Ministarka saobraćaja Maja Vukićević, u intervjuu za portal ETV, govori o aktuelnim i planiranim projektima koji oblikuju saobraćajnu budućnost Crne Gore — od izgradnje druge dionice auto-puta, jačanja avio-povezanosti i moguće koncesije nad aerodromima, do modernizacije željeznice i infrastrukturnih ulaganja širom zemlje. Otkriva i kakva je sudbina aviona "Čarli"... Portal ETV: Kada ćemo znati ko će graditi drugu dionicu auto-puta? Koliko kompanija je u igri? Hoće li izgradnja druge dionice početi u ovoj godini? VUKIĆEVIĆ: Završen je tehnički dio tendera za izbor izvođača radova na drugoj dionici auto-puta, a u toku je druga faza u kojoj kompanije dostavljaju finansijske ponude. U proces se kvalifikovalo pet kompanija. Tender sprovodi Monteput uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i uskoro očekujemo da, nakon završetka procedure, dobijemo izvođača radova. Tokom jula potpisali smo ugovor o kreditu sa EBRD i ugovor o grantu sa Evropskom komisijom, čime su stvoreni svi preduslovi da nakon izbora izvođača radovi započnu. Cijeli postupak se vodi u skladu sa pravilima EBRD. Portal ETV: Možete li nam najaviti neku evropsku metropolu sa kojom bi Crna Gora mogla biti povezana u narednom periodu? Hoće li Wizz Air praviti bazu u Podgorici? VUKIĆEVIĆ: Ono što je izvjesno je da ćemo u narednom periodu povećati broj destinacija sa kojima će Crna Gora biti povezana tokom cijele godine. Vlada je, na predlog Ministarstva saobraćaja, usvojila Uredbu o bližim uslovima za proglašenje linije od javnog interesa, u procesu smo komunikacije sa Evropskom komisijom kako bi čitav proces bio usklađen sa obavezama Crne Gore koje ima kao zemlja koja je u pregovorima sa Evropskom unijom. Moram istaći i da je naša nacionalna avio-kompanija u 2025. godini ostvarila rekordne rezultate, a Aerodromi Crne Gore će, prvi put u svojoj istoriji, do kraja godine premašiti tri miliona putnika.&nbsp; Sa kompanijom Wizz Air imamo preliminarni dogovor i očekujem da uskoro potpišemo ugovor o saradnji, čime će Crna Gora postati baza ove renomirane kompanije. To će značajno unaprijediti povezanost i uticati na broj putnika. Ipak, želim naglasiti da su i sa postojećom infrastrukturom i svim problemima koje smo imali, rezultati bili izuzetno dobri, što potvrđuju i brojke. Već sada imamu najavu baze Wizz Aira, kao i najavu novih linija od strane renomiranih prevoznika, i ono što je veoma važno je da se svake godine broj dostupnih destinacija povećava. <h2>PROCES TRAJE PREDUGO</h2> Portal ETV: Aerodromi, koncesija, da ili ne? Vaš stav? VUKIĆEVIĆ: Aerodromi Crne Gore, uprkos infrastrukturnim nedostacima, bilježe rekordne rezultate, kako po pitanju broja putnika, tako i finansijskih pokazatelja. Poslovanje ACG je stabilno i to je važno imati u vidu prilikom donošenja konačne odluke. Istina je da proces koncesije traje predugo, zbog čega aerodromi nisu razvijani u potrebnom obimu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Aerodrom Podgorica"> </figure>  Odluku će donijeti Vlada, ali želim istaći da je sadašnji menadžment, na čelu sa izvršnim direktorom Rokom Tolićem, uradio dobar posao. Naša ključna potreba je modernizacija aerodromske infrastrukture, a na Vladi je da procijeni da li ćemo to brže ostvariti kroz koncesiju ili samostalnim razvojem. Ono što sigurno mogu reći je da je sadašnji menadžment dokazao da može da upravlja sa aerodromima, gospodin Tolić svakako po rezultatima koje je u karijeri postigao spada u red izuzetnih menadžera kad je upravljanje aerodromima u pitanju. <h2>NABAVLJAJU NOVE VOZOVE</h2> Portal ETV: Željeznička preduzeća su, reklo bi se, u ozbiljnim problemima. Ima li budućnosti za te kompanije? Šta je plan? Koliko duguju ova preduzeća, kome i koliko zaposlenih je višak? VUKIĆEVIĆ: Apsolutno vjerujem u budućnost željezničkog prevoza. Pokrenuli smo niz aktivnosti kako bi željeznica u perspektivi izgledala i funkcionisala znatno drugačije. Završava se izrada glavnog projekta za rekonstrukciju pruge, raspisan je tender za nabavku novih vozova, kao i tender za sanaciju pružnih prelaza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  Istina je da željeznička preduzeća nose teret dugova iz prošlosti, a ti problemi se ne mogu riješiti preko noći. Najveći dio obaveza odnosi se na poreske dugove, i radimo sa Ministarstvom finansija na pronalaženju rješenja u okviru važećih zakona. Uvjerena sam da će sve ove mjere donijeti održivost i novu perspektivu sektoru. Usvojen je i novi Zakon o željeznici, koji po prvi put predviđa formiranje Agencije kao nezavisnog regulatornog tijela. Agencija će zamijeniti Upravu za željeznice, i finansiraće se samostalno. <h2>ČARLI ČEKA</h2> Portal ETV: Da li je urađena procjena za "Čarlija"? Šta će biti sa njim? VUKIĆEVIĆ: Avion tipa “embraer E-195” (40-AOC), poznat kao Čarli, prizemljen je u decembru 2020. godine. Od samog početka njime se loše upravljalo – ostavljen je bez zaštite na pisti, a kasnije je zbog stečaja Montenegro Airlines-a i gašenja kompanije situacija postala još komplikovanija. U aprilu 2024. država je avion otkupila za 4,99 miliona eura. Po preuzimanju resora krajem jula, ustanovili smo da nedostaje dokumentacija aviona, koja je ostala kod Montenegro Airlines-a. Avion je kupljen “u viđenom stanju”, a potvrda vlasništva dostavljena je preko Ministarstva vanjskih poslova Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je Uprava za imovinu. Ministarstvo saobraćaja pruža podršku Upravi za imovinu da se ovo pitanje što prije riješi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Čarli"> </figure>  Jedan od motora se nalazi u Brazilu i u toku je priprema procesa njegovog transporta u Crnu Goru. <h2>MNOGO PROJEKATA, POSEBNO NA SJEVERU</h2> Portal ETV: Gradi li Crna Gora putnu infrastrukturu? Šta se trenutno radi?&nbsp; VUKIĆEVIĆ: Realizujemo veliki broj projekata, posebno na sjeveru države, koji je dugo bio zapostavljen. Među najvažnijim je put Vrulja – Mijakovići, koji je od posebnog značaja za Pljevlja i očekujemo da bude završen do kraja oktobra. Pri kraju su radovi na dionici Ribarevine – Poda – Berane, gdje je već kompletno asfaltiran put, a radilo se i na pratećoj infrastrukturi. Intenzivno se radi na mostu na Đurđevića Tari, a do kraja godine biće sanirano i klizište Sokolovina. Na dionici Zaborje – Jasenovo polje, ka Šćepan Polju, radovi teku ispred planirane dinamike i očekujem da budu završeni prije predviđenog roka. Na jugu se realizuje put Bar – Kamenički most – Krute, čekan više od deceniju, a radi se i na bulevaru Tivat – Jaz. Završili smo tender za dionicu Ostros – Vladimir, uskoro nas očekuje tender za obilaznicu oko Budve, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. Takođe, završen je tender za rekonstrukciju magistralnog puta Berane – Rožaje, izabran je izvođač radova za put Bijelo Polje – Dobrakovo. U prethodnoj godini sanirali četiri klizišta, uključujući i zahtjevno klizište na Dobrakovu. Sve ovo pokazuje da se ulaže u dugoročne projekte, jer rekonstrukcija ne podrazumijeva samo asfalt, već i kompletnu prateću infrastrukturu. Naravno izgradnja i rekonstrukcija puteva nije nešto što se može u baš kratkom roku završiti, potrebno je strpljenje, ali mogu reći da sam zadovoljna dinamikom i uvjerena da će Crna Gora, završetkom ovih projekata, infrastrukturno izgledati neuporedivo bolje.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukićević za Portal ETV: Wizz Air otvara bazu u Crnoj Gori, biće formirana Agencija za željeznicu, potrebna modernizacija aerodromske infrastrukture

Sjednica Tenderske komisije (TK) za postupak davanja koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat održaće se sjutra u 12 časova u prostorijama Ministarstva ekonomskog razvoja.
Na dnevnom redu sjednice je, kako je potvrđeno "Danu", razmatranje prigovora na rang listu koji je podnio Korporasion Amerika airports (CAAP) od 01.08.2025, rješenja Komisije za koncesije od 01.09.2025, zahtjev CAAP-a za odlaganje izvršenja pomenutog rješenja od 12.09.2025, rješenje Komisije za koncesije o odbijanju pomenutog predloga CAAP-a od 17.09.2025. i rješenja Upravnog suda kojim se odbacuje zahtjev za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije od 23.09.2025. ruga tačka dnevnog reda je postupanje Tenderske komisije po rješenju komisije za koncesije Vlade od 01.09.2025.
Tenderski postupak za davanje koncesija za aerodrome traje šest godina. Tenderska komisija je u junu u julu razmatrala ponude CAAP-a i Inčon airportsa i ponudu južno-korejske kompanije rangirala kao prvoplasiranu, a ponudu luksemburško-američkog konzorcijuma kao drugu. CAAP je tokom rada Tenderske komisije najavio da će se žaliti, jer je TK dva buda bodovala tehničke ponude. Prvi put je ponuda CAAP-a dobila dovoljan broj bodova, dok je ponuda Inčona imala manje od minimuma i oni su trebali da ispadnu iz tke za aerodrome. Međutim, tada se umiješao dio članova TK bliskih premijeru Crne Gore, kao i konsultant koji je poručio da ne ože da potvrdi bodovanje TK. Sve je dovelo do ponovnog bodovanja, nakon čega je i Inčon prošao u drugu rundu, gdje su otvorene finansijske ponude. Na kraju je Inčon bio prvi, a CAAP drugi na rang listi. Komisija za koncesije je djelimično usvojila prigovor CAAP-a, a sada ostaje da se vidi šta će dalje po pitanju koncesionog postupka uraditi Tenderska komisija.

Portal ETV

Zakazana sjednica tenderske komisije za aerodrome: Razmatraće prigovore CAAP-a i rješenja Komisije

Ministar ekonomskog razvoja i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj razmišlja da podnese ostavku na mjesto predsjednika Tenderske komisije za dodjelu koncesija za aerodrome u Podgorici i Tivtu, saznaje TV Vijesti.
Đeljošaj će odluku donijeti u naredna dva dana, u susret sjednici Tenderske komisije koja treba da bude održana do kraja sedmice.
Pitanje je da li će konačna odluka o koncesiji za aerodrome biti donijeta, s obzirom da je luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) prije nekoliko dana podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore.
CAAP je zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprevela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
Članovi Tenderske komisije treba da odluče o datumu održavanja sjednice, te šta im je činiti po pitanju tenderskog postupka.
Međutim, ako Đeljošaj podnese ostavku to će značiti stopiranje procesa do izbora novog predsjednika.
T.K.

Đeljošaj razmišlja o ostavci na čelu Tenderske komisije, slijedi li blokada procesa?

Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) danas je podnijela tužbu pred Upravnim sudom Crne Gore protiv Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz iz krugova bliskih CAAP-u.
CAAP je prema saznanjima naše redakcije zatražio da se radnje Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, kojima je, kako smatraju, izmijenjen kriterijum bodovanja pod uticajem strana koje nijesu članovi Tenderske komisije, proglase nezakonitim, te da se prva evaluacija tehničkih ponuda koju je sprevela Tenderska komisija proglasi zakonitom i jedinom relevantnom u ovom postupku.
U CAAP- smatraju da bi shodno tome samo ta kompanija trebalo da bude prvi i jedini rangirani ponuđač za koncesiju Aerodroma Crne Gore.
Prema saznanjima Pobjede u tužbi su podnijeti brojni razlozi uključujući mišljenje jedne od vodećih advokatskih kancelarija u Briselu, sa velikim iskustvom u oblasti javnih nabavki u EU, koja je zaključila da je postupanje Tenderske komisije u vezi sa tehničkom (ponovnom) evaluacijom ponuda (drugom evaluacijom), posmatrano u cjelini, narušilo zakonitost tenderskog postupka. CAAP je takođe zatražio da Sud, u suštini, odloži svaku dalju radnju u vezi sa tenderom do donošenja svoje odluke.
Pobjeda je prošle sedmice objavila da je luksemburško-američka kompanija, drugorangirana na tenderu, na kojem je južnokorejski Incheon dobio najviše poena, tražila odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o tužbi koju su podnijeli pred Upravnim sudom.
U čertvrtak je objavljeno da je Vladina komisija za koncesije odbila prijedlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Vladina komisija za koncesije je ocijenila da je zahtjev neosnovan i bez uporišta u zakonu, jer osporeno rješenje nema izvršni karakter.
Komisija je utvrdila i da CAAP nije dokazala postojanje nenadoknadive štete, jer se eventualni finansijski gubici i izgubljena dobit mogu potraživati kroz naknadu štete, dok osporeno rješenje ne utiče na njihov ugled, niti pravo da učestvuju u daljem postupku.
Odlaganje bi bilo protivno javnom interesu, jer bi nepotrebno prolongiralo tender i ugrozilo pravnu sigurnost i javni interes, zaključili su iz komisije i dodali da CAAP može, u tužbi pred Upravnim sudom, predložiti odlaganje izvršenja osporenog akta, o čemu odlučuje sud, ako su ispunjeni zakonski uslovi.
Prema ranijim saznanjima Pobjede, kompanija CAAP je 12. septembra tražila od komisije za koncesije da bez odlaganja odobri njen zahtjev i suspenduje izvršenje odluke komisije od 1. septembra kojom je ona vratila rang-listu Tenderskoj komisiji za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome dok Upravni sud ne donese odluku.
Komisija za koncesije je nedavno usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova i bila je prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ta odluka komisije za koncesije donijeta je nakon što je 1. avgusta kompanija CAAP uputila prigovor, koji je djelimično usvojen.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor komisiji za koncesije. Američko-luksemburška kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
Kompanija CAAP je tražila uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njenim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda tog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Iz odluke komisiji za koncesije proizilazi da Tenderska komisija treba da sprovede treće ocjenjivanje ponuda, u situaciji kada su finansijske ponude već otvorene. Svrha tehničke evaluacije da se utvrdi da li ponuda ispunjava minimalne tehničke zahtjeve za unapređenje i dalji razvoj aerodroma Crne Gore prije otvaranja finansijske ponude.
U zahtjevu upućenom komisiji za koncesije predstavnici CAAP-a su podsjetili da pravila tendera propisuju da, ukoliko nakon tehničke evaluacije ponuda ne pređe 80 poena, finansijska ponuda tog ponuđača se uopšte ne otvara. Međutim, u skladu sa odlukom komisije za koncesije, sada bi trebalo sprovesti treću tehničku evaluaciju nakon otvaranja finansijskih ponuda.
Takav postupak bio bi, kako smatraju u CAAP-u, suprotan tenderskim pravilima, a samim tim i zakonu. Po njihovom mišljenju, u ovom postupku je neophodno utvrditi koja od dvije već sprovedene evaluacije treba da se prihvati kao relevantna.
U CAAP-u smatraju da bi treće ocjenjivanje nakon otvaranja finansijskih ponuda obesmislilo samu svrhu evaluacije.
U CAAP-u tvrde da je došlo do nezakonite promjene kriterijuma između prve i druge evaluacije.
Time je, kako tvrde, suštinski izmijenjena osnova na kojoj su ponude ocjenjivane i pravila igre su promijenjena dok je igra u toku.
To je, kako navode u zahtjevu, definitivno dovelo do nejednakog tretmana, nedostatka transparentnosti i pravne nesigurnosti.
Prema saznanjima Pobjede, u CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude proglašen prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio
potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mišljenja i da je došlo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvršen pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.

Kompanija CAAP podnijela tužbu: Traže da se radnje Komisije za koncesije proglase nezakonitim

Samo na primjerima broja destinacija ka kojima iz Podgorice i Tirane lete dva low cost giganta, Wizz Air i Ryanair, jasno je gdje je danas Crna Gora. 
Nekada perjanica balkanskog turizma i biser Evrope, Crna Gora danas polako gubi korak — i to ne samo na kopnu i moru, već i u vazduhu. Dok susjedna Albanija grabi krupnim koracima naprijed i ruši turističke i avio-rekorde, crnogorska avio-infrastruktura se urušava. 
Od kako su “oslobodioci” preuzeli, Crna Gora je gotovo iščezla sa evropskih avio-mapa kao relevantna destinacija. Destinacija do kojih se leti je nikad manje dok su privremeni parking prostori na šljunku i povećanje cijena sata parkiranja postali realnost. A to više nije ni sramota — to je čista propast.
U međuvremenu, Tirana gradi, modernizuje i širi se. Low-cost giganti poput Wizz Aira i Ryanaira biraju Albaniju kao regionalni centar, a Crna Gora ostaje po strani.
<h2>BROJKE KOJE GOVORE SVE </h2>
<ul><li>Wizz Air Tiranu povezuje sa 56 destinacija</li><li>Wizz Air iz Podgorice – svega devet destinacija </li><li>Ryanair iz Tirane povezuje 31 grad </li><li>Ryanair iz Podgorice – svega šest destinacija </li></ul>
Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana, Piervittorio Farabbi, nedavno je izjavio da sve više crnogorskih građana bira Tiranu zbog drastično veće ponude letova i povoljnijih cijena.
Prema podacima Albanske granične policije, u prvoj polovini 2025. godine na aerodromu u Tirani registrovano je oko 76.000 crnogorskih pasoša — što predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine. 
U cijeloj 2024. godini, aerodrom u Tirani koristilo je preko 120.000 građana Crne Gore. A stvarni broj je vjerovatno još veći, jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja.
<h2>AIR MONTENEGRO VS MONTENEGRO AIRLINES</h2>
Nacionalna avio.kompanija Air Montenegro iz Podgorice i Tivta leti ka 13 destinacija. 
Nekadašnji nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines letio je ka 30 destinacija u 15 država.
Tokom cijele godine, redovne destinacije su bile Beograd, Beč, Cirih, Frankfurt, Ljubljana, Moskva, Pariz, Rim. Od aprila do oktobra, u ljetnjoj sezoni, MA je letio ka Diseldorfu, Hanoveru, Kopenhagenu, Lajpcigu, Lionu, Londonu, Minhenu i Sankt Peterburgu.
Putem čartera letjelo se, zavisno od doba godine i za Bari, Tel Aviv, Prag, Grac, Linc, Klagenfurt, Bratislavu, Krf, Tatre, Ren, La Rošel, Dovil, Limož, Brive, Lion, Sent Etjen, Klermon Feran.
Montenegro Airlines je ukinut je odlukom "oslobodilaca" 25. decembra 2020.

Wizz Air i Ryanair iz Tirane lete ka 87 destinacija, iz Podgorice ka svega 15

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore i Sindikat ACG, uputili su danas Vladi Crne Gore, odnosno premijeru Milojku Spajiću, &nbsp;zahtjev za razrješenje dužnosti Jelene Maraš, predsjednice Upravnog odbora „Aerodroma Crne Gore“ AD, zbog, kako su naveli, zloupotrebe službenog položaja i uskraćivanja korišćenja stambenog fonda zaposlenih.
Iz ova dva sindikata navode da je Maraš ograničila sume za raspodjelu pomoći zaposlenima za rješavanje stambenih pitanja na 500,000 eura, od raspoloživih oko 3,000,000 eura, namjenski izdvojenih za raspodjelu na zakonit način.
- Protiv Maraš smo podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je naložila raspisivanje oglasa za raspodjelu svega dijela raspoložive sume, i to na bazi nezakonito usvojenog Pravilnika o finansijskoj pomoći za rješavanje stambenih potreba i poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih – navode iz dva sindikata.
Dodaju da je Inspekcija rada u svom Obavještenju od 1. novembra 2024. godine već utvrdila da je taj Pravilnik protivzakonito usvojen, zbog čega je Aerodromima Crne Gore izdat prekršajni nalog i kažnjeni su od strane nadležnog inspektora.

Duško Mihailović

Sindikati ACG od Spajića traže smjenu Jelene Maraš, predsjednice UO te državne kompanije

Predsjednica Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore, Biljana Knežević, obratila se danas Višem sudu u Podgorici urgencijom, da ovaj sud hitno i u skladu sa zakonom, donese odluku u predmetu koji je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo zbog falsifikovane potvrde o radnom iskustvu Petra Brankovog Radulovića, zamjenika izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, a koji je od izuzetnog značaja za pravni poredak države Crne Gore i sigurnost odvijanja civilnog vazdušnog saobraćaja.
Kako je navedeno u saopštenju, u obraćanju se ukazuje da je prihvatanjem falsifikovane potvrde o radnom iskustvu Petra Branka Radulovića omogućeno da jedno od ključnih rukovodećih mjesta u Aerodromima Crne Gore zauzme nestručno lice, čime je ozbiljno ugrožena sigurnost avio-saobraćaja i doveden u pitanje međunarodni ugled države.
Podsjećaju da je više državnih institucija, uključujući Agenciju za civilno vazduhoplovstvo i Agenciju za sprječavanje korupcije, utvrdilo nepravilnosti u poslovanju Aerodroma, koji čak i pravosnažne sudske presude sistematski ignorišu.
- Neprofesionalno i nezakonito rukovođenje crnogorskim aerodromima predstavlja direktnu prijetnju životima putnika i sigurnosti aviona. Od Višeg suda očekujemo jedinu moguću, zakonitu odluku – potvrđivanje krivice Petra Radulovića i time zaštitu interesa države i sigurnosti svih učesnika u vazdušnom saobraćaju - zaključila je Biljana Knežević.
Urgenciju pravosudnim organima objavljujemo u cjelosti:
Molba za urgentno donošenje zakonite odluke
Poštovani sudija,
Obraćam Vam se sa molbom da Viši sud hitno i u skladu sa zakonom, odluči u predmetu koji je od izuzetnog značaja za pravni poredak države Crne Gore i sigurno odvijanje civilnog vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori.
Prihvatanjem lažne potvrde o radnom iskustvu Petra Branka Radulovića, omogućeno je da na jedno od dva čelna mjesta Aerodroma Crne Gore bude imenovano nestručno lice. Posljedice su, nažalost, evidentne i široj javnosti (stručnoj odavno), i vode ka potencijalnom ugrožavanju ljudskih života, usljed mogućih incidentnih situacija i avionskih nesreća. Nadležne državne institucije, (Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Agencija za sprječavanje korupcije i druge, utvrdile su brojne nepravilnosti u poslovanju Aerodroma Crne Gore. Pravosnažne sudske presude se ne poštuju i ne sprovode, a u privrednom društvu vlada opšti javašluk i neprofesionalizam.
Podsjećam da, kako nije postojao radni odnos Petra Radulovića u kompaniji Wir Metaloprerada, ne može postojati ni radno iskustvo “POTVRDJENO” u falsifikovanom dokumentu. To nedvosmisleno &nbsp;ukazuje da je potvrda firme WIR Metaloprerada, o radnom iskustvu Petra Radulovića - lažna potvrda. Direktor firme, potpisnik lažne potvrde, &nbsp;izjavio je eksplicitno da WIR Metaloprerada nema nikakve sektore, jer je “mala firma”, pa Radulović nije ni mogao biti „rukovodilac sektora“. - Niti jedan svjedok od ispitanih u sudskom postupku kao ni prilikom istražnih radnji ODT-a, &nbsp;nije izjavio da je Radulović bio rukovodilac u toj kompaniji.
Naprotiv – svi su izjavili da je Radulović povremeno dolazio i radio „nešto oko web sajta“, jednom prisustvovao nekom sastanku sa “nekim Grcima”.
Uprkos tome, sudija Borko Lončar je donio nezakonitu, oslobađajuću presudu, u decembru mjesecu 2024. godine, uz konstataciju prilikom iznošenja presude- &nbsp;da “Radulović nije bio zaposlen ali &nbsp;je bio angažovan kao rukovodilac”. Pritom, firma Wir Metaloprerada nema ni Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i nema predvidjena mjesra rukovodilaca.
Ovakna presuda je osnov za krivično gonjenje sudije Lončara.
Uprava prihoda je potvrdila da Radulović Petar nije bio prijavljen kao zaposleno lice, a ne postoji ni ugovor o radu niti ugovor o volontiranju ili bilo kakvom drugom angažmanu u &nbsp;kompaniji Wir Metaloprerada.
Najveći paradoks je da je Radulović gotovo sve vrijeme “iskustva rukovođenja” sektorom koji ne postoji, a &nbsp;navedeno u lažnoj potvrdi kao period rukovođenja, bio zvanično prijavljen Birou rada Podgorica, kao NEZAPOSLENO LICE.
Zakon o radu jasno propisuje da se radni odnos zasniva isključivo ugovorom o radu i prijavom kod nadležnih organa. Bez ugovora o radu nema ni radnog odnosa a bez radnog odnosa nema ni radnog iskustva. –
Zakon o volontiranju &nbsp;propisuje da se volontiranje može obavljati isključivo u neprofitnim organizacijama, što znači da u privatnoj kompaniji kakva je WIR Metaloprerada nije moglo postojati ni volontiranje.
Zakon o vazdušnom saobraćaju jasno predviđa da samo stručna i osposobljena lica mogu rukovoditi aerodromima i obavljati poslove od značaja za sigurnost vazdušnog saobraćaja.
Neprofesionalno rukovođenje crnogorskim aerodromima direktno ugrožava sigurnost putnika, aviona i međunarodni ugled Crne Gore.
Ako bi Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda, to bi značilo pravno priznanje da se falsifikovana potvrda sa lažnim iskazom o radnom iskustvu, može koristiti za sticanje rukovodećih pozicija u najosjetljivijim državnim preduzećima. Ovakav presedan razorio bi osnovna pravila radnog prava i ozbiljno ugrozio sigurnost i bezbjednost vazdušnog saobraćaja.
Najljubaznije molim da Viši sud hitno donese jedinu moguću ispravnu i zakonitu odluku – ukidanje odnosno preinačenje presude Osnovnog suda, i Radulović Petra proglasi krivim. U suprotnom, odgovornost za posljedice po pravni poredak i sigurnost odvijanja &nbsp;civilnog vazdušnog saobraćaja biće na Sudu koji je odbio da sankcioniše očiglednu nezakonitost i učinjena krivična djela, koja ozbiljno podrivaju integritet pravosuđa i ugrožavaju vazdušni saobraćnaj u Crnoj Gori.

Knežević urgirala kod Višeg suda da hitno odluči u predmetu ODT-a zbog falsifikovane potvrde o radnom iskustvu Radulovića

Ako uvaži žalbu luksemburško-američke kompanije Corporacion America Airports (CAAP), koja je u postupku za dodjeljivanja koncesije za aerodrome dobila 65,15 bodova, proces odlučivanja na tenderu biće vraćen Tenderskoj komisiji na ponovno odlučivanje.
To slijedi iz odgovora koji je "Dan" dobio od Komisije za koncesije, u kojem se precizira da je Komisija zaprimila prigovor kompanije Corporación América Airports i vodi postupak u skladu sa zakonom i postupak je u toku.
Zakonski rok za odlučivanje po prigovoru je 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prigovora.
– Imajući u vidu da je prigovor podnijet poslednjeg dana zakonskog roka, tj. 1. avgusta, krajnji rok za odlučivanje po prigovoru je 31. avgust 2025. godine – saopštili su "Danu" iz Komisije.
Kako se dalje navodi, to tijelo pri Ministarstvu energetike i rudarstva, čiji je predsjednik direktor Direktorata za elektroenergetiku Zvjezdan Vujović, procjenjuje da li su pravilno vrednovane ponude, na onovu čega je južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) osvojila 96,18 bodova i tako stekla prvu poziciju na rang-listi eventualnih koncesionara Aerodroma Crne Gore u odnosu na drugorangirani CAAP.
– Komisija postupa u okviru zakonskih nadležnosti. Shodno članu 32 Zakona o koncesijama iz 2009. godine, po kojem se sprovodi postupak, Komisija ispituje da li je Tenderska komisija pravilno vrednovala ponude i primijenila kriterijume za rangiranje. Ako se utvrde nepravilnosti ili pogrešna primjena kriterijuma, rang-lista se vraća Tenderskoj komisiji na otklanjanje utvrđenih nepravilnosti – pojasnili su iz Komisije za koncesije.
Kako su istakli, sve navode iz prigovora luksemburško-američke kompanije razmatraju pažljivo i odgovorno, uz poštovanje propisanih procedura.
Napominju da uvid u dokumentaciju nije tema prigovora.
Naime, CAAP je bazirao prigovor na procesu bodovanja, navodeći da je tokom drugog odlučivanja o rangiranju ponuđača Tenderska komisija odlučivala pod pritiskom sa strane i promijenila početno (prvo) bodovanje.
– U oba bodovanja, isti dokumenti su ocjenjivani od strane istih članova Tenderske komisije i pravno je neprihvatljivo budu različito ocijenjeni u dvije različite sesije bodovanja, u formalnopravnom postupku kao što je onaj prema Zakonu o koncesijama – saopštili su ranije iz CAAP-a.
Oni su tada istakli i da crnogorski Zakon o koncesijama ne predviđa ponovljene ili uzastopne evaluacije ili bodovanja.
– Komisija je posvećena potpunoj transparentnosti i zakonitosti. Dok postupak traje, ne možemo iznositi preliminarne stavove. Odluka Komisije biće formirana uzimajući u obzir spise predmeta i zakonske odredbe – kazali su iz Komisije za Dan.
Aerodromi bi mogli dobiti koncesionara najdalje početkom novembra
Nakon što Tenderska komisija otkloni razloge koji su prethodili žalbi, (a ako Komisija za koncesije uvaži primjedbe), koncedent odlučuje o davanju koncesije u roku od 30 dana od dana prijema predloga iz člana 33 stav 1 Zakona o koncesijama.
Ukoliko složenost koncesije to zahtijeva, koncedent može produžiti rok najduže još 30 dana, o čemu je dužan da obavijesti ponuđače.
Podsjećamo, proces izbora koncesionara za aerodrome u Podgorici i Tivtu ušla je šestu godinu.
U prethodnom periodu, proces izbora koncesionara, koji je vodila Tenderska komisija, bio je obilježen trzavicama.
Najprije su dva ponuđača odustala od učešća na tenderu
Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat – savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici Ministarstva finasnija – u junu je podnio ostavke u tom tijelu.
Ostavke su podnijeli zbog sumnje u instruiranost pojedinih članova Tenderske komisije i neravnopravnost ponuđača. Tada se iz procesa povukao i konsultant na projektu IFC, dio grupe Svjetske banke, uz obrazloženje da se grubo krše načela tenderskog postupka.

Crnogorski aerodromi mogu dobiti koncesionara najdalje početkom novembra, sjutra ističe rok za za odlučivanje po prigovoru

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je u slučaju prijave zviždača iz 2022. godine u Aerodromima Crne Gore došlo do ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije. U mišljenju ASK-a navodi se da je do toga došlo „iz razloga nepostupanja po internoj prijavi zviždača i nesprovedenog postupka provjere istinitosti navoda iz prijave“, što je suprotno odredbama Zakona o sprječavanju korupcije. Kako se navodi u obrazloženju odluke, Agenciji je 31. oktobra 2022. podnijeta prijava koja se odnosila na raspolaganje novčanim sredstvima sa službene platne kartice Aerodroma Crne Gore od strane tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jandreoskog. Zviždač je prethodno nepravilnosti prijavio Odboru direktora Aerodroma, kao organu koji vrši nadzor nad radom direktora. U prijavi je navedeno da je Jandreoski koristio službenu platnu karticu u privatne svrhe, čime je, kako se sumnja, oštetio budžet kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082812088_e432552d776c94e37bb2abf3b31a818cde33b289166a6fc0517f7ad3fc632873.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082812088_e432552d776c94e37bb2abf3b31a818cde33b289166a6fc0517f7ad3fc632873" data-rendition-name="original" width="1115" height="740" loading="lazy" alt="Mišljenje ASK-a Aerodromi"> </figure>  Na ovaj dokument ASK-a pozvao se Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore, zahtijevajući od aktuelnog Odbora direktora da bez odlaganja pokaže punu transparentnost i odgovornost u radu. - Prethodni Odbor direktora je svojim činjenjem i nečinjenjem ozbiljno ugrozio integritet kompanije, pa od sadašnjeg saziva očekujemo da postupi po preporuci Agencije za sprečavanje korupcije i da istražnim organima dostavi kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na trošenje finansijskih sredstava putem službene platne kartice Aerodroma Crne Gore, od strane ranije smijenjenog direktora Gorana Jandreoskog - navodi se u saopštenju sindikata. Od Odbora direktora sindikat traži da javnosti odmah predoči sve troškove sa službene kartice, po stavkama sa izvoda banke, kao i da objasni razloge smjene Jandreoskog, iznos isplaćene otpremnine, te sve naknade koje je primao po osnovu redovnih „službenih“ putovanja. - Ove informacije je Odbor direktora dužan da objavi, ne samo po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, već i na osnovu prijave zviždača, a javnost ima pravo da zna na koji način je trošen državni novac – naglašavaju iz sindikata u saopštenju koje potpisuje predjednica &nbsp;Biljana Knežević. Takođe upozoravaju da će svaki pokušaj prikrivanja ili relativizacije zloupotreba značiti da i sadašnji Odbor direktora preuzima ulogu saučesnika u nezakonitom poslovanju. - Nezavisni sindikat Aerodroma CG neće dozvoliti da se ova afera zataška i koristiće sva pravna sredstva da odgovorni snose ličnu i institucionalnu odgovornost - poručila je Knežević. &nbsp;

Nezavisni Sindikat traži od OD da predoči sve troškove sa službene kartice bivšeg direktora Aerodroma

Na podgoričkom aerodeomu postoji dio komercijalnog parkinga koji je privremeno rješenje. Bez asfalta, na šljunku, i nije baš primjer kako bi trebalo da izgleda komercijalni parking porstor u glavnoj vazdušnoj luci turističke zemlje kakva je Crna Gora.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCuZFlfrtHKk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na Aerodromu Podgorica, uređeni (asfaltirani) dio komercijalnog parkinga gotovo svakodnevno je potpuno popunjen. Tokom dana, nerijetko se mogu vidjeti i vozila parkirana duž ivičnjaka, na kolovoznim trakama ili na površinama koje nijesu predviđene za parkiranje. Sve to je zabilježio i Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_ccbf00279e200fcd9a5f134869383a660676ab4a95eafa3ea1ffccd9e283bf40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824130812_ccbf00279e200fcd9a5f134869383a660676ab4a95eafa3ea1ffccd9e283bf40" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  Dok na asfaltiranom dijelu vlada gužva i haotično stanje, samo nekoliko metara dalje nalazi se šljunkoviti, poprilično prazan parking prostor koji nije uređen po standardima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_f048b221ebd1f34a2fb158b25bb2f5c0890af514d03494774c8b374773e476ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824130812_f048b221ebd1f34a2fb158b25bb2f5c0890af514d03494774c8b374773e476ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  Riječ je o privremenom rješenju koje se ne uklapa s ostatkom parking zone. U međuvremenu, cijena parkiranja porasla je na 1,5 eura po započetom satu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082413088_7882fe35fa51c5544a072434ad872e29c65735b6467313eca5f1eb8323957f88.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082413088_7882fe35fa51c5544a072434ad872e29c65735b6467313eca5f1eb8323957f88" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="račun"> </figure>  Zašto postoji neuređeni šljunkoviti dio? Iz Aerodroma Crne Gore za Portal ETV objašnjavaju da je riječ o prelaznoj fazi u okviru širenja komercijalnog parkinga za putnike, koje je javno najavljeno još početkom godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_2b378140d502262c58fb4f9d676cc4880132ff199c0bf017e0e3398aa6e0eaee.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250824130812_2b378140d502262c58fb4f9d676cc4880132ff199c0bf017e0e3398aa6e0eaee" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  - Radi se o privremenom parkingu, izgrađenom na osnovu Plana privremenih objekata. Imajući u vidu da smo tokom prvih sedam mjeseci 2025. na Aerodromu Podgorica opslužili preko milion putnika – što je na nivou rekordne 2024. godine, i čak 40 odsto više nego u istom periodu 2019, pristupili smo brzom i prelaznom rješenju. Konačno, cilj je izrada nove projektne dokumentacije koja bi obuhvatila sve potrebe parking prostora – za putnike, autobuse, taksiste, rent-a-car vozila i zaposlene - navode iz Aerodroma Crne Gore. Podsjećaju i da kompanija još od 2018. čeka konačnu odluku Vlade Crne Gore o modelu daljeg razvoja. Kako tvrde, ozbiljne investicije godinama se odlažu jer nije jasno da li će aerodrome razvijati koncesionar ili će država odlučiti da se Aerodromi Crne Gore razvijaju kao državna firma, sopstvenim sredstvima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824130812_37663439bab7050b988521a6d86ce905856d5a476f53e5a38316ea4ca1858626.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250824130812_37663439bab7050b988521a6d86ce905856d5a476f53e5a38316ea4ca1858626" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="parking na Aerodromu Podgorica"> </figure>  - Za to smo spremni i kadri – s obzirom na to da smo među najuspješnijim crnogorskim kompanijama - poručuju iz ACG.

(FOTO/VIDEO) Aerodrom Podgorica: Parking na šljunku, razvoj na čekanju

Specijalno državno tužilaštvo je u Naredbi o sprovođenju istrage sa predlogom za određivanje pritvora protiv okrivljenih Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25, pominje da je „djelovanje organizacije uticalo na formiranje sredstava javnog informisanja“, između ostalog i na pokretanje M portala.
SDT navodi da to „proizilazi i iz sadržine komunikacija koje je putem aplikacije "Viber" okrivljeni Aleksandar Mijajlović ostvario sa licem Milošem Nikolićem, poslanikom i portparolom Demokratske partije socijalista Cme Gore, kao korisnikom broja telefona +382 69*** 088, pa tako dana 1. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sadržine: "Daj mi oznaku boje DPS-a", a lice Miloš Nikolić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Kako mislis?", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje poruku sadržine: "I ljubcastu i zutu... Znaju to tacno dizajneri ... Da bi Mportal bio te boje". Dana 13. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", a potom i poruku sadržine: "Ako mozes momke samo da malo po mrezama provuku televiziju i portal. Dana 8. septembra 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruke: "Kad cemo mijenjati direktora Mportala?", a lice Miloš Nikolić odgovara okrivljenom Aleksandru Mijajloviću porukom sadržine: "Moramo ovih par dana to zavrsiti“.
Da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović birao web adresu "mportala", proizilazi iz poruka koje je isti razmijenio sa licem Sonja Drobac, koja koristi broj telefona +382 67*** 022. Naime, dana 3. marta 2022. godine, Sonja Drobac šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine: "me-portal.me meportal.me mportal.me m-portal.me Glasaj za ime portala", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović istoj poruke sadržine "Bez crtica. Ne vole ih ljudi... Ostalo koji hoces"
Dana 12. jula 2022. godine, lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine „Kad krece?", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović licu Danijelu Živkoviću poruku sadržine "Od sjutra eksperimentalno“, nakon čega lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijailoviću poruku sadržine „Odlicno! Sjutra ću potražiti“, a okrivljeni Aleksandar Mijajlović poruku sa linkom „Mportal <a href="https://mportal.me/" target="_blank">https://mportal.me/</a>“.
Dana 12. jula 2022. godine, okrivljena Andrijana Nastić šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruke sadržine: "Ooo sa srecom pocela... Kako se zove? Samo E? ... Ja ne mogu naci... Ide mi 19, pa 21 na Telemach", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruke sadržine: "Od ujutro... Trebalo je od ponoci ali Tcom zeznuo za par sati", a okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Aj dobro, izdrzacemo do", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", da bi okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poslala poruke sadržine: "I ovo je novo u sklopu TV?... A nema, ne mirujes... ne sjedis ti kuci i cekas posao na biro J“.
Mijajlovića, Spičanovića, Pavićevića, Lazovića i Nastić pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja su priveli u prošli petak, Boškovića u ponedljeljak, a 30-odnevni pritvor određen je samo Mijajloviću i Spičanoviću, dok su ostali pušteni na slobodu pod različitim mjerama nadzora.
Oznaka tajnosti sa predmeta je skinuta 5. oktobra kasno poslijepodne, nakon što je dio medija već objavio djelove sadržaja Naredbe.
Mada je nakon svega teško povjerovati u objektivnost Specijalnog državnog tužilaštva, tužilaca Jovana Vukotića, Ivane Petrušić Vukašević i Miroslava Turkovića koji potpisuju ovakvu Naredbu, ali i Specijalnog policijskog odjeljenja na čijem je čelu Predrag Šuković, uredništvo M portala se nada da će u nastavku istrage, u kojoj će neminovno biti saslušani i urednici medija koji se pominju u Naredbi, pristati da u nju uvrste i ljude koji su zaista pokušavali da utiču na uređivačku politiku M portala, a čija će im imena uredništvo rado saopštiti. &nbsp;

SDT uticaj Mijajlovića na M portal vidi u crtici, boji i slanju linkova

Glavni urednik Televizije E Draško Đuranović u Drugačijoj radio vezi komentarisao je združeni pokušaj obračuna Demokratske Crne Gore, SDT i njihove medijske posluge sa nekoliko preostalih kritičkih glasila, uz indikativan muk ambasada Kvinte i Delegacije EU u Crnoj Gori, uz naglasak da vjeruje da će, ipak, te adrese reagovati.
- Očekujem rekcije, jeste Crna Gora mala, ali je značajna jer treba da uđemo u EU. A, ako ćemo da uđemo u EU bez slobodnih medija, i ako zbog ovoga Evropa ne reaguje, onda mi moramo reagovati- kazao je Đuranović.
Ponašanje SDT je, kaže Đuranović, pokazatelj da je Vladimir Novović postalo politička batina u rukama vlasti jer je na djelu obračun sa ljudima koji pripadaju drugoj političkoj opciji, „mislim na opoziciju i na kritičke medije koji ne glorifikuju poteze ove vlasti..“
- SDT je postalo politički zvučni top koji treba da dezorijentiše medije koji otkrivaju poteze vlasti. Strašno je da se troje tužitelja našlo u toj poziciji da potpisuju naredbu za sprovođenje istrage. Naredba je koncipirana u nekim krugovima koji su najbliži bezbjednosno-političkim krugovima, a cilj je da država sprovede neku vrstu političke kontrole, ne samo nad opozicijom nego nad kompletnim društvom. Tome, naravno, služi uslužni servis Vijesti i u svemu tome je dramatično glupo obrazloženje o skidanju zabrane tajnosti... Neke informacije su prvo dostavljene Vijestima, pa je skinuta tajnost- ističe Đuranović.
On smatra da je najveći problem što je državna institucija iskorištena za politički progon i targetiranje medija, naglašavajući da je ovo prvi put da Tužilaštvo udara na integritet nekoliko medijskih kuća.
- Oni našim parama pokušavaju da ugase nas. Mi nemamo drugog načina zarade osim da svojim integritetom obezbjeđujemo egzistenciju a oni udaraju na ključ naše egzistencije. Stavljati Darka Šukovića, Draška Đuranovića, Danicu Nikolić u kontekst kriminalne organoizacije je drsko, nije samo kršenje zakona... Nije ovo 1948. godina, nego je gore, jer tada je bilo suđenja bez suda, a ovdje je pokušaj kriminalizacije ljudi i medija bez osnova..- rekao je Đuranović.
<h3>Signal opomene cjelokupnom društvu</h3>
Đuranović dalje ističe kako je važan tajming u kom se sve ovo dešava, navodi tri ključna motiva:
- Pošto se priča o stvaranju kriminalne organizacije od 2018. do 2024. i da se u okviru te kriminalne organizacije nalazi portal ETV, ukazujem da je Aleksandru Mijajloviću telefon oduzet 19. februara 2024. godine, a Portal ETV je sa radom počeo 05. septembra!? Ja bih volio da mi neko od ovo troje tužitelja objasni kako je moguće putovanje kroz vrijeme, kako je moguće u februaru urađivati nešto nastalo u septembru?- upitao je Đuranović.
Mislim da su tri osnovna motiva za ovu akciju SDT. Prvi je, definitivno, činjenica da je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, Anto Nobilo saopštio javno, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić u optužnici falsifikovao, mijenjao, ispravljao Skay poruke. Nobilo ima originalnu Europolovu prepisku i na osnovu toga je zaključio, i javno rekao da je specijalni tužilac napravio zloupotrebu službenog položaja, što je krivično djelo.
Drugi od razloga je zanimljivo ubacivanje državne tužiteljke Andrijane Nastić u čitavu tu priču. Zašto? Zato što je Andrijana Nastić imala, nažalost, tu nesreću da bude dežurna kada su se desila dva teška masovna zločina na Cetinju. Dakle, nekome je bilo strašno važno da tužiteljka Nastić više ne postupa u ta dva slučaja. To je, nažalost, veliki signal opomene za cjelokupno društvo.
Treći motiv je u tome što je ovo ponavljanje napada na novinare i medije. Jula 2024. prije godinu i dva, tri mjeseca, specijalni tužilac Miloš Šoškić je targetirao sve nas“, objašnjava Đuranović.
<h3>Država mora dati odgovore</h3>
Glavni urednik Televizije E smatra da SDT pokušava da rutinske novinarske poslove predstavi javnosti kao nezakonito ponašanje.
&nbsp;- Dakle, ja smatram i mislim da je ovo pokušaj jedne državne institucije da uguši slobodu govora i slobodu riječi. Moramo da tražimo odgovore od države, od VDT-a, moramo da tražimo odgovore od glavnog specijalnog tužioca. Neću da živim u vremenu u kome ja treba da se pravdam jesam li ja Milivoja Katnića zvao da vidim kakvo mu je zdravlje ili prehlađen ili da provjerim da li ima nešto da mi kaže u slučaju pokušaja terorizma. Neću da se pravdam- kategoričan je.
Dodaje da sve što radi, radim javno.&nbsp;
- Kao novinar imam pravo na svoje izvore. Kao novinar imam obavezu da zovem ljude koji su na čelu institucija. Kao novinar koji se bavi, ne možda u onoj meri koliko bih želio, istraživačkim novinarstvom, ja želim u javnom interesu da djelujem. A ako je rad u javnom interesu nezakonit, onda mi živimo u nekoj zemlji koju ja ne poznajem- navodi Đuranović.
<h3>„Hronika najavljenih hapšenja“</h3>
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je jedna medijska kuća objavila informaciju kakao je policajac Milovan Pavićević uhapšen, a da je on u tom trenutku bio u jednom restoranu u Podgorici il ispred njega, Đutranović kaže:
- Apsolutno je tačno, postoje svjedoci koji su ga vidjeli. U 9.27 je objavljeno da je uhapšen čovjek koji je u tom trenutku tamo stajao sa svojom ženom. Suprugu Milovana Pavićevića su zvali da pitaju, dok je bila sa njim, je li on uhapšen. Dakle, skandalozno, to je sramotno! To je, što bi rekli, hronika najavljenih hapšenja- kazao je Đuranović.
U svemu ovome, čudna je još jedna okolnost, navodi Đuranović: „Zašto je recimo, Libertas na spisku Tužilaštva? Onaj Libertas koji je objavio Skye poruke u kojima se pominje Vampir, to je Daka Davidović, Kudravi, Maradona...?“
Čudno je, dodaje Đuranović, što je akcija SPO i SDT sprovedena na dan kada su svi optuženi za kopanje Tunela u centru Podgorice oslobođeni optužbi, a među njima je i čovjek kojeg sumnjiče za dvostruko ubistvo na Cetinju:
- Sve se dešava u trenutku kad se završava suđenje za slučaj Tunel, oslobađajućom presudom. Zašto oslobađajućom presudom? Zato što je sudija rekao da je bila nemoguća rekonstrukcija, jer je Vlada Dritana Abazovića 20 dana nakon otkrivanja tunela dala naredbu da se tunel zatrpa!? Zato što je Abazović, tadašnji premijer, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem i tadašnjim ministrom Kovačem kontaminirao lice mjesta dok je foreznika još trajala, i uništio mogućnost otkrivanja dokaza- dodaje Đuranović.
Đuranović naglašava da upravo na taj dan kad su svi osumnjičeni za kopanje tunela oslobođeni, imamo hapšenje koje SDT i policija ne saopštavaju, čovjeka koji je oslobođen.&nbsp;
- A taj čovjek koji je oslobođen zbog slučaja tunela, sad je osumnjičan da je pomagao u dostrukovom ubistvu na Cetinju. S kojim pravom policija krije tu informaciju? S kojim pravom se objavljuje to četiri dana poslije? Vjerovatno da bi se završila priča, da ne bi smetalo aferi, uslovno rečeno, hapšenja Mijajlovića i drugih?- traži odgovore Đuranović.

Đuranović: Državna institucija politička batina vlasti iskorištena za progon i targetiranje medija

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjetu svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
„Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka“, istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“. &nbsp;
„Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio“, kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
„Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah“, poručio je advokat.
UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
„Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice“, naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
„Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice“, pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
„Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe)“, zaključuju iz UIKS-a.
Na osnovu podataka koje je saopštio advokat Piperović, portal ETV ponovo je uputio pitanja UIKS-u, tražeći objašnjenje zbog čega ljekovi nijesu predati s obzirom da su uredno dostavljeni na portirnici.

Piperović moli UIKS da dostavljene ljekove daju Mijajloviću: Urgentno početi sa terapijom

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sastao se danas u Podgorici sa ambasadorima nordijskih zemalja: Švedske Charlotte Sammelin, Danske Pernille Dahler Kardel, Norveške Kristin Melsom i Finske Niklasom Lindqvistom.
Razgovori su bili usmjereni na produbljivanje političkog dijaloga i jačanje ekonomskih veza sa nordijskim državama, uz potvrdu da je Crna Gora prva buduća članica Evropske unije i pouzdan saveznik u NATO alijansi.
Predsjednik Milatović je istakao strateški cilj Crne Gore – članstvo u EU do 2028. godine – i naglasio očekivanje da što prije počne izrada Ugovora o pristupanju naše zemlje. Podsjetio je da će Crna Gora naredne godine, kada obilježava 20 godina obnove nezavisnosti, biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan, čime se dodatno potvrđuje njena liderska pozicija u procesu evropskih integracija.
On je dodao da je u prethodnim mjesecima pokrenuo intenzivne diplomatske aktivnosti prema nordijskim zemljama, u cilju snaženja podrške evropskom putu Crne Gore. Podsjetio je da se tokom posjete Finskoj u avgustu sastao sa predsjednikom te zemlje Aleksanderom Stubom, dok je povodom Samita Evropske političke zajednice u Kopenhagenu bio gost danskog kralja Frederika X i premijerke Mete Frederiksen.
Predsjednik Milatović je najavio i prvu zvaničnu posjetu Švedskoj u narednim sedmicama, uključujući sastanak sa kraljem Karlom XVI Gustafom, te planove za organizovanje zvaničnih posjeta Danskoj i Norveškoj tokom 2026. godine, u cilju dodatnog jačanja saradnje.
Poseban akcenat stavljen je na razvoj ekonomskih odnosa sa nordijskim zemljama, kroz nove investicije, posebno u oblasti energetike i zelene tranzicije, kao i partnerstva u obrazovanju, nauci i tehnologiji.
- Želimo više nordijskih investicija i zajedničkih projekata koji spajaju energiju i znanje - poručio je predsjednik Milatović.
On je dodao da ga raduje što će se tokom naredne ljetnje turističke sezone realizovati čarter letovi Tivat – Helsinki, Tivat – Kopenhagen i Tivat – Oslo, čime će se dodatno promovisati Crna Gora kao atraktivna turistička destinacija i osnažiti povezanost sa nordijskim zemljama.

Milatović sa ambasadorima nordijskih zemalja: Crna Gora cilja članstvo u EU do 2028. uz snažnije investicije i saradnju

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: aerodromi-crne-gore