<article>Ključni proizvodni resurs elektroenergetskog sistema Crne Gore - Termoelektrana Pljevlja nije uključena u pogon, i pored najava da će se to desiti 15. novembra - ukazao je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.Nije, kako je rekao, problem ni zakasniti dan-dva.- Problem je u neodgovornosti nosilaca odgovornih funckija u EPCG i TEPV koji su prije samo mjesec dana uvjeravali javnost i predstavnike medija da sve ide po planu i da će TE biti “sigurno” na mreži prije pet dana - naveo je on.To je, kako je rekao ironično, “sigurno” jednako obećanjima jednog drugog Pljevljaka - premijera Spajića, koji ima preko 100 krupnih neispunjenih obećanja u svega par godina.- Ono što je ogroman problem za državu je što je zbog remonta TEPV uvezena ogromna količina električne energije, a EPCG je zbog toga i zbog hidrološki loše godine (do ovih dana) u minusu od čak 90 miliona eura - naveo je Stanić.Zbog toga za one koji se igraju sa desetinama miliona eura državnog novca – ima nekoliko jasnih pitanja, na koja crnogorska javnost očekuje jasne odgovore.- Zašto Termoelektrana Pljevlja nije puštena u pogon 15. novembra, i zbog čega još nije počela isporuka uglja iz Rudnika uglja? Da li to znači da TE neće biti priključena ni 1. decembra?  Da li će postrojenje za odsumporavanje, kao najvažniji segment ekološke rekonstrukcije, biti završeno do početka rada Termoelektrane? - pitao je Stanić.Pita i da li je obezbijeđen priključak na turbinu za potrebe toplifikacije grada, koliko su porasli ukupni troškovi rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, te koliki je procenat izvedenih građevinskih i mašinskih radova na današnji dan.- Na sva pitanja treba dati i odgovor da li će TE biti u pogonu i poslije početnog paljenja, jer nije isto oće li ući u sistem proizvodnje tokom mjeseci kad se troši najviše energije ili na proljeće kad će i hidrološke prilike biti puno bolje i kad se obično struja iz Crne Gore izvozi - naveo je Stanić.</article>

Ključni proizvodni resurs elektroenergetskog sistema Crne Gore - Termoelektrana Pljevlja nije uključena u pogon, i pored najava da će se to desiti 15. novembra - ukazao je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
Nije, kako je rekao, problem ni zakasniti dan-dva.
- Problem je u neodgovornosti nosilaca odgovornih funckija u EPCG i TEPV koji su prije samo mjesec dana uvjeravali javnost i predstavnike medija da sve ide po planu i da će TE biti “sigurno” na mreži prije pet dana - naveo je on.
To je, kako je rekao ironično, “sigurno” jednako obećanjima jednog drugog Pljevljaka - premijera Spajića, koji ima preko 100 krupnih neispunjenih obećanja u svega par godina.
- Ono što je ogroman problem za državu je što je zbog remonta TEPV uvezena ogromna količina električne energije, a EPCG je zbog toga i zbog hidrološki loše godine (do ovih dana) u minusu od čak 90 miliona eura - naveo je Stanić.
Zbog toga za one koji se igraju sa desetinama miliona eura državnog novca – ima nekoliko jasnih pitanja, na koja crnogorska javnost očekuje jasne odgovore.
- Zašto Termoelektrana Pljevlja nije puštena u pogon 15. novembra, i zbog čega još nije počela isporuka uglja iz Rudnika uglja? Da li to znači da TE neće biti priključena ni 1. decembra? &nbsp;Da li će postrojenje za odsumporavanje, kao najvažniji segment ekološke rekonstrukcije, biti završeno do početka rada Termoelektrane? - pitao je Stanić.
Pita i da li je obezbijeđen priključak na turbinu za potrebe toplifikacije grada, koliko su porasli ukupni troškovi rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, te koliki je procenat izvedenih građevinskih i mašinskih radova na današnji dan.
- Na sva pitanja treba dati i odgovor da li će TE biti u pogonu i poslije početnog paljenja, jer nije isto oće li ući u sistem proizvodnje tokom mjeseci kad se troši najviše energije ili na proljeće kad će i hidrološke prilike biti puno bolje i kad se obično struja iz Crne Gore izvozi - naveo je Stanić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mirko Stanić

Termoelektrana

Evropski savez

EPCG

Politika

Stanić: Zašto Termoelektrana nije na mreži i pored obećanja rukovodstva EPCG?

Ključni proizvodni resurs elektroenergetskog sistema Crne Gore - Termoelektrana Pljevlja nije uključena u pogon, i pored najava da će se to desiti 15. novembra - ukazao je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mirko Stanić.
Nije, kako je rekao, problem ni zakasniti dan-dva.
- Problem je u neodgovornosti nosilaca odgovornih funckija u EPCG i TEPV koji su prije samo mjesec dana uvjeravali javnost i predstavnike medija da sve ide po planu i da će TE biti “sigurno” na mreži prije pet dana - naveo je on.
To je, kako je rekao ironično, “sigurno” jednako obećanjima jednog drugog Pljevljaka - premijera Spajića, koji ima preko 100 krupnih neispunjenih obećanja u svega par godina.
- Ono što je ogroman problem za državu je što je zbog remonta TEPV uvezena ogromna količina električne energije, a EPCG je zbog toga i zbog hidrološki loše godine (do ovih dana) u minusu od čak 90 miliona eura - naveo je Stanić.
Zbog toga za one koji se igraju sa desetinama miliona eura državnog novca – ima nekoliko jasnih pitanja, na koja crnogorska javnost očekuje jasne odgovore.
- Zašto Termoelektrana Pljevlja nije puštena u pogon 15. novembra, i zbog čega još nije počela isporuka uglja iz Rudnika uglja? Da li to znači da TE neće biti priključena ni 1. decembra?  Da li će postrojenje za odsumporavanje, kao najvažniji segment ekološke rekonstrukcije, biti završeno do početka rada Termoelektrane? - pitao je Stanić.
Pita i da li je obezbijeđen priključak na turbinu za potrebe toplifikacije grada, koliko su porasli ukupni troškovi rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, te koliki je procenat izvedenih građevinskih i mašinskih radova na današnji dan.
- Na sva pitanja treba dati i odgovor da li će TE biti u pogonu i poslije početnog paljenja, jer nije isto oće li ući u sistem proizvodnje tokom mjeseci kad se troši najviše energije ili na proljeće kad će i hidrološke prilike biti puno bolje i kad se obično struja iz Crne Gore izvozi - naveo je Stanić.

Odbornik SDP-a u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić poručio je da izjava ministra finansija Novice Vukovića – da Vlada nije konsultovana i da nema nikakve projekcije za Zakon o obeštećenju radnika vrijedan 110 miliona eura – predstavlja ozbiljno upozorenje na, kako navodi, neodgovorno ponašanje skupštinske većine.
– Ovim činom Vlada je sama potvrdila ono na šta opozicija konstantno ukazuje: Zakon o obeštećenju radnika usvojen je kao najgrublji oblik populizma, sa potpunom ignorancijom finansijske stabilnosti države – ističe Lisičić.
Prema njegovim riječima, posebno je zabrinjavajuće to što su poslanici, predvođeni predlagačima iz Demokrata, svjesno uveli državu u dug od 110 miliona eura, bez i minimalne komunikacije sa Ministarstvom finansija.
– Kada poslanici predlože mjeru koja košta desetine miliona, a da pri tome ne urade osnovnu fiskalnu procjenu, to nije borba za radnike, nego klasična demagogija koja se opet prelama preko državnih finansija – ocjenjuje Lisičić.
On dodaje da je još problematičnije što je Skupština takav predlog izglasala bez ijednog ozbiljnog argumenta, studije ili proračuna, upravo u trenutku kada se vodi rasprava o stabilnosti budžeta.
– Ako je ikome bilo stalo do radnika, makar bi se raspitalo koliko ih ima, koliki je stvarni iznos obaveza i da li je država u stanju da to iznese. Ovdje toga nije bilo. Predlagači su, izgleda, smatrali da je dovoljno samo reći „iz budžeta 2026. godine” i završiti posao. To nije zakonodavstvo, već klasična improvizacija na teret građana. Skupština je time poslala opasnu poruku: da politički marketing ima prednost nad državnim interesom – poručuje Lisičić.
Prema njegovim riječima, kada se zakoni koji koštaju preko 100 miliona eura donose bez konsultacija sa Vladom i nadležnim ministarstvima, bez plana i bez analize, tada se dobija parlament koji ne kontroliše vlast, već „proizvodi haos“.
– Posebno je licemjerno što isti oni koji se zaklinju u finansijsku disciplinu i odgovorno upravljanje sada guraju rješenja koja su potpuno izvan kontrole i elementarne logike. Radnici nisu zaslužili da ih se koristi kao paravan za jeftine političke poene. Oni zaslužuju održiv, jasan i izvodljiv program obeštećenja, a ne zakone za koje ministar finansija saopštava da ni Vlada ni resor nemaju pojma kako da ih sprovedu. Pravda za radnike – apsolutno da. Populističke improvizacije koje prave veće probleme nego što rješavaju – ne – naveo je Lisičić.
Ako Skupština želi da bude ozbiljna institucija, naglašava on, mora prestati da donosi zakone koji „zvuče dobro na naslovnicama, a padaju na prvoj stručnoj provjeri“.
– Zato se mora tražiti hitno vraćanje zakona na doradu, uključivanje svih nadležnih resora i izrada rješenja koja će biti pravedna, sprovediva i finansijski održiva. Država mora biti pouzdana, a ne megafon za demagogiju i neodrživa obećanja – zaključio je Lisičić.

Lisičić: Država ne smije biti megafon za demagogiju i neodrživa obećanja

Policijski službenici OB Herceg Novi, podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvije osobe zbog sumnje da su počinile krivično djelo protivpravno lišenje slobode i krivično djelo zlostavljanje.
Za ova djela sumnjiče se operativno interesantno lice M. N. (41) iz Nikšića i njemu blisko lice D. M. (39) iz Kotora, a krivična djela počinjena su na štetu državljanina Republike Srbije.
Prema rezultatima kriminalističke obrade, sumnja se da su osumnjičeni 18. novembra, oko 18.30 časova, u Igalu primijetili oštećenog koji se kretao trotoarom pored puta. M. N. je tom prilikom izašao iz vozila, prišao muškarcu i pozvao ga da uđe u automobil, uz obećanja o pronalasku posla.
Kada je ušao u vozilo, D. M. ga je pokrenuo, dok je M. N. fizički sprečavao oštećenog da izađe, držeći ga na zadnjem sjedištu i ograničavajući mu slobodu kretanja, uz zadavanje više udaraca u predjelu glave. Prema navodima policije, udarce je oštećenom zadao i D. M.
Tokom incidenta, M. N. je postavljao pitanja o okolnostima boravka oštećenog u Herceg Novom, a potom mu je uzeo lični dokument koji je zadržao. Nakon što su vozilo zaustavili, osumnjičeni su muškarca izvukli napolje i ponovo ga fizički napali, zadavši mu više udaraca rukama i podesnim predmetom, nastavljajući da ga ispituju o njegovom boravku i kretanju po gradu.
Oštećeni je pretrpio tjelesne povrede koje su konstatovane u ljekarskom izvještaju.
O događaju je obaviješten tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Herceg Novom, koji je naložio da se protiv M. N. i D. M. podnese krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivična djela protivpravno lišenje slobode i zlostavljanje.

Igalo: Kotoranin i Nikšićanin zlostavljali državljanina Srbije

19.11.
14:01h
Ne smijem da ti kažem, rekoh prijatelju, zašto nijesam komentarisao "ubij Srbina" ( svakog trećeg građanina u CG). Jer mi nećeš vjerovati.
Doduše, i sramota me od tebe.
Njemu nijesam, ali vama hoću.
Ničijoj se žrtvi ne bi obradovali ovdašnji Srbi kao mojoj. Makar od hrvatske ruke, papuanske, svejedno.
Ne bi im milije srpske žrtve bilo.
I to ne kriju.
I zato sada relaksiran, slušajući novu country muziku kroz izvedbu (opet ja po hrvatski) Codi Džonsona, Morgana Kalena, Rili Grina.
Ništa - Džoni Keš, Keni Rodžers. Okačili kopačke o klin.
Dakle, kao CG Srbina, smotali bi me oni prije nego li nostri fratelli Croati.
Prema kojima je policija odradila super stvar.
Kao pravi domaćini, nijesu ih snimali, priveli nadležnom sudu, zabranili ulazak u Crnu Goru.
Ispratili ih kao svatove.
Doduše, ne znam da li su na Debelom Brijegu ispalili hice u vazduh u znak oproštaja do sledeće prilike.
Tako bi i hrvatska policija uradila da na Maksimiru neko uzvikuje "ubij, ubij Hrvata".
Doduše, pretpostavljam, nijesam siguran, jer, oni nemaju tako ozbiljne službe bezbjednosti kao mi.
P.S: Politika je jedina djelatnost u kojoj sopstvene interese (p*kno i fotelja) možete predstaviti kao opšte, a da vam aplaudiraju.
Ovako.
I na stadionu pod Goricom.
P.S. 1: Strah od EU i komšija iz EU rađa s toga ravnodušnost prema nepodnošljivo odvratnom.
Najgori je strah, da te ne bude strah.

Svatovi

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) potpisalo je Memorandum o razumijevanju sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Crnogorskim društvom ekologa (CDE) i Fondacijom EuroNatur, u cilju realizacije zajedničkih aktivnosti po pitanju priprema koncepta za efikasno očuvanje rijeke Morače.
Iz MERS-a su saopštili da su te nevladine organizacije implementacioni partneri projekta ”Zaštita rijeke Morače”.&nbsp;
- Memorandum je potpisan u cilju unapređenja razvoja i realizacije aktivnosti na polju zaštite životne sredine i oblasti zaštite biodiverziteta, kao i zajedničkih aktivnosti po pitanju priprema koncepta za efikasno očuvanje rijeke Morače - naveli su u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da su dokument potpisali resorni ministar Damjan Ćulafić, izvršna direktorica CZIP Jovana Janjušević, generalna sekretarka CDE Andrijana Mićanović i predstavnica Fondacije Euronatur Annette Spangenberg.
- Cilj Memoranduma je da formalizuje i unaprijedi saradnju između MERS-a i tih organizacija, u vezi sa implementacijom projekta “Zaštita rijeke Morače” i svih planiranih projektnih aktivnosti - kazali su u MERS-u.&nbsp;
Navodi se da su se strane usaglasile da unapređuju i jačaju saradnju u oblasti zaštite biodiverziteta u Crnoj Gori, kroz zajedničko djelovanje i pripremu izrade studije izvodljivosti u cilju zaštite tog područja.
Memorandumom je, kako su kazali iz Ministarstva, usaglašena saradnja na podizanju svijesti o važnosti zaštite prirode, biodiverziteta i ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori, kao i prilikom organizacije zajedničkih aktivnosti - obuka, seminara, okruglih stolova, događaja, konferencija za javnost i javnih rasprava.&nbsp;
- Čiji je cilj jačanje kapaciteta relevantnih zainteresovanih strana za adekvatno sprovođenje propisa u oblasti zaštite prirode, održivo upravljanje zaštićenim područjima, uvođenje biodiverziteta u sektorske politike i prakse, održivi razvoj, učenje i povezivanje - dodali su u saopštenju.
Ćulafić istakao je da taj memorandum predstavlja značajan iskorak u institucionalnoj saradnji za zaštitu biodiverziteta Crne Gore.
Takva saradnja, kako je kazao, važna je za održivo upravljanje rijekom Moračom, ali i za integrisanje zaštite prirode u sektorske politike.&nbsp;
- Ministarstvo je posvećeno dugoročnom očuvanju prirodnih resursa i ovaj Memorandum šalje snažnu poruku da Crna Gora ozbiljno shvata svoju odgovornost prema okruženju i budućim generacijama - naveo je Ćulafić.

MERS i NVO potpisali memorandum o zaštiti rijeke Morače

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
&nbsp;
Uvaženi Okrivljeni,
&nbsp;
Šta da Vam kažem?! Svakog dana u svakom pogledu bilježimo nekakav napredak I inovaciju. Evo, Dragan Koprivica izabran za direktora Doma omladine Budo Tomović, takozvanog KIC-a.
Šta je Koprivica, a mora bit direktor
E, falim te bože, pa smo I taj problem riješili i tu veliku ambiciju ispunili. To što je doktor Koprivica skoro pa vrsnik Buda Tomovića, nema veze. Mada… Kako je moglo da bude, ooodlično smo prošli! Šta bi da je profesoru doktoru ambicija bila da ode na Eurosong?! A da tekstopisac bude Bećir? Nema tog majčinog sina koji bi to spriječio.
A nije da nas I to zgibenije nije moglo zadesit. Koliko je samo oda doktor Koprivica Raoniću napisao, koliko je toplih riječi svakom Bobijevom građevinskom pothvatu posvetio. Koliko je cigli opjevao, koliko je laminata pohvalio… Nego, nas je bog pogledao, pa su ovi dragi ljudi što biraju direktora omladine, mudro promislili I doktora izabrali. Ne bi nam se drijemalo, da je bilo drugačije, sigurni budite.
Dakle, Koprivica zbrinut. Mašala!
Joanikijev “premijerski sat”
Nego, približava nam se još jedna godišnjica našeg Javnog servisa. Što bi rekao pjesnik – godine su prošle pune muka, a bogami da dodamo I fiskova. Petu godišnjicu već, u ime ove kuće, obilježava osoba koja se lažno predstavlja kao generalni direktor. I kako izgleda, kani tako I dalje. Ako se prisjetimo da je prije nekoliko dana, jedan od dvojice mitropolita, ničim izazvan, održao “premijerski sat” u udarnom terminu na RTCG, blagoslov za produžetak mandata već je dobiven! Da se ne lažemo, odlično zna Boris ko je na čelu prave Uprave za kadar. I sukladno tom poznaniju bira I zove sagovornike.
U emisiji koja se zove “Argumenti”, a više je bila “Naši talasi vašima u susret”, jedan od dvojice mitropolita, divno je zborio o smislu I besmislu, EU I položaju Crkve, bitku I nebitku, vjerskim školama I sličnim gorućim pitanjima našeg društva. Istovremeno, smireno I očinski, odgovarao je na nadasve provokativna pitanja buntovne mladosti, poput onog – da li je I zašto nije moguće ostati u svijest ako nijeste vjernik… I tako dalje I tome slično. Pritom, treba napomenuti, da je, kao što se moglo I zaključiti, pobunjena mladost u studiju, bila potpuno slučajno izabrana, što bi se reklo odokativno. Jedino, eto, možda se, prilikom odabira, insistiralo malo više da omladina prisutna u studiju, redovnost prisustva liturgijama nadredi pohađanju nastave. Eto, možda samo to. I nije se insistiralo da obuku mantije. Znači, maksimalno je poštovana ustavom garantovana sloboda garderobnog odabira!
Uglavnom, da sumiramo ovaj dio zapažanjem jednog mudrog građanina: “Ko misli da leleče - vakat mu je”!
&nbsp;
Programska šema svečarskog dana
&nbsp;
A, sad da predložimo, uvaženi Docentu, neke programske segmente koje bi valjalo realizovati na dan obilježavanja godišnjice RTCG.
*Predlažem da uređivački tim, zajedno sa menadžmentom, svečarski dan, umjesto kolegijumom, započne jednom liturgijom koja bi bila direktno prenošena na Prvom kanalu RTCG. Bio bi to lijep način izražavanja zahvalnosti onima koji su najzaslužniji za pozicije na kojima se nalazite. Mantije nijesu obavezne.
*Jutarnji program da otvori Andrija Mandić. Niko, kao on, nema takav osmjeh da nam poželi – Dobro jutro Crna Goro I odmah da pređe na pregled štampe. Gosti u studiju, za tu rubriku, dvojica mitropolita – Joanikije I Metodije. Da odmah znamo na čemu smo I šta nas čeka. Predložila bih da se u korpus glasila koja se prelistavaju uvrste I Svetigora, Slovo ljube, Sveviđe… Za tu, rekla bih, posebnu priliku, trebalo bi, radi bogatstva scenografije, ubačit I bronzu u obliku Pavla. Ako ne mogu da nađu onog što je pobjegao Metodiju, neka se izlije još jedna replika. Valjalo bi, da stoji između učesnika, kao važan detalj koji simbolizuje nagovještaj novih dana pomirenja.
*U okviru Jutarnjeg nezaobilazna je rubrika o stanju na putevima I cijenama nafte I benzina. Naravno, taj segment bi uredila I vodila Zdenka Popović.
*Pošto je bez igre I pjesme nemoguće zamisliti neki svečarski program, predložila bih da lakim plesnim korakom, u ritmu sambe, veliki studio optrči u nekoliko krugova Slađa Kaluđerović. Kad smo već kod muzičko-scenskog spektakla, kako da zaboravimo gore pomenutog doktora Koprivicu I tek sad prozvanog Milana Kneževića?!
*Priča o selu I poljoprivredi, uz neke male šale, bila bi rezervisana za ministra Jokovića. On će to odlično da iznese.
*Odmah, nakon njega, prelazimo na priču koja tretira novo doba. Tu već imamo spremnu rubriku. Jelena Nedović. Samo malo da uobliči već gotov rad – prije nekoliko dana je sa predstavnicima Kraljevine Saudijske Arabije imala koristan razgovor o razvoju I primjeni vještačke inteligencije u obrazovanju I zdravstvu. Ili… Ukoliko joj više odgovara, da ponovi izlaganje koje je već održala na nekom međunarodnom skupu – Rješavanje krize na Bliskom istoku. Bilo bi iznimno zadovoljstvo čuti ekspertsko izlaganje na jednu od ove dvije teme.
Lutajući i zalutali reporteri
*Nijesmo zaboravili ni javljanja uživo, sa terena. E, tu imamo dva lutajuća ili zalutala reportera, dvije komunikacijski iznimno vješte mlade nade – Vasilija Čarapića I Momčila Lekovića. Vasilije voli ekonomiju, pa neka trkne do pjace, neki pijačni barometar da uradi, a Momčilovom senzibilitetu više leži neka “crna hronika”. I, obavezno, da urade ankete sa građanima. Ako ih neko takne, neka zovu Šaranovića.
*Vremenska prognoza zaokružiće ovo prijepodnevno izdanje svečarskog TV programa. Branka Marković će, uz prigodan moleban, u ovom programskom segmentu zahvaliti bogu na kiši, suncu, snijegu I vjetru. Šta god da je, dobro je. Viša sila je u pitanju, pa da ne crnjačimo.
* Urednik I voditelj svih vijesti, tokom dana I noći, naravno bio bi Boris Bogdanović. Ako se zamori, kao zamjena uskaču Šaranović I Šćepanović. Vijesti svakako zahtijevaju malo adrenalinskog pretjerivanja, pa neka se išćejfe. Tu bi mogli malo I kostimografi da se iskažu, pa da recimo za Dnevnik u 19.30, urednik I voditelj, to jest BB, obuče kostim Supermena ili Spajdermena. Šta više voli.
Zvezde grand finala
*Popodnevni program, takozvani Raspašoj, vodio bi onaj jedan poslanik Demokrata što viče, ali ne mogu trenutno da se sjetim imena. E, tu bi svi, koliko ih ima u parlamentarnoj većini, mogli da kažu po nekoliko motivacionih rečenica – zašto je dobro da se oni i dalje žrtvuju na mjestima koja su ih zapala.
*Za kraj večeri malo humora i zabave. Voditelji: Milojko i Bečić. Ekonomski program, sektor bezbjednosti, male šale, dobar vic. Ionako to više niko ozbiljno ne doživljava, pa nemamo ni sinopsis. Neka to bude nekakvo praćenje toka (ne)svijesti učesnika. Baš nekako moderno, kako uostalom digitalni Milojko i analogni Bečić preferiraju - jedno jedinstvo suprotnosti.
I, grand finale - Veliki studio, svi učesnici, a Vi na podijumu, sa zdravicom i Bobijem, uz prigodan domaćinski govor i obavezan pozdrav - na mnogaja ljeta!
Završna scena - svi igraju i pjevaju.
Za moj pojam ovo je TOP!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
&nbsp;
Tanja Šuković, generalni direktor RTCG ( kad može Bobi tako da se potpisuje, mogu vala i ja)

Ko misli da leleče - vakat mu je!

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Stanić: Zašto Termoelektrana nije na mreži i pored obećanja rukovodstva EPCG?

Tagovi

Lisičić: Država ne smije biti megafon za demagogiju i neodrživa obećanja

Igalo: Kotoranin i Nikšićanin zlostavljali državljanina Srbije

Svatovi

MERS i NVO potpisali memorandum o zaštiti rijeke Morače

PRATITE TVe UŽIVO