Saglasan sam sa većinom opservacija gospodina Marjana Šareca. Ipak Crna Gora se nalazi u kritičnoj, važnoj fazi na putu učlanjenja u EU u kojoj je potrebno jasno adresiranje izazova i izvora problema, jer vremena za gubljenje više nemamo, ni mi ni EU - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-ideja-o-probnom-roku-je-uvreda-za-crnu-goru-nije-tajna-da-nijesu-svi-sa-radoscu-docekali-svijetlu-majsku-zoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz svo razumjevanje i prepoznavanje diplomatskog jezika i pristupa, i funkcije gospodina Šareca, formulacije poput "mnogi ne žele Crnu Goru u EU" više, cijeni Belan, ne mogu biti od pomoći.
- Moramo znati ko su "mnogi", u kojim strukturama se nalaze, kako bi ih zajedno preduprijedili prije nego naprave nemjerljivu štetu. Jesu li u Vladi Crne Gore, imaju li ključni uticaj na njen rad? Ja mislim da jesu u Vladi i da imaju veliki uticaj na Vladu i parlamentarnu većinu, a politički ih predvodi u ulozi "dobrog policajca" predsjednik Skupštine Andrija Mandić - naveo je on.
Pita misle li tako i gospodin Šarec i njegove EU kolege.
- Ako misli, hajde da vidimo što nam je činjeti u narednom periodu kako bi 2028. dočekali bez brige i sa ostvarenim ciljem - dodao je on.
Jasno je, cijeni Belan, da je sada krajnji momenat za prepoznavanje "trojanskih konja".
- Ako ne misli tako, već se "mnogi" eventualno nalaze recimo među mojim boćarima ili sličnim društvenim strukturama, onda smo relaksirani i bez briga svakako - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1988952247107985860%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: Crna Gora je u važnoj fazi na EU putu, potrebno je jasno adresiranje izazova i izvora problema

Prijedlog o „probnom roku“ za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja uvredu za Crnu Goru, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjan Šarec i tvrdi da ta ideja nije nastala u kancelariji komesarke za proširenje Marte Kos.
- Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi - poručio je Šarec u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o procesu integracija, Šarec napominje da je pred Crnom Gorom još dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko.
Izvjestilac EP za taj list ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije šteti zdravlju životne sredine.
Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević pokušava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, Šarec ističe kako „nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru“.
POBJEDA: Izvještaj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen prošle sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. Što vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?
ŠAREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, vaša konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima više. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine - izazovi su koji će biti teški i ubuduće.
POBJEDA: Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Što to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?
ŠAREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo što se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i još puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli više i nadam se uspješnijoj godini.
POBJEDA: Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, šire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne poštuju?
ŠAREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nemaš taj pritisak, čini ti se da imaš još ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previše fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces završi što je prije moguće. Znam da je nada loša strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.
POBJEDA: Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za suštinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?
ŠAREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. Što se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.
POBJEDA: Evropski partneri su više puta naglašavali da Crna Gora neće moći zatvoriti Poglavlje 27 bez završetka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?
ŠAREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru.
POBJEDA: Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugerišu mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom „probnog članstva“. Kakav je Vaš pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon što uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?
ŠAREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.
POBJEDA: Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon što bude sastavljen, Ugovor o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?
ŠAREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.
POBJEDA: Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema proširenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?
ŠAREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti još puno napora i sa naše strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno proširenje i zapravo suština Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo šira. Ne treba steći utisak, da se neko plaši Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajviše.

1250x600

1084x550

Šarec: Ideja o „probnom roku“ je uvreda za Crnu Goru, nije tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru

- Ulazak u Evropsku uniju za Crnu Goru je, uslovno rečeno, poput pitanja života ili smrti- kaže evropski izvjestilac Marjan Šarec u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Šarec naglašava da je politička volja u Podgorici ključna ali da postoje snage, unutar zemlje i u regionu, koje ne žele njen uspjeh.
- Mnogi ne žele da Crna Gora uđe u EU – čak i u samoj Crnoj Gori, u Srbiji, a naročito u Moskvi. Ulazak u Uniju je geostrateško pitanje, pitanje opstanka jedne male samostalne države- kaže on.
Poručuje da je Crna Gora na prekretnici i da su, u ovom mandatu, realne šanse za članstvo otvorene samo za Crnu Goru i Albaniju.
Šarec se oštro protivi ideji o dvogodišnjem probnom periodu za nove članice, nazivajući je "uvredom" za Crnu Goru i naglašava da pravila moraju važiti jednako za sve.
Crna Gora, koja sa EU pregovara više od 13 godina, otvorila je sva pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam.
RSE: Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije ocijenjen je kao "najbolji do sada" za Crnu Goru. Ipak, u ključnim poglavljima (vladavina prava, borba protiv korupcije i efikasnost pravosuđa) dobijene su trojke. Kako objašnjavate ovaj raskorak?
Šarec: Tačno je da su u nekim ključnim oblastima dodijeljene trojke, ali treba imati u vidu da izvještaj obuhvata čitav niz kriterijuma i da ocjenjuje napredak u vrlo zahtjevnim okolnostima.
Ako bismo danas ocjenjivali zemlje koje su već članice Evropske unije, vjerujem da bi ih vrlo malo dobilo najvišu ocjenu i zato rezultate treba posmatrati u širem kontekstu. Sveukupno gledano, ovo je dobar Izvještaj za Crnu Goru.
Kao što se za svake Olimpijske igre kaže da su "najbolje do sada", tako i ova formulacija ima diplomatsku notu, ali u ovom slučaju ona je i istinita jer je Crna Gora pokazala vidljiv napredak.
RSE: Uprkos primjedbama koje se iz godine u godinu ponavljaju?
Šarec: Kriterijumi su izuzetno visoki i zato se ne može očekivati napredak u svim oblastima istovremeno. Ipak, ako Crna Gora nastavi ovim putem, cilj se približava. U kontekstu visokih standarda koje postavlja Evropska unija, trojka je zapravo dobra ocjena.
RSE:Da li to znači da je Crna Gora najbolja jer je u lošem odjeljenju pa proizilazi da je najbolji đak?
Šarec: Ne bih tako rekao. Dolazim iz zemlje koja je kroz ovaj proces prošla prije 20 godina i znam da nije riječ o tome ko je loš ili bolji "đak". Jedno su kriterijumi koje EU postavlja, a drugo su političke okolnosti – u Uniji, regionu i u svijetu. Postoji mnogo nijansi.
Važno je da Crna Gora pokazuje političku volju i spremnost za članstvo, što je jasno vidljivo. Naravno, ima i onih koji bi radije da Crna Gora ne uđe u EU – i u samoj zemlji, i u regionu i šire.
Ali realnost je da su, u ovom mandatu, jedino Crna Gora i Albanija zemlje koje zaista mogu postati članice Evropske unije. Sve ostalo trenutno nije realno.
RSE: Svjedoci smo da se iste primjedbe ponavljaju iz izvještaja u izvještaj - od medija preko sudstva, do vizne politike. Kao da Podgorica ne čuje dovoljno jasno poruke iz Brisela. Ima li Evropska unija efikasnije metode ili samo neiscrpno strpljenje?
Šarec: Ne bih rekao da Podgorica ne čuje poruke iz Brisela.
Problem je što u zemlji postoji mnogo različitih mišljenja, interesa i faktora, pa je ponekad teško uskladiti sve zahtjeve i preporuke.
Zato neke stvari još nisu u potpunosti sređene, ali Vlada je svjesna izazova i, prema mom mišljenju, pažljivo prati poruke koje dolaze iz EU. Naravno, izuzetaka uvijek ima. Ako se preporuke ne primjenjuju, posljedice su jasne a to je - pregovori se usporavaju i rezultati izostaju.
Ponekad se, nažalost, previše pažnje posvećuje pojedinačnim incidentima, umjesto da se sagleda šira slika. A ja bih volio da svi ostanemo fokusirani na glavni cilj odnosno integraciju Crne Gore u EU.
Vjerujem da će se u narednom periodu i preostali problemi riješiti, jer je svima jasno da je članstvo u EU ključni cilj. Uvjeren sam da je to, možda ću biti drastičan, pitanje "života ili smrti jedne zemlje". Zato je Crna Gora sada na važnoj prekretnici.
RSE: Komesarka za proširenje Marta Kos najavila je mogućnost uvođenja probnog perioda za nove članice prije punopravnog članstva, kako bi se spriječilo da se neke zemlje po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konji Rusije. Da li ta ideja pokazuje nepovjerenje Brisela prema zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru?
Šarec: Ta ideja je potekla iz država članica. I nisam saglasan sa tim. Ako pravila ne važe jednako za sve i ako su drugi, kao posljednja Hrvatska 2013. godine, ušli pod određenim uslovima onda i novi treba da uđu pod istim.
Mislim da je to čak u velikoj mjeri uvreda Crnoj Gori, jer takav tretman nije na mjestu. I to ne mogu podržati. Ako zemlja ispunjava uslove treba da uđe, ako ne - ne treba. Svaka zemlja ima svoja prava i pod jednakim uslovima treba da pristupi.
A kako bi taj probni period izgledao ni sam bog ne zna.
RSE: Pojedini ministri i poslanici iz Crne Gore nerijetko šire narative bliske Moskvi i Beogradu, negiraju agresiju Rusije na Ukrajinu… Zašto EU ćuti na ove pojave?
Šarec: Ne bih rekao da uvijek ćuti. Barem ne u Evropskom parlamentu. Često se čuju reakcije na takve poteze, ali mislim da reagovanje na svaku izjavu nije produktivno. Svi treba da se posvetimo cilju da Crna Gora uđe u EU. To će biti čin koji će sve drugo staviti u drugi plan.
Naravno da Moskva i Beograd, pa i mnogi drugi, ne žele taj uspjeh. Mnogi ne žele da Crna Gora uđe, jer bi onda morali sebe zapitati zašto oni nisu uspjeli. Mislim da smo svi zajedno krenuli ka cilju ulasku u EU. Ako ćemo slušati svakog psa koji laje na tom putu, nećemo stići na cilj.
Naravno, reagujemo često, ali još je bolje da radimo posao i uvedemo Crnu Goru u EU. To će biti najveća pobjeda. Kako rekoh, ima mnogo onih koji to ne žele.
Ima ih i u Crnoj Gori, ima ih u Srbiji, a naravno pogotovo u Moskvi.
Tako da je ulazak Crne Gore u EU geostrateško pitanje. To nije samo pitanje hoće li Crnogorci na granici davati pasoše ili ne, nego pitanje opstanka jedne male samostalne države.
RSE:U ovom Izvještaju su, čini se svjesno, preskočeni brojni incidenti koji se tiču istorijskog revizionizma, poput slavljenja ratnih zločinaca, podizanje spomenika… ali i anti-turska histerija.. Zašto?
Šarec: Imamo tehničko objašnjenje. Izvještaj se priprema godinu od septembra 2024. do septembra 2025.
A drugo to su incidenti, sociopolitička zbivanja. Nije to da Vlada sada namjerno podstiče anti-tursku histeriju. Da jeste, to bi bio veliki problem i izvještaj bi bio definitivno drugačiji.
Reagovao sam ljetos, kada je bio podignut spomenik Pavlu Đurišiću. Crkva treba da bude utočište onima kojima treba pomoć u teškim situacijama, koji traže da ih crkva prihvati i pomogne. A politikom neka se bave političari. Sigurno će se to pomenuti u izvještaju koji pripremam.
Naglašavam svima nam je cilj da Crna Gora bude naredna članica EU i moramo imati globalni pogled. Dok se sve ovo dešava, ne smijemo ćutati. Moramo jasno kazati da to što se događa nije u redu.
Želim građansku Crnu Goru koja potiče iz antifašizma, koja poštuje ljudska prava i ne prima instrukcije iz drugih država koje imaju svoje interese.

Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, čak ni u samoj zemlji, ni u Srbiji, a naročito u Moskvi

Reformu Evropske unije (EU), uključujući i način odlučivanja, trebalo bi sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
Šarec je u intervjuu za agenciju MINA kazao da je Crna Gora još uvijek predvodnica među državama kandidatima za članstvo u EU.
Komentarišući mogućnost da nove članice Unije dobiju samo ograničeno pravo glasa, Šarec je podsjetio da ideja o reformisanju političkog ustrojstva EU već dugo postoji i da je jedan od glavnih razloga za to nedovoljna efikasnost u odlučivanju, naročito u vrijeme kriza.
- Svijet oko nas ima političke sisteme koji manje-više donose odluke vrlo brzo. Logično je da zajednica koja ima 27 članica to ne može postići i da mora ići kroz mnoge faze - pojasnio je Šarec.
Kako je kazao, sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi Unije, iako, kako je dodao, ima i drugih.
- Vrlo je bitno naglasiti da je EU pravljena za lijepo vrijeme i pun stomak, ali i da se temelji na pretpostavci jedinstva. Kada dođu krize, sistem se pokazao kao neefikasan, u velikoj mjeri i zbog zemalja poput Mađarske i Slovačke, a mogle bi biti i druge, koje narušavaju jedinstvo - rekao je Šarec.
Prema njegovim riječima, mnogi u Uniji se plaše da bi nove članice mogle dodatno otežati posao i zbog toga žele najprije osigurati da se to ne desi.
Upitan koliko je zaista realno da se takav način glasanja primijeni i na Crnu Goru kada postane članica, Šarec je kazao da bi reformu trebalo sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, pa i Albanije.
- Kao prijatelj Crne Gore ipak mislim da Crna Gora ne može narušiti poredak u tolikoj mjeri i da bi trebalo primiti Crnu Goru, pa i Albaniju, a tek onda početi sa reformom - istakao je Šarec.
On je, kako je naveo, na osnovu dosadašnjeg iskustva, ubjeđen da to ne bi išlo brzo.
- Izgubićemo momentum i stvoriti uslove za još jedno neuspješno proširenje - kazao je Šarec.
On je naglasio i da, sa druge strane, ne smatra da u Crnoj Gori nema onih koji bi stvarali poteškoće.
- Ali u vidu imam viši cilj - dodao je Šarec.
Upitan da li je Crna Gora, kao što navode pojedini analitičari, izgubila poziciju najuspješnije zemlje u pregovorima sa EU, Šarec je kazao da smatra da država još ima tu poziciju.
- Realno gledano, još uvijek ima tu poziciju. Pomno pratim sve što piše u medijima, čitam i slušam analitičare, pogotovo one koji upozoravaju i nijesu optimisti - kazao je Šarec.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima se vidi da pojedini analitičari nemaju sve informacije i da su vanjski posmatrači.
Sa druge strane, kako je istakao, bitno je kako oni vide situaciju.
Upitan da li je očekivano da Crna Gora i Albanija u paketu postanu članice Unije, Šarec je rekao da se to može dogoditi ukoliko Albanija ispuni kriterijume.
- Ako bude Albanija ispunila kriterijume, sigurno će imati realne šanse da uđe u EU zajedno sa Crnom Gorom - kazao je Šarec.
On je naglasio da to treba da se dogodi samo po sebi, a ne da - stvaramo neki paket po svaku cijenu".
- Nadam se da će nadležni u EU tako gledati na to. Pošteno je da ko izvrši sve zadatke bude primljen, ne obazirući se na ostale - pojasnio je Šarec.
Kako je dodao, ipak ima još dosta posla.
Komentarišući kritike koje su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme upućivane Državnom tužilaštvu iz redova poslanika i iz vlasti i iz opozicije, Šarec je kazao da se svaki politički komentar na račun rada tužilaštva može smatrati pritiskom.
- Pravosuđe u cijelini jeste, odnosno trebalo bi da bude zasebna grana vlasti i svaki politički komentar može se osjećati kao pritisak - naglasio je Šarec.
Kako je naveo, tužilaštvo je uspješno onoliko koliko uspije rasvijetliti krivičnih djela, odnosno na osnovu onoga koliko je kriminalaca osuđeno i zatvoreno.
Kriminala, kako je naveo, ima, ali to ne postoji od juče, već veoma dugo.
Na pitanje u kojoj mjeri dešavanja u državi mogu uticati na proces učlanjenja i da li se u Briselu dovoljno čuje za pojedine procese u Crnoj Gori, Šarec je kazao da se u Briselu čuje svako dešavanje u zemlji kandidatkinji.
- Ljudi koji se na nivou institucija EU bave procesom proširenja to moraju čuti, jer inače bi loše obavljali svoj posao. Drugo je pitanje uticaja tih dešavanja na sam proces - rekao je Šarec.
On je kazao da su politička previranja sastavni dio svake demokratije, zavisno od podjele glasova na izborima.
- U Mađarskoj, na primjer, takvih previranja nema, jer jedna partija odlučuje - pojasnio je Šarec.
Kako je kazao, njega brinu društvena dešavanja na koje utiče politika.
- Poštujem crkvu kao instituciju, ali mislim da bi crkva trebalo da bude poput Hrista, da daje nadu i utjehu vjernicima u teškim životnim situacijama, a politikom neka se bave političari i država - poručio je Šarec.
On je kazao da je njegov stav takav i u Sloveniji i u Crnoj Gori.
- Isto tako, teško razumijem političare koji ne slave praznike zemlje u kojoj obavljaju dužnost i na jedan neadekvatan način se ponašaju prema simbolima te zemlje u kojoj žive - naveo je Šarec.
On je naglasio da se ne može složiti ni sa istorijskim revizionizmom.
Komentarišući migracionu politiku Crne Gore i potrebu usklađivanja sa EU, Šarec je podsjetio da je iz Unije više puta naglašeno da Crna Gora treba da promjeni vizni režim.
- To je bio i zahtjev u procesu - naveo je Šarec, dodajući da je to potrebno regulisati ne samo zbog ekonomije i turizma, već i zbog bezbjednosti.
Upitan da li Crna Gora dovoljno i na adekvatan način štiti prava stranaca i da li kao buduća članica Unije može dozvoliti da postane zatvoreno društvo, Šarec je kazao da je integracija stranaca u društvo pitanje kojim se bave i zemlje EU, dodajući da ni one nijesu uvijek uspješne.
- Svaki zločin koji je počinjen od stranaca dodatno pogoršava situaciju, a u ljudskoj je prirodi generalizacija i da ne gleda na pojedinca - naveo je Šarec.
On je pomenuo i da u Sloveniji, nakon situacije u kojoj je Slovenac ubijen udarcem u glavu dok je štitio sina, imaju sličan problem u odnosu prema zajednici Roma, koji nijesu stranci, već građani Slovenije.
- Ne mogu se izjednačiti svi Romi, treba se uhvatiti u koštac sa onima koji se bave kriminalom. Politika bavljenja sa migracijama jedna je najtežih za svaku zemlju - kazao je Šarec.
Upitan da li je negativno skandiranje u Podgorici na račun jedne zajednice, uništavanje poslovnih objekata i automobila stranih državljanja prihvatljivo za državu koja se sprema za članstvo u Uniji, Šarec je naglasio da nije i da nasilje uvijek rađa novo nasilje.
- Nijesu svi stranci krivi za počinjena krivična djela pojedinaca. Mnogima je to teško shvatiti, a kada se i strah uvuče u ljude onda je to vrlo teško kontrolisati - rekao je Šarec.
Prema njegovim riječima, ekstremisti su uvijek znali da iskoriste takve situacije i okrive strance za sve loše što se dešava u zemlji.
- Ne mislim samo na Crnu Goru, nego na čitavu Evropu. Zato mislim da je bolje imati nešto pojačanu kontrolu, odnosno provjeru kod ulaska u zemlju, da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi ulazak opasnih lica i da dodju samo oni koji traže posao i imaju intenciju da prihvate način života koji postoji u zemlji - kazao je Šarec.
On je rekao da je to potrebno i na nivou EU.
- Generalizovanje jedne populacije ne donosi ništa dobro, treba gledati pojedince - poručio je Šarec.

Šarec: Sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi EU

Ne smijemo da ponovimo grešku koju smo napravili sa Sjevernom Makedonijom. Moramo niti svjesni da je ovo proces koji zahtijeva veliki napor, kazao je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je na 2BS forumu kazao da se svi slažemo da EU trebaju nove članice, jer je EU danas na vrlo slabim osnovama.
- Nismo igrač kakav treba da budemo. Iz mog iskustva, mi previše pričamo o tome kako razgovarati a zaboravljamo da pokažemo rezultate. Sjeverna Makedonija je ispunila domaći zadatak a nije dobila ništa zauzvrat - rekao je Šarec.
Predsjednik Emanuel Makron ima, napominje on, dosta teškoća na domaćem planu.
- Crna Gora bi mogla biti kolateralna šteta i to moramo sa spriječimo. Crna Gora treba da bude aktivnija u smislu ubjeđivanja građana EU - dodao je Šarec.

Šarec: Svi se slažemo da EU trebaju nove članice, unija danas na slabim osnovama

Bošnjački demokratski pokret (BDP) će i dalje aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore, u uvjerenju da integracija u EU predstavlja najbolju šansu za prosperitet svih građana, poručio je predsjednik BDP-a Sead Šahman.
Šahman se sa predstavnika Bošnjačkog demokratskog pokreta sastao sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom Šarecom, bivšim premijerom Slovenije.&nbsp;
Razgovarano je o ključnim društveno-političkim temama u našoj zemlji, kao i o značaju i perspektivama članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.&nbsp;
Kako je saopšteno iz BDP-a, poseban akcenat stavljen je na važnost nastavka evropskog puta, kao garanta stabilnosti, ekonomskog razvoja i demokratskog napretka naše države.

Predstavnici BDP-a sa Šarecom: BDP će aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec poručio je da naša država treba da ostane građanska, utemeljena na antifaštičkoj borbi. Brine ga, kako kaže, što postaje opet važno ko je koje nacionalnosti.
- To je zabrinjavajuće, o tome treba ubuduće voditi računa. Budućnost Crne Gore je u jedinistvu i ljubavi prema svojoj zemlji jer Crna Gora je majka svih - rekao je Šarec na sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Skupštini, prenosi Antena M.
Kako je rekao, u Crnoj Gori postoje dvije grupi: oni koji kažu da sve valja i oni koji kažu da sve ne valja.
- Realna situacija je negdje između - naglasio je Šarec.
Konstatuje da ima problema u Crnoj Gori, ali i da je dobro što postoji pozitivizam u evropskim institucijama.
- Brinu podjele, stavovi koji koče sam EU proces - ocjenjuje izvjestilac i poručuje da je u interesu svih da Crna Gora što prije postane članica EU.

Šarec: Budućnost Crne Gore je u jedinistvu i ljubavi prema svojoj zemlji koja je majka svima

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocijenio je da se proces pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji odvija uz napredak koji institucije te nadnacionalne unije registruju i da, bez obzira na to što se u crnogorskom društvu konstatuje pogoršanje stanja u pojedinim oblastima, evropska perspektiva ipak postoji.
Šarec je gostujući u Drugačijoj radio vezi naglasio da je učlanjenje Crne Gore čak i u slučaju nazadovanje u oblasti vladavine prava korisnije za demokratski proces nego kada bi se integracije zbog unutrašnjih pitanja obustavile.
- Ako gledamo jedan scenario da zbog takvih ili drugih stvari Crna Gora u narednom periodu ne uđe i da se vrata zatvore, onda je to 'grom i pakao'. Jer mnogo je onih koji ne žele da se to dogodi, a to će biti najveća pobjeda - naglasio Šarec.&nbsp;
Podsjetio je da je prva pobjeda Crne Gore bila obnova nezavisnosti, a druga učlanjenje u NATO.
- A sad ako uđete u Evropsku uniju to će biti treća velika pobjeda Crne Gore - poručio je Šarec.
Prema njegovim riječima pozitivno je što se problemi koji postoje ipak konstatuju.
- Treba naglasiti isto tako da Crna Gora nije zemlja bez problema. Ima problema na svim područjima, odnosno na onim područjima koja su sad najviše istaknuta. To je vladavina prava, to je životna sredina – sad se to rješava. Zatim, izborno zakonodavstvo, to se rješava i ja sam vrlo zadovoljan time što vlada ne negira te probleme - precizirao je.
Posebno je naglasio važnost izmjena izbornog zakona.
- Pomenuo sam izbore, to se sad rješava, naravno svi neće biti zadovoljni time, ali bitno je da izbori budu u jednom danu, da nema kampanja, da nema, jer ako su uvijek neke predizborne kampanije, tada je nemoguće raditi, tako da to pitanje treba što prije maknuti sa stola - rekao je Šarec.
Istakao je kao prednost činjenicu da se Crna Gora posmatra pojedinačno, a ne kao dio grupe zemalja čije se učlanjenje planira u isto vrijeme.
- Crna Gora sad ima i sreću, na neki način da nije dio nekog paketa, jer kad se Slovenija učlanjivala, tad je bio u pitanju paket deset zemalja i kad si dio paketa, ponekad je to dobro da se možeš malo sakriti, ali katkad i nije, jer te drugi koče i ne bih želio da budem nešto, ali Slovenija ipak nije bila uporediva sa nekim drugima tada, barem se tako činilo. A Crna Gora sad dobija puno pažnje, jer je frontrunner definitivno. Sjećam se, prije šest-sedam godina je to bila Sjeverna Makedonija, ali tamo je situacija se pogoršala, a moram reći da je to bila velika greška Evropskog savjeta u 2019. kad se nijesu počeli pregovori i kada je sve krenulo nizbrdo - pojasnio je.
Šarec je naglasio i važnost geopolitičkog konteksta u kojem se očekuje pristupanje Crne Gore EU.
- Treba znati i geopolitičku situaciju za Evropsku uniju i Evropljane. Od velike je važnosti da se proširenje dogodi. Sad je to Crna Gora pa Albanija, možda će neko drugi u narednom periodu… Ako se ne širi, EU nije ispunila svoj zadatak, a mi se već dugo nijesmo proširili i to od 2013. Ali sad treba ići opet u istoriju, odnosno prošlost – da li su sve zemlje koje su ušle u EU tada ispunjavale kriterijume. Slovenija je bezbroj puta mogla da blokira Hrvatsku i da smo to uradili Hrvatska ne bi ušla u EU, a kamoli Schengen. Mi njihov integracioni put nijesmo blokirali, nikad ga nijesmo ometali, a danas još nemamo rješeno pitanje granice, nuklearnog otpada i druga pitanja - dodao je.
Dodao je je i da će se neke unutrašnje stvari u Crnoj Gori lakše rješavati nakon ulaska u EU nego što se rješavaju sada.
- To je sad kao pitanje o kokoški i jajetu, da li je bolje da se prvo uđe pa se lakše rješava ili prvo sve napraviti pa onda ući. Međutim, to zavisi od mnogih faktora. I vanjski faktori su ovdje prisutni, a ne samo ono što Crna Gora radi - rekao je.
Šarec se posebno osvrnuo na izbor sudije Ustavnog suda, ukazujući na hitnost okončanja ovog procesa.
- Ako se to bude tražilo i tražilo, odgađalo i odgađalo, to smanjuje kredibilitet Crne Gore, zbog čega treba to što prije da se ta priča završi, a ne da se prave ovi manevri sa glasanjem pa neglasanjem. Bilo bi dobro da Ustavni sud bude popunjen što prije i da radi. Drugo je pitanje kredibiliteta samih sudija. To je uvijek ljudski faktor ovdje, jer je mala zajednica, zbog čega se to uvijek dovodi u pitanje. Sudije nijesu sveci – to su ljudi koji pravi greške, ali Ustavni sud treba što prije da se formira, jer za građane inače on nema onu snagu koju bi imao kada bi taj process tekao glatko - pojasnio je.
Skrenuo je pažnju na neophodnost odvajanja crkve od države, kao nešto što se ne smije dovoditi u pitanje.
Govoreći o sve učestalijim primjerima veličanja fašističkih ideja, Šarec je, praveći paralelu sa Slovenijom, podsjetio da ti problemi postoje sve dok se društvo sa njima ozbiljno ne suoči i prihvatajući evropske vrijednosti antifašizma ne počne da radi na njihovom rješavanju.
- Devedesetih sam mislio da nikad više nećemo razgovarati o Drugom svjetskom ratu, da nikad više nećemo te teme otvarati, ali sad vidimo da opet ima toga - naglasio je
Upitan kako problemi u Crnoj Gori, kojih je i Evropska unija svjesna, utiču na integracioni proces i kako će se odraziti na njenu budućnost, Šarec je rekao da se u ovom zahtjevnom i složenom procesu ipak na kraju uzima u obzir samo konačan ishod.
- Kao u školi, gdje imate ocjene od jedan do pet, ili na fakultetu do deset, nakon završetka studija niko te ne pita kakve si ocjene imao nego imaš diplomu ili nemaš diplomu - poručio je Šarec.
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora u kojoj se u posljednje vrijeme sve češće potkopavaju vrijednosti antifašizma treba da bude članica EU, s obzirom na činjenicu da sve zemlje imaju pravo veta, Šarec je rekao da je to pitanje koje i sama Unija otvara.
- To se i mi, koji se bavimo tim pitanjima, uvijek pitamo. Pitamo se kakav je stepen demokratije. Ali, stepen demokratije u Crnoj Gori nije tako nizak. Demokratija je prisutna, ne možemo reći da nije - rekao je naš sagovornik, uporedivši stanje u našoj zemlji sa onim u Srbiji.
Šarec je posebno naglasio značaj civilnog društva i za razvoj demokratije i pristupanja EU.
- Njegova uloga je da kritikuje, njegova uloga je da upozorava na sve poteškoće jednog društva, a naravno politika je uvijek target jer politika je ona koja rukovodi državom, pa je stvar umijeća koliko neko pokušava razumijeti drugog - zaključio je Šarec.

Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, ali to će biti treća velika pobjeda nakon obnove nezavisnosti i učlanjenja u NATO

Podaci koje je saopštio Eurobarometar – da je povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju opalo skoro 20 odsto, jesu za detaljnu analizu i procjenu situacije, istakao je poslanik NSD i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava Jovan Vučurović.
Vučurović je poručio da Crna Gora treba da čuva dostojanstvo i odbaci ucjene i poniženja iz Hrvatske.
- Nema sumnje da je jedan od razloga takvog drastičnog pada, koji prijeti da se nastavi, i odnos pojedinih članica EU prema Crnoj Gori i tolerisanje takvog ponašanja. U prvom redu, imamo konstantne pritiske hrvatskih političara na našu državu, i nerealne zahtjeve koji pokazuju da zvanični Zagreb i ne želi dobre odnose već se sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Sigurno je da nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije od jedne članice EU, koja Crnu Goru napada za sve i svašta, dok se, na primjer, u Hrvatskoj, 2025. godine, odvija nacistički pir u prisustvu pola miliona ljudi. I onda kada takvi drže pridike Crnoj Gori i opstruraju njene EU integracije, onda se vjerovatno i dobar dio građana Crne Gore pita zašto iz Brisela neko ne opomene svoju članicu- naveo je Vučurović u saopštenju, navodi Pobjeda.
S druge strane, kako dodaje, "svjedoci smo da i parlament i Vlada Crne Gore rade veliki posao u cilju ispunjavanja uslova za što brže pristupanje EU".&nbsp;
- To je nedavno potvrdio i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, koji je istakao jasan napredak i posvećenost Crne Gore na putu ka EU. Međutim, te poruke ne žele da čuju u Hrvatskoj, nego se Crnoj Gori ispostavljaju uslovi koji nemaju veze sa evropskim integracijama. Jasno je da se radi o neprijateljskoj politici, političkom iživljavanju, ali i činjenici da hrvatski političari, sa lijeve i sa desne strane političkog spektra, od Picule do Sokola, u 21. vijeku ne mogu da prihvate činjenicu da se u vlasti u Crnoj Gori nalaze i predstavnici srpskog naroda. Takođe, teško prihvataju i činjenicu da u Crnoj Gori više ne vladaju njihovi puleni iz DPS i pojedini plaćenici iz NVO sektora- kaže Vučurović.&nbsp;
Važno je, poručuje, da Crna Gora čuva svoje dostojanstvo, "pokaže kičmu i glatko odbaci sve hrvatske ucjene, od Morinja i traženja miliona za obeštećenje za nešto sto se nije desilo, do zahtjeva za brodom Jadran".&nbsp;
- I neophodno je da se u Crnoj Gori poštuje zakon i shodno tome najzad ukloni nelegalna, lažna, spomen ploča u Morinju. Takođe, Hrvatska treba da dostavi sve podatke o dešavanjima u logoru ‘Lora’, kako bi zlikovci najzad odgovarali za monstruozna zločine koji su počinjeni nad našim mučenicima iz nikšićko-šavničke grupe. U konačnom, ako se želi saradnja sa nekom državom, ona se ne može zasnivati na ponižavanju te zemlje, na pritiscima i ucjenama, već na punom obostranom uvažavanju. Možda i hrvatska strana uvaži ova pravila normalnog i diplomatskog ponašanja, kako bismo uspostavili regularne odnose, na korist svih- kazao je Vučurović.

Vučurović: Jedan od razloga pada povjerenja u EU je odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori i tolerisanje takvog ponašanja

Da aktuelna vlast obmanjuje javnost pričom o tome da će Crna Gora, do kraja 2026. ili 2027. godine, biti spremna da postane dio Evropske unije, potvrdio je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec koji je istakao da će biti zadovoljan ako se čitava integracija završi do kraja 2029. godine - ukazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-evropskom-putu-crne-gore-ne-ide-u-korist-podizanje-spomenika-pavlu-durisicu-bicu-zadovoljan-ako-se-proces-integracija-zavrsi-do-2029&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šarecova ocjena da Crnu Goru čeka još mnogo posla na njenom evropskom putu, te da istom zasigurno ne doprinosi nezakonito podizanje spomenika najozloglašenijem četničkom komandantu i fašisti Pavlu Đurišiću, potvrđuje, podvlači Vuković, ono na šta Demokratska partija socijalista sve ovo vrijeme i ukazuje - da aktuelna vladajuća većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.&nbsp;
- Vlast, čiji je stvarni šef četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je simbol nazadne, retrogradne politike, politike koja afirmiše postavljanje spomenika četničkom koljaču, u čijim okvirima se ratni zločinci slave kao heroji, politike koja neskriveno bi da prekraja i lažira istoriju, ne može učiniti Crnu Goru dijelom evropske porodice - istakao je Vuković.
Jasno je to, kaže, iz svega što se dešava.
- Jer kad god Crna Gora napravi korak ka EU, Mandić i ostale persone non grata u susjednim zemljama, proizvedu neki skandal međunarodnih razmjera, zbog kojeg pljušte protestne note iz komšiluka ili preduzmu neki ovakav korak kojim nastoje da podrivaju temelje Crne Gore koja je davno izabrala antifašizam za svoje trajno vrjednosno opredjeljenje - naveo je Vuković.
Na kraju, jedino Crna Gora, kao građanska i antifašistička zemlja, kao država u kojoj se poštuju ljudska prava i slobode može, decidan je Vuković, postati članica Evropske unije.
- Jasno je da Crna Gora, u kojoj određene politike sa pozicija vlasti bi da unište građanski koncept, da unize antifašističko nasljeđe, da tuđa prava i slobode poštuju onoliko koliko im taj neko ide uz dlaku, ne može ući u EU - ne do kraja 2026. odnosno 2027. godine, kojima neopravdano i neutemeljeno licitiraju predstvanici vlasti, nego ni do kraja 2029. koja se pojavljuje kao mogućnost u najoptmističnijim obraćanjima evropskih zvaničnika - zaključio je Vuković.

Vuković: Šarecova izjava potvrda da Vlada obmanjuje javnost, ova većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Prije neki dan u Njujorku se glasalo u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija o rezoluciji protiv glorifikacije nacizma. Tu rezoluciju podržalo je 114 država svijeta. Crne Gore nije bilo među njima.
Prije mjesec-dva, u istoj onoj sali u kojoj zasijeda Skupština UN, govorio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Njegovo obraćanje izazvalo je burne reakcije i, kao čin protesta protiv genocida nad palestinskim narodom, većina prisutnih je napustila plenarnu salu. Ne i Crna Gora.
Na stolici ispred koje piše Montenegro, naše diplomate ostavile su pripravnicu - da prisustvom pruži legitimitet i Netanjahuovom govoru i svemu što taj govor simbolizuje. Naravno, na toj stolici nije sjedio niko od viših diplomata, ni ambasador, ni ministar. Sakrili su se iza leđa pripravnice. Ali to je, uostalom, potpuno u skladu sa onim što jeste: zaklonjenost, prikrivanje i kukavičluk - svojstveni svakoj kvislinškoj ideologiji.
Među onima koje su podržale ovu rezoluciju - rezoluciju civilizacijskog karaktera, univerzalne vrijednosti ljudskosti i humanizma - našle su se gotovo sve države koje su tokom Drugog svjetskog rata bile na strani nacističke Njemačke ili su neutralnošću doprinijele jačanju najveće pošasti modernog svijeta. I koje su, za razliku od nas, iz toga nešto naučile.
A dok se Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija, premišljala kako da odgovori na njemačku okupaciju Poljske 1939. godine - pritom pazeći da se Hitleru ne zamjeri više nego što mora, kao što se nije zamjerala ni dok je gledala kršenje odredbi Versajskog mira - Crna Gora se spremala da odgovori na način na koji se jedino i može odgovoriti zlu.
A tirjanstvu stati nogom za vrat,
&nbsp;To je dužnost ljudska najsvetija.
Kada je kvislinška vlada tadašnje Kraljevine Jugoslavije, predvođena dinastijom Karađorđevića, spakovala kofere i pobjegla pred gnjevom sopstvenog naroda, pod težinom opljačkanog zlata i bombama Luftwaffe-a, u Crnoj Gori su se samo nekoliko mjeseci kasnije na oružje digli svi oni kojima je sloboda bila urođena, a ne pogodbena kategorija.
A, ko neće - nagona mu nema,
Kog’ junačko srce na oprema.
I bez nagona, 13. jula 1941. u Crnoj Gori dogodio se - citiram strane istoričare - „prvi organizovani masovni ustanak protiv fašizma u Evropi“.
Dogodilo se ono što se u Crnoj Gori događalo mnogo puta ranije, i za šta se nadamo da se nikada više neće morati ponoviti: da narod ustane oružjem da brani pravo, čast i slobodu svoje zemlje.
Francuski filozof Žan-Pol Sartr opisao je 13. jul 1941. kao: „veličanstven trenutak u evropskoj istoriji 20. vijeka, koji može biti izvor ponosa za narode Evrope“.
A mi danas, 84 godine kasnije, kad bi trebalo da sa ponosom ističemo svoj doprinos antifašizmu — temeljnoj vrijednosti Evropske unije i modernog svijeta - odlukom nekoliko sakrivenih diplomata sami smo sebe svrstali na stranu mraka, zla i genocida.
Ne pamti se da je neko Hrvatima održao takvu lekciju iz istorije: Crnogorci su sinoć podsjetili na surove činjenice
Ne pamti se da je neko Hrvatima održao takvu lekciju…
I sve to baš ove nedjelje, kada su navijači - Ultra Crna Gora - održali čas istorije, čas ponosa i časti. Održali lekciju svima koji smatraju da su revizionizam zločinačkih ideologija i povratak anti-ljudskim vrijednostima „dug predaka“, a ne laž koja nas gura za novi sukob. Sukob u kojem će, ako se ikada dogodi, četnici i ustaše opet biti na onoj strani na kojoj su uvijek i bili. A kad dođu oslobodioci - ne ovi „crkveni kmeri“, nego pravi - oni će ponovo, kao kod Blajburga i Zidana Mosta - bježati zajedno.
Jer, kako istorija precizno pamti: ne postoji nijedan dokument koji potvrđuje da su četnici i ustaše ijednom imali stvarni oružani sukob protiv nacističke Njemačke ili fašističke Italije tokom Drugog svjetskog rata. Ako zanemarimo nekoliko lokalnih čarki, nema ni dokaza o ozbiljnim međusobnim sukobima. S druge strane, dokumenata o saradnji, zajedničkim akcijama i koordinaciji pod komandom nacista ima - koliko god hoćete.
Ali sve to nimalo ne smeta „zadriglim” (po)štovaocima tih ideologija, uvjerenim da su oni iskonski neprijatelji, a ne partneri u zajedničkom ratu protiv istine i humanosti.
Narod koji je stao tirjanstvu za vrat, sada gura glavu u pijesak.
Ako nastavimo da pratimo agendu i politiku ove Vlade i tri resora nadležna za spoljne poslove - evropske integracije, međunarodne odnose i onog trećeg, pomoćnog, kojim rukovodi Filip Ivanović - sljedeći put kad neki novi nacizam krene u vojnu okupaciju Evrope, mi se nećemo morati dizati na oružje. Bićemo na njihovoj strani.
Nije ni slučajno, ni prvi put da ova tri ministra ponižavaju političko nasljeđe Crne Gore, ali i opšte vrijednosti kojima pripada ovaj narod - narod koji je, uprkos agenturama, tihim okupacijama i šovinističko-kvislinškoj kliki na najvišim pozicijama, i dalje duboko antifašistički i istinski human.
Pa otuda jedno jasno pitanje: odakle vam pravo i legitimitet da Crnu Goru 2025. godine svrstavate na stranu neonacista i da pljujete na njenu slavnu istoriju i planine kostiju ugrađene u njenu slobodu - koja je, nažalost, i vaša?
Možda mislite da će vas dubina fotelja u koje ste upali sakriti od odgovornosti. Ali grdno se varate - neće. Onog dana kada vam oni isti koji su vas u njih posadili iste te fotelje izmaknu, dočekaće vas jak i tup susret sa podom - onim istim podom koji smo dotakli u međunarodnim okvirima zahvaljujući vama.
Smrt fašizmu - sloboda narodu!

Diplomatija u službi mraka

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno i kišovito, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako su kazali iz Zavoda, u južnim predjelima povremeno se očekuju pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru u planinama susnježica i snijeg.
Vjetar će biti umjeren do pojačan južnih smjerova, tokom noći ponegdje sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 12, najviša dnevna od dva do 15 stepeni.

Danas oblačno i kišovito, na planinama snijeg

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: marjan-sarec