovačke - pasebno s početka ovog vijeka i uloge koju je diplomatija njegove države, kao članice Evropske unije, imala u referendumskom procesu u Crnoj Gori - i obanovljanju crnogorske nezavisnosti- čime smo zauvijek povezani.
Zatim je govorio o ostvarenim rezultatima u vrijeme njegovog manadata kao diplomatskog izaslanika u Crnoj Gori - kako je uživao i mimo politike - koliko mu je radosti priredila zlatna medalja kadetskih rukometašica Slovačke na prvenstvu u Crnoj Gori - i kako se radovao i crnogorskoj bronzi iako se potajno nadao finalu Slovačka - Crna Gora.
U jednom momentu za sebe rekao da je “kao ambasador Crne Gore...” formalno lapsus kojem smo se svi nasmijali, čak i aplaudirali - suštinski istina. Jer osim što je obećao da kraj njegovog mandata ne znači kraj njegovog odnosa sa Crnom Gorom, da će joj se vraćati i uvijek je promovisati, ambasador Gandel je poručio da je predsjednik Slovačke Peter Pellegrini tokom posjete Crnoj Gori rekao da će na sebe preuzeti ulogu “ambasadora Crne Gore na njenom putu za ulazak u EU”.
Ambasador Gandel je posebno podcrtao saradnju sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost (FCJK) - čime je pokazao i da veoma dobro razumije procese u zemlji u kojoj je diplomatski izaslanik i da jasno zna đe se nalazi jezgro koje radi na tome da Crna Gora bude članica EU koja istinski baštini vrijednosti moderne građanske države, koja baštini evropske vrijednosti.
Kao i svaki istinski prijatelj, osim što je tu da vas podrži - tu je i da bude neophodan korektivni faktor- onaj koji govori istinu- a ne samo laska i hrani zablude.
Ambasador Boris Gandel je poručio prisutnim predstavnicima crnogorske vlasti, a još više onima odsutnim kojima će se prenijeti: Crnoj Gori je mjesto u EU i oni će učiniti sve da pomognu u ostvarenju tog cilja - ali i Crna Gora mora odraditi svoj dio posla - Ustavni sud mora biti u punom kapacitetu i nezavisan, i druge institucije poput Centralne banke moraju biti nezavisne, mediji moraju biti slobodni i osigurana vladavina prava.
Za sam kraj ambasador Gandel naglasio je da želi da naglasi:
“Na kraju moram pomenuti i taj veliki autogol - podizanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. To je nedopustivo, ratni zločinci se ne mogu slaviti niti proglašavati herojima, ja takve ‘heroje' prezirem. Crna Gora u EU mora ući kao antifašistička - to je njena tradicija”.
Nadam će njegove riječi potpredsjednik Vlade Filip Ivanović prisutan i pozdravljen po imenu od strane ambasadora prenijeti svojim kolegama u vlasti. I da će i on i oni poruke shvatiti kako treba.
EU diplomate u Crnoj Gori na različite načine šalju neskrivene poruke da žele da nam pomognu da postanemo dio njihove porodice - sjećate li se nedavno njemačkog ambasdora, Petera Feltena kako je igrao “po crnogorski” u crnogorskoj nošnji sa mladićima i djevojkama na Cetinju.
I ambasador Boris Gandel nije jedini koji tečno pjeva crnogorsku himnu. I ambasdorica Češke Republike u Crnoj Gori -Janina Hřebíčková pjeva crnogorsku himnu, a u skladu sa tim, kao i Gandel, mnogo bolje nego neke druge diplomate iz redova naših zapadnih partnera poznaje istoriju i razumije političke i društvene procese ovdje i shodno tome intenzivno podražava evropski put Crne Gore. I uvijek vam je jasno da je njenoj ekselenciji, ambasadorici Hřebíčkovoj, kao i ambasodoru Slovačke - stalo, ne samo zato što im je to u opisu posla već, usuđujem se procijeniti - srcem.
Ovo je razlog za optimizam - jer oni rade sve što je do njih. Ali nije sve do njih - ponešto je i do nas!
PS:
Budući sam godinama živjela u Češkoj - toliko da posjedujem i češki rodni čislo(broj) sasvim sigurno se može reći da sam pristrasna kada je riječ o ambasadorici Hřebíčkovoj, jer je doživljavam kao svoju, ali ova bilješka i nije pisana sa namjerom da budem nepristrasna.
I, zamalo da zaboravim: "Da je vječna Slovačka i Crna Gora", tim je riječima ekselencija Gandel završio svoj govor.
E, pa - da su vječne!

Boris Gandel - ambasador Crne Gore

Ambasadorka Crne Gore u Francuskoj biće Dubravka Lalović, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Ona će na toj poziciji naslijediti dosadašnjeg ambasadora Ivana Ivaniševića.&nbsp;
Dubravka Lalović ranije je bila izvanredna i opunomoćena ambasadorka Crne Gore – stalna predstavnica – šefica Stalne misije Crne Gore pri NATO-u, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopozvan-ambasador-ivanisevic-sekulovic-imenovan-za-clana-komisije-za-pracenje-realizacije-programa-za-suzbijanje-neformalne-ekonomije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Dubravka Lalović ambasadorka Crne Gore u Francuskoj

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog Vlade da Olivera Injac bude imenovana za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, sa rezidentnim sjedištem u Briselu. Očekuje se da će predstavljati Crnu Goru ne samo pred institucijama Kraljevine Belgije, već i u okviru NATO i Evropske unije, gdje je Brisel ključna diplomatska tačka za zemlju kakva je Crna Gora.
Međutim, imenovanje Injac izaziva ozbiljna pitanja – ne zbog njenih formalnih kvalifikacija, već zbog ranijih javnih nastupa koji dovode u sumnju njenu spremnost da zastupa državne interese s jasnim i odlučnim stavovima, posebno u kriznim momentima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1749%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-jedina-institucija-u-kojoj-treba-da-se-nadete-nije-van-crne-gore-injac-nicega-se-ne-plasim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Olivera Injac je kao ministarka odbrane Crne Gore, u februaru 2022. godine, u jeku napetosti pred rusku invaziju na Ukrajinu, na pitanje novinara o stavu u odnosu na grupisanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici, &nbsp;odgovorila:
"Dolazim iz male zemlje, Crne Gore, i to je pitanje za nekog ko dolazi sa Zapada…”
Dodala je:
“Nadam se da će sve biti OK.”
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D41IW7dP7UcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ova izjava – izrečena svega nekoliko dana uoči invazije – odražavala je ne samo nedostatak jasne političke vizije, već i zabrinjavajuću spremnost da se nacionalna odgovornost i glas zemlje članice NATO relativizuju i prepuštaju “nekome sa Zapada”.
Upravo taj “Zapad” čiji je Crna Gora formalno dio od 2017. godine, očekuje da saveznici imaju artikulisan stav, makar on bio u duhu diplomatije. U trenutku kada se Evropa suočavala sa najozbiljnijim bezbjednosnim izazovom još od Hladnog rata, tadašnja ministarka odbrane odbacila je sopstvenu ulogu i ostavila utisak političarke bez jasnog stava.&nbsp;
Zato se s punim pravom postavlja pitanje – hoće li Olivera Injac sada, kao ambasadorka, u kritičnim momentima ponovo ćutati i “nadati se da će sve biti OK”? Ili će ovog puta pokazati da zna i može da vodi ozbiljnu diplomatsku politiku, bez povlačenja pred sopstvenom nesigurnošću?
U vremenu kada Crna Gora pokušava da konsoliduje vanjsku politiku, obnovi povjerenje partnera i pokaže da je ozbiljan član evroatlantske zajednice, slanje predstavnika koji relativizuju osnovne bezbjednosne izazove djeluje kao opasan luksuz.
Možda dolazimo iz male zemlje – ali male zemlje često glasnije govore, ako ih predstavljaju ljudi s jasnim uvjerenjima.
Zemlje poput Luksemburga, Letonije, Estonije, &nbsp;su upravo kroz diplomatiju i sjajne diplomate “nadomještale” &nbsp;male brojke kad su stanovništvo i pivršina države u pitanju. Sve te države su veoma jasno odlučile da upravo diplomatija i ljudi budu njihovo glavno "oružje" na putu razvoja i pripadnosti jedinstvenom sistemu vrijednosti i razvijenom svijetu.&nbsp;

1250x600

1084x550

Može li diplomatija bez stava: Olivera Injac u Briselu, Crna Gora u sjenci

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na prijedlog Vlade da Olivera Injac bude izvanredna i opunomoćena ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu.
Injac je u uvodnom obraćanju poručila da je u proteklih dvadeset godina bila u kontaktu sa različitim institucijama iz Evrope i Amerike, u pogledu različitih oblasti međunarodnih odnosa, sa fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan, prenosi Antena M.
- Imala sam tu sreću da kroz umreženost sa različitim institucija radim na dosta tema koje su od značaja danas u međunarodnim odnosima od početka 21. vijeka. Mogu konstatovati da sam tokom perioda, kada sam obavljala dužnost ministra odbrane i gradonačelnice Podgorice, dobila veći broj zahvalnica kao potvrdu aktivnosti da se Crna Gora, Ministaratvo i Glavni grad &nbsp;pozicioniraju unutar širokog sistema međunarodnih odnosa - ističe Injac.
Ona je rekla da je kao ministarka odbrane i gradonačelnica Podgorice "dobila brojne pohvale" u reonu bilateralne i multilateralne saradnje, kao i da je u posljednje dvije decenije imala dobru saradnju s Ministarstvom vanjskih poslova.
- Zastupanje, predstavljanje i zaštita interesa Crne Gore kao i osiguranje podrške Belgije u procesu integracija u Evropsku Uniju, kao i najvažnijem vajskom političkom prioritetu Crne Gore biće jedan od najvažnijih ciljeva tokom narednog perioda - poručila je Injac.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da će glasati protiv ovog prijedlog, ističući da je više razloga zašto Injac ne bi trebalo da bude ambasadorka u Briselu.
On je optužio Injac da je, dok je bila na čelu Ministarstva obrane, sprovodila progon Crnogoraca i nenamjeski trošila novac.
- Podsjetiću da ste tada Crnu Goru predstavljali kao malu državu, koja se ne pita ništa. Protiv vas su sprovođeni brojni postupci zbog nezakonitog zapošljavanja i zloupotrebe službenog položaja u Ministarstvu - ističe Zirojević i dodaje da se za nju veže i afera "kadeti".
Kao najnečasniji i najsramniji događaj u mandatu Injac, istakao je odluku da se NATO helikopterima na Cetinje transportuju sveštenici SPC.
- Znate li Vi da tu organizaciju evropski parlamentarci označavaju kao centar za širenje malignog ruskog uticaja na Balkanu. Posljedica je bila sramna suspenzija pilota Vlahovića i Delevića, koji su odbili da učestvuju u tome - rekao je Zirojević.
Prema njegovom mišljenju, jedina institucija u kojoj treba da se nađe Injac nije van Crne Gore.
Ona je odgovorila da su na nju vršeni razni pritisci tokom mandata, dodajući i da većina krivičnih prijava odbačena.
- Postupci koji su u toku su pred nadležnim organma i ja se ničega ne plašim - poručila je Injac.
Predsjednik Odbora Duško Stjepović da mu je zadovoljstvo što se pred odbornicima nalazi kandidatura Olivere Injac u smislu onoga što je kao ličnost pokazala i na političkoj sceni i u smislu profesionalizma.
-Suvi je profesionalac i jedna od onih nekarijernih diplomata koji se ne bi trebalo pomjeriti ni za jotu u odnosu na karijerne. Siguran sam da ćemo se ponositi na njen rad, kao što smo se ponosili dok je obnašala prethodne funkcije - rekao je Stjepović.

Zirojević: Jedina institucija u kojoj treba da se nađete nije van Crne Gore; Injac: Ničega se ne plašim

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković je na sastanku sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimirom Jukićem istakao da Bosna i Hercegovina može računati na Crnu Goru kao iskrenog partnera u svim integracionim procesima, te da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku Bosni i Hercegovini u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama.
Nurković je primio danas ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimira Jukića.&nbsp;
Tom prilikom Nurković je poželio dobrodošlicu ambasadoru Jukiću i zahvalio mu se na posjeti, ističući da ovaj susret, kao i učestali susreti državnih lidera, predstavljaju nastavak kontinuirane saradnje između dvije iskrene i prijateljske države.
Sagovornici su se usaglasili kako je jutrošnje saopštenje potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića razjasnilo određene nedoumice koje su se pojavile u posljednje vrijeme i složili su se sa njegovom izjavom kako dobrosusjedski odnosi mogu postojati samo ukoliko su institucionalni i počivaju na međusobnom uvažavanju, poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta što podrazumijeva i puno međusobno poštovanje Ustava i zakona kao i odluka državnih organa i sudova.
Takođe, potpredsjednik Skupštine je istakao da Crna Gora ostaje posvećena produbljivanju odnosa sa Bosnom i Hercegovinom na svim nivoima, naročito u oblasti međudržavne i parlamentarne saradnje.
Jukić zahvalio se na srdačnom prijemu i izrazio zadovoljstvo ovim susretom.&nbsp;
On je naglasio iskrenu podršku Bosne i Hercegovine Crnoj Gori na njenom evropskom putu, te istakao važnost što skorijeg ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, čime bi i Bosna i Hercegovina imala dodatni podstrek ka evropskim integracijama.&nbsp;
Takođe, Jukić je naglasio značaj članstva Crne Gore u NATO savezu, što donosi dodatnu stabilnost regionu i predstavlja benefit i za Bosnu i Hercegovinu, koja takođe teži priključenju ovom savezu.
Tokom sastanka poseban fokus stavljen je na dodatnu saradnju parlamenata dvije države, jačanje međusobnih odnosa i unapređenje razmjene studenata, s ciljem njihovog usavršavanja na prestižnim univerzitetima u obje zemlje.
Na kraju sastanka, sagovornici su razmijenili informacije o planiranim budućim uzajamnim posjetama i naglasili značaj međusobne podrške u očuvanju stabilnosti i jačanju dobrosusjedskih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Nurković sa Jukićem: Crna Gora će nastaviti da pruža podršku BiH u njenim evropskim i evroatlantskim aspiracijama

Rusija je saopštila da šalje novog ambasadora u Vašington, što je najnoviji znak otopljavanja između dvije zemlje dok pokušavaju da poboljšaju narušene odnose i okončaju rat u Ukrajini.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je američka strana dala zeleno svjetlo za imenovanje Aleksandra Darčijeva za ambasadora, na sastanku zvaničnika dvije zemlje u Turskoj u četvrtak, prenosi agencija Rojters.
Obje strane su prethodno saopštile da su se na razgovorima u Istanbulu saglasile da rješavaju sporove koji utiču na rad ambasada i konzulata dvije zemlje. Rusija je navela da je takođe sugerisala obnovu direktnih avio veza, prekinutih na početku rata.
Darčijev je karijerni diplomata koji je dva puta služio u ruskoj ambasadi u Vašingtonu, i bio ambasador u Kanadi od 2014. do 2021. godine.
Džon Saliven, bivši američki ambasador u Rusiji, naveo je u svojim memoarima "Ponoć u Moskvi" ( Midnight in Moscow), da je Darčijev jednom bio veoma ljut na njega zbog izjava tadašnjeg američkog predsjednika Džoa Bajdena koji je ruskog predsjednika Vladimira Putina 2022. godine nazvao ratnim kriminalcem.
- Dok sam govorio, Darčijev se zacrvenio u licu. Pustio me je da govorim, ali je bio vidljivo bijesan. Kada sam završio, počeo je da viče na mene, koristeći uvrede, da ne treba da dolazim u ministarstvo sa tako neprijateljskim stavom - napisao je Saliven.
Saliven, koji je odbio da za Rojters dodatno komentariše taj događaj, rekao je da su njegove američke kolege iz ambasade mislile da će Darčijev da "ga udari" kada je ustao iz stolice.
Rojters je preko ruskog ministarstva spoljnih poslova zatražio komentar Darčijeva.
Ruski diplomata, trenutno direktor Direktorata za Sjevernu Ameriku, uskoro kreće za Vašington, saopšteno je iz ministarstva spoljnih poslova. Moskva nije imala ambasadora u Americi od oktobra, kada je posljednji ambasador napustio položaj.

Otopljavanje odnosa: Rusija šalje novog ambasadora u Vašington

Ambasador Željko Perović je, komentarišući najavu da bi Nebojša Đoković, kandidat partijske kvote Nove srpske demokratije, mogao da bude ambasador Crne Gore u Srbiji, rekao da ga ne poznaje, ali da nije siguran da je političko naimenovanje najbolje rješenje.
Dodaje, da nije dobro da to bude baš predstavnik NSD-a u Beogradu imajući u vidu da se ta partija, kako kaže, odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren.
Perović kaže i da je bilo karajnje vrijeme da se popuni diplomatsko predstavništavo u Beogradu i smatra da je jedno od najvažnijih mjesta - mjesto u Beogradu, s obzirom na složenost odnosa Srbije i Crne Gore.
- Nisam siguran da li je najbolje rješenje političko naimenovanje. Gospodina Đokovića ne poznajem, pa ne mogu da komentarišem, ali smatram da je trebalo da to bude iskusni diplomata. Moramo imati u vidu da se u Begradu štošta prelama, da će se u Beogradu ambasador sastajati ne samo sa srpskim zvaničnicima, već i sa preko 20 stranih ambasadora koji pokrivaju iz Beograda Crnu Goru. Ja mu želim svako dobro. Mislim, takođe, da nije dobro da je predstavnik te partije u Beogradu imajući u vidu da se ta partija odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren. Moramo da znamo da će ambasador, osim redovnih dužnosti, makar jednom mjesečno imati sastanak sa ambasadorima NATO zemalja, a znamo kako ta partija gleda na člansvto Crne Gore u NATO, a on mora da prenosi iskustva i poruke iz Crne Gore i da šalje poruke koje čuje od kolega - kazao je Perović u izjavi za Antenu M.
Crna Gora je bez ambasadora u Srbiji od februara 2021, kad je tadašnji predsjednik Milo Đukanović donio ukaze o opozivu više diplomata, među kojima je bio i dotadašnji ambasador u Srbiji Tarzan Milošević.
MVP je tražilo opoziv njega i još šest ambasadora zbog toga što, kako su naveli u obrazloženju, nisu radili u interesu države.
Đukanović je prvobitno odbio da potpiše opozive, tvrdeći da predloge MVP-a nisu pratila objašnjenja.
Na poziciji otpravnika poslova nalazi se Stanica Popović, koja je naslijedila Predraga Mitrovića.
Nebojša Đoković je bio član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore.

Perović: U Beogradu se štošta prelama zato političko naimenovanje ambasadora nije dobro, kao ni što dolazi iz NSD-a

Na javni konkurs koji je EPCG raspisala za poziciju izvršnog direktora prijavila su se tri kandidata, potvrđeno je Portalu RTCG. &nbsp;To su Zdravko Dragaš, Zoran Šljukić i Mladen Bojanić.
Šljukić je inženjer i godinama je zaposlen u EPCG. Dragaš je elektroinženjer i član Inženjerske komore Crne Gore. Bojanić je bivši poslanik i ministar.
Konkurs za izbor novog izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore raspisan je nakon što je Odbor direktora smijenio Ivana Bulatovića prije isteka njegovog četvorogodišnjeg mandata.&nbsp;
Kandidati su uz prijavu i dokumentaciju bili dužni da dostave i Program i plan rada i razvoja EPCG-a za mandatni period.&nbsp;
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ranije je istakao da je u smjeni direktora Ivana Bulatovića sve urađeno po zakonu. On je podržao njegovu smjenu, iako je smatrao da je radio dobro, jer je većina članova bila za promjene, a i kako bi se ostvarilo što veće jedinstvo u Odboru što je bitno za funkcionisanje ovog sistema.
Đukanović je u emisiji “Link” na RTCG naglasio da nije odluka o smjeni Bulatovića donijeta na brzinu, već da se razgovaralo duži vremenski period.
- EPCG mora da se bavi investicijama i da se trudi da struja bude što jeftinija- kazao je Đukanović.

U trci za direktora EPCG Dragaš, Šljukić i Bojanić

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, na poziv visoke predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i politiku bezbjednosti Kaje Kallas, učestvovaće sjutra, 19. novembra 2025. godine, na sastanku ministara vanjskih poslova država članica Evropske unije u Briselu. Sastanak se održava u okviru Savjeta za vanjske poslove (FAC) u proširenom formatu.
Sastanci FAC-a u proširenom sastavu predstavljaju jedan od ključnih političkih mehanizama tzv. „rane integracije“, jer državama kandidatima omogućavaju da se postepeno uključuju u procese kreiranja evropske vanjske i bezbjednosne politike. Kroz razmjenu stavova sa šefovima diplomatija zemalja članica EU, kandidati učestvuju u strateškim diskusijama o pitanjima od zajedničkog interesa i vrijednosti.
Učešće ministra Ibrahimovića na ovom visokom skupu, kako je saopštilo Ministarstvo vanjskih poslova, još jednom potvrđuje snažnu posvećenost Crne Gore evropskom putu i njen aktivan doprinos regionalnoj i evropskoj stabilnosti, saradnji i bezbjednosti.
Ministarstvo će nakon održanog sastanka medijima dostaviti zvanično saopštenje i prateće fotografije.

Ibrahimović sjutra na sastanku Savjeta za vanjske poslove EU u Briselu

Velike padavine izazvale su ozbiljne probleme u Albaniji, a naročito u djelovima prema granici sa našom državom.
Kako javljaju tamošnji mediji, u planinama na sjeveru Albanije više je sela potpuno odsječeno usljed bujica koje su nastale juče.
Riječ je o naseljima na području Teta i u okolini, istočno od Skadra. U djelovima te planinske regije nema ni struje. Pritom, pet vozila sa devet ljudi bilo je blokirano na putu kod Teta, a nadležni su pravovremeno reagovali.
Problema je bilo i na putu od Skadra ka Vrmoši.
Kako navode albanski mediji, u požaru je izgorjela jedna kuća u selu Preknicaj u Velikoj Malesiji, a pretpostavlja se kako je uzrok svemu grmljavina.
Više naselja poplavljeno je u Lješu.
U drugom dijelu države takođe je bilo neprilika, a u Valoni je vjetar čupao drveće.

Albanija: Više sela odsječeno, izgorjela kuća, ljudi bili 'zarobljeni' na putevima, naselja pod vodom

Ideja o nekoj vrsti „probnog članstva“ u Evropskoj uniji, kao što je pristupanje bez prava glasa, pogrešna je i zabrinjavajuća, ocijenila je članica Savjetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) Jovana Marović, dodajući da Brisel umjesto toga treba da priprema Ugovor o pristupanju, posebno za Crnu Goru, koja ima priliku da završi pregovore do kraja naredne godine.
Ovogodišnji Paket proširenja Evropske komisije, prema njenim riječima, pokazao je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo na Zapadnom Balkanu i da EU vjeruje da zemlja može da ispuni cilj okončanja pregovora 2026. ako se reforme u oblasti vladavine prava vrate u centar procesa.
Međutim, Marović izražava zabrinutost povodom ideje da se neke zemlje mogu pridružiti EU u nekom obliku „probnog članstva“, kao što je pristupanje bez prava glasa.
- Takvi predlozi su pogrešni i obmanjujući. Podjednako je zabrinjavajuće to što je objavljivanje dokumenta o unutrašnjim reformama, koji je namenjen da podrži proširenje, odloženo do naredne godine. Da je probno članstvo ikada imalo smisla, to bi bilo prije deset godina, a danas bi predstavljalo još jedan neuspjeh politike proširenja EU- navela je Marović, dodajući da bi takav model sada Crnu Goru učinio „testom za upravljanje neuspjehom, a ne uspjehom“.
Umjesto stvaranja kategorija „kvazi-članstva“, Marović ističe da EU treba da počne da priprema Ugovor o pristupanju, što je proces koji povećava tehničku kontrolu, uslovljava reforme i učvršćuje politička očekivanja.
- Da bi iskoristila ovaj momentum, Crna Gora mora da se fokusira na političko vođstvo i kredibilne reforme vladavine prava, dok EU mora da održi snažan angažman, što bi kulminiralo pripremom Ugovora o pristupanju. Pravilno korišćen, Ugovor bi služio ne samo kao podsticaj nego i kao korektivno sredstvo, osiguravajući da su obaveze mjerljive, sprovodive, a reforme povezane sa jasnim političkim posljedicama- ocijenila je Marović.
Na taj način, zaključila je, Crna Gora bi mogla da postane primjer za region, dok bi u suprotnom postojao rizik da se pojača cinizam za koji EU tvrdi da prevazilazi.
Naredna godina će pokazati da li su obje strane spremne da iskoriste priliku i pretvore je u rezultate, navela je Marović, ocijenjujući da je ovogodišnji izvještaj Komisije dao najohrabrujuću procjenu za Crnu Goru od početka pregovora o pristupanju.
Marović je navela da su zaključci Evropske komisije ohrabrujući zato što su realni, pozitivni i optimistični, ali uslovni.
- Ton izvještaja je nesumnjivo pozitivan, ali pažljivo odmjeren: u gotovo svakom poglavlju se beleži neki stepen napretka. Ipak, između redova, pojavljuje se jasno upozorenje – zamah je krhak, reverzibilan i zavisi od političkih uslova- navodi Marović u tekstu „BiEPAG reaguje: Prvo reforme, zatim poštovanje – Zašto Crna Gora ne smije biti tretirana kao drugorazredna“.
Marović, bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore, smatra da izvještaj pokazuje da Crna Gora može brzo da napreduje kada se usklade politička volja, koordinacija i stručnost, ali da je zabrinjavajuće to što se zemlja, nakon dobijanja pozitivnog izvještaja o ispunjenosti prelaznih mjerila za oblast vladavine prava (IBAR) prošle godine, fokusirala na lakša, tehnička poglavlja koja mogu brže da budu zatvorena umjesto na reforme u vladavini prava.
Rezultat toga je da je zamah izgubljen u poglavljima 23 i 24, da su ocjene u tim oblastima pale na „izvjestan i ograničen napredak“, rekla je Marović i dodala da je jasna poruka Brisela da bez kredibilnih, mjerljivih reformi u ta dva poglavlja ništa drugo nije važno.
Marović ukazuje na dublje strukturne probleme, kao što su izloženost institucija političkom miješanju, nedovoljna nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije bez sistemskog efekta i konačnih presuda, sprovođenje izborne reforme uz djelimično usvajanje preporuka ODIHR-a i GRECO, politička polarizacija u parlamentu.
- Pregovaračka struktura Crne Gore ostaje funkcionalna, ali joj nedostaje dubina stručnosti i stabilnost potrebna za završnu fazu razgovora. Iako je nekoliko poglavlja blizu zatvaranja – posebno u poljoprivredi, ribarstvu, uslugama i finansijama – tempo pregovora je usporen u poređenju sa regionalnim zemljama poput Albanije, koja je u istom periodu održala pet međuvladinih konferencija- ocjenjuje Marović.
To, dodaje ona, stavlja Crnu Goru u paradoksalnu situaciju, jer je dobila najjači izvještaj do sada, ali i dalje ništa ne garantuje da će ostvariti cilj zatvaranja pregovora do kraja 2026. godine.

Marović: Ideja o ''probnom članstvu'' pogrešna, Brisel da pripremi Ugovor o pristupanju za Crnu Goru

Sa ovom većinom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja za izbor dva viceguvernera.
Ova poruka ukazuje na potencijalno veoma opasnu namjeru, koja bi mogla da vodi ka promjeni jezika i državnih simbola.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DX4bUgU11dp0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Da situacija nije za ignorisanje, javnost treba podsjetiti na Mandićeve riječi još iz 2023.
Predsjednik Skupštine Crne Gore je tada, u izjavi koju je dao dnevnom listu „Novosti“ iz Srbije, rekao da će se po okončanju popisa okrenuti jeziku, jer smatra da srpski jezik u Crnoj Gori treba da bude službeni.
„Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rješenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje“, kaže Mandić.
Na ozbiljnost poruke upućuju i riječi Mandićeve ranije iz parlamenta.
On je kazao da, ako se na popisu utvrde neke činjenice, srpski jezik treba da bude službeni.
„Ova nova većina želi da poštuje svakoga. Završeno je vrijeme kad se nasiljem moglo sve. Ako se utvrde neke činjenice, za sve stvari koje treba da usmjere život građana Crne Gore, ako se budu vrednovale te činjenice, da i onaj jezik kojim se govori najviše u Crnoj Gori, da i on bude službeni. To ne bi bilo na štetu bilo koga, i to je činjenica koju treba uvažavati“, naveo je Mandić.

(VIDEO) Da li je Mandić naumio da prekraja Ustav Crne Gore?

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Ambasador Ruske Federacije u Podgorici Aleksander Lukašik pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore 17. novembra, povodom nedavnih neprimjerenih saopštenja i izjava u medijima, koje predstavljaju jasan primjer otvorenog i neprihvatljivog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su naveli, povod za poziv bile su ocjene ruskog ambasadora date nakon usvajanja Odluke Skupštine Crne Gore o priključivanju Vojske Crne Gore NATO mehanizmu za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU), te njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića datom francuskim novinama „La Croix“.
Poručeno je, naglasili su iz MVP, da su ovakva djelovanja i kritike apsolutno neprihvatljivi, i da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija.
"Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slič̣ne poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama. Poručeno je da Crna Gora od Ambasade Ruske Federacije očekuje puno poštovanje svojih institucija i zvaničnika, te da u vođenju svoje vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama billo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjskopolitičkim prioritetima - članstvom u NATO i posvećenošću procesu pristupanja EU", ističu iz MVP.

MVP: Ruski ambasador pozvan na razgovor zbog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore

Mogla se očekivati neka novost čim je na sva medijska zvona najavljeno da će legalni mitropolit Joanikije gostovati kod nelegalnog direktora Javnog servisa Raonikija, alijas Borisa Raonića. &nbsp;&nbsp; Očito, imali su zajednički interes. &nbsp; JA TEBI, A I TI MENI Tri puta nelegalno izabranom direktoru RTCG Borisu Raoniću bilo je karijerno bitno da se pokaže i dokaže pred Andrijom Mandićem koji ga i drži u direktorskoj fotelji. Zato je, po nalogu, dao mikrofon mitropolitu Crkve Srbije, obezbijedio mu medijsku pozornicu i bogobojažljive studente. &nbsp; I, naravno, obećao mu da - neće biti teških pitanja. A Joanikiju Mićoviću, koji je do skora bio jedini mitropolit u Crnoj Gori, bilo je očajnički važno da sada, baš sada nakon imenovanja Metodija Ostojića za mitropolita, pokaže i dokaže kako Metodije - iako je Spajićev ujak i Porfirijev miljenik - neće biti prvi i najvažniji mitropolit, nego drugi i manje važan mitropolit. &nbsp; I, naravno, Joanikije je za ustupljeno vrijeme na Javnom servisu obećao Raoniću protivuslugu: da će da saopšti neku važnu novost. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; I stvarno - bi novost. Joanikije je ekskluzivno obznanio da se Mitropolija crnogorsko-primorska sprema za uvođenje vjerske nastave: ,,osposobljavamo mlade teologe i sveštenike da bi sjutra, kada dođe to vrijeme, mogli da popune sva ta mjesta po osnovnim i srednjim školama ukoliko se uvede vjeronauka“. E, sad, ko sve sprema buduće teologe i sveštenike za učitelje vjeronauke ostala je – crkvena tajna. &nbsp; Valja se samo nadati da se u to neće mnogo plekati sam Joanikije. Jer, od ponavljača iz nikšićke gimnazije i beogradskog studenta sa apsolvenstkim stažom od čak 35 godina - ne očekuje se baš da bude edukator budućim edukatorima vjeronauke. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117181136_c0c4dd6a14d9449487823a7b3f58e15f4db1b3c7e106f2f797a2021e37ae05d3" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija "> <figcaption>AKCIJA POLITIČARA I CRKVE SRBIJE: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPREM’TE SE, SPREM’TE - VJEROUČITELJI Mada, po onome što je sve ispričao na Javnom servisu, reklo bi se da je - baš Joanikije glavni čovjek za uvođenje vjeronauke u crnogorksim školama. &nbsp; Pa zato tvrdi, ponovo ga citiram, ,,da se bez vjerskog obrazovanja ne mogu razumjeti istorija, arhitektura, kultura, književnost...“ Nije poznato kako je mitropolit Crkve Srbije našao blisku vezu vjeronauke sa, recimo, arhitekturom ili kulturom, ali sasvim je sigurno da će – oni sveštenici koje Joanikije bude rukopoložio na nastavnike u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori - propovijedati lažnu istoriju. Jer tako nalaže dogma Crkve Srbije. Počev od učenja da je Crna Gora srpska država, da je Srpska pravoslavna crkva stara 800 godina iako je zvanično oformljena pod tim imenom 1920. godine ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića, sve do ove savremene istorijske karikature da su četnici bili oslobodioci. &nbsp; Ili one sramne istorijske podvale: da je četnički koljač Pavle Đurišić – nosilac Hitlerovog gvozdenog krsta, koji je po sopstvenim pismenim priznanjima pobio i zaklao više od 8.200 ljudi – bio ,,veliki junak nepobjedivog karaktera“. &nbsp; I ne samo što će Joanikijevi vjeroučenici propagirati lažnu istoriju, oni neće &nbsp;znati ništa o ustavu i zakonima. Jer, kada mitropolit Joanikije na Javnom servisu ustvrdi da pravo na vjeronauku omogućava međunarodno pravo, Ustav Crne Gore i crnogorski zakoni, onda dokazuje da ne zna ništa o međunarodnom pravu a da &nbsp;– ili nije čitao crnogorski &nbsp;Ustav i crnogorske zakone – ili mu ih je neko pogešno pročitao. &nbsp; Da li je, dok je decenijama pokušavao da završi Filozofski fakultet, Joanikije Mićović uopšte slušao, svakog jutra na radiju, velikog aforističara, legendu Beograda, Duška Radovića? &nbsp; Da jeste, valjda bi se prepoznao u onoj Duškovoj poznatoj: ,,Oni koji mnogo znaju, malo govore. I obrnuto, najviše govore oni koji ništa ne znaju. To ima veze – jer samo razmišljanje može čovjeka spriječiti da govori." A mitropolit Crkve Srbije baš mnogo, mnogo govori. &nbsp; VELIKOSRPSKI PROJEKAT &nbsp; Ali, to što mnogo govori bez osnova i pozivanja na zakone i Ustav, ne znači da čelnik Crkve Srbije u Crnoj Gori govori tek tako, napamet... &nbsp;&nbsp; Priča o uvođenju vjeronauke, samo je još jedan pritisak na vlast u Crnoj Gori da uvede vjeronauku. I to je neka vrsta političke ironije, političkog sarkazma koji živi i u kojem se guši današnja Crne Gore: pritisak na vlast se odvija - u dogovoru sa dijelom vlasti?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117181132_0c49d0336281ab059fef018bf4683f7d2408b8c0fa80d144084c3ea8ff358797" data-rendition-name="original" width="1586" height="874" loading="lazy" alt="NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona"> <figcaption>NEPISANI DOGOVOR: Andrija Mandić, Joanikije Mićović i sveštenik Crkve Srbije kao držač mikrofona(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Jasno je: mitropolit Mićović koji slavi četničke komandante ima nepisani dogovor sa četničkim vojvodom Mandićem, predsjednikom crnogorske Skupštine o ulasku Crkve Srbije sa vjeronaukom u javne škole Crne Gore. &nbsp; Jasan je i cilj: da se ulaskom sveštenika u javne škole što više novih generacija &nbsp;indoktrinira velikosrpskom politikom koju Crkva Srbije vodi i sprovodi u Crnoj Gori. To je samo djelić plana, krupnije slike projekta preoblikovanja Crne Gore od građanske u državnu zajednicu koja će – onako obezličena i bez crnogordskog identieta - biti pretvorena u stalni dio, ,,srpskog sveta“. &nbsp; Aprila ove godine na skupštinskom Odboru za prosvjetu i nauku nije &nbsp;bilo većine da se inicijativa o uvođenju vjeronauke u škole proslijedi Vladi Milojka Spajića na dalje razmatranje. Tada su za uvođenje vjeronauke glasali poslanici Mandićeve Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokrata Alekse Bečića i to nije bilo dovoljno jer Spajićev PES ipak nije dao ,,zeleno svjetlo“. Ali, očito da se akcija obnavlja. Sadašnja najava Joanikija Mićovića, baš na Njegošev dan, i baš sa ciljem da se ponovo otvori priču o uvođenju vjeronauke u crnogorske škole dokaz je da Crkva i srpske stranke, prevashodno Mandićeva Nova srpska demokratija, Kneževićeva Demokratska narodna partija i Bečićeve Demokrate žele da stvari istjeraju do kraja. Nakon što su obesmislili logotip Skupštine stavljajući u logo zgradu Zetske banovine kada Crne Gore nije bilo kao države, pošto su krenuli u legalizaciju crkve na Rumiji i rušenja hiljadugodišnjeg kulta suživota svetog Vladimira, kada već obećavaju povratak Karađorđevića kapele na vrh Lovćena, kao završni čin obilježavanja teritorije, baš onako kako to rade predatori. &nbsp; Sada se govori o đeci koja treba i moraju da uče vjeronauku, želi se čitavo crnogorsko školstvo pretvoriti u jedan veliki Ćacilend da bi se tako stvorile generacije koje neće imati svijst o sopstvenoj istoriji. A kome se otme budućnost, otima mu se i prošlost. &nbsp;&nbsp; I sada je ključno pitanje: ima li građanska Crna Gora dovoljno snage i kuraži da se suprotstavi toj ideji preoblikovanja Crne Gore. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWcmp4FG0shY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ambasador