Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec istakao je da Crna Gora ulazi u izuzetno zahtjevnu godinu na putu ka EU, uz poruku da je vrijeme ograničeno, a posao obiman. On je u prvom draftu izvještaja Evropskog parlamenta o Crnoj Gori kazao da je upućen poziv svim akterima da pokažu mudrost i odgovornost, kako manji sporovi ne bi zasjenili – ili čak skrenuli – šire strateške ciljeve.
- Crna Gora se suočava sa izuzetno zahtjevnom godinom – vrijeme je kratko i ima mnogo posla koji treba obaviti. Stoga ovaj izvještaj treba da posluži i kao priznanje napretka postignutog do sada i kao ohrabrenje za period pred nama - kazao je Šarec.
Prije svega, kako dodaje, treba da bude shvaćen kao poziv svim akterima da pokažu mudrost i odgovornost, kako manji sporovi ne bi zasjenili – ili čak skrenuli – šire strateške ciljeve.
Riječ je o nacrtu izvještaja o Crnoj Gori na osnovu Izvještaja Evropske komisije za 2025. godinu. Dokument je pripremljen u skladu sa ograničenjima u pogledu dužine, a slijedi dalja rasprava i amandmani poslanika Evropskog parlamenta.
Prezentacija nacrta izvještaja zakazana je za kraj februara u Odboru za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta.
Glasanje u odboru predviđeno je za maj, a zatim u plenarnoj sjednici u Strazburu u junu.
Šarec je ranije više puta isticao da Crna Gora ostaje vodeći kandidat među zemljama Zapadnog Balkana u procesu proširenja, sa ambicijom da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, uz naglasak na potrebu za nastavkom reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i na očuvanje jedinstva i saradnje svih političkih aktera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šarec: Crna Gora pred zahtjevnom godinom, manji sporovi da ne zasijene strateške ciljeve

Optimizam koji mjesecima vlada među crnogorskim zvaničnicima, ali i u Briselu, da će Crna Gora do kraja ove godine uspjeti da završi tehnički dio pregovora sa Evropskom unijom i stvori uslove da 2028. godine postane punopravna članica ne jenjava, ali niz aktuelnih dešavanja otvara pitanje da li je takav scenario zaista realan.
Dok slabost institucija otvara pojedinicima prostor za bjekstvo od pravde, političari u prvi plan stavljaju identitetska pitanja, a podrška izvršne vlasti u parlamentu opada, stvara se atmosfera da evropske integracije koje ulaze u završnu u fazu ipak nisu u stalnom fokusu.
Sva aktuelna dešavanja na političkoj sceni Crne Gore, prema riječima njenog stalnog zastupnika u Evropskom parlamentu Marjana Šareca, nije ono što je poželjno u procesu pristupanja i svaka slična situacija mogla bi biti kočnica na tom putu. Naglašava da je, ipak, trud Crne Gore prepoznat, da je i dalje predvodnica među kandidatima, ali da ga brine vrijeme.
– Vrijeme prolazi, a crnogorska administracija postavila je ambiciozni cilj da se sva poglavlja zatvore ove godine. Sledeće sedmice ću, kao član delegacije vanjskopolitičkog odbora EP boraviti u Crnoj Gori, pa ćemo vidjeti kakva je zapravo trenutna situacija. U Crnoj Gori se stvari mogu desiti vrlo brzo, tako da to isticanje vremena mene možda i najviše brine, jer proces traži svoje, tu su reforme koje bi trebalo da budu što više suštinske, ne samo kozmetičke. A više puta sam isticao da je plan Crne Gore izuzetno ambiciozan i da bih volio da bude ostvaren – kazao je Šarec za "<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/sarec-crna-gora-na-metar-od-cilja-ali-moze-da-padne-5337057">Dan</a>".
Naglašava da, sveukupno gledano, Crna Gora radi dobar posao, kako u procesu pristupanja, tako i u NATO-u i spoljnoj politici.
– Ima kurs koji obećava, tako da sve u svemu nije neka sad tragična priča, ali uvijek može nešto da se desi što bi moglo to narušiti, poremetiti i u krajnjem zaustaviti dalji napredak. Dok nijesmo na cilju sve je još otvoreno. I jedna od najboljih skijašica Lindsi Von bi mogla da podbaci i na metar do cilja, tako da ništa nije zagarantovano dok se ne ostvari zacrtano. Potrebno da svi daju sve od sebe ubuduće, da što manje politika ometa. Za pitanje jezika, zastave i druga identitetska pitanja sada je trenutak najnepovoljniji, jer je Crnoj Gori potrebno jedinstvo. Ne mislim da je bilo koji narod u Crnoj Gori ugrožen, a što Crna Gora bude bliže EU, to će svi biti manje ugroženi – navodi Šarec.
<h2>Čuvati se lošeg uticaja</h2>
Šarec kaže i da dosadašnje prilike ukazuju da Vlada Crne Gore nije podložna uticajima sa strane i jasno pokazuje da želi da se uspješno okonča put ka EU. Naglašava, ipak, da su druga priča pojedini političari u Crnoj Gori.
– Moram pomenuti gospodina Milana Kneževića, koga jako poštujem zato što zagovara svoj stav, vjeruje u to što radi, ali Crna Gora od toga nema korisiti. A pritom, mnogo je onih koji bi željeli da Crna Gora ne uspije, a često je lakše dobrog đaka navesti na loše navike, nego sebe poboljšati. To je jedan od razloga zašto smatram da je važno da ovaj proces ide narijed, iako suština nekada nije ispoštovana kako bismo željeli. Smatram da je ulazak nužan i ako do toga ne dođe, sav trud je bio uzaludan. Ne bi bilo pošteno prema onima koji su dali sve od sebe da cilj izmakne zbog nekih političkih mina – zaključio je Šarec.
Uprkos tome što je posla mnogo i što je preostalo čak 20 pregovaračkih poglavlja koja bi trebalo da se zatvore, a vremena sve manje, Šarec vjeruje da je, ukoliko niko ne bude sabotirao proces, moguće stići do cilja.
– Iz tog razloga želim što manje situacija kao što je bio slučaj u Botunu, previranja u Vladi i pokretanja pitanja koja bi mogla da stanu na put jedinstvu u Crnoj Gori. Sa druge strane, želim da istaknem da ljudi u Crnoj Gori koji se tehnički bave ovim procesom daju sve od sebe, to je ipak mala ekipa, jer ljudski resursi nisu neograničeni, posebno u malim državama – ističe EU parlamentarac.
<h2>Susjedima teško pada uspjeh Crne Gore</h2>
Kada je riječ o situacijama koje bi mogle da budu prepreka ili razlog da se put Crne Gore ka EU zasutavi, Šarec kaže da je to političke prirode, kao što je, navodi, nedavni slučaj kada je Francuska namjeravala da blokira dva pregovaračka poglavlja.
– Znam da to nije bilo zbog Crne Gore nego su bila neka druga pitanja, možda čak neki unutrašnji politički razlozi. Za mene je najbitnije da uzrok tome nije bila Crna Gora, ali ipak, mora se imati u vidu da postoje i uticaji sa strane. Vaši susjedi, mislim na Srbiju, naravno da nijesu oduševljeni brzinom kojom idete ka članstvu jer, kako to već ide kod susjeda, kada neko ima bolje auto, ili bilo šta bolje od njih, nije im pravo. U ovom slučaju, moramo znati i kako tamo razmišljaju – glavom smo u Briselu, srcem smo u Moskvi – rekao je Šarec.
Osvrnuo se i na nedavna dešavanja koja su dovela da mimoilaženja u koaliciji "Za budućnost Crne Gore", navodeći da su našli način da na putu ka istom cilju, krenu različitim putevima.
– Donijeli su Solomonsko rešnje, jer u ovom trenutku niko ne želi da bude onaj koji će uništiti proces pristupanja EU. Nadam se da će svi ipak raditi sve da se ide naprijed, jer, kako sam već rekao, pitanje vremena je tu, a već je bilo previše kočenja – navodi poslanik EP.

Šarec: Najnepovoljniji trenutak za pitanje jezika, zastave i druga identitetska pitanja - Crnoj Gori potrebno jedinstvo

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec uputio je čestitku građanima Crne Gore povodom novogodišnjih i božićnih praznika.
- Dragi građani Crne Gore, želim vam miran Božić, praznik mira i nove nade i novog početka. Nažalost svi nećete moći slaviti, kako bi željeli, jer su vas zadesile poteškoće. I vama želim, da sve što brže prođe i da nađete nove snage za rješavanje svih životnih okolnosti- poručio je Šarec.
Stigla je i Nova godina, za koju, kako je istakao, još ne znamo, što će nam donijeti.&nbsp;
- Svima želim, da vam donese zdravlja, sreće i zadovoljstva u svim izazovima, koji su pred vama. A pogotovo se nadam, da će Crna Gora nastaviti evropski put, kojim je krenula, pa bih poželio srećnu ruku svima koji se bave aktivnostima u vezi evropske integracije. Nek je srećna 2026.godina i nek je vječna Crna Gora!- poželio je Šarec građanima Crne Gore.

Šarec: Srećna 2026. godina i nek je vječna Crna Gora

Napredak u pregovorima koji je Crna Gora ostvarila zahtijeva jasan i jednak odgovor Evropske unije (EU), koja kroz konkretne odluke mora pokazati da je proširenje strateški prioritet, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je kazao da je Crna Gora, zatvaranjem dodatnih pet pregovaračkih poglavlja, još jednom potvrdila svoju snažnu posvećenost evropskom putu i nastavku reformskog procesa.
Prema njegovim riječima, taj korak predstavlja značajan napredak u pristupnim pregovorima i šalje jasan signal političke volje i predanosti crnogorskih vlasti.
- Napredak Crne Gore, međutim, i dalje zahtijeva jasan i ravnomjeran odgovor EU, koja kroz konkretne odluke mora pokazati da proširenje na Zapadnom Balkanu ostaje strateški prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - rekao je Šarec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkos-naredna-godina-ce-biti-odlucujuca-vise-nego-ikad-crnoj-gori-potrebno-nacionalno-jedinstvo-kako-bi-se-stiglo-do-cilja-bjere-progres-se-primjecuje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šarec: Napredak Crne Gore zahtijeva jasan i jednak odgovor EU

Saglasan sam sa većinom opservacija gospodina Marjana Šareca. Ipak Crna Gora se nalazi u kritičnoj, važnoj fazi na putu učlanjenja u EU u kojoj je potrebno jasno adresiranje izazova i izvora problema, jer vremena za gubljenje više nemamo, ni mi ni EU - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-ideja-o-probnom-roku-je-uvreda-za-crnu-goru-nije-tajna-da-nijesu-svi-sa-radoscu-docekali-svijetlu-majsku-zoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz svo razumjevanje i prepoznavanje diplomatskog jezika i pristupa, i funkcije gospodina Šareca, formulacije poput "mnogi ne žele Crnu Goru u EU" više, cijeni Belan, ne mogu biti od pomoći.
- Moramo znati ko su "mnogi", u kojim strukturama se nalaze, kako bi ih zajedno preduprijedili prije nego naprave nemjerljivu štetu. Jesu li u Vladi Crne Gore, imaju li ključni uticaj na njen rad? Ja mislim da jesu u Vladi i da imaju veliki uticaj na Vladu i parlamentarnu većinu, a politički ih predvodi u ulozi "dobrog policajca" predsjednik Skupštine Andrija Mandić - naveo je on.
Pita misle li tako i gospodin Šarec i njegove EU kolege.
- Ako misli, hajde da vidimo što nam je činjeti u narednom periodu kako bi 2028. dočekali bez brige i sa ostvarenim ciljem - dodao je on.
Jasno je, cijeni Belan, da je sada krajnji momenat za prepoznavanje "trojanskih konja".
- Ako ne misli tako, već se "mnogi" eventualno nalaze recimo među mojim boćarima ili sličnim društvenim strukturama, onda smo relaksirani i bez briga svakako - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1988952247107985860%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Belan: Crna Gora je u važnoj fazi na EU putu, potrebno je jasno adresiranje izazova i izvora problema

Prijedlog o „probnom roku“ za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja uvredu za Crnu Goru, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjan Šarec i tvrdi da ta ideja nije nastala u kancelariji komesarke za proširenje Marte Kos.
- Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi - poručio je Šarec u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o procesu integracija, Šarec napominje da je pred Crnom Gorom još dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko.
Izvjestilac EP za taj list ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije šteti zdravlju životne sredine.
Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević pokušava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, Šarec ističe kako „nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru“.
POBJEDA: Izvještaj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen prošle sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. Što vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?
ŠAREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, vaša konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima više. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine - izazovi su koji će biti teški i ubuduće.
POBJEDA: Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Što to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?
ŠAREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo što se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i još puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli više i nadam se uspješnijoj godini.
POBJEDA: Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, šire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne poštuju?
ŠAREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nemaš taj pritisak, čini ti se da imaš još ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previše fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces završi što je prije moguće. Znam da je nada loša strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.
POBJEDA: Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za suštinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?
ŠAREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. Što se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.
POBJEDA: Evropski partneri su više puta naglašavali da Crna Gora neće moći zatvoriti Poglavlje 27 bez završetka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?
ŠAREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru.
POBJEDA: Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugerišu mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom „probnog članstva“. Kakav je Vaš pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon što uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?
ŠAREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.
POBJEDA: Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon što bude sastavljen, Ugovor o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?
ŠAREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.
POBJEDA: Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema proširenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?
ŠAREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti još puno napora i sa naše strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno proširenje i zapravo suština Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo šira. Ne treba steći utisak, da se neko plaši Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajviše.

Šarec: Ideja o „probnom roku“ je uvreda za Crnu Goru, nije tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru

- Ulazak u Evropsku uniju za Crnu Goru je, uslovno rečeno, poput pitanja života ili smrti- kaže evropski izvjestilac Marjan Šarec u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Šarec naglašava da je politička volja u Podgorici ključna ali da postoje snage, unutar zemlje i u regionu, koje ne žele njen uspjeh.
- Mnogi ne žele da Crna Gora uđe u EU – čak i u samoj Crnoj Gori, u Srbiji, a naročito u Moskvi. Ulazak u Uniju je geostrateško pitanje, pitanje opstanka jedne male samostalne države- kaže on.
Poručuje da je Crna Gora na prekretnici i da su, u ovom mandatu, realne šanse za članstvo otvorene samo za Crnu Goru i Albaniju.
Šarec se oštro protivi ideji o dvogodišnjem probnom periodu za nove članice, nazivajući je "uvredom" za Crnu Goru i naglašava da pravila moraju važiti jednako za sve.
Crna Gora, koja sa EU pregovara više od 13 godina, otvorila je sva pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam.
RSE: Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije ocijenjen je kao "najbolji do sada" za Crnu Goru. Ipak, u ključnim poglavljima (vladavina prava, borba protiv korupcije i efikasnost pravosuđa) dobijene su trojke. Kako objašnjavate ovaj raskorak?
Šarec: Tačno je da su u nekim ključnim oblastima dodijeljene trojke, ali treba imati u vidu da izvještaj obuhvata čitav niz kriterijuma i da ocjenjuje napredak u vrlo zahtjevnim okolnostima.
Ako bismo danas ocjenjivali zemlje koje su već članice Evropske unije, vjerujem da bi ih vrlo malo dobilo najvišu ocjenu i zato rezultate treba posmatrati u širem kontekstu. Sveukupno gledano, ovo je dobar Izvještaj za Crnu Goru.
Kao što se za svake Olimpijske igre kaže da su "najbolje do sada", tako i ova formulacija ima diplomatsku notu, ali u ovom slučaju ona je i istinita jer je Crna Gora pokazala vidljiv napredak.
RSE: Uprkos primjedbama koje se iz godine u godinu ponavljaju?
Šarec: Kriterijumi su izuzetno visoki i zato se ne može očekivati napredak u svim oblastima istovremeno. Ipak, ako Crna Gora nastavi ovim putem, cilj se približava. U kontekstu visokih standarda koje postavlja Evropska unija, trojka je zapravo dobra ocjena.
RSE:Da li to znači da je Crna Gora najbolja jer je u lošem odjeljenju pa proizilazi da je najbolji đak?
Šarec: Ne bih tako rekao. Dolazim iz zemlje koja je kroz ovaj proces prošla prije 20 godina i znam da nije riječ o tome ko je loš ili bolji "đak". Jedno su kriterijumi koje EU postavlja, a drugo su političke okolnosti – u Uniji, regionu i u svijetu. Postoji mnogo nijansi.
Važno je da Crna Gora pokazuje političku volju i spremnost za članstvo, što je jasno vidljivo. Naravno, ima i onih koji bi radije da Crna Gora ne uđe u EU – i u samoj zemlji, i u regionu i šire.
Ali realnost je da su, u ovom mandatu, jedino Crna Gora i Albanija zemlje koje zaista mogu postati članice Evropske unije. Sve ostalo trenutno nije realno.
RSE: Svjedoci smo da se iste primjedbe ponavljaju iz izvještaja u izvještaj - od medija preko sudstva, do vizne politike. Kao da Podgorica ne čuje dovoljno jasno poruke iz Brisela. Ima li Evropska unija efikasnije metode ili samo neiscrpno strpljenje?
Šarec: Ne bih rekao da Podgorica ne čuje poruke iz Brisela.
Problem je što u zemlji postoji mnogo različitih mišljenja, interesa i faktora, pa je ponekad teško uskladiti sve zahtjeve i preporuke.
Zato neke stvari još nisu u potpunosti sređene, ali Vlada je svjesna izazova i, prema mom mišljenju, pažljivo prati poruke koje dolaze iz EU. Naravno, izuzetaka uvijek ima. Ako se preporuke ne primjenjuju, posljedice su jasne a to je - pregovori se usporavaju i rezultati izostaju.
Ponekad se, nažalost, previše pažnje posvećuje pojedinačnim incidentima, umjesto da se sagleda šira slika. A ja bih volio da svi ostanemo fokusirani na glavni cilj odnosno integraciju Crne Gore u EU.
Vjerujem da će se u narednom periodu i preostali problemi riješiti, jer je svima jasno da je članstvo u EU ključni cilj. Uvjeren sam da je to, možda ću biti drastičan, pitanje "života ili smrti jedne zemlje". Zato je Crna Gora sada na važnoj prekretnici.
RSE: Komesarka za proširenje Marta Kos najavila je mogućnost uvođenja probnog perioda za nove članice prije punopravnog članstva, kako bi se spriječilo da se neke zemlje po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konji Rusije. Da li ta ideja pokazuje nepovjerenje Brisela prema zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru?
Šarec: Ta ideja je potekla iz država članica. I nisam saglasan sa tim. Ako pravila ne važe jednako za sve i ako su drugi, kao posljednja Hrvatska 2013. godine, ušli pod određenim uslovima onda i novi treba da uđu pod istim.
Mislim da je to čak u velikoj mjeri uvreda Crnoj Gori, jer takav tretman nije na mjestu. I to ne mogu podržati. Ako zemlja ispunjava uslove treba da uđe, ako ne - ne treba. Svaka zemlja ima svoja prava i pod jednakim uslovima treba da pristupi.
A kako bi taj probni period izgledao ni sam bog ne zna.
RSE: Pojedini ministri i poslanici iz Crne Gore nerijetko šire narative bliske Moskvi i Beogradu, negiraju agresiju Rusije na Ukrajinu… Zašto EU ćuti na ove pojave?
Šarec: Ne bih rekao da uvijek ćuti. Barem ne u Evropskom parlamentu. Često se čuju reakcije na takve poteze, ali mislim da reagovanje na svaku izjavu nije produktivno. Svi treba da se posvetimo cilju da Crna Gora uđe u EU. To će biti čin koji će sve drugo staviti u drugi plan.
Naravno da Moskva i Beograd, pa i mnogi drugi, ne žele taj uspjeh. Mnogi ne žele da Crna Gora uđe, jer bi onda morali sebe zapitati zašto oni nisu uspjeli. Mislim da smo svi zajedno krenuli ka cilju ulasku u EU. Ako ćemo slušati svakog psa koji laje na tom putu, nećemo stići na cilj.
Naravno, reagujemo često, ali još je bolje da radimo posao i uvedemo Crnu Goru u EU. To će biti najveća pobjeda. Kako rekoh, ima mnogo onih koji to ne žele.
Ima ih i u Crnoj Gori, ima ih u Srbiji, a naravno pogotovo u Moskvi.
Tako da je ulazak Crne Gore u EU geostrateško pitanje. To nije samo pitanje hoće li Crnogorci na granici davati pasoše ili ne, nego pitanje opstanka jedne male samostalne države.
RSE:U ovom Izvještaju su, čini se svjesno, preskočeni brojni incidenti koji se tiču istorijskog revizionizma, poput slavljenja ratnih zločinaca, podizanje spomenika… ali i anti-turska histerija.. Zašto?
Šarec: Imamo tehničko objašnjenje. Izvještaj se priprema godinu od septembra 2024. do septembra 2025.
A drugo to su incidenti, sociopolitička zbivanja. Nije to da Vlada sada namjerno podstiče anti-tursku histeriju. Da jeste, to bi bio veliki problem i izvještaj bi bio definitivno drugačiji.
Reagovao sam ljetos, kada je bio podignut spomenik Pavlu Đurišiću. Crkva treba da bude utočište onima kojima treba pomoć u teškim situacijama, koji traže da ih crkva prihvati i pomogne. A politikom neka se bave političari. Sigurno će se to pomenuti u izvještaju koji pripremam.
Naglašavam svima nam je cilj da Crna Gora bude naredna članica EU i moramo imati globalni pogled. Dok se sve ovo dešava, ne smijemo ćutati. Moramo jasno kazati da to što se događa nije u redu.
Želim građansku Crnu Goru koja potiče iz antifašizma, koja poštuje ljudska prava i ne prima instrukcije iz drugih država koje imaju svoje interese.

Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, čak ni u samoj zemlji, ni u Srbiji, a naročito u Moskvi

Reformu Evropske unije (EU), uključujući i način odlučivanja, trebalo bi sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
Šarec je u intervjuu za agenciju MINA kazao da je Crna Gora još uvijek predvodnica među državama kandidatima za članstvo u EU.
Komentarišući mogućnost da nove članice Unije dobiju samo ograničeno pravo glasa, Šarec je podsjetio da ideja o reformisanju političkog ustrojstva EU već dugo postoji i da je jedan od glavnih razloga za to nedovoljna efikasnost u odlučivanju, naročito u vrijeme kriza.
- Svijet oko nas ima političke sisteme koji manje-više donose odluke vrlo brzo. Logično je da zajednica koja ima 27 članica to ne može postići i da mora ići kroz mnoge faze - pojasnio je Šarec.
Kako je kazao, sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi Unije, iako, kako je dodao, ima i drugih.
- Vrlo je bitno naglasiti da je EU pravljena za lijepo vrijeme i pun stomak, ali i da se temelji na pretpostavci jedinstva. Kada dođu krize, sistem se pokazao kao neefikasan, u velikoj mjeri i zbog zemalja poput Mađarske i Slovačke, a mogle bi biti i druge, koje narušavaju jedinstvo - rekao je Šarec.
Prema njegovim riječima, mnogi u Uniji se plaše da bi nove članice mogle dodatno otežati posao i zbog toga žele najprije osigurati da se to ne desi.
Upitan koliko je zaista realno da se takav način glasanja primijeni i na Crnu Goru kada postane članica, Šarec je kazao da bi reformu trebalo sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, pa i Albanije.
- Kao prijatelj Crne Gore ipak mislim da Crna Gora ne može narušiti poredak u tolikoj mjeri i da bi trebalo primiti Crnu Goru, pa i Albaniju, a tek onda početi sa reformom - istakao je Šarec.
On je, kako je naveo, na osnovu dosadašnjeg iskustva, ubjeđen da to ne bi išlo brzo.
- Izgubićemo momentum i stvoriti uslove za još jedno neuspješno proširenje - kazao je Šarec.
On je naglasio i da, sa druge strane, ne smatra da u Crnoj Gori nema onih koji bi stvarali poteškoće.
- Ali u vidu imam viši cilj - dodao je Šarec.
Upitan da li je Crna Gora, kao što navode pojedini analitičari, izgubila poziciju najuspješnije zemlje u pregovorima sa EU, Šarec je kazao da smatra da država još ima tu poziciju.
- Realno gledano, još uvijek ima tu poziciju. Pomno pratim sve što piše u medijima, čitam i slušam analitičare, pogotovo one koji upozoravaju i nijesu optimisti - kazao je Šarec.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima se vidi da pojedini analitičari nemaju sve informacije i da su vanjski posmatrači.
Sa druge strane, kako je istakao, bitno je kako oni vide situaciju.
Upitan da li je očekivano da Crna Gora i Albanija u paketu postanu članice Unije, Šarec je rekao da se to može dogoditi ukoliko Albanija ispuni kriterijume.
- Ako bude Albanija ispunila kriterijume, sigurno će imati realne šanse da uđe u EU zajedno sa Crnom Gorom - kazao je Šarec.
On je naglasio da to treba da se dogodi samo po sebi, a ne da - stvaramo neki paket po svaku cijenu".
- Nadam se da će nadležni u EU tako gledati na to. Pošteno je da ko izvrši sve zadatke bude primljen, ne obazirući se na ostale - pojasnio je Šarec.
Kako je dodao, ipak ima još dosta posla.
Komentarišući kritike koje su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme upućivane Državnom tužilaštvu iz redova poslanika i iz vlasti i iz opozicije, Šarec je kazao da se svaki politički komentar na račun rada tužilaštva može smatrati pritiskom.
- Pravosuđe u cijelini jeste, odnosno trebalo bi da bude zasebna grana vlasti i svaki politički komentar može se osjećati kao pritisak - naglasio je Šarec.
Kako je naveo, tužilaštvo je uspješno onoliko koliko uspije rasvijetliti krivičnih djela, odnosno na osnovu onoga koliko je kriminalaca osuđeno i zatvoreno.
Kriminala, kako je naveo, ima, ali to ne postoji od juče, već veoma dugo.
Na pitanje u kojoj mjeri dešavanja u državi mogu uticati na proces učlanjenja i da li se u Briselu dovoljno čuje za pojedine procese u Crnoj Gori, Šarec je kazao da se u Briselu čuje svako dešavanje u zemlji kandidatkinji.
- Ljudi koji se na nivou institucija EU bave procesom proširenja to moraju čuti, jer inače bi loše obavljali svoj posao. Drugo je pitanje uticaja tih dešavanja na sam proces - rekao je Šarec.
On je kazao da su politička previranja sastavni dio svake demokratije, zavisno od podjele glasova na izborima.
- U Mađarskoj, na primjer, takvih previranja nema, jer jedna partija odlučuje - pojasnio je Šarec.
Kako je kazao, njega brinu društvena dešavanja na koje utiče politika.
- Poštujem crkvu kao instituciju, ali mislim da bi crkva trebalo da bude poput Hrista, da daje nadu i utjehu vjernicima u teškim životnim situacijama, a politikom neka se bave političari i država - poručio je Šarec.
On je kazao da je njegov stav takav i u Sloveniji i u Crnoj Gori.
- Isto tako, teško razumijem političare koji ne slave praznike zemlje u kojoj obavljaju dužnost i na jedan neadekvatan način se ponašaju prema simbolima te zemlje u kojoj žive - naveo je Šarec.
On je naglasio da se ne može složiti ni sa istorijskim revizionizmom.
Komentarišući migracionu politiku Crne Gore i potrebu usklađivanja sa EU, Šarec je podsjetio da je iz Unije više puta naglašeno da Crna Gora treba da promjeni vizni režim.
- To je bio i zahtjev u procesu - naveo je Šarec, dodajući da je to potrebno regulisati ne samo zbog ekonomije i turizma, već i zbog bezbjednosti.
Upitan da li Crna Gora dovoljno i na adekvatan način štiti prava stranaca i da li kao buduća članica Unije može dozvoliti da postane zatvoreno društvo, Šarec je kazao da je integracija stranaca u društvo pitanje kojim se bave i zemlje EU, dodajući da ni one nijesu uvijek uspješne.
- Svaki zločin koji je počinjen od stranaca dodatno pogoršava situaciju, a u ljudskoj je prirodi generalizacija i da ne gleda na pojedinca - naveo je Šarec.
On je pomenuo i da u Sloveniji, nakon situacije u kojoj je Slovenac ubijen udarcem u glavu dok je štitio sina, imaju sličan problem u odnosu prema zajednici Roma, koji nijesu stranci, već građani Slovenije.
- Ne mogu se izjednačiti svi Romi, treba se uhvatiti u koštac sa onima koji se bave kriminalom. Politika bavljenja sa migracijama jedna je najtežih za svaku zemlju - kazao je Šarec.
Upitan da li je negativno skandiranje u Podgorici na račun jedne zajednice, uništavanje poslovnih objekata i automobila stranih državljanja prihvatljivo za državu koja se sprema za članstvo u Uniji, Šarec je naglasio da nije i da nasilje uvijek rađa novo nasilje.
- Nijesu svi stranci krivi za počinjena krivična djela pojedinaca. Mnogima je to teško shvatiti, a kada se i strah uvuče u ljude onda je to vrlo teško kontrolisati - rekao je Šarec.
Prema njegovim riječima, ekstremisti su uvijek znali da iskoriste takve situacije i okrive strance za sve loše što se dešava u zemlji.
- Ne mislim samo na Crnu Goru, nego na čitavu Evropu. Zato mislim da je bolje imati nešto pojačanu kontrolu, odnosno provjeru kod ulaska u zemlju, da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi ulazak opasnih lica i da dodju samo oni koji traže posao i imaju intenciju da prihvate način života koji postoji u zemlji - kazao je Šarec.
On je rekao da je to potrebno i na nivou EU.
- Generalizovanje jedne populacije ne donosi ništa dobro, treba gledati pojedince - poručio je Šarec.

Šarec: Sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi EU

Ne smijemo da ponovimo grešku koju smo napravili sa Sjevernom Makedonijom. Moramo niti svjesni da je ovo proces koji zahtijeva veliki napor, kazao je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je na 2BS forumu kazao da se svi slažemo da EU trebaju nove članice, jer je EU danas na vrlo slabim osnovama.
- Nismo igrač kakav treba da budemo. Iz mog iskustva, mi previše pričamo o tome kako razgovarati a zaboravljamo da pokažemo rezultate. Sjeverna Makedonija je ispunila domaći zadatak a nije dobila ništa zauzvrat - rekao je Šarec.
Predsjednik Emanuel Makron ima, napominje on, dosta teškoća na domaćem planu.
- Crna Gora bi mogla biti kolateralna šteta i to moramo sa spriječimo. Crna Gora treba da bude aktivnija u smislu ubjeđivanja građana EU - dodao je Šarec.

Šarec: Svi se slažemo da EU trebaju nove članice, unija danas na slabim osnovama

Bošnjački demokratski pokret (BDP) će i dalje aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore, u uvjerenju da integracija u EU predstavlja najbolju šansu za prosperitet svih građana, poručio je predsjednik BDP-a Sead Šahman.
Šahman se sa predstavnika Bošnjačkog demokratskog pokreta sastao sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom Šarecom, bivšim premijerom Slovenije.&nbsp;
Razgovarano je o ključnim društveno-političkim temama u našoj zemlji, kao i o značaju i perspektivama članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.&nbsp;
Kako je saopšteno iz BDP-a, poseban akcenat stavljen je na važnost nastavka evropskog puta, kao garanta stabilnosti, ekonomskog razvoja i demokratskog napretka naše države.

Predstavnici BDP-a sa Šarecom: BDP će aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore

Napadnuta je fabrika za proizvodnju raketa u Rusiji, koja proizvodi raketne sisteme Iskander i Orešnik.
Ruski Telegram kanali izvijestili su o napadu na Votkinsku mašinsku fabriku u Udmurtiji.
Lokalni stanovnici su takođe u chat grupama tvrdili da su radionice broj 22 i broj 36 oštećene u napadu.
Guverner Udmurtske Republike, Aleksandar Brečalov, potvrdio je da je jedan od objekata u regiji pogođen.
Prvi nezvanični izvještaji ukazuju da ima žrtava, prenose ruski mediji.
Neki Telegram kanali tvrdili su da je postrojenje u Udmurtiji bilo meta krstarećih raketa Flamingo.

Ukrajinci pogodili rusku fabriku za proizvodnju raketa Iskander i Orešnik

Film „Žalim te/Regretting You” (2025) zasnovan na istoimenom bestseleru biće prikazan u okviru revije „Ljubav na filmu” IX u ponedjeljak, 23. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati.
U središtu ove drame nalaze se Morgan Grant (Allison Williams) i njena kćerka Klara (Mckenna Grace), koje se nakon iznenadne tragedije suočavaju s razarajućim otkrićem o izdaji unutar njihove porodice. Dok pokušavaju preboljeti gubitak i razjasniti nerazumijevanja, njihova priča postaje svjedočanstvo o snazi porodičnih veza, unutrašnjoj borbi i obnovi povjerenja. U filmu glavne uloge tumače Dejv Franko, Mejson Tems, Skot Istvud i Vila Ficdžerald.
Projekcija filma, kako se navodi u saopštenju, biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od pet eura dostupne su onlajn na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Projekcija filma „Žalim te” u poneđeljak u KIC-u

Američka vojska saopštila je u petak da je izvela još jedan smrtonosni napad na plovilo za koje se sumnja da je učestvovalo u krijumčarenju droge u istočnom dijelu Tihog okeana.
Južna komanda Sjedinjenih Američkih Država objavila je na društvenim mrežama da se plovilo „kretalo poznatim rutama narko-trgovine u istočnom Pacifiku i bilo uključeno u operacije krijumčarenja droge“.&nbsp;
Navodi se da su u napadu poginule tri osobe. Na video-snimku, koji je priložen uz objavu, vidi se čamac koji pluta morem prije nego što ga zahvata plamen.
Napad izveden u petak povećao je broj poginulih u udarima administracije Donalda Trampa na navodna plovila povezana s trgovinom drogom na najmanje 148 osoba, u najmanje 43 napada sprovedena od početka septembra u Karipskom moru i istočnom dijelu Tihog okeana.
Tramp je izjavio da su Sjedinjene Američke Države u „oružanom sukobu“ s kartelima u Latinskoj Americi i opravdao napade kao nužnu eskalaciju s ciljem suzbijanja dotoka droge. Međutim, njegova administracija ponudila je malo dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o ubijanju „narkoterorista“.
Kritičari su doveli u pitanje ukupnu zakonitost ovih napada, kao i njihovu efikasnost, dijelom zato što se fentanil, koji stoji iza mnogih smrtonosnih predoziranja, u Sjedinjene Američke Države najčešće krijumčari kopnenim putem iz Meksika, gdje se proizvodi od hemikalija uvezenih iz Kine i Indije.
Napadi na plovila izazvali su i snažne kritike nakon otkrića da je vojska u naknadnom udaru usmrtila preživjele iz prvog napada na čamac. Administracija Donalda Trampa i brojni republikanski zakonodavci tvrdili su da je takva akcija bila zakonita i neophodna, dok su demokratski zakonodavci i pravni stručnjaci ocijenili da je riječ o ubistvima, pa čak i mogućem ratnom zločinu.

Američka vojska pogodila plovilo u istočnom Pacifiku, ubijena tri muškarca

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušaće u srijedu, u svojstvu osumnjičene, nekadašnju ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Anu Novaković-Đurović zbog rušenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali februara 2023. godine, saznaje<a href="https://www.antenam.net/clanak/sdt-ce-kao-osunjicenu-saslusavati-novakovic-durovic"> Antena M</a>.
U SDT su, takođe u svojstvu osumnjičenih, pozvani i nekadašnji generalni direktor Direktorata za građevinarstvo Goran Gorašević i nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović.
Iz SDT-a su odbili da potvrde ovu informaciju.
- Uvaženi, Specijalno državno tužilaštvo ne obavještava javnost o dokaznim radnjama koje preduzima ili planira da preduzme radi zaštite interesa postupka i obezbjeđenja svrhe ostvarivanja dokaznih radnji -odgovorio je, nakon dva dana, na upit Antene M specijalni tužilac i portparol Vukas Radonjić.
Krivičnu prijavu zbog rušenja bez rješenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali podnio je još 2023. godine zastupnik te kompanije Nikola Martinović. U toku je i sudski proces pred Privrednim sudom po tužbi Montenegro Petrola protiv države, potencijalno težak četiri miliona eura.
Nekoliko dana uoči akcije tadašnje Vlade Dritana Abazovića, Osnovni sud u Podgorici donio je rješenje kojim je podgoričkoj kompaniji dozvoljeno da u Mahali radi i proizvodi beton, obrađuje materijal, uključujući i šljunak koji ne potiče sa lokacije u Mahali ili iz Morače.
Ipak, Vlada je u akciju rušenja krenula četiri dana kasnije, 13. februara 2023. Abazović je tada optužio Montenegro Petrol da se bavi nelegalnim aktivnostima, optužujući ih za bahatost.
Advokat Martinović je tvrdio da se akcija vlasti i rušenje postrojenja sprovode bez bilo kakve odluke državnog organa, te da je nadležnom tužiocu podnio krivičnu prijavu nakon što je srušeno postrojenje Montenegro Petrola na Morači.
Ovo je bio i predmet televizijske debate na Radio-televiziji Crne Gore, u kojoj je Abazović obećao zastupniku Montenegro Petrola Nikoli Martinoviću da će dostaviti svu dokumentaciju u vezi sa rušenjem postrojenja za proizvodnju betona u Mahali.
Martinović je tada, četiri dana nakon emisije, 27. februara 2023, tražio da mu se kompletna dokumentacija dostavi poštom, u elektronskoj verziji ili ličnim preuzimanjem, akcentirajući odluku o rušenju i dokaze da je pravosnažna i prethodno uručena strankama. Kako je odgovor izostao, Martinović je novi dopis uputio još jednom.&nbsp;
- Kad god treba podsjećati na ispunjenje datog obećanja, očigledno postoji nerazumijevanje u poimanju vrijednosti date riječi kao izraza morala i časti. Za ozbiljne ljude i ovaj dopis je višak, zato nakon ovoga više neću pisati, jer je to očigledno uzaludno - naveo je Martinović u drugom dopisu Abazoviću iz marta 2023. godine. Abazović obećanje do danas nije ispunio.
<h2>Tužba</h2>
Naredne godine, u februaru 2024, pred Privrednim sudom počeo je proces po tužbi Montenegro Petrola zbog nezakonitog rušenja postrojenja, u kojoj kompanija od države traži da joj plati odštetu u iznosu od četiri miliona eura.
Montenegro Petrol tužio je državu jer su, uz veliku medijsku pažnju i prisustvo najviših državnih zvaničnika, 13. februara 2023. srušeni njegovi objekti za proizvodnju šljunka.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je rukovodila Novaković-Đurović, 7. februara 2023. predložilo je Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz rijeke Moraču i Cijevnu, tražeći hitno rušenje objekata.
Vlada je dva dana kasnije, na dan kada je vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje kojim se dozvoljava rad postrojenja Montenegro Petrola, razmotrila ovu informaciju i zadužila Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agenciju za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz Moraču i Cijevnu.
Ministarstvo je potom državnoj firmi Zaštita prostora Crne Gore, 12. februara, naložilo uklanjanje i rušenje objekata uz rijeke Moraču i Cijevnu, nalažući da se sa rušenjem počne odmah.
Montenegro Petrol podnio je tužbu Privrednom sudu u maju iste godine, u kojoj su istakli da je država postupala krajnje nesavjesno, da je mašinske elemente rušila na nepodoban način, uzrokujući nepotrebnu štetu. Umjesto rastavljanja mašinskih elemenata postrojenja, oni su uništeni bagerom.
U tužbi se navodi i da su građevinski objekti srušeni bez prethodnog omogućavanja vlasniku da stvari iz unutrašnjosti objekata ukloni, pa su tako uništeni informacioni sistemi i oprema u upravljačkim kućicama, koje su služile za upravljanje i kontrolu cjelokupnog postrojenja.
Ističe se i da za rušenje nije postojao bilo kakav zakonit akt.
- O aktivnosti rušenja izvijestili su svi mediji u Crnoj Gori, jer je rušenje poslužilo kao politička promocija Dritana Abazovića, Vladimira Jokovića i Ane Novaković-Đurović - navodi se, između ostalog, u tužbi.

Tag: marjan-sarec