Vuksanović o koncesiji Aerodroma Crne Gore: Iza bombastičnih najava kriju se brojna otvorena pitanja na koja javnost i dalje nema odgovore
Odluka Vlade Crne Gore da nastavi i praktično finalizuje koncesioni postupak za Aerodrome Crne Gore, uz prateću propagandnu kampanju o "milijardi eura za državu", zahtijeva ozbiljnu, argumentovanu i odgovornu reakciju, jer iza bombastičnih najava kriju se brojna otvorena pitanja na koja javnost i dalje nema odgovore - navodi se u reagovanju savjetnika predsjednika Crne Gore za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojše Vuksanovića.
U Kabinetu Jakova Milatovića pozivaju poslanike Skupštine Crne Gore da, kada se pitanje koncesija Aerodroma Crne Gore nađe pred njima, odlučuju isključivo u interesu države i građana.
Njegovo reagovanje prenosimo integralno:
"Prvo i ključno: koja je ekonomska logika da se početna koncesiona naknada od 100 miliona eura danas tretira kao relevantna i adekvatna, iako je definisana prije sedam godina? Da li u Crnoj Gori danas postoji ijedan proizvod ili usluga koji imaju istu cijenu kao 2019. godine? U međuvremenu smo svjedočili snažnom rastu cijena, ali i značajnom rastu poslovnih prihoda Aerodroma Crne Gore, uz gotovo udvostručenu operativnu dobit u odnosu na 2019. godinu. Istovremeno, procijenjena vrijednost imovine kompanije gotovo je duplirana. Kako je moguće da se u takvim okolnostima insistira na finansijskim parametrima iz potpuno drugačijeg ekonomskog trenutka?
Drugo: Vlada uporno zanemaruje činjenicu da Aerodromi Crne Gore, kao profitabilna državna kompanija, imaju realan kapacitet da samostalno investiraju. Uz umjereni godišnji rast dobiti od 5–6%, procjene pokazuju da bi u narednih 30 godina kompanija mogla akumulirati između 850 miliona i milijardu eura dobiti. Evropski investicioni fondovi i finansijske institucije otvoreni su za kompanije koje posluju pozitivno, što dodatno demantuje tezu da su investicije moguće isključivo kroz koncesiju i strane operatore. Tvrdnja da bez koncesionara nema razvoja jednostavno nije tačna.
Treće: zašto se koncesija daje na čak 30 godina? Ne postoji uporediv primjer u regionu, pa ni šire, da se ovako vrijedan infrastrukturni resurs ustupa na tako dug vremenski period bez dodatnih zaštitnih mehanizama i revizija uslova. Time se praktično zaključava razvojni potencijal države za čitavu jednu generaciju.
Četvrto: Vlada mora jasno da odgovori na pitanje radnih mjesta. Kada se najavljuje koncesiona naknada od 35% prihoda, elementarna ekonomska logika nalaže da će koncesionar, kako bi ostvario profit, morati značajno da smanji operativne troškove. To u praksi znači i racionalizaciju broja zaposlenih. Da li će i koliko radnika ostati bez posla i kako će se rješavati to pitanje?
Peto: zašto se ćuti o potencijalnim tužbama i arbitražama? Dvije kompanije koje su učestvovale u postupku već su najavile pravne korake. Kolika je procijenjena finansijska i reputaciona šteta po državu? Posebno zabrinjava činjenica da su o kompromitovanosti samog procesa javno govorili i pojedini članovi vlade i koncesione komisije, ograđujući se od samog postupka. Zašto se onda, uprkos svemu, insistira na okončanju postupka koji je opterećen ozbiljnim sumnjama još od vremena kada je pokrenut?
Problematično je i to što danas, oni koji su nekada kritikovali ovaj proces, završavaju ga po uslovima koje je definisala bivša vlast, bez suštinskog preispitivanja.
Naš stav je jasan: nijesmo protiv investicija, niti protiv stranog kapitala i znanja. Problem nije u samoj koncesiji , već u tome što se ona sprovodi po finansijskim i tržišnim parametrima koji više nisu realni. Ozbiljne analize ukazuju da ukoliko bi se koncesioni postupak realizovao po trenutnim uslovima, koncesiona naknada bi mogla biti i duplo veća.
Nova procjena vrijednosti dodatno nameće obavezu da se o ovom pitanju izjasni Skupština Crne Gore kao najviši predstavnički dom građana. U datim okolnostima, idealnog rješenja nema, ali postoji odgovorno rješenje: obustavljanje postojećeg postupka i pokretanje novog, zasnovanog na aktuelnim ekonomskim parametrima, transparentnim pravilima i jasnim kriterijumima. Prije toga, neophodna je sveobuhvatna analiza svih modela upravljanja, uključujući i profesionalizovano državno upravljanje.
Zato pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da, kada se ovo pitanje nađe pred njima, odlučuju isključivo u interesu države i građana. Ako želimo odgovornu vlast, odluke o aerodromima moraju biti transparentne, poštene i zasnovane na javnom interesu. Sve drugo je kontinuitet stare politike, samo sa lošijim izgovorima."