Paljokaj: Kos saopštava stavove EK, nije korektno plasirati narativ o hrvatskoj blokadi

Najavljene reforme koje se odnose na pristup novih članica Evropskoj uniji, neće se odraziti na Crnu Goru, ukoliko bude poštovala temeljna načela na kojima počiva unija, uključujući i nove mehanizme, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi novinar i dopisnik Jutarnjeg lista iz Brisela Augustin Paljokaj.

Upitan šta podrazumijeva nova generacija ugovora o pristupanju o kojoj je prije dva dana govorila evropska komesarka za proširenje Marta Kos, Paljokaj pojašnjava da je ono što Kos govori zapravo stav Evropske komisije.

- Posljednji pristupni ugovor je potpisan s Hrvatskom 2011. godine, prije 14 godina. Takozvano zakonodavstvo Evropske unije tada je imalo oko 100 hiljada stranica, sada ima skoro duplo više - navodi Paljokaj.

Ističe da je Evropska unija iz ranijih talasa proširenja izvukla određene pouke, koje će koristiti u pregovorima sa Crnom Gorom, Albanijom i drugim državama, kao i u pripremi nacrta pristupnih ugovora, koja se, kako kaže, već obavlja.

- Nije to nešto posebno za Crnu Goru. Niti u korist, niti protiv Crne Gore. Jednostavno, takve su okolnosti - naglašava on.

Napominje da su u javnosti postojale dileme da li će buduće članice biti članice drugog reda.

- Takav naziv se koristio i ranije. I unutar Evropske unije neke zemlje su prije imale određene derogacije, neke ih imaju još uvijek, ne moraju nešto prihvatati, a neke moraju sve. Zemlje koje nijesu u eurozoni, a jesu u Evropskoj uniji, imaju drugačiji status. One ne učestvuju na sastancima eurozone. Zemlje koje nijesu u Šengenu, a članice su Evropske unije, nemaju pravo na slobodu kretanja ljudi bez kontrole na vanjskim granicama. Postoji i takozvana proširena saradnja, gdje zemlje koje žele sarađivati u nečemu ne moraju čekati one koje ne žele - pojašnjava Paljokaj.

Kaže da postoji zabrinutost određenog dijela država da će EU nakon proširenja biti blokirana.

- Ako tako teško djeluje sa 27 država, kako će djelovati jednog dana kad bude 37. Da bi to riješili, oni su prije dva dana predložili neke reforme unutar EU, ali reforme koje prema tumačenju komisije ne iziskuju promjene sadašnjih ugovora Evropske unije - ističe Paljokaj.

Komentarišući poruku komesarke Kos da se novi mehanizmi neće ni osjetiti, ako se ispunjavaju i poštuju sva pravila i vrijednosti Evropske unije, Paljokaj objašnjava da postoje dvije stvari – pravo veta i pravo glasa.

- Pravo veta je već riješeno. Neće biti ukidano pravo veta za nove članice, iako je bilo i takvih prijedloga. Oni sada predlažu da se u mnogim oblastima pređe na kvalifikovanu većinu umjesto veta, tako da bi se to riješilo na taj način. Ja sumnjam da će to proći, jer neke sadašnje države to neće željeti. To bi se odnosilo na sve, a ne samo na buduće zemlje članice - ukazuje gost DRV.

Pojašnjava i kakva su konkretna očekivanja od budućih članica.

- Ono što se očekuje od Crne Gore i od budućih članica, prema ovom dokumentu je da se one dobrovoljno obavežu da neće koristiti članstvo za blokadu daljeg proširenja nakon njih. To ne bi bila pravna obaveza, već preuzimanje političke odgovornosti ili obaveze da to neće činiti. To ne bi bio dio formalnog ugovora, ali bi bio kao neki aneks ili politička izjava - ukazuje Paljokaj.

Ističe da pristupni ugovor ima snagu ugovora, jer bi se trebao potpisati i ratifikovati i u zemljama članicama i u zemljama koje pristupaju EU.

- Što se tiče prava glasa, u ekstremnim slučajevima, kada bi nova članica grubo kršila temeljna načela EU, vladavinu prava, demokratske vrijednosti, postojala bi mogućnost da se toj zemlji do 15 godina ukine pravo glasa. Ovo nije novo. Ta mogućnost postoji i sada, prema članu sedam temeljnog ugovora EU. Problem je u tome što se taj član može koristiti samo ako postoji konsenzus zemalja članica minus jedan. Ako je trebalo ukinuti pravo glasa za Mađarsku, moralo je glasati 26 država. Međutim, kako su Slovačka i Poljska bile u sličnoj ili istoj situaciji, one bi to blokirale. Tako da, ono što je formalno moguće, u praksi je nemoguće. Ono što komisija sada predlaže da bi se to moglo usvojiti na prijedlog EK, a da bi Savjet to spriječio, trebala bi postojati obrnuta većina, odnosno kvalifikovana većina protiv tog prijedloga komisije. Zato će ubuduće ova mjera biti moguća. Međutim, Crna Gora ili bilo koja članica ne mora brinuti, jer može reći, mi želimo biti disciplinovan član i ne želimo kršiti temeljna načela. To ne stvara države drugog reda - naglašava Paljokaj.

Kaže da se Crnoj Gori neće nametati ništa novo, jedino će se, kako navodi, neke stvari lakše primjenjivati nego do sada.

Paljokaj je komentarisao i odnose Crne Gore i Hrvatske u kontekstu pristupnog procesa, ukazujući da je dobro što ministarka evropskih poslova Maida Gorčević posjećuje države članice, među kojima je, kako navodi, Njemačka najvažnija.

- Crna Gora mora već sada intenzivirati kontakte sa svim državama članicama, jer će jednoga dana ići i lobirati za ratifikaciju i učestvovati u javnim kampanjama u tim državama. Pritom, mora paziti na jednu stvar. To je pokušala Hrvatska i obilo joj se o glavu. Crna Gora ne bi smjela ići u države članice gdje bi govorila protiv Hrvatske ili tražila pomoć za pritisak na Hrvatsku. To se neće dogoditi. Države članice neće pritiskati Hrvatsku. Neće je pritiskati ni Evropska komisija, tako da da sam ja na mjestu crnogorske Vlade ne bih previše računao na to da ćemo mi doći do kraja ove godine, pa će EU vršiti pritisak i mala Hrvatska će odustati, a mi ćemo ući u EU, a nećemo morati popuštati Hrvatskoj - kaže Paljokaj.

Ističe da iz Evropske komisije i država članica dobija informacije da se sve poruke upućene Vladi odnose na bilateralni dogovor oko rješavanja sporova sa Hrvatskom.

- U crnogorskoj javnosti vidim da je Fon der Lajen šokirana hrvatskim stavom. Čak i da je to istina, šokiranost hrvatskim stavovima neće pomoći Crnoj Gori, kao što nikad nijesu razumjeli zašto Slovenija blokira Hrvatsku. U slučaju Crne Gore se ne može govoriti o sličnim blokadama, pogotovo ne kad se radi o Makedoniji i Bugarskoj. Bugarska blokira otvaranje bilo čega za Sjevernu Makedoniju - kaže gost DRV.

Ističe kako nije korektno da se u crnogorskoj javnosti stalno govori o hrvatskoj blokadi.

- Otkad je počela ta tobožnja blokada, Crna Gora je zatvorila 14 poglavlja. Što se Hrvatske tiče, ovoga mjeseca mogla je zatvoriti još dva. Hrvatska ima rezerve u vezi s poglavljima 31 i 14 i državama članicama je pružila dokaze šta traži i na šta je spremna dogovoriti se s Crnom Gorom - navodi Paljokaj.

Smatra da je nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu došlo do nepovoljnog nivoa povjerenja na relaciji između Hrvatske i Crne Gore.

- Mislim da od tada Hrvatska nije sigurna ko govori u ime Crne Gore. To je utisak i ljudi iz Evropske komisije kada učestvuju na zajedničkim sastancima. Komisija može pružiti pomoć Hrvatskoj ili Crnoj Gori, ali neće uticati na njih, jer je u službi članice i neće štititi kandidata. Razgovori sa ministrom vanjskih poslova i ministarkom evropskih integracija su veoma konstruktivni, ali nakon tih sastanaka iz Crne Gore dolaze drugačije poruke od diplomatskih krugova da se elementi crnogorske Vlade javljaju državama članicama i govore protiv Hrvatske. Ako Crna Gora zaista želi zaključiti pregovore, mora se iskreno dogovoriti s Hrvatskom - podvlači Paljokaj.

Poručuje da je situaciju dodatno pogoršao pokušaj da se rezolucija o Jasenovcu predstavi kao izraz brige za sve zločine u svijetu, a ne nešto što je usmjereno protiv Hrvatske na nagovor Srbije.

Govoreći o očekivanjima Brisela uoči izbora u Srbiji, gost DRV ocjenjuje da bi najuticajniji krugovi u Briselu bili najzadovoljniji pobjedom Aleksandra Vučića.

- Vučić još uvijek ima podršku među ključnim liderima Evropske unije. Opozicija u Srbiji im je potpuno nepoznata, ali s druge strane su znatiželjni kako će se to odvijati. Na kraju krajeva, EU će prihvatiti kao partnera bilo koga ko osvoji vlast u regionu i neće se miješati. Brisel nije taj koji nameće ko će biti vlast u kojoj zemlji. Političari u regionu radi manipulacije nekad stvaraju takvu sliku. Ono čega se neki boje jesu nemiri u Srbiji. Zato se nadaju da će izbori biti fer i korektni koliko god je to moguće u sadašnjim okolnostima u Srbiji. Očito da je Vučić u ovom trenutku procijenio da mu javna podrška EU nije potrebna, zato mnogo više spominje Putina i predsjednika Kine. Međutim, ipak je uspio da pridobije ključne ljude na Zapadu, a da istovremeno održi dobre odnose sa Rusijom i Kinom - poručuje Paljokaj.