<p>Ponosni smo što ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori prepoznaje napore aktuelne Vlade i institucija sistema na ubrzanju procesa pristupanja Evropskoj uniji, uz mjerljiv napredak u ključnim reformama u Poglavljima 23 i 24, kazao je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove<b> Filip Ivanović.</b></p>
<p>Ivanović je kazao da Vlada ostaje posvećena ispunjavanju preduslova za punopravno članstvo Crne Gore u Evropsku uniju.</p>
<p>- Pripremamo se za narednu Međuvladinu konferenciju, a samim tim i zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja - poručio je Ivanović na mreži X.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ivanović: Pripremamo se za narednu Međuvladinu konferenciju i zatvaranje nekoliko poglavlja

<p>Danas imamo čast da podijelimo izuzetno važne vijesti za Crnu Goru i naš evropski put. Evropska komisija upravo je objavila najpozitivniji Izvještaj o napretku naše zemlje otkako smo započeli pregovore za članstvo u EU, poručila je ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević </b>povodom predstavljanja Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru za 2024. godinu.</p>
<p>Ona je dodala da se Izvještaj Komisije poklapa s godišnjicom rada Vlade i na najbolji način odražava trud, posvećenost i rezultate koji su ostvareni u rekordnom roku.</p>
<p>- Od zabrinjavajućeg tona koji je pratio evropski put Crne Gore, za kratko vrijeme obnovili smo lidersku poziciju u regionu i ispunili neke od najzahtjevnijih zadataka iz pregovaračkog procesa - naglasila je Gorčević.</p>
<p>Kako je istakla, Evropska komisija je prepoznala značajne uspjehe ove Vlade, uključujući organizaciju međuvladinih konferencija, usvajanje reformske agende i dobijanje pozitivnog IBAR-a. Ujedno, naglašena je i stabilnost političkog okruženja i smanjenje društvenih podjela, što su ključni temelji za dalje napredovanje.</p>
<p>- Da smo ostvarili rekordne rezultate govori i to što Evropska komisija u Izvještaju po prvi put od početka pregovaračkog procesa ističe da je Crna Gora ostvarila „dobar napredak“ u poglavljima 23 i 24. Ovakva formulacija nije se našla u izvještajima prethodnih godina, što nam dodatno pokazuje da smo na pravom putu - kazala je Gorčević.</p>
<p>Ona je pojasnila da je notiran napredak u 13 poglavlja, dok u nijednom poglavlju nije bilo nazadovanja – što je jasna poruka da evropske integracije Crne Gore imaju stabilan i snažan pravac. Pored toga, gotovo po prvi put u Izvještaju za Crnu Goru može se vidjeti ocjena „veoma dobar napredak“.</p>
<p>- Izvještaj jasno pokazuje gdje smo ispunili očekivanja, ali i gdje bi trebalo dalje da radimo. Prihvatamo ove preporuke kao vrijedne smjernice koje će nam pomoći da ubrzamo ispunjenje preostalih kriterijuma i osnažimo reforme. Rad na evropskim integracijama je dug proces, ali je, za našu zemlju, to misija koja nema alternative - rekla je Gorčević.</p>
<p>Do kraja godine, kako je najavila, Crna Gora će zatvoriti četiri pregovaračka poglavlja, čime će, kako je rekla, nadoknaditi izgubljeno vrijeme i značajno se približiti svom krajnjem cilju. Ovo je prvi put nakon sedam godina da se zatvaraju nova poglavlja, što pokazuje da je Vlada opredijeljena da evropska budućnost Crne Gore postane stvarnost.</p>
<p>- Građanima poručujem – ovo je uspjeh koji pripada svima nama. Evropski put Crne Gore je put stabilnosti, sigurnosti, napretka i boljeg života za sve nas. Zato nastavljamo još odlučnije ka članstvu u EU do 2028. godine - zaključila je Gorčević.</p>

Gorčević: Zatvaranjem četiri poglavlja do kraja godine nadoknadićemo izgubljeno vrijeme

<p>Nedovoljna iskorišćenost postojećih kapaciteta, visoke kamatne stope i nepovoljni uslovi kapitalnog zaduživanja, najveće se prepreke novim investicijama, pokazala je anketa među preduzećima koju je sprovela Centralna banka (CBCG).<br/>
<br/>
Kako se navodi u izvještaju CBCG o kretanju cijena za drugi kvartal, od ukupnog broja anketiranih preduzeća, njih 58,93 odsto planira povećanje obima aktivnosti do kraja godine, dok 41,07 odsto očekuje nepromijenjen obim aktivnosti.<br/>
<br/>
- Veći broj anketiranih, njih 63,16 odsto, planira nove investicije, od čega se najveći broj odnosi se na povećanje fiksne imovine - navodi se u izvještaju.<br/>
<br/>
Pored toga, rezultati ankete pokazuju da najveći broj anketiranih preduzeća, u oblasti poslovnih barijera, kao prepreku vidi opšte rizike poslovanja 29,29 odsto i nedostatak kvalifikovane radne snage na tržištu rada 23,23 odsto.<br/>
<br/>
- Potom dolaze previsoki porezi i ostali oblici dadžbina 14,14 odsto, visoke kamatne stope na kredite 11,11 odsto, tržišna konkurencija 10,10 odsto, niske cijene 5,05 odsto, ostale barijere 4,04 odsto i slaba tražnja 3,03 odsto anketiranih - precizira se u izvještaju.<br/>
<br/>
Anketa je pokazala da 47,54 odsto preduzeća očekuje isti nivo aktivnih kamatnih stopa u ovoj godini u odnosu na prošlu, 27,87 odsto niži, a 24,59 odsto viši nivo.<br/>
<br/>
Kada su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u avgustu, devet banaka očekuje pad, dok po jedna banka očekuje rast, odnosno isti nivo inflacije u odnosu na prošlu godinu.<br/>
<br/>
Po pitanju očekivanja visine inflacije, šest banaka očekuje nivo inflacije između tri i šest odsto, pet banaka smatra da će se inflacija kretati između šest i devet odsto, dok nijedna banka ne očekuje inflaciju između nula i tri odsto i višu od devet odsto.<br/>
<br/>
Od ukupnog broja anketiranih preduzeća, 50,85 odsto očekuje da će inflacija u ovoj godini biti između tri i šest odsto.<br/>
<br/>
- Da će inflacija biti između šest i devet odsto očekuje 28,81 odsto, dok inflaciju višu od devet odsto očekuje 15,25 odsto preduzeća. Inflaciju između nula i tri odsto očekuje 5,08 odsto anketiranih - zaključuje se u izvještaju.</p>

Visoke kamate i nepovoljni uslovi zaduživanja prepreke investicijama

<p>Iako je Crna Gora za jedno mjesto napredovala u vladavini prava, u sprovođenju regulative zauzima tek 83. mjesto u svijetu. To je pokazao indeks Svjetskog projekta pravde (WJP).</p> <p>WJP indeks objavljuje se od 2008. godine i oslanja se na ispitivanjima 44 pokazatelja u okviru osam kategorija - Ograničenja vladinih ovlašćenja, Odsustvo korupcije, Otvorena vlada, Osnovna prava, Red i bezbjednost, Sprovođenje regulativa, Građanska pravda i Krivična pravda.</p> <p>Svjetski projekat pravde (World Justice Project) mjeri razvoj vladavine prava u zemljama na osnovu prakse, iskustva i percepcije opšte javnosti i znanja pravnih stručnjaka. Po osnovu stručnosti i dosadašnjeg rada na unaprjeđenju vladavine prava, Svjetski projekat pravde (WJP) izabrao je predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr <b>Branislava Radulovića</b> kao stučnog konsultanta za Crnu Goru za izvještaj iz 2024. godinu, koje ova organizacija sprovodi u više od 142 države svijeta.</p> <p>Crna Gora do 2023. godinu nije bila obuhvaćena Izvještajem o indeksu vladavine prava kada je po prvi put rangirana na 57 poziciji. U 2024 godini poboljšala je rezultat u vladavini prava i zauzela 56. mjesto i ukupan indeks za Crnu Goru za ovu godinu je 0,57.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025121016_5b4ddabff845cf695207c31b6a3f88883ced4dbe98af653a8a95494e142e4713.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241025121016_5b4ddabff845cf695207c31b6a3f88883ced4dbe98af653a8a95494e142e4713" data-rendition-name="original" width="1841" height="610" loading="lazy" alt="WJP"> </figure>  <p><br/></p> <p>U pojedinačnim kategorijama, Crna Gora je najgore rangirana u “Sprovođenju regulative”, gdje zauzima 83. mjesto u svijetu, sa indeksom 0,47. U kategoriji “Ograničenja vladinih ovlašćenja” Crna Gora je na 63. mjestu sa indeksom 0,55, a u kategoriji “Odsustvo korupcije” na 62. mjestu sa indeksom 0,49.&nbsp;</p> <p>U kategoriji “Otvorena vlada” je na 58. mjestu (indeks 0,55), a u kategoriji “Osnovna prava” na 40. poziciji (indeks 0,67). U kategoriji “Red i bezbjednost” Crna Gora je na 37. mjestu (indeks 0,82), “Građanska pravda” na 66 (0,53), a u kategoriji “Krivična Pravda” na 60 poziciji (indeks 0,48).</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025121016_1c60985e195585caf4cec104e081ecb712d2fa529f4536ee3ea2c1d8579783cb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241025121016_1c60985e195585caf4cec104e081ecb712d2fa529f4536ee3ea2c1d8579783cb" data-rendition-name="original" width="1760" height="666" loading="lazy" alt="WJP"> </figure>  <p><br/></p> <p>Od država regiona, kada je ukupni indeks u pitanju, najbolje je rangirana Slovenija koja zauzima 27. mjesto, zatim Hrvatska na 45.</p> <p>Od Crne Gore slabiji indeks ima Kosovo (58. mjesto), Sjeverna Makedonija (67), Bosna i Hercegovina (71) i Srbija (94).</p> <p>Indeks WJP pokazuje da su širom svijeta zakonodavna tijela, pravosuđe i civilno društvo, uključujući medije “izgubili sposobnost da obuzdaju izvršnu vlast”. Takođe se navodi da je između 2016. i 2024. godine, indeks koji mjeri osnovna prava pao u 81 odsto zemalja i da su se autoritarni trendovi u 2024. proširili. Crna Gora nije među 63 odsto država u kojima su osnovna prava pala u protekloj godini.</p> <p>Svjetski projekat pravde (WJP), sa sjedištem u Vašingtonu, osnovao <b>Willian H. Neukom</b> kao predsjednik Američke advokatske komore (ABA) 2008. godine uz podršku 21 strateškog partnera, i predstavlja nezavisnu, multidisciplinarnu organizaciju koja ima za cilj da unaprijedi znanje, podigne svijest kod javnosti o značaju vladavine prava i s tim u vezi, sprovodi aktivnosti za unaprjeđenje vladavine prava širom svijeta.&nbsp;</p>

Blagi napredak Crne Gore u vladavini prava, ali 83. u svijetu u sprovođenju regulative

<p>Državna revizorska institucija (DRI) konstatovala je ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju Civisa u protekloj godini.</p>
<p>Oni su izrazili negativno mišljenje o finansijskom izvještaju i pravilnosti poslovanja ovog političkog subjekta.</p>
<p>Nadležni Kolegijum DRI, koji čine predsjedavajući Senatom DRI, senator Nikola N. Kovačević, i senator dr Milan Dabović, naveo je da podaci prikazani u Godišnjem finansijskom izvještaju ne odražavaju tačno stvarno stanje finansijskog poslovanja „Civisa“ u protekloj godini.&nbsp;</p>
<p>- Tokom finansijske revizije, utvrđeno je da je politički subjekt ostvario prihode u iznosu od 61.131,39 eura, dok su rashodi iznosili 10.396,11 eura. Međutim, u poslovnim knjigama i u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima iskazani su značajno manji prihodi od 7.007,13 eura i rashodi od 524,12 eura. Ove razlike upućuju na ozbiljne nesuglasice u vođenju knjigovodstvenih evidencija - navodi se u izvještaju DRI.</p>
<p>Revizijom je, kažu, otkriveno da je „Civis“ imao poslovni rezultat za 2023. godinu u iznosu od 50.735,28 eura.</p>
<p>- Ali ovaj iznos nije bio iskazan u kapitalu u poslovnim knjigama. Na kraju 2023. godine, depoziti na žiro računima iznosili su 102.011,66 eura, dok su gotovina i gotovinski ekvivalenti iskazani u iznosu od samo 7.368,00 eura. Upravni organ DRI nije mogao utvrditi pravo stanje obaveza, uprkos tome što je politički subjekt iskazao dugoročne i kratkoročne obaveze - istakli su u izvještaju.</p>
<p>Revizija pravilnosti poslovanja takođe je, naglašavaju, otkrila brojne neusklađenosti koje se odnose na primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Zakona o računovodstvu.&nbsp;</p>
<p>Iz DRI su naglasili da „Civis“ nije vodio pravilnu računovodstvenu evidenciju o svim prihodima, imovini i rashodima, što je dovelo do sačinjavanja Godišnjeg finansijskog izvještaja na osnovu nepotpunih podataka.</p>
<p>- U obrazloženju dostavljenom DRI, „Civis“ je naveo razloge zbog kojih nisu evidentirani svi žiro računi, ističući da su nadležni organi, poput Agencije za sprječavanje korupcije, bili upoznati sa situacijom. &nbsp;Politički subjekt takođe nije dostavio Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj za 2023. godinu u zakonom propisanom roku. Uz to, nije sačinio Izvještaj o načinu i namjeni utrošenih sredstava za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija, uprkos tome što je ostvarivao prilive iz budžeta Crne Gore za ovu namjenu. Na to se nadovezuje i nedostatak Statuta ženske organizacije „Civis“, kao i finansijskog plana za 2023. godinu, koji nije donesen na vrijeme - naveli su u DRI.</p>
<p>Iz izvještaja se, kažum saznaje da je „Civis“ ostvario prihode od članarina u iznosu od 1.315,00 eura, ali nije donio Odluku o članarini, što je protivno važećim zakonskim propisima. Takođe, Izvještaj o popisu imovine nije izrađen, a nije bio dostupan ni popis depozita na žiro računima, gotovine u blagajni, obaveza i potraživanja.</p>
<p>- Nadležni Kolegijum DRI je preporučio Skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da izvrši izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se definisao način poslovanja grupe birača kao političkog subjekta, posebno nakon sticanja parlamentarnog statusa. Savez građana „Civis“ je obavezan da do 17. novembra 2024. godine dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 17. aprila 2025. godine Izvještaj o realizaciji tih preporuka. Izvještaj će biti dostavljen Odboru za antikorupciju, Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i drugim relevantnim institucijama, radi daljnje analize i preduzimanja odgovarajućih mjera - poručuje se u izvještaju DRI.</p>
<p>Ovaj izvještaj dodatno, kažu, naglašava potrebu za većom odgovornošću i transparentnošću političkih subjekata u Crnoj Gori, s obzirom na to da se javni resursi koriste i finansiraju aktivnosti političkih organizacija.</p>

DRI: Ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju CIVIS-a

<p>Svjetska banka u novom izvještaju za Crnu Goru prognozira rast javnog duga, kao i fiskalnog deficita – zbog predviđenog smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje. Za Crnu Goru se u izvještaju prognozira usporavanje rasta zbog slabije turističke sezone – sa 6,3 odsto 2023. na 3,4 odsto ove godine. Ovogodišnji rast, kako se ocjenjuje, podstaknut je privatnom potrošnjom, koju i dalje podstiču strani državljani, mahom Rusi i Ukrajinci.</p>
<p>- Naredne godine biće zabilježen umjereni rast od 3,5 odsto podstaknut najavljenim povećanjem plata, uprkos tome što se očekuje veći uvoz energije zbog planirane rekonstrukcije Termoelektrane u Pljevljima 2025. - navodi se u izvještaju Svjetske banke, prenosi Glas Amerike.</p>
<p>Dodaje se i da će srednjoročni rast biti održavan i stimulisan napretkom Crne Gore ka članstvu u EU.</p>
<p>Upozorava se međutim da će smanjenje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, predviđeno vladinom Fiskalnom strategijom, vjerovatno dovesti do povećanja deficita na 4,1 odsto BDP-a 2025. godine uprkos planiranim vladinim mjerama. Prognozira se postepeno smanjenje deficita na 3,7 procenata 2026. godine, ali se i ističe da je potrebno primijeniti dodatne mjere fiskalne konsolidacije.</p>
<p>Zakonskim rešenjima koje je krajem septembra izglasala vladajuća većina u Crnoj Gori predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.</p>
<p>Svjetska banka predviđa i povećanje javnog duga na 64,5 odsto do 2026. godine. Da bi dug ostao održiv, međunarodna finansijska institucija ističe da će biti potrebna snažna fiskalna disciplina, “naročito u svijetlu globalnih finansijskih izazova i značajnih finansijskih potreba od 2025. do 2027. godine”.</p>
<p>U izvještaju se takođe prognozira samo mali pad inflacije na 3,7 odsto 2025. godine, odnosno 2,7 2026.</p>
<p>- Iako su izgledi za rast u Crnoj Gori pozitivni, postoje i rizici – slabiji rast u crnogorskim trgovinskim partnerima zbog povećanja geopolitičke neizvjesnosti, zatim visoki troškovi spoljnog zaduživanja, imajući u vidu značajne finansijske potrebe zemlje, kao razvoj događaja na unutrašnjoj političkoj sceni - zaključuje se u izvještaju.</p>
<p>U Crnoj Gori se očekuje dalji pad siromaštva, na sedam procenata do 2026. godine.</p>

Svjetska banka: U Crnoj Gori rast javnog duga i povećanje deficita zbog manjih doprinosa za penzije

<p>Crna Gora ne smije da stane na putu zatvaranja pragovaračkih poglavlja 23 i 24, a Vlada Crne Gore želi da progres koji je započeo bude nastavljen, saopštio je za TVCG ministar pravde <b>Bojan Božović</b>, nakon susreta u Briselu.</p>
<p>Božović se u Briselu sastao sa potpredsjednicom EK V<b>erom Jurovom</b>, sa evropskim komesarom za pravosuđe <b>Didije Rejndersom</b>, kao i sa generalnim direktorom Generalnog direktorata za susjedsku politiku i pregovore o proširenju <b>Gert -Jan Kopmanom.</b></p>
<p>- Na svim tim sastancima je više puta istaknuto da je Crna Gora uradila veliku stvar dobijanjem pozitivnog Ibara, ali isto tako nam je ukazano da Crna Gora ne smije da stane na putu zatvaranja pragovaračkih poglavlja 23 i 24. Apsolutno sam želio da još jednom istaknem da ova Vlada, ali i generalna institucija u Crnoj Gori žele da progres koji je započeo bude nastavljen i da sa te strane Evropska unija može da bude sigurna da u Crnoj Gori ima jasnog i stabilnog partnera - naveo je Božović za TVCG.</p>
<p>On kaže da Crnu Goru u Briselu gledaju kao predvodnicu evropskih integracija na Zapadnom Balkanu i da žele da vide Crnu Goru kao buduću članicu Evropske unije.</p>
<p>- Crna Gora, nadamo se, će to postati 2028. godine - poručio je Božović.</p>
<p>Evropska komisija trebalo bi za nekoliko nedjelja da objavi Izvještaj za zemlje Zapadnog Balkana, između ostalih i Crnoj Gore, ministar pravde poručuje da ne očekuje iznenađenja.</p>
<p>- Moram reći da sa jednim od sagovornika smo razgovarali između ostalog o tom Izvještaju i tada je između ostalog i rečeno da mi ne očekujemo nikakva iznenađenja. Zato što smo tokom ove kalendarske godine imali zaista i dnevnu komunikaciju s Evropskom komisijom tako da u Izvještaju očekujemo da vidimo sve ono što smo i vidjeli. Nedostatke tamo gdje ih imamo i koji su nam poznati, ali isto tako želimo da vidimo i očekujemo da ćemo vidjeti pohvale za urađeno, a pogotovo u pogledu pregovaračkih poglavlja 23 i 24 - poručio je Božović.</p>
<p>On je podsjetio da Crna Gora očekuje da do kraja godine zatvori još četiri poglavlja.</p>
<p>- Tako da se nadamo da ćemo u tom Izvještaju vidjeti progrese i u tim pregovaračkim poglavljima, a samim tim i da ćemo do kraja ove kalendarske godine imati uspješno riješen i taj zadatak - zaključio je Božović.</p>

Božović: Izvještaj EK neće biti iznenađenje, očekujemo i pohvale

<p>Radio-televizija Crne Gore jubilej 80 godina radija i 60 televizije dočekuje kao kolektiv u kojem menadžment ne poštuje radnička prava i procedure, oni se proglašavaju ekstremistima i svrstavaju u „vaše“ i „naše“ , te se dijele njihove slike po društvenim mrežama, prijeti otkazima... saopštio je Izršni odbor Sindikalne organizacije RTCG.</p>
<p>- Puna su usta menadžmentu o Javnom servisu svih građana, o poštovanju zakona, pravila i principa, njegovanju tolerancije, profesionalizmu... Istovremeno u praksi imamo sve samo ne Javni servis svih građana. Umjesto poštovanja zakona i procedura imamo nepoštovanje sudskih, ali i donošenje zakonski problematičnih odluka. Umjesto profesionalizma imamo kršenje novinarske etike i kodeksa. Umjesto poštovanja ljudskih prava imamo progon zaposlenih po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Osvrćući se na Svečanu akademiju održanu u Muzičkom centru, podsjećaju da među gostima, na proslavi koju je upriličio nezakoniti generalni direktor <b>Boris Raonić, </b>nije bilo nikoga od njihovih nekadašnjih kolega profesionalaca, po kojima je RTCG bila prepoznatljiva.</p>
<p>- Vjerujemo da ćemo sve buduće jubileje slav iti u drugačijim okolnostima, kakve naša institucija zaslužuje. Na nama je da te okolnosti stvorimo. Kao rođendansku čestitku, poručujemo kolegama da će naša sindikalna organizacija, bez obzira što je njena reprezentativnost pod čudnim uslovima prestala da postoji, štititi prava svih radnika od neodgovornosti i bahatosti, odlukama suda nezakonitog, generalnog direktora, bez obzira bili naši članovi ili ne. Pozivamo i nadležne državne institucije, prije svega Tužilaštvo, da provjere da li u objavama nezakonitog generalnig direktora ima elemenata govora mržnje i diskriminacije po nacionalnoj i političkoj pripadnosti. Ustavom i pravnim aktima naše države to je zabranjeno, pa se nadamo da će tužilaštvo konačno početi da radi svoj posao – zaključuje se u saopštenju.</p>

Javni servis jubilej obilježava u atmosferi progona zaposlenih

<p>Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> primio je predstavnice nevladinih organizacija koje djeluju u toj oblasti, saopšteno je iz njegovog Kabineta.</p>
<p>- Imajući u vidu brojne slučajeve nasilja nad ženama u Crnoj Gori u proteklom periodu, važno je da ukažemo na značaj ovog problema koji poprima ozbiljne razmjere. Kao država i društvo moramo dati snažan i jasan odgovor da je nasilje nad ženama neprihvatljivo i pružiti podršku žrtvama na mnogo kvalitetniji način - poručio je predsjednik Milatović.</p>
<p>On je istakao da nešto što postaje sve veći društveni problem, nema adekvatan institucionalni odgovor.</p>
<p>- Vlada mora izdvojiti značajno više sredstava za rad skloništa, SOS linija i psiholoških savjetovališta kako bismo ojačali ukupan sistem zaštite žrtava i osnažili žene da prijavljuju nasilje. Takođe, sve karike u sistemu zaštite od policije, centara za socijalni rad, tužilaštava, sudova, treba da se dodatno osnaže i edukuju u ovoj oblasti - kazao je predsjednik Milatović.</p>
<p>Predstavnice NVO sektora u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama zahvalile su Predsjedniku na prilici da podijele svoja iskustva i izazove sa kojima se suočavaju. Istakle su da su oni brojni, počevši od održivosti servisa za pomoć i podršku žrtvama za koje nadležno Ministarstvo rada i socijalnog staranja izdvaja nedovoljno sredstava, preko procesa licenciranja, do primjene Krivičnog zakonika koji ne obezbjeđuje hitnost u postupanju, zaštitne mjere tokom postupka i efikasan sistem elektronskog nadzora.</p>
<p>Na sastanku je, kako se navodi u saopštenju, otvoreno i pitanje zakonskog prepoznavanja femicida kao posebnog krivičnog djela, imajući u vidu podatke da su se samo ove godine desila 4 ubistva u kojima su žrtve bile žene koje su prijavljivale da trpe porodično nasilje.</p>
<p>Predsjednik Milatović je zahvalio predstavnicama NVO sektora na istrajnosti, posvećenosti i naporima koje ulažu godinama da se osvijetli ova važna tema i pomogne žrtvama.</p>
<p>Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovale su predstavnice Centra za ženska prava, Sigurne ženske kuće, SOS Podgorica, SOS Nikšić, SOS Ulcinj, NVO LEA Bar i NVO Sistem Podgorica.</p>

Država da izdvoji više novca za servise kojima se pruža pomoć žrtvama nasilja

<p>&nbsp;<b>Davor Dragojević,</b> naš istaknuti i nagrađivani glumac, reditelj i osnivač međunarodnog festivala lutkarstva će biti gost na tribini „Podgoričke priče“ koja će se održati u ponedjeljak, 25. novembra u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, od 20 sati, saopštili su iz KIC-a.&nbsp;</p>
<p>Davor Dragojević će publici, sa moderatorom <b>Vanjom Kovačević </b>govoriti o &nbsp;svom plodnom i bogatom višedecenijskom radu, ali i tome što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, pogotovo kad je riječ o segmentu afirmacije crnogorske pozorišne kulture i stvaralaštva – naveli su u saopštenju. &nbsp;</p>
<p>Davor Dragojević je rođen 1966. godine u Titogradu (Podgorica). Stalni je član ansambla Gradskog pozorišta od 1993. godine. Diplomirao je lutkarsku režiju na Nacionalnoj akademiji za teatarsku i filmsku umjetnost „Krsto Serafov“ u Sofiji, u klasi profesora Slavča Malenova. Direktor je i jedan od osnivača Međunarodnog festivala lutkarstva - Podgorica, Crna Gora. Režirao je predstave u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Piše pozorišne komade za lutkarsku i dramsku scenu za djecu. Objavio je knjigu Čarobni kamen i druge bajke - pet dramskih tekstova za lutkarsku igru. Piše pjesme i komponuje muziku za djecu. Više puta je učestvovao kao tekstopisac i kompozitor na dječijim muzičkim festivalima. Ostvario je mnogobrojne uloge u pozorištima, na filmu i TV serijama. Više puta je bio i član žirija na međunarodnim filmskim i pozorišnim festivalima. Dobitnik je više nagrada i priznanja, posebno se izdvaja Specijalno priznanje za filantropiju „Iskra“ 2016. za građanski doprinos opštem dobru.</p>
<p>&nbsp;</p>

Davor Dragojević gost tribine „Podgoričke priče“, u KIC-u, 25. novembra

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore, <b>Milojko Spajić</b> čestitao je rukovodstvu i građanima Budve 22. novembar, Dan opštine i Dan oslobođenja Budve u Drugom svjetskom ratu.<br/>
 <br/>
 - Ogroman je značaj i vrijednost Budve koliko za nacionalni turizam i državni budžet, toliko i za sveukupnu sliku i ugled naše zemlje pred međunarodnim gostima, partnerima i prijateljima - navodi Spajić u čestitki.<br/>
 <br/>
 Kako je poručio, nada se da će Budva, vođena demokratskim principima i opštim interesom, uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti, kako bi i njeni stanovnici i gosti imali priliku da osjete sve benefite, kvalitete i vrijednosti materijalnog, prirodnog i duhovnog bogatstva koje pripada drevnom gradu.<br/>
 <br/>
 - Takođe, uvjerenja sam da ćemo nastupajući pripremni period za sljedeću ljetnju turističku sezonu iskoristiti na najbolji način, kako bi Budva bila primjer funkcionalne, uspješne i solidarne zajednice – perjanica crnogorskog turizma - zaključio je Spajić.</p>
<p>&nbsp;</p>

Spajić: Nadam se da će Budva uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: izvjestaj