Izvještaj o napretku Evropske komisije (EK) pokazuje da administracija u Crnoj Gori radi svoj posao, notirano je mnogo stvari koje se rade, ali su istovremeno date i dosta kritčke note, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, profesorica na Ekonomskom fakultetu i bivša ministarka Evropskih integracija - Gordana Đurović.
- S obzirom da planiramo da završimo sve sljedeće godine do decembra, tih kritičkih nota bi trebalo biti mnogo manje i one su sada predmet naše unutrašnje debate, ali sve se to posmatra iz evropskih prijestolnica koje se na kraju pitaju. Države članice odlučuju, a Komisija predlaže neke buduće odluke. Tako da, ako mislimo da završavamo, moramo da ubrzamo - to je negdje sažetak onoga što piše u izvještaju”, podsjetila je ona.
Gdje god u izvještaju piše ozbiljna zabrinutost, objašnjava ona, na to treba posebno obratiti pažnju, a to se, kaže, na više mjesta ističe.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje, da li je moguće ostvariti plan Vlade Crne Gore kojim je predviđeno da se do kraja sljedeće godine zatvori 20 poglavlja, kaže da bi Crnoj Gori naredne godine treble četiri Međuvladine konferencije koje bi bile kvartalne, a koje bi pratio intenzivni dijalog u zemlji i gdje bi se mapirale one stvari koje se zaista moraju uraditi.&nbsp;
- Sva poglavlja možemo podijeliti uslovno u tri trećine, jednu u kojoj ćemo ispuniti mjerila najvećim dijelom za pristupanje, druga u kojoj moramo da vidimo šta stvarno moramo da uradimo i da to svakako uradimo i treća grupa koja spada u zonu toga političkog odlučivanja. To su svakako najteža poglavlja - vladavine prava, životne sredine, državne pomoći možda i 19 - pripreme za strukturne fondove - istakla je Đurović.
Komesarka za proširenje Marta Kos pomenula je mogućnost probog roka za nove države članice, kao i isključenja iz Evropske unije (EU) u slučaju nazadovanja, što &nbsp;ima za cilj da se spriječi ulazak “trojanskih konja Rusije u EU” i da se obezbjede jači mehanizmi zaštite vladavine prava.&nbsp;
Đurović, kaže, da u Briselu postoji strah i da zbog toga traže pravno utemeljenje u strogim kriterijumima.
Naglašava i da osnivački ugovori ne prepoznaju isključivanje, jer član 49 kaže kako se ulazi u EU, dok član 50 kaže kako se izlazi, dok ne postoji član koji govori kako se država isključuje.
- Ako pogledamo ugovore Rumunije i Bugarske bile su zaštitne klauzule i one su bile aktivne 15 godina po pristupanju, u oblastima kao što su danas mjerila za poglavlja 23 i 24, Rumunija i Bugarska su izvještavale punih 15 godina i to je bilo vezano sa praćenjem mjerila, izvještavanjem, prozivanjem, kritikama, posvećenim radom, promjenama vlada i vodećih koalicija. Tek 2023.godine, poslije predsjedavanja Savjetom od strane tih zemalja, one su tek formalno pravno izašle iz mehanizma verifikacije i provjere saradnje, ali nigdje nije pisalo u tim posebnim odlukama da one u bilo kom momentu mogu biti tretirane kao zemlje koje će biti isključene. To je bila 2007.godina, danas je 2025.godina, situacija je značajno teža, tako da me ne čudi da komesarka Kos ističe takvu neku mogućnost. Lično ne želim da vjerujem da takvo nešto može da piše u nijednom ugovoru o pristupanju, pa ni za Crnu Goru - naglasila je Đurović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Đurović o putu Crne Gore ka EU: Ako mislimo da završavamo moramo da ubrzamo

Evropska komisija navodi da je Crna Gora ostvarila mjerljiv napredak u više ključnih oblasti, ali da je za dalji napredak prema članstvu u EU neophodno unaprijediti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, &nbsp;osnažiti nezavisnost pravosuđa, unaprijediti slobodu medija, te osigurati punu implementaciju zakona o javnoj upravi i ljudskim pravima.
Kako se ističe u saopštenju, komisija je potvrdila da će nastaviti da podržava Crnu Goru kroz finansijsku i tehničku pomoć, uz očekivanje da reformski proces ostane među glavnim prioritetima Vlade.
Evropska komisija danas je usvojila godišnji Paket proširenja, kojim se daje sveobuhvatna procjena napretka koji su partneri u procesu proširenja ostvarili tokom proteklih dvanaest mjeseci.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, ovogodišnji paket potvrđuje da je proširenje i dalje visoko na listi političkih prioriteta Evropske unije i da je članstvo novih država sve ostvarivije.&nbsp;
Komisija naglašava da su dosljednost i pristup zasnovan na zaslugama ključ uspješnog procesa pristupanja.
<h2>Napredak Crne Gore u reformama javne uprave</h2>
U Crnoj Gori je, prema ocjeni Evropske komisije, postignut određeni napredak u jačanju institucionalnih kapaciteta javne uprave i implementaciji reformi koje povećavaju transparentnost, efikasnost i odgovornost državnih službenika.
Tokom 2024. i 2025. godine, fokus reformi bio je na unapređenju administrativnih procedura i jačanju integriteta u javnom sektoru.
Komisija navodi da su u prethodnom periodu usvojene zakonske i institucionalne mjere za jačanje odgovornosti, posebno na visokom nivou vlasti i u sektorima sa povećanim rizikom od zloupotreba. Implementacija ovih mjera pokazuje prve rezultate, ali su, kako se ističe, potrebni kontinuirani napori da bi se korupcija dodatno smanjila i da bi pravni okvir bio efikasno primijenjen u praksi.
Reforme u oblasti javne uprave i antikorupcijske mjere obuhvataju: &nbsp;unapređenje zakonodavnog okvira koji reguliše odgovornost i integritet javnih službenika, &nbsp;jačanje kapaciteta institucija za sprječavanje i procesuiranje korupcije, povećanje transparentnosti u radu javne uprave, uključujući digitalizaciju usluga i otvoren pristup informacijama.
Prema ocjeni Komisije, ove reforme doprinose konsolidaciji vladavine prava i stvaranju povoljnog okruženja za ekonomski razvoj i dalje približavanje EU standardima.
<h2>Borba protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata</h2>
Prema izvještaju Evropske komisije, Crna Gora mora pojačati napore u borbi protiv trgovine ljudima i smanjenju broja krijumčarenih migranata, posebno u kontekstu smanjenja ilegalnih migratornih tokova ka EU preko Zapadnog Balkana.
Posebna pažnja, kako se navodi, treba biti usmjerena na prevenciju, zaštitu žrtava i sprječavanje ponovne eksploatacije.Značajni koraci su već preduzeti u jačanju pravnog, institucionalnog i operativnog okvira za borbu protiv trgovaca ljudima i pružanje podrške žrtvama, ali je, prema ocjeni Komisije, neophodno osigurati dosljednu primjenu zakona i bolju međuinstitucionalnu saradnju.
<h2>Napredak u ekonomskim reformama i integraciji u jedinstveno tržište EU</h2>
Evropska komisija navodi da je u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan formiran poseban Instrument za reforme i rast vrijedan šest milijardi eura, koji je usmjeren na ubrzanje socio-ekonomskog približavanja regiona Evropskoj uniji.U oktobru 2024.&nbsp;
Komisija je usvojila pet reformskih agendi, čijom se implementacijom počelo u 2025. godini. Dio predfinansiranja je već isplaćen Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.U julu 2025.&nbsp;
Komisija je odobrila dodatno finansiranje Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, nakon što su ispunjeni uslovi iz prve runde plaćanja. U oktobru 2025. godine, sredstva su ponovo odobrena Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, u znak priznanja za ostvareni napredak i ispunjenje 30 reformskih uslova.
<h2>Uključivanje Crne Gore u SEPA zonu</h2>
Kada je riječ o platnim uslugama, Komisija ističe kao veliki korak uključivanje Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Moldavije i Srbije u geografski obuhvat Jedinstvenog prostora plaćanja u eurima (SEPA).Ovo omogućava finansijskim institucijama iz tih zemalja da učestvuju u SEPA platnim sistemima, čime se olakšavaju transferi u eurima, smanjuju troškovi i ubrzava obrada transakcija.
Pridruživanje SEPA sistemu zahtijevalo je usklađivanje s ključnim pravilima EU o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, čime su, kako se navodi, jačani integritet i sigurnost finansijskih sistema, ali i napredak u procesu pristupanja EU.
<h2>Carinska saradnja i zajednički tranzit</h2>
Carinska saradnja, uključujući carinsku kontrolu i olakšice, označena je kao još jedan važan segment postepenog ekonomskog povezivanja sa EU.
Crna Gora i Moldavija pozvane su da se 1. novembra 2025. priključe Konvenciji o zajedničkom tranzitu, što će dodatno ubrzati prekogranično kretanje robe i smanjiti broj carinskih provjera.
Ove inicijative, prema Komisiji, donose konkretne koristi kao što su brže procedure, manji troškovi i bolja zaštita od ilegalne trgovine, dok ujedno jačaju kapacitete zemalja kandidata za integraciju u jedinstveno tržište.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

EK: Potrebno unaprijediti borbu protiv korupcije i kriminala, nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i osigurati punu primjenu zakona o javnoj upravi i ljudskim pravima

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocijenio je da se proces pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji odvija uz napredak koji institucije te nadnacionalne unije registruju i da, bez obzira na to što se u crnogorskom društvu konstatuje pogoršanje stanja u pojedinim oblastima, evropska perspektiva ipak postoji.
Šarec je gostujući u Drugačijoj radio vezi naglasio da je učlanjenje Crne Gore čak i u slučaju nazadovanje u oblasti vladavine prava korisnije za demokratski proces nego kada bi se integracije zbog unutrašnjih pitanja obustavile.
- Ako gledamo jedan scenario da zbog takvih ili drugih stvari Crna Gora u narednom periodu ne uđe i da se vrata zatvore, onda je to 'grom i pakao'. Jer mnogo je onih koji ne žele da se to dogodi, a to će biti najveća pobjeda - naglasio Šarec.&nbsp;
Podsjetio je da je prva pobjeda Crne Gore bila obnova nezavisnosti, a druga učlanjenje u NATO.
- A sad ako uđete u Evropsku uniju to će biti treća velika pobjeda Crne Gore - poručio je Šarec.
Prema njegovim riječima pozitivno je što se problemi koji postoje ipak konstatuju.
- Treba naglasiti isto tako da Crna Gora nije zemlja bez problema. Ima problema na svim područjima, odnosno na onim područjima koja su sad najviše istaknuta. To je vladavina prava, to je životna sredina – sad se to rješava. Zatim, izborno zakonodavstvo, to se rješava i ja sam vrlo zadovoljan time što vlada ne negira te probleme - precizirao je.
Posebno je naglasio važnost izmjena izbornog zakona.
- Pomenuo sam izbore, to se sad rješava, naravno svi neće biti zadovoljni time, ali bitno je da izbori budu u jednom danu, da nema kampanja, da nema, jer ako su uvijek neke predizborne kampanije, tada je nemoguće raditi, tako da to pitanje treba što prije maknuti sa stola - rekao je Šarec.
Istakao je kao prednost činjenicu da se Crna Gora posmatra pojedinačno, a ne kao dio grupe zemalja čije se učlanjenje planira u isto vrijeme.
- Crna Gora sad ima i sreću, na neki način da nije dio nekog paketa, jer kad se Slovenija učlanjivala, tad je bio u pitanju paket deset zemalja i kad si dio paketa, ponekad je to dobro da se možeš malo sakriti, ali katkad i nije, jer te drugi koče i ne bih želio da budem nešto, ali Slovenija ipak nije bila uporediva sa nekim drugima tada, barem se tako činilo. A Crna Gora sad dobija puno pažnje, jer je frontrunner definitivno. Sjećam se, prije šest-sedam godina je to bila Sjeverna Makedonija, ali tamo je situacija se pogoršala, a moram reći da je to bila velika greška Evropskog savjeta u 2019. kad se nijesu počeli pregovori i kada je sve krenulo nizbrdo - pojasnio je.
Šarec je naglasio i važnost geopolitičkog konteksta u kojem se očekuje pristupanje Crne Gore EU.
- Treba znati i geopolitičku situaciju za Evropsku uniju i Evropljane. Od velike je važnosti da se proširenje dogodi. Sad je to Crna Gora pa Albanija, možda će neko drugi u narednom periodu… Ako se ne širi, EU nije ispunila svoj zadatak, a mi se već dugo nijesmo proširili i to od 2013. Ali sad treba ići opet u istoriju, odnosno prošlost – da li su sve zemlje koje su ušle u EU tada ispunjavale kriterijume. Slovenija je bezbroj puta mogla da blokira Hrvatsku i da smo to uradili Hrvatska ne bi ušla u EU, a kamoli Schengen. Mi njihov integracioni put nijesmo blokirali, nikad ga nijesmo ometali, a danas još nemamo rješeno pitanje granice, nuklearnog otpada i druga pitanja - dodao je.
Dodao je je i da će se neke unutrašnje stvari u Crnoj Gori lakše rješavati nakon ulaska u EU nego što se rješavaju sada.
- To je sad kao pitanje o kokoški i jajetu, da li je bolje da se prvo uđe pa se lakše rješava ili prvo sve napraviti pa onda ući. Međutim, to zavisi od mnogih faktora. I vanjski faktori su ovdje prisutni, a ne samo ono što Crna Gora radi - rekao je.
Šarec se posebno osvrnuo na izbor sudije Ustavnog suda, ukazujući na hitnost okončanja ovog procesa.
- Ako se to bude tražilo i tražilo, odgađalo i odgađalo, to smanjuje kredibilitet Crne Gore, zbog čega treba to što prije da se ta priča završi, a ne da se prave ovi manevri sa glasanjem pa neglasanjem. Bilo bi dobro da Ustavni sud bude popunjen što prije i da radi. Drugo je pitanje kredibiliteta samih sudija. To je uvijek ljudski faktor ovdje, jer je mala zajednica, zbog čega se to uvijek dovodi u pitanje. Sudije nijesu sveci – to su ljudi koji pravi greške, ali Ustavni sud treba što prije da se formira, jer za građane inače on nema onu snagu koju bi imao kada bi taj process tekao glatko - pojasnio je.
Skrenuo je pažnju na neophodnost odvajanja crkve od države, kao nešto što se ne smije dovoditi u pitanje.
Govoreći o sve učestalijim primjerima veličanja fašističkih ideja, Šarec je, praveći paralelu sa Slovenijom, podsjetio da ti problemi postoje sve dok se društvo sa njima ozbiljno ne suoči i prihvatajući evropske vrijednosti antifašizma ne počne da radi na njihovom rješavanju.
- Devedesetih sam mislio da nikad više nećemo razgovarati o Drugom svjetskom ratu, da nikad više nećemo te teme otvarati, ali sad vidimo da opet ima toga - naglasio je
Upitan kako problemi u Crnoj Gori, kojih je i Evropska unija svjesna, utiču na integracioni proces i kako će se odraziti na njenu budućnost, Šarec je rekao da se u ovom zahtjevnom i složenom procesu ipak na kraju uzima u obzir samo konačan ishod.
- Kao u školi, gdje imate ocjene od jedan do pet, ili na fakultetu do deset, nakon završetka studija niko te ne pita kakve si ocjene imao nego imaš diplomu ili nemaš diplomu - poručio je Šarec.
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora u kojoj se u posljednje vrijeme sve češće potkopavaju vrijednosti antifašizma treba da bude članica EU, s obzirom na činjenicu da sve zemlje imaju pravo veta, Šarec je rekao da je to pitanje koje i sama Unija otvara.
- To se i mi, koji se bavimo tim pitanjima, uvijek pitamo. Pitamo se kakav je stepen demokratije. Ali, stepen demokratije u Crnoj Gori nije tako nizak. Demokratija je prisutna, ne možemo reći da nije - rekao je naš sagovornik, uporedivši stanje u našoj zemlji sa onim u Srbiji.
Šarec je posebno naglasio značaj civilnog društva i za razvoj demokratije i pristupanja EU.
- Njegova uloga je da kritikuje, njegova uloga je da upozorava na sve poteškoće jednog društva, a naravno politika je uvijek target jer politika je ona koja rukovodi državom, pa je stvar umijeća koliko neko pokušava razumijeti drugog - zaključio je Šarec.

Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, ali to će biti treća velika pobjeda nakon obnove nezavisnosti i učlanjenja u NATO

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Crnogorski poslanici danas nastavljaju s radom. Na dnevnom redu, između ostalog biće, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama.
Poslanici će raspravljati i o : Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Prijedlogu zakona o javnim izvršiteljima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja. Na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Poslanici danas o više prijedloga zakona

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Baru tri, Herceg Novom i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Bijelom Polju i Andrijevici.
Izdata su 632 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 65 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda

Muškarac je detonirao eksplozivnu napravu pored policijskog patrolnog vozila u centru Moskve rano u utorak, usmrtivši jednog policajca i ranivši još dvojicu, saopštilo je rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Eksplozija se dogodila neposredno poslije ponoći na trgu željezničke stanice Saviolovski, navodi se u saopštenju ministarstva objavljenom na Telegramu. Stanica Saviolovski, koja se nalazi u sjevernom dijelu Mokve, jedan je od glavnih željezničkih čvorova prijestonice.
Napadač je prišao saobraćajnim policajcima koji su sjedjeli u svom patrolnom vozilu, nakon čega je eksplodirala naprava, navodi se u saopštenju, uz dodatak da je napadač preminuo na licu mjesta.
Prema navodima ruske državne novinske agencije Tass, ciljani patrolni automobil je pretrpio veliku štetu, ali se nije zapalio. Lokalni mediji objavili su fotografije na kojima se vidi policijsko vozilo sa razbijenim staklima u blizini željezničkih šina.
Policija je ogradila područje, a na lice mjesta upućeno je više vozila hitne pomoći.
Ministarstvo je prvobitno saopštilo da je počinilac pobjegao. Nekoliko minuta kasnije naveli su da je muškarac pronađen mrtav na mjestu događaja nakon uviđaja i pregleda snimaka nadzornih kamera.
Vlasti nijesu odmah saopštile detalje o eksplozivnoj napravi niti o motivu napadača.
Ruski Istražni komitet, koji se bavi istragama teških krivičnih djela, saopštio je da je pokrenuo postupak zbog pokušaja ubistva službenog lica i zbog nezakonitog posjedovanja eksplozivnih naprava.

Tag: uclanjenje-crne-gore