Ambasador Veljko Milonjić predao je akreditivna pisma estonskom predsjedniku Alaru Karisu, čime je zvanično stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u toj državi, na nerezidentnoj osnovi, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
&nbsp;Navodi se da je Milonjić zahvalio Karisu na konzistentnoj podršci koju Estonija pruža Crnoj Gori i njenom značaju posebno u završnici procesa evropske integracije Crne Gore.
&nbsp;Karis je, kako se dodaje, ponovio privrženost njegove zemlje evropskoj budućnosti Crne Gore i ukazao na ostvareni napredak u tom procesu, istovremeno se osvrnuvši na pozitivne utiske prošlogodišnje zvanične posjete našoj zemlji.
&nbsp;- U tom kontekstu sagovornici su naglasili značaj dosadašnje saradnje i saglasili se o potrebi daljeg intenziviranja sveukupne bilateralne saradnje dvije zemlje- kaže se u saopštenju MVP-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su naveli da će Milonjić, u cilju unapređenja odnosa, posjetu Talinu iskoristiti za susrete u ministarstvima, parlamentu i Privrednoj komori Estonije i Akademiji e-uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milonjić predao akreditivna pisma predsjedniku Estonije

Prije više od dva mjeseca, Izrael i Hamas potpisali su sporazum o primirju koji je Palestincima u Gazi pružio nadu za predah nakon dvije godine izraelskog bombardovanja koje je ostavilo veći dio enklave u ruševinama. Ipak, uništavanje se nastavlja.
Prema analizi satelitskih snimaka Planet Labs koju je objavio New York Times, Izrael je od početka primirja srušio više od 2.500 objekata u Gazi. Izraelske vlasti tvrde da uništavaju tunele i kuće sa zamkama.
Video snimljen noću 30. oktobra, dok je primirje još bilo na snazi, prikazuje ono što izgleda kao masovna kontrolisana rušenja u dijelu četvrti Šedžaja u Gazi, koja je pod izraelskom vojnom kontrolom. Kao dio sporazuma o primirju, izraelska vojska se povukla iza dogovorene linije unutar Gaze, označene žutom linijom na mapama koje je objavio Izrael, zadržavši kontrolu nad približno polovinom enklave.
Većina rušenja od početka primirja dogodila se u tim područjima pod izraelskom kontrolom. Međutim, deseci objekata srušeni su i izvan žute linije, u područjima pod kontrolom Hamasa, gdje je izraelska vojska pristala obustaviti operacije. Satelitske snimke pokazuju da su mnogi dijelovi četvrti Šedžaja koji su ostali netaknuti odmah nakon primirja mjesecima kasnije gotovo potpuno uništeni, ponekad i do 270 metara iza žute linije.
Mnogi od tih objekata vjerojatno su već bili ozbiljno oštećeni tokom dvogodišnjeg bombardovanja. Procjena Ujedinjenih nacija iz oktobra 2023. pokazala je da je više od 80% građevina u Gazi oštećeno ili uništeno. Stanovnici su napustili svoje domove nakon naredbi za evakuaciju i intenzivnih borbi.
Izraelski zvaničnici tvrde da se široka rušenja vrše u sklopu napora da se „demilitarizuje“ Gaza. Oni kažu da su uništili podzemne tunele koje su koristile militantne grupe i porušili kuće postavljene sa zamkama.
Tokom rata koji je počeo napadom Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023., Izrael je procijenio da mreža tunela zauzima stotine kilometara i sadrži hiljade ulaza. Hamas je tunele koristio za skladištenje oružja, skrivanje zarobljenika i postavljanje zasjeda izraelskim vojnicima.
Mnogi Palestinci u Gazi tvrde da Izrael ruši cijele četvrti, bez obzira na to ko je tamo živio ili posjedovao imovinu. S obzirom na opsežnost tunela, strahuju da bi uklanjanje svih tunela moglo ugroziti još veći broj preostalih građevina.
Niveen Nofal, 35, koja je živjela u Šedžaji prije nego što je morala napustiti dom, kazala je: „Naše nade i snovi pretvoreni su u gomile ruševina.“
Satelitske snimke pokazuju da su čitavi blokovi, kao i farme i staklenici, uništeni u istočnoj Gazi, u područjima pod izraelskom kontrolom.
- Izrael briše čitave oblasti s mape. Izraelska vojska uništava sve pred sobom — domove, škole, fabrike, ulice. Nema sigurnosnog opravdanja za ono što radi - rekao je Mohammed al-Astal, politički analitičar iz Gaze.
Izraelski vojni zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da vojska ne ruši građevine nasumično, već da one ponekad kolabiraju kada vojnici detoniraju eksplozive u tunelima ispod njih. Zvaničnik je priznao da se rušenja vrše i s obje strane žute linije, ali da izraelske kopnene snage nisu prešle liniju. Također je naveo da zračne snage gađaju strukture koje predstavljaju prijetnju izraelskim vojnicima, a neki od tih objekata nalaze se uz žutu liniju. Tunele, rekao je, prelaze liniju povlačenja, pa rušenje može izazvati kolaps zgrada na obje strane.
Plan bivšeg predsjednika Trumpa za okončanje rata u Gazi, koji je bio osnova za primirje, naveo je da će „sva vojna, teroristička i ofanzivna infrastruktura, uključujući tunele i objekte za proizvodnju oružja, biti uništena“. Izrael i Hamas su se također složili da obustave „sve vojne operacije, uključujući zračne i artiljerijske napade“.
Bivši izraelski vojni zvaničnik kritizirao je obim rušenja: „Ovo je apsolutno uništavanje. Nije selektivno, uništava se sve.“
Klasificirane mape izraelske vojne obavještajne službe pokazuju mrežu tunela u Šedžaji i lokacije za koje se vjeruje da su kuće i ceste postavljene sa zamkama. Izrael je dozvolio Timesu da pogleda te mape, ali njihovu tačnost nije moguće nezavisno potvrditi.
Husam Badran, visoki zvaničnik Hamasa u Kataru, kazao je da izraelska rušenja krše primirje: „Sporazum nije nejasan, jasan je. Uništavanje domova i imovine nije dozvoljeno. To su neprijateljska djelovanja.“
Izraelski zvaničnici najavili su da će rušenja nastaviti „dok ne bude uništen posljednji tunel“, kako je u novembru na društvenim mrežama napisao ministar odbrane Izraela, Israel Katz. „Ako nema tunela“, napisao je, „nema Hamasa.“
Ashraf Nasr, 32, koji je živio u Šedžaji prije nego što je morao otići, rekao je: „Naša sjećanja su izbrisana. Ali Hamas je Izraelu dao povod za ovu katastrofu. Militarizovao je civilne prostore.“

Izrael zgradu po zgradu uništava Gazu: Od primirja srušeno 2.500 objekata

Danas sam dobio odluku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića o mojoj suspenziji i trajnom udaljavanju sa posla, uz mjeru fizičke zabrane prilaska zgradi Opštine. Razlog za ovakvu drastičnu i politički motivisanu odluku nije bilo kakvo kršenje zakona, zloupotreba položaja, krađa, namještanje tendera ili kompromitovanje institucija Glavnog grada, već isključivo činjenica da sam podržao Srbe u Zeti koji su protestovali protiv izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, saopštio je lider Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković.
On je za srbijanske medije kazao da je kažnjen zato što je "bio na ulici sa svojim narodom".
- Zato što sam stao uz Srbe u Zeti i uz svog saborca Milana Kneževića. Zbog toga danas plaćam cijenu. Ta cijena nije ništa drugo do nastavak progona srpskog naroda u Crnoj Gori – institucionalnog, političkog i svakog drugog - kazao je on.
Dodaje da odavno smatra da Srbima nije mjesto u "ovakvoj vlasti koja je nastavila potpuno istu matricu ponašanja kakvu je imao režim Mila Đukanovića punih trideset godina."

Dajković: Srbima nije mjesto u ovakvoj vlasti

Ministarstvo dijaspore započelo je realizaciju online kursa crnogorskog, bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika.
Projekat se sprovodi uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Kurs je namijenjen pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina, naveli su u saopštenju iz resornog ministarstva.
Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika.
Najviše prijava je bilo iz SAD – a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika, ističu.
Ministar Mirsad Azemović istakao je da je online kurs jezika prioritetna aktivnost Ministarstva dijaspore i naglasio važnost očuvanja jezika i kulturnog identiteta naših ljudi, naročito djece, u dijaspori. On je polaznicima poželio puno uspjeha u daljem radu i najavio nastavak projekta.

Počeo online kurs jezika za djecu u dijaspori

Amerikanci u sve većem broju odbacuju dvije glavne političke stranke, pokazuju nova istraživanja javnog mnijenja. Gotovo polovina, 45 posto, odraslih Amerikanaca danas se izjašnjava kao nezavisni, pokazuje novo Gallupovo istraživanje.
To je značajan pomak u odnosu na prije 20 godina, kada je bliže jednoj trećini Amerikanaca govorilo da se ne poistovjećuje ni s Demokratama ni s Republikancima.
Prema analizi Gallupa, ovom grupom sve više upravlja nezadovoljstvo strankom koja je trenutno na vlasti. To je dinamika koja bi ove godine mogla ići u prilog Demokratama na izborima za Kongres, ali ne garantuje trajnu lojalnost.
Gallup navodi da su se nezavisni birači tokom protekle godine, kada su upitani kojoj se stranci više priklanjaju, više okretali Demokratama, ali se njihov odnos prema Demokratskoj stranci nije popravio. To sugeriše da je napredak Demokrata vjerovatnije povezan sa sve negativnijim stavom nezavisnih birača prema predsjedniku Donaldu Trumpu.
<h2>Mlađi Amerikanci odbacuju stranke više od starijih generacija</h2>
Više od polovine pripadnika generacije Z i Milenijalaca izjašnjava se kao politički nezavisno, dok se većina starijih generacija svrstava uz neku stranku. To je promjena u odnosu na raniji period, kada se više mladih odraslih opredjeljivalo za Demokrate ili Republikance. To je i jedan od razloga zašto bi česte i dramatične promjene političke moći mogle postati nova normalnost.
Nezavisni birači već dugo čine najveću političku grupu u SAD-u, a njihov broj je rastao tokom posljednjih 15 godina. Ipak, često su skloniji da se u konačnici priklone jednoj od dvije glavne stranke.
Ove godine, Demokratska stranka je stekla prednost kada je riječ o stranačkom opredjeljenju među nezavisnima – kada su upitani kojoj se stranci više priklanjaju, Demokratskoj ili Republikanskoj. Gotovo polovina, 47 posto, odraslih Amerikanaca danas se izjašnjava kao Demokrate ili kaže da se naginje Demokratskoj stranci, dok je 42 posto Republikanaca ili onih koji se naginju Republikancima. Ovo pokazuje kako se Amerikanci trenutno osjećaju u vezi sa svojim političkim pripadnostima, ali se to ne mora nužno ogledati u njihovoj formalnoj registraciji birača.
Time je preokrenuta trogodišnja prednost Republikanske stranke u stranačkom identitetu, koju su držali dok je predsjednik Joe Biden bio na funkciji, a stanje se vraća na poziciju u kojoj su Demokrate bile tokom prve Trumpove predsjedničke administracije.
Iako to svakako nije loša vijest za Demokrate, koji u novembru nastoje povratiti jedan ili oba doma Kongresa, vjerovatnije je da trenutno profitiraju od nezadovoljstva nezavisnih birača Trumpom, nego da grade trajnu naklonost prema sebi. Trumpov rejting među nezavisnima je tokom godine stalno padao, dok je popularnost Demokrata i dalje historijski niska.
<h2>Mladi su glavni pokretači rasta nezavisnih birača</h2>
Gallupovo istraživanje pokazalo je da se većina pripadnika generacije Z i Milenijalaca – rođenih između 1981. i 2007. godine – danas izjašnjava kao nezavisna. Identitet nezavisnog birača slabiji je u starijim generacijama, gdje se samo oko 4 od 10 pripadnika generacije X trenutačno opisuje kao nezavisno, dok to čini otprilike 3 od 10 starijih odraslih.
Današnji mladi odrasli imaju veću vjerovatnoću nego prethodne generacije da se izjasne izvan Demokratske i Republikanske stranke. Dok se 56 posto odraslih pripadnika generacije Z danas opisuje kao nezavisno, to je više nego 2012. godine, kada je 47 posto Milenijalaca govorilo da su nezavisni, i više nego 1992. godine, kada je 40 posto pripadnika generacije X sebe opisivalo na taj način, navodi se u analizi Gallupa.
To znači da se ovaj trend vjerovatno neće promijeniti, osim ako stranke ne uspiju promijeniti način na koji ih mlađi ljudi doživljavaju.
<h2>Rast umjerenih birača među nezavisnima</h2>
Amerikanci koji se politički opisuju kao umjereni sve češće sebe ne vide ni u jednoj od dvije stranke, pokazuju Gallupova istraživanja. Tokom posljednje decenije, sve više nezavisnih birača svoje političke stavove opisuje kao „umjerene“, dok su Demokrate i Republikanci sve manje skloni da se tako definišu.
Otprilike polovina nezavisnih birača, 47 posto, sebe je 2025. opisala kao umjerene, u poređenju s oko 3 od 10 Demokrata i oko 2 od 10 Republikanaca.
Istovremeno, Demokrate i Republikanci postali su sve polariziraniji u svom ideološkom profilu. Oko 6 od 10 Demokrata danas sebe opisuje kao liberalne, dok je udio onih koji sebe smatraju umjerenima među najnižim ikad. Među Republikancima, 77 posto sebe smatra konzervativcima, a udio onih koji se opisuju kao umjereni također je na jednoj od najnižih tačaka.
To predstavlja još jedan izazov za stranke, jer bi pokušaji da se apeluje na politički centar kako bi se pridobili sve brojniji nezavisni birači mogli dovesti u rizik otuđivanja najodanijeg dijela njihovih biračkih baza.

Tag: alan-karis

Milonjić predao akreditivna pisma predsjedniku Estonije

Izrael zgradu po zgradu uništava Gazu: Od primirja srušeno 2.500 objekata

Dajković: Srbima nije mjesto u ovakvoj vlasti

Počeo online kurs jezika za djecu u dijaspori

Sve više Amerikanaca odbacuje dvije glavne političke stranke

PRATITE TVe UŽIVO