Uslovno članstvo u EU - da Crna Gora i ostali kandidati ne postanu ruske "krtice"

Najava komesarke za proširenje Evropske unije Marte Kos da bi kandidati prije punopravnog članstva bili na probnom periodu kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i pretvaranje tih “država u trojanske konje Rusije” – u vladajućim crnogorskim krugovima je dočekana sa rezervom. Za razliku od njih, analitičari imaju razumijevanja za ovu najavu, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Da je ovo poruka upravo zemljama kandidatima Zapadnog Balkana, koji su manje više pod snažnim uticajem Rusije, smatra spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić, jer Brisel želi budućnost bez “novih uporišta proputinovske politike”.

Ivana Stradner, saradnica Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ocjenjuje da je ovakav plan Brisela povezan sa djelovanjem premijera Mađarske i Slovačke koji opstruiraju EU.

Crnogorski diplomata Željko Perović, strategiju Brisela smatra opravdanom kada je u pitanju Crna Gora, jer je kako kaže “vlast od 2020. pod uticajem antievropskog i proruskog Beograda”.

U ovogodišnjem Izvještaju o proširenju, Evropska komisija je navela četiri kandidata koji bi mogli biti novi članovi EU: Albanija, Moldavija, Crna Gora i Ukrajina.

Duže od dvanaest godina nije bilo prijema novih članica u EU. Posljednja je primljena Hrvatska 2013.

Poslije 12 godina EU govori o proširenju – ali uslovnom

Predsjednica EK Ursula Fon Der Lajen prošle godine je najavila da će proširenje biti “prioritet” do 2029. godine.

Uoči ovogodišnjeg Izvještaja o napretku država komesarka za proširenje Marta Kos je za The Financial Times navela mogućnost da kandidati dobiju “probni rok” kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i kršenje vrijednosti Unije.

Kazala je da ne želi pristupanje zemalja u EU koje će se poslije prijema udružiti sa Rusijom.

- Ne želim da uvodim ‘trojanske konje’ koji će biti aktivni za pet, deset ili 15 godina. Zato Komisija razrađuje ideje poput prelaznog ili probnog perioda i zaštitnih mjera - rekla je Kos.

“Probni status” mogao bi podrazumijevati period u kome nove članice nemaju pravo glasa o svim pitanjima i mogućnost privremenog isključenja u slučaju demokratskog nazadovanja, piše The Financial Times.

Vlada Crne Gore rezervisana prema "probnom članstvu"

Prema modelu “uslovnog prijema” Crne Gore u EU, rezervu su izrazili premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović.

Spajić je krajem oktobra u okviru londonskog Samita Berlinskog procesa saopštio da se protivi da Crna Gora uđe u Uniju bez prava glasa.

Na istom skupu premijer Albanije Edi Rama je rekao da se, za razliku od Spajića, ne protivi prijemu u članstvo “sa drugačijim statusom” u Uniji.

- Nemamo pravo na veto, dok se Evropa ne reformiše. Pratimo politiku EU i NATO, ali ćemo dati sebi za pravo da kažemo šta mislimo - kazao je Rama.

A potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović je rekao da bi “članstvo bez punog prava glasa bi bilo teško prihvatljivo”.

Uslovno članstvo za suzbijanje "krtica"

Analitičar Boško Jakšić za RSE ocjenjuje da su Crna Gora i Albanija u potpunosti uskladile spoljnu politiku sa EU.

- Zato vjerujem da se klauzula ne odnosi na Podgoricu i Tiranu, ali se hipotetički zadržava mogućnost uslovnog članstva, imajući u vidu prosrpske proruske snage koje nisu zanemarljive u Crnoj Gori - kaže Jakšić.

Kaže da bi klauzula bila upozorenje Crnoj Gori šta se može dogoditi ukoliko se dozvoli da uticaj tih snaga poraste u budućnosti.

- To se ne odnosi na ovaj trenutak, jer su u Briselu gotovo svi zadovoljni procesom integracija u Crnoj Gori - dodao je Jakšić.

Ipak smatra da Brisel ne može biti siguran da u budućnosti u nekoj od novih članica, neće pobijediti snage koje će voditi politiku kao sada mađarski premijer Viktor Orban.

- EU ne želi događaje kakvi su bili u Mađarskoj ili Slovačkoj koje blokiraju odluke Unije, stavljaju veto na podršku Ukrajini ili proširenje sankcija Rusiji. To je poruka i kandidatima Zapadnog Balkana koji su manje ili više pod snažnim uticajem Rusije - kazao je on.

Naglašava da je to poruka kandidatima “da spoljnu i bezbjednosnu politiku vode na način koji će onemogućiti da postanu "krtice" u Uniji”.

"Brisel već ima Orbana i Fica"

I Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona za RSE, plan EU dovodi u vezu sa djelovanjem premijera Mađarske ali i Slovačke koji, kako kaže, opstruiraju EU.

- Brisel već ima Orbana i Roberta Fica, a posljednje što im treba je Aleksandar Vučić - kazala je ona.

Ona ocjenjuje da je Brisel dugo tolerisao Srbiji koja je kandidat za EU, balansiranje između Rusije i Kine sa jedne i zapada sa druge strane.

- Zvuči paradoksalno, ali Rusiji i Kini bi članstvo Srbije u EU odgovaralo, jer bi Srbiju koristili kao polugu uticaja u Evropi. To je test za EU - kaže Stradner.

Ona navodi da bi EU trebalo da pomogne Crnoj Gori i Albaniji da se što prije približe članstvu, kako bi spriječila zvanični Beograd da urušava prozapadne težnje zemalja regiona.

- Vučić poručuje da u EU treba zajedno da uđu sve zemlje Zapadnog Balkana uz poruku zapadu da "možda Srbija nije savršena ali je region još gori". EU treba da ignoriše te poruke i pomogne priključenju Crne Gore i Albanije - zaključuje Stradner.

Brisel neće da "timari Putinovog trojanskog konja"

A crnogorski diplomata Željko Perović za RSE kaže da je opravdana strategija Brisela o “probnom članstvu” budućih članica EU, pa i kada je riječ o Crnoj Gori koja je, kako kaže, podijeljena i međusobno posvađana.

- Vlast nakon 2020. je pod dirigentskom palicom antievropskog i proruskog Beograda, sa zavisnim pravosuđem, nedobronamjernim ponašanjem prema svim susjedima, osim Srbije. U Crnoj Gori je ugroženo sve što nije srpsko – ruski svijet. I to daje za pravo ovakvom razmišljanju Brisela - kazao je on.

Perović podsjeća da Brisel već duže Crnu Goru vidi kao prvu narednu članicu EU, naročito nakon agresije Rusije na Ukrajinu.

Perović kaže da se već nekoliko godina spekuliše o “brzom prijemu” Crne Gore, navodeći izjavu potpredsjednice EK Kaje Kalas koja je 2030. navela kao godinu uslovnog prijema novih članica.

Vjeruje da bi pobjeda istinski prozapadnih snaga na narednim izborima 2027, obradovala Brisel.

- Jer EU više neće morati da ‘timari’ Putinovog ‘trojanskog konja’, nego državu i vlast koja dijeli evropske vrijednosti - poručio je Perović.

I dio opozicije u Crnoj Gori smatra da je dobra ideja da se EU protiv ruskog uticaja bori mehanizmom “probnog članstva”.

- Ako je Rusija 2016. godine pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slično neće pokušati i prilikom ulaska u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija - naveo je Miloš Đuričković iz opozicionog Evropskog saveza.

Dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, prije svega stranke nastale iz proruskog Demokratskog fronta, ne podržavaju NATO članstvo i zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji.

One u značajnoj mjeri participiraju u Vladi premijera Milojka Spajića, a njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore.