Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, ali to će biti treća velika pobjeda nakon obnove nezavisnosti i učlanjenja u NATO

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocijenio je da se proces pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji odvija uz napredak koji institucije te nadnacionalne unije registruju i da, bez obzira na to što se u crnogorskom društvu konstatuje pogoršanje stanja u pojedinim oblastima, evropska perspektiva ipak postoji.

Šarec je gostujući u Drugačijoj radio vezi naglasio da je učlanjenje Crne Gore čak i u slučaju nazadovanje u oblasti vladavine prava korisnije za demokratski proces nego kada bi se integracije zbog unutrašnjih pitanja obustavile.

- Ako gledamo jedan scenario da zbog takvih ili drugih stvari Crna Gora u narednom periodu ne uđe i da se vrata zatvore, onda je to 'grom i pakao'. Jer mnogo je onih koji ne žele da se to dogodi, a to će biti najveća pobjeda - naglasio Šarec. 

Podsjetio je da je prva pobjeda Crne Gore bila obnova nezavisnosti, a druga učlanjenje u NATO.

- A sad ako uđete u Evropsku uniju to će biti treća velika pobjeda Crne Gore - poručio je Šarec.

Prema njegovim riječima pozitivno je što se problemi koji postoje ipak konstatuju.

- Treba naglasiti isto tako da Crna Gora nije zemlja bez problema. Ima problema na svim područjima, odnosno na onim područjima koja su sad najviše istaknuta. To je vladavina prava, to je životna sredina – sad se to rješava. Zatim, izborno zakonodavstvo, to se rješava i ja sam vrlo zadovoljan time što vlada ne negira te probleme - precizirao je.

Posebno je naglasio važnost izmjena izbornog zakona.

- Pomenuo sam izbore, to se sad rješava, naravno svi neće biti zadovoljni time, ali bitno je da izbori budu u jednom danu, da nema kampanja, da nema, jer ako su uvijek neke predizborne kampanije, tada je nemoguće raditi, tako da to pitanje treba što prije maknuti sa stola - rekao je Šarec.

Istakao je kao prednost činjenicu da se Crna Gora posmatra pojedinačno, a ne kao dio grupe zemalja čije se učlanjenje planira u isto vrijeme.

- Crna Gora sad ima i sreću, na neki način da nije dio nekog paketa, jer kad se Slovenija učlanjivala, tad je bio u pitanju paket deset zemalja i kad si dio paketa, ponekad je to dobro da se možeš malo sakriti, ali katkad i nije, jer te drugi koče i ne bih želio da budem nešto, ali Slovenija ipak nije bila uporediva sa nekim drugima tada, barem se tako činilo. A Crna Gora sad dobija puno pažnje, jer je frontrunner definitivno. Sjećam se, prije šest-sedam godina je to bila Sjeverna Makedonija, ali tamo je situacija se pogoršala, a moram reći da je to bila velika greška Evropskog savjeta u 2019. kad se nijesu počeli pregovori i kada je sve krenulo nizbrdo - pojasnio je.

Šarec je naglasio i važnost geopolitičkog konteksta u kojem se očekuje pristupanje Crne Gore EU.

- Treba znati i geopolitičku situaciju za Evropsku uniju i Evropljane. Od velike je važnosti da se proširenje dogodi. Sad je to Crna Gora pa Albanija, možda će neko drugi u narednom periodu… Ako se ne širi, EU nije ispunila svoj zadatak, a mi se već dugo nijesmo proširili i to od 2013. Ali sad treba ići opet u istoriju, odnosno prošlost – da li su sve zemlje koje su ušle u EU tada ispunjavale kriterijume. Slovenija je bezbroj puta mogla da blokira Hrvatsku i da smo to uradili Hrvatska ne bi ušla u EU, a kamoli Schengen. Mi njihov integracioni put nijesmo blokirali, nikad ga nijesmo ometali, a danas još nemamo rješeno pitanje granice, nuklearnog otpada i druga pitanja - dodao je.

Dodao je je i da će se neke unutrašnje stvari u Crnoj Gori lakše rješavati nakon ulaska u EU nego što se rješavaju sada.

- To je sad kao pitanje o kokoški i jajetu, da li je bolje da se prvo uđe pa se lakše rješava ili prvo sve napraviti pa onda ući. Međutim, to zavisi od mnogih faktora. I vanjski faktori su ovdje prisutni, a ne samo ono što Crna Gora radi - rekao je.

Šarec se posebno osvrnuo na izbor sudije Ustavnog suda, ukazujući na hitnost okončanja ovog procesa.

- Ako se to bude tražilo i tražilo, odgađalo i odgađalo, to smanjuje kredibilitet Crne Gore, zbog čega treba to što prije da se ta priča završi, a ne da se prave ovi manevri sa glasanjem pa neglasanjem. Bilo bi dobro da Ustavni sud bude popunjen što prije i da radi. Drugo je pitanje kredibiliteta samih sudija. To je uvijek ljudski faktor ovdje, jer je mala zajednica, zbog čega se to uvijek dovodi u pitanje. Sudije nijesu sveci – to su ljudi koji pravi greške, ali Ustavni sud treba što prije da se formira, jer za građane inače on nema onu snagu koju bi imao kada bi taj process tekao glatko - pojasnio je.

Skrenuo je pažnju na neophodnost odvajanja crkve od države, kao nešto što se ne smije dovoditi u pitanje.

Govoreći o sve učestalijim primjerima veličanja fašističkih ideja, Šarec je, praveći paralelu sa Slovenijom, podsjetio da ti problemi postoje sve dok se društvo sa njima ozbiljno ne suoči i prihvatajući evropske vrijednosti antifašizma ne počne da radi na njihovom rješavanju.

- Devedesetih sam mislio da nikad više nećemo razgovarati o Drugom svjetskom ratu, da nikad više nećemo te teme otvarati, ali sad vidimo da opet ima toga - naglasio je

Upitan kako problemi u Crnoj Gori, kojih je i Evropska unija svjesna, utiču na integracioni proces i kako će se odraziti na njenu budućnost, Šarec je rekao da se u ovom zahtjevnom i složenom procesu ipak na kraju uzima u obzir samo konačan ishod.

- Kao u školi, gdje imate ocjene od jedan do pet, ili na fakultetu do deset, nakon završetka studija niko te ne pita kakve si ocjene imao nego imaš diplomu ili nemaš diplomu - poručio je Šarec.

Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora u kojoj se u posljednje vrijeme sve češće potkopavaju vrijednosti antifašizma treba da bude članica EU, s obzirom na činjenicu da sve zemlje imaju pravo veta, Šarec je rekao da je to pitanje koje i sama Unija otvara.

- To se i mi, koji se bavimo tim pitanjima, uvijek pitamo. Pitamo se kakav je stepen demokratije. Ali, stepen demokratije u Crnoj Gori nije tako nizak. Demokratija je prisutna, ne možemo reći da nije - rekao je naš sagovornik, uporedivši stanje u našoj zemlji sa onim u Srbiji.

Šarec je posebno naglasio značaj civilnog društva i za razvoj demokratije i pristupanja EU.

- Njegova uloga je da kritikuje, njegova uloga je da upozorava na sve poteškoće jednog društva, a naravno politika je uvijek target jer politika je ona koja rukovodi državom, pa je stvar umijeća koliko neko pokušava razumijeti drugog - zaključio je Šarec.