Aerodromi Crne Gore organizuju godišnju proslavu, a za restoranske usluge s poslugom konobara preduzeće planira da izdvoji 30.000 eura sa PDV-om.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, svečana proslava biće održana 25. jula, u terminu od 20 sati do ponoći.
Prema specifikacijama tendera, potrebno je obezbijediti prostor kapaciteta od najmanje 250 sjedećih mjesta i dodatnih 250 mjesta uz visoke (viseće) stolove. Prostor mora imati minimalnu površinu od 700 kvadratnih metara, kao i obezbijeđen parking za najmanje 200 automobila i pet autobusa.
Takođe, objekat treba da raspolaže binom, kompletnim tehničkim uslovima za održavanje događaja, kao i zasebnim toalet kabinama unutar istog prostora.
JP Aerodromi Crne Gore osnovano je 1999. godine. Od 2003. godine, rukovodi međunarodnim aerodromima u Podgorici i Tivtu, koji su do tada bili u vlasništvu JAT-a.
U toku je postupak za dugoročni zakup vazdušnih luka, raspisan još 2019. godine, a koji je privremeno obustavljen usljed pandemije koronavirusa. Proces je ponovo aktiviran u mandatu aktuelne Vlade, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem.
Tenderska komisija je 9. maja počela evaluaciju ponuda koje su na tender u konačnom dostavila samo dva ponuđača južnokorejski Incheon International Airport Corporation (IIAC) i luksemburško-američki Corporacion America Airports (CAAP).
Predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj saopštio je da su na sjednici, održanoj 12. jula, jednoglasno usvojeni ključni dokumenti koji se odnose na sprovedeni postupak.&nbsp;
Kako je kazao, usvojeni su Izvještaj o sprovedenom postupku vrjednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rangiranja, kao i Zapisnik o kompletnom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i ocjene ponuda. Time je Tenderska komisija završila svoj dio posla, a dalje odlučivanje u vezi sa koncesionim postupkom u nadležnosti je Ministarstva saobraćaja.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić poručio je nedavno da zaposleni rade kao da koncesije nikada neće biti i da ove godine očekujemo rekordnih tri miliona putnika. U kompaniji očekuju da promet putnika bude i iznad tri miliona tokom ove godine.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Godišnja proslava Aerodroma: Za restoranske usluge 30.000 eura

Tenderska komisija za postupak dodjele koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu usvojila je izvještaj o sprovedenom postupku vrjednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rang liste. Nastavak posla je u rukama Ministarstva saobraćaja.
To je saopštio predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj. On je rekao da je na današnjoj sjednici usvojen i zapisnik o cijelom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i vrjednovanja ponuda
- Tačke 1 i 2 su usvojene sa zapisnicima, a u izjašnjavanju su učestvovali svi članovi komisije, kako je definisano i Poslovnikom - da se odluke usvajaju samo kada se izjasne svi članovi komisije - naveo je Đeljošaj u saopštenju za medije.
On je saopštio da će usvojene odluke stupiti na pravnu snagu usvajanjem zapisnika sa završene sjednice, te da će biti proslijeđene nadležnom Ministarstvu saobraćaja u zakonskom roku, sa cjelokupnom pratećom dokumentacijom.
Đeljošaj se zahvalio većini članova Tenderske komisije na iscrpnom radu. 
- Dalje postupanje biće u nadležnosti Ministarstva saobraćaja - naveo je Đeljošaj.
On je demantovao i nezvanične objave u dnevnom listu Vijesti, koje, kako smatra veoma opasnom i neistinitom konstrukcijom jedne članice komisije, koja je, ističe on, u kontinuitetu kontaminirala proces, iznosila javno tajne podatke.
- Veoma brzo će javnosti biti jasni i razlozi za to Jedini moj “grijeh”, kao i većine članova komisije, jeste to što nijesmo dozvolili falsifikovanje našeg rada, odnosno prikrivanje onoga što zna cijela Crna Gora - da smo bodovali dva puta. Upravo zbog toga sam i targetiran, jer smatram da skrivanje podataka nije zakonito - poručio je Đeljošaj.
Vijesti su danas objavile da su svi članovi tenderske komisije za dodjelu koncesije na crnogorske aerodrome osim njenog predsjednika glasali su sinoć za rang listu ponuđača, prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude, izvještaj o sprovedenom postupku sa obrazloženjem rang liste ponuđača i zapisnik o toku postupka.

Đeljošaj: Tenderska komisija završila posao, moj "grijeh" i većine članova što nijesmo dozvolili falsifikovanje rada

Stanje aviona tipa “Embraer E195” (oznake 4O-AOC), poznatijeg kao “Čarli”, uskoro bi trebalo da bude zvanično procijenjeno, nakon čega će biti donesena odluka o njegovoj daljoj sudbini, saznaje Portal ETV.
Riječ je o avionu bivšeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines, koji je od decembra 2020. godine, van upotrebe.
“Čarli” gotovo pet godina propada na pisti Aerodroma Podgorica – nezaštićen, neuskladišten, i bez namjene.
Iako pravno pitanje nadležnosti nad avionom nikada nije bilo sporno, postupanje je usporeno zbog, kako navode, početne inertnosti Uprave za državnu imovinu, koja nije bila uključena u proces nabavke aviona. Uprava je sada, kako saznaje Portal ETV, formalno zadužena da, u saradnji sa nadležnim ministarstvima i drugim organima, sprovede sve potrebne aktivnosti – uključujući procjenu tehničkog stanja aviona i komunikaciju sa brazilskom kompanijom, gdje se i dalje nalazi jedan od motora.
Ova aktivacija dolazi nakon višegodišnjeg zastoja i postavlja temelj za moguću valorizaciju ili konačno razrješenje pitanja aviona “Čarli”.

Miraš Dušević

“Čarli” konačno pod lupom: Država počinje procjenu stanja i odlučuje o sudbini aviona

Tenderski postupak je diskreditovan iz mnogo razloga jer traje šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, govoreći o koncesiji na crnogorske aerodrome.
Mugoša je kazao da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;
- Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba razmotriti i druge modele valorizacije (dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - poručio je Mugoša na mreži X.

Mugoša o koncsiji na aerodrome: Tenderski postupak diskreditovan i treba ga prekinuti

Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet i proslijedilo ga na dalje postupanje Osnovnom državnom tužilaštvu povodom prijave Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore o sumnji u nenamjensko raspolaganje novčanim sredstvima iz stambenog fonda zaposlenih u Aerodromima Crne Gore.
- Od uprave ACG smo tražili detaljan pregled stanja na računu koji je predvidjen za rešavanje stambenih potreba zaposlenih i pomoć u poboljšanju uslova stanovanja, počev od dana 23. aprila 2003. godine, dakle od dana preuzimanja i početka funkcionalnog upravljanja JP Aerodromi Crne Gore, aerodromima u Tivtu i Podgorici, sa svim stavkama priliva i odliva sa računa i svim odlukama/rješenjima o dodjeli novčanih sredstava sa tog računa, do današnjeg dana ali nijesmo dobili odgovor - saopštila je predsjednica Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore Biljana Knežević.
Prostom računicom ponuđena cifra od 500.000 eura, osim što je, po njenim riječima, neprimjereno niska za raspodjelu za preko 1.000 zaposlenih, ne odgovara ni matematičkoj računici ukalkulisanih doprinosa za stambeni fond, uzimajući u obzir da od 2008. nije bilo javne i transparentne raspodjele sredstava predmetnog fonda, koji pripadaju svim zaposlenim Aerodroma Crne Gore.
Prema njihovim saznanjima, a shodno svakomjesečnim platnim listama svih zaposlenih, na tom računu treba da se nalazi više od 3.000.000 eura.
- Vjerujemo da će nadležne državne institucije nakon provjere i donošenja odgovarajućih rješenja zaštiti interese zaposlenih u državnoj kompaniji, i državnu imovinu u cjelosti, naročito u svijetlu trenutka kada se odlučuje o daljem načinu upravljanja crnogorskim aerodromima i mogućoj koncesiji - zaključila je Knežević.

SDT formiralo predmet povodom prijave Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

Rješenje saobraćajnog haosa na crnogorskom primorju se nazire: izgradnja obilaznice oko Budve, jednog od najkritičnijih čvorišta tokom ljetnje turističke sezone, mogla bi da krene do kraja godine. U intervjuu za Portal ETV, ministarka saobraćaja Maja Vukićević otkriva da je projekat – vrijedan infrastrukturni poduhvat u dužini od 9,3 kilometra, sa dva tunela, osam mostova i dvije ključne saobraćajne petlje – već uvršten u kapitalni budžet, a raspisivanje tendera očekuje se odmah nakon tehničkog rebalansa. Ministarka je govorila i o drugoj dionici auto-puta, čija gradnja bi mogla da započne na jesen, kao i o višemilionskim ulaganjima u željeznički sistem i nabavci novih vozova. Dotakla se i osjetljive teme koncesije za aerodrome, potvrđujući da je tender i dalje aktivan, ali i da nije bilo zvaničnog interesovanja iz Srbije ili Albanije. Osvrnula se i na radove na bulevaru Tivat–Jaz, naglasivši da uprkos sezonskim gužvama, projekat teče u planiranom roku. Posebno je naglasila značaj očuvanja transparentnosti u svim postupcima, uključujući i tekuću procjenu poslovanja željezničkih preduzeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40" data-rendition-name="original" width="1920" height="996" loading="lazy" alt="Kružni BD"> </figure>  Portal ETV: Možete li precizno reći kada kreće izgradnja druge dionice auto-puta? Koliko će koštati realizacija? Ko će raditi drugu dionicu i zašto je odabran baš taj izvođač radova? Kada će druga dionica biti završena? VUKIĆEVIĆ: Izgradnja druge dionice auto-puta jedan je od ključnih infrastrukturnih prioriteta Vlade Crne Gore, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Za sprovođenje tendera zadužen je Monteput, a postupak se vodi u skladu s međunarodnim standardima i pravilima EBRD-a, uključujući i obavezu da svaka faza procesa dobije prethodnu saglasnost Banke. Prema informacijama koje su dostavili Monteput i EBRD, izbor izvođača očekuje se do kraja ljeta, nakon čega bi mogli početi pripremni radovi. Trenutno se ocjenjuju tehničke ponude, a kompanije koje prođu tehničku evaluaciju dostaviće svoje finansijske ponude. Dakle, u ovoj fazi nije moguće precizirati ko će izvoditi radove. Ipak, kao resorno ministarstvo preduzeli smo sve korake kako bi postupak bio maksimalno transparentan. Podsjećam da smo još u januaru, zajedno sa Delegacijom EU, organizovali EU info dan i predstavili sve planirane infrastrukturne projekte. Nedavno smo potpisali i Ugovor o grantu, koji se odnosi na usluge konsultanata koji će biti angažovani kao podrška, očekujemo da tokom ljeta potpišemo i Ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. <h2>CURENJE INFORMACIJA</h2> Portal ETV: Šta se događa sa tenderom za davanje aerodroma u koncesiju? Je li tender i dalje aktivan ili nije? Je li bilo pritisaka na tendersku komisiju, od koga? Da li aerodrome treba da valorizuje Crna Gora i da se ne daju u koncesiju? Ima li za to država novca? Da li su posredno ili neposredno, Srbija ili Albanija iskazale interes za crnogorske aerodrome? VUKIĆEVIĆ: Tender za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome je i dalje aktivan. U toku je faza evaluacije finansijskih ponuda. Rad tenderske komisije produžen je za dodatnih 30 dana, kako bi imala dovoljno vremena da dostavi izvještaj Ministarstvu saobraćaja, koje zatim ima još 30 dana da predlog proslijedi Vladi na odlučivanje. Nažalost, tokom postupka došlo je do curenja nekih informacija koje su se našli u medijima svega nekoliko minuta nakon dostavljanja komisiji. To svakako ne koristi samom procesu. Ipak, vjerujem da će Vlada kao krajnji donosilac odluke sagledati sve okolnosti. Moj stav je da u ovakvim strateškim projektima treba uključiti što širu javnost. Aerodromima Crne Gore su potrebna značajna infrastrukturna ulaganja. Postupak koncesije traje već duže vrijeme i objektivno usporava njihov razvoj. Vjerujem da država ima kapacitete da sama upravlja aerodromima, posebno kada se uzme u obzir iskustvo direktora Roka Tolića. Smatram da ni opcija državnog ulaganja ne bi smjela biti isključena. Svakako uskoro ćemo definitivno znati odluku Vlade i koji je to najbolji model za naše aerodrome. Tokom mog mandata nije bilo izraženog interesovanja ni iz Srbije, ni iz Albanije. Ako je i bilo u ranijim fazama, meni to nije poznato. Mislim da su takvi scenariji danas nerealni, tim prije što su i aerodromi tih zemalja već dati u koncesiju. <h2>ZNAČAJ BULEVARA TIVAT-JAZ</h2> Portal ETV: Projekat bulevara Tivat–Jaz je od izuzetnog značaja. Sezona ova će biti izazovna zbog radova. Kada će sve biti gotovo? Ima li imovinskih sporova koji mogu kočiti punu realizaciju? VUKIĆEVIĆ: Bulevar Tivat–Jaz jeste jedan od najvažnijih projekata za saobraćajnu povezanost primorja. Radovi su u toku, a iako sezona dodatno komplikuje odvijanje saobraćaja, podsjećam da je ovaj projekat ugovoren još u mandatu prethodne vlade i pokrenut bez prethodno pribavljene građevinske dozvole što je izazvalo početno kašnjenje. Radovi su faktički započeli u januaru 2024. godine, a ugovoreni rok završetka je januar 2026. godine. Postoje pojedinačni slučajevi problema sa eksproprijacijom, ali nijesu sistemske prirode. Uz radove na putnoj infrastrukturi, paralelno se izvode i radovi na regionalnom vodovodu i novoj vodovodnoj mreži za Opštinu Kotor uz sve ostale instalacije. Važno je istaći da je projekat u roku, jer se često u javnosti pokušava stvoriti slika kao da se radi o kašnjenju. Dakle oni koji su ugovorili ovaj projekat znali su da će on opteretiti dvije ljetnje sezone. <h2>OSAM MOSTOVA, DVA TUNELA…</h2> Portal ETV: Obilaznica oko Budve je jedno od ključnih pitanja za rješavanje saobraćajnog kolapsa u tom dijelu države. Kada će krenuti radovi, a kada ćemo imati obilaznicu? Koliko novca će koštati i kako će se finansirati? VUKIĆEVIĆ: Obilaznica oko Budve je jedan od najvažnijih saobraćajnih projekata na crnogorskom primorju. Radi se o brzoj saobraćajnici dužine 9,3 kilometra, koja predstavlja dio evropske TEN-T mreže i koja će omogućiti potpuno izmeštanje tranzitnog saobraćaja iz centra Budve. Trasa uključuje dvije ključne petlje, u Markovićima i Lastvi Grbaljskoj, osam mostova ukupne dužine 1,74 km i dva tunela ukupne dužine 3,98 km. Projekat će značajno rasteretiti saobraćajnu mrežu u zoni Budve, skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i unaprijediti turističku ponudu. Na inicijativu Ministarstva, ovaj projekat je uvršten u kapitalni budžet. Nakon tehničkog rebalansa, koji uskoro očekujemo, biće raspisan tender za izvođača. Ukoliko ne bude žalbi, potpisivanje ugovora se očekuje do kraja godine. Za realizaciju je zadužen Monteput.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="obilaznica "> </figure>  <h2>KREDIT OD 30 MILIONA EURA</h2> Portal ETV: Ima li strateški smisla više ulagati u željezničku infrastrukturu? Da li imate podatke koliko građana koristi tu vrstu prevoza? Hoćemo li nabaviti nove vozove, kada, za koliko novca? VUKIĆEVIĆ: Ulaganje u željeznicu ima i strateški i društveni smisao. Riječ je o prevozu koji je pristupačan, ekološki prihvatljiv i neophodan za ravnomjeran regionalni razvoj. Takođe je važan za regionalno povezivanje, kao i za povezivanje sa zemljama Evropske unije. Nažalost, željeznička infrastruktura i vozni park su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja. Već su obezbijeđena sredstva za modernizaciju pruge i sanaciju postojećih vozila. Takođe, riješena su dugovanja prema partnerima iz regiona. Kada je riječ o nabavci novih vozova, obezbijeđen je kredit od 30 miliona eura, a postupak se sprovodi u saradnji sa EBRD-om. Iako je riječ o složenom i dugotrajnom procesu, to je trenutno jedini realan mehanizam kojim Crna Gora može doći do novih vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  Portal ETV: Mogu li opstati željeznička preduzeća? U kakvom su stanju, ima li viška i koliko zaposlenih, sa kolikim gubicima posluju? VUKIĆEVIĆ: Željeznička preduzeća nose teret odluka iz prošlosti, među kojima je i politička odluka da se nekada jedinstvena kompanija podijeli na četiri subjekta. To rješenje se nije pokazalo funkcionalnim, a problemi se vuku godinama unazad. U saradnji sa Ministarstvom finansija i Agencijom za zaštitu konkurencije pokrenuli smo razgovore kako bi se pronašao model podrške i stabilizacije sistema. Potrebna je ozbiljna analiza poslovanja svih željezničkih društava. Ono što ohrabruje jeste činjenica da su pred nama značajna ulaganja i u infrastrukturu i u vozila. Moj lični cilj je da Crna Gora dobije moderan, funkcionalan i dostupan željeznički prevoz, u interesu građana i privrede.

Obilaznica koja mijenja sve: Ministarka Vukićević najavila kraj saobraćajnog kolapsa u Budvi

Odlukom Vlade partneri u budućim šampionskim ambicijama KK Budućnosti biće Monteput i Aerodromi Crne Gore, koji će podržati klub sa 1,5 miliona eura, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Milojko Spajić.&nbsp;
- Košarkaši Budućnosti su ulaskom u finale ABA lige zaokružili sjajnu sezonu, malo je falilo da sve krunišu peharom - kazao je Spajić.&nbsp;
Naredna sezona, dodaje, regionalnog takmičenja je nova prilika za trofej.
- Zato sa nestrpljenjem čekamo još jednu košarkašku godinu u znaku - zaključuje Spajić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1933825988116316244&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
S

Spajić: Monteput i Aerodromi CG će podržati KK Budućnost sa 1,5 miliona eura

Aerodromi Crne Gore u lošem su stanju, neophodna je hitna reakcija, no bolja je varijanta da njima upravlja država nego privatnik. To u razgovoru za Portal Analitika ocjenjuje analitičar i urednik specijalizovanog portala zamaaero Alen Šćurić.
Povodom aktuelne teme koncesija, Šćurić smatra kako je konzorcijum ADP-TAV, koji je postavio pitanje transparentnosti samog tendera i povukao se iz trke, mogao biti favorit. On naglašava kako se spekuliše da je time pomenuti ponuđak faktički 'otjeran'.
- Ne znam koliko je istine u tim spekulacijama, ali da je dobro da je ADP-TAV otišao i to na takav način – nije. Konačno, sada je tender sa četvoro spao na dvoje finalista, a ni to nikako nije dobro -smatra on.
Analizirajući aktuelne ponuđače, on podsjeća kako CAAP ima 52 aerodroma, te da su dva u Evropi.
- Oni gazduju uglavnom aerodromima u Južnoj Americi, što je vrlo specifično - dodaje Šćurić.
Sa druge strane, IAAC vodi jedan od najfrekventnijih aerodrome na planeti – onaj u Seulu.
- Ali, za sada su dobili samo jedan aerodrom na koncesiju, onaj u Manili, prošle godine, dok drugdje upravljaju samo sa par terminala. Što da vam kažem - naglašava on.
<h2>Izjavi Siniše Malog ne treba pridavati pažnju</h2>
O naprasnom i zakašnjelom ‘interesovanju’ Srbije, koje je iskazano kroz izjavu Siniše Malog po završetku tendera, Šćurić smatra kako to zapravo nema nikakve poente.
- To je političi pamflet za domaće stanovništvo. Zašto se nijesu prijavili 2019. godine? Sada kažu da žele dati duplo više novca. Mogli su reći i deset puta više, ali to je totalni nonsens, kojem ne treba pridavati pažnje - naglašava naš sagovornik.
Siniša Mali: Srbija zainteresovana za koncesiju aerodroma…
Po zatvaranju tendera uslijedili su burni dani, naročito kada je u pitanju sama Vlada Crne Gore. Na kraju je Tenderska komisija preinačila sopstvenu odluku, i to po hitnoj sjednici Vlade, na kojoj je ‘dobila’ još 30 dana da odluči o ponudama – iako je ona ranije, zapravo, već donijela odluku.
- Evidentno je da je riječ o sukobu dvije frakcije u Vladi, koje imaju dva različita pogleda na koncesije, pri čemu jedni podržavaju IAAC, a drugi CAAP. Ko će na kraju pobijediti teško je reći, ali ni to nije dobro, jasno je da je tender time kompromitovan - ističe on.
<h2>Država bi više zaradila kada bi aerodromi ostali pod njenom kontrolom</h2>
Pitanje svih pitanja je da li je Crnoj Gori potrebno da daje aerodrome na koncesiju, a Šćurić odmah odgovara da nije.
- Aerodromi Crne Gore u ovom momentu imaju profit od 11 miliona. A potrebnu investiciju od 135 miliona mogu kreditom vratiti za desetak godina. Ako bi vazdušne luke ostale pod državom, ona bi za 30 godina zaradila 522 miliona. A to je 222 miliona više nego što će dati koncesionar - dodaje on.
Ističe kako je, kada su koncesije u pitanju, bilo flagrantnih propusta i u Zagrebu i u Beogradu i u Ljubljani.
- Četvrtina BDP-a Crne Gore potiče od turizma. Putevi su u lošem stanju, željeznica katastrofalna, baš kao i brodski saobraćaj. Zato je davanje strateški važnih objekata privatniku rizik, jer je njemu na prvom mjestu profit, a ne povezanost države. Zašto mislite da je Mađarska dala više od četiri milijarde kako bi vratila aerodrom u Budimpešti iz ruku koncesionara u državne? Čije interese u Beogradu štiti koncesionar VINCI, francuske ili srpske - pita on.
<h2>Crnogorski aerodromi danas nijesu konkurentni</h2>
Ipak, Šćurić naglašava da Aerodromi Crne Gore danas nijesu konkurentni.
- Tirana ima 10,7 miliona putnika, Priština četiri, Dubrovnik tri, Sarajevo će ove godine imati više od dva. Tome ACG, koji su prošlu godinu završili sa 2,9 miliona putnika, ne mogu konkurisati. Svaka čast Roku Toliću koji kao direktor radi nevjerovatan posao u datim okolnostima, ali ovdje se prvo mora hitno uložiti u infrastrukturu. Podgorica ima duplo više putnika u odnosu na kapacitet - ocjenjuje on.
Nakon toga, dodaje, mora biti napravljena i strategija razvoja.
- Mora biti dogovoreno finansiranje strateški bitnih linija od strane turističke organizacije. To imaju sve države regije osim Crne Gore, mora se dogovoriti i PSO – aranžman kojim se kroz javne nabavke nude subvencije avioprevoznicima, i na kraju treba definisati razvojni plan. I to se mora hitno sprovoditi. Ima tu posla preko glave, pri čemu sve to danas kasni makar 10 do 15 godina za regijom i okolnim aerodromima. Zato je čudo da Crna Gora ima i ovoliko putnika i da vazdušni saobraćaj bilježi rast - zaključuje on.

Šćurić: Crnogorski aerodromi danas nijesu konkurentni, ali koncesija nije najbolje rješenje

Od momenta kad sam ja došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore, tvrdi ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
- Taj scenario nije bio moguć. Da li se to desilo u nekom prethodnom periodu kad je neko drugi rukovodio resorom ili eventualno Vladom, ja to ne mogu znati. To je pitanje za ljude koji su u tom momentu bili tu, ako je uopšte bilo takvog interesovanja - rekla je Vukićević u emisiji “Minula neđelja”.
Podsjetimo, prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je ranije da je Srbija zainteresovana za koncesiju dva aerodroma u Crnoj Gori – u Podgorici i u Tivtu.
Povodom najavljene koncesije aerodroma u Crnoj Gori, za šta je proces već nekoliko godina u toku, Mali je naveo da je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nekoliko puta jasno iskazao ovu nameru aktuelnim čelnicima u Crnoj Gori, ali da nisu osjetili raspoloženje da budu uključeni u ovaj proces.
<h2>Izjava Siniše Malog poslužila za medijske ratove</h2>
Vukićević tvrdi da je izjava Malog poslužila za, kako je rekla, medijske ratove koji su se vodili u prethodnom periodu.
- Drama oko Aerodroma je prejaka riječ. Mogu da kažem da su službenici Ministarstva saobraćaja jako profesionalno obavljali svoj dio posla, kao i članovi tenderske komisije. Žao mi je što je došlo do ove situacije jer se mjesecima vrijedno radilo - dodala je Vukićević.
Podsjećanja radi, na sjednici Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome koja je završena prij3 tri dana, otvorene su finansijske ponude što znači da je i južnokorejska firma “Incheon International Airport Corporation” (IIAC) prošla u drugi krug.
Prema saznanjima “Vijesti” od izvora upućenih u ovaj postupak Koreanci kroz finansijsku ponudu daju 100 miliona fiksne nadoknade za aerodrome i 35 odsto od godišnjih prihoda kao varijabilnu koncesionu naknadu.
Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) nudi 101 milion fiksne naknade i nešto preko 17 odsto godišnjeg prihoda kao varijabilnu naknadu.
Vukićević je podsjetila da je postupak koncesije trebao da bude tajan, ali da je očigledno j postojala tendencija da se postupak ugrozi samim iznošenjem informacija o postupku.
- Tako da se ograničeno možemo govoriti o samim informacijama koje se tiču samog postupka. Desilo se da se pojedine informacije pojave na nekim portalima svega pet minuta nakon što su upućene tenderskoj komisiji. To nije profesionalno i bio je to pokušaj da se ovaj postupak kompromituje - smatra Vukićević.
<h2>Vlada odlučuje o sudbini Aerodroma, ne radi se o izdaji nacionalnih interesa</h2>
Vukićević tvrdi da ne zna ko je dostavljao informacije medijima.
- Vjerujem da će u budućnosti ovaj postupak biti ispitan. Mislim da svi postupci koji se tiču državne imovine treba da budu ispitani - dodala je Vukićević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Vukićević je navela da postupak i dalje traje i da u njemu učestvuje Svjetska banka.
- Oni nisu napustili postupak, i dalje su tu. A Vlada Crne Gore će donijeti konačnu odluku za Aerodrome Crne Gore kad se postupak završi, to jest kad tenderska komisija uputi izvještaj Ministarstvu saobraćaja. Ona odlučuje o sudbini Aerodroma - rekla je ministarka.
Vukićević je podvukla da se Aerodromi ne prodaju, već se izdaju u zakup.
- Većina evropskih zemalja dala je svoje aerodrome pod koncesiju. Ne radi se o izdaji nacionalnih interesa, ali se svakako radi o važnoj državnoj imovini. Voljela bih da se ta odluka donese pažljivo i da to bude širi koncenzus, dakle da to ne bude samo odluka Vlade, već da se o tome govori i u parlamentu. Treba više komunicirati i raspravljati o stvarima koje nas dijele - kazala je Vukićević. 

- Nisam upoznata da je na članove tenderske komisije vršen pritisak - dodala je ona.&nbsp;
Na pitanje da li je bilo pritisaka na članove tenderske komisije, Vukićević je odgovorila da sa tim nije upoznata.
- Prosto, stuacija koja se desila u javnosti mogla je kreirati pritisak i tumačiti ga kao pritisak -ukazala je Vukićević.

Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome, nema izdaje nacionalnih interesa

Proces oko koncesije aerodroma narušava međunarodni ugled Crne Gore, što možda i nije slučajno, jer se svi koji obnašaju vlast ponašaju kao da Crna Gora nije država koja treba da opstane i da pokažu da Crna Gora ne može sama da se nosi sa problemima - ocijenila je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, redovna profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore i poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović.
- Nije mi jasno zašto se premijer (Milojko Spajić) sada u sve to uključio ako imamo Tendersku komisiju i Ministarstvo saobraćaja koje vodi taj proces. Njegova uloga je šta? Da pogleda da nekome ponudi neku fotelju da bi prošao možda neko koga on favorizuje ili da se dogovore oko fotelje, da nađu kompromis da prođe neka kompanija koja je možda u interesu neke druge grupacije - upitala je Despotović.
Najteže joj pada što je vladajuća većina oslobodila građane Crne Gore od putovanja ukinuvši prije pet godina nacionalnu aviokompaniju Montenegro airlines.
- Mi u najljepšem i najboljem scenariju treba da budemo zadovoljni ako 2028. ili 2034. imamo letove iz Crne Gore za destinacije na koje imali dok smo imali našu nacionalnu aviokompaniju Montenegro airlines koju je Spajić sa tadašnjim ministrom kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem u decembru 2020. ugasio - istakla je Despotović.
U proteklih pola decenije, dodaje ona, bilo je mnogo događaja zbog kojih su se morale oglasiti nevladine organizacije sa kritikom poštujući iste postulate koje su imali do 2020.
- Poštujem ako ste vi realni i realno sagledavate probleme, ako kritikujete i jedne i druge, a radi se o istim problemima i istim pojavama u društvu i vi morate da zadržite taj kurs kritike. Svakako je dobro da postoji civilni sektor koji kritikuje i koji negdje vlast usmjerava da radi onako kako treba. Međutim, mi smo imali tajac zadnjih pola decenije, niko se nije javio, a kada to uporedimo sa prethodnim periodom, mislim da se svi sjećamo dobro šta se radilo "ko je pušio o trošku države", "ko je trošio u Ramadi novac". Bilo je oko zaštite životinja i mnogo drugih, pa se postavlja pitanje šta je razlog da se sad ne reaguje na značajne događaje koji loše utiču na crnogorsko društvo - zaključila je Despotović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZiXjkdao-9I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Despotović: Proces oko koncesije aerodroma narušava međunarodni ugled Crne Gore, što možda nije slučajno

Crna Gora se, pet godina nakon „oslobodilačke“ promjene vlasti, nalazi u stanju institucionalne nemoći, dok se Crkva Srbije, ohrabrena podrškom Beograda i nedjelovanjem Vlade, nametnula kao ključni politički faktor. Simbol te nemoći jeste i (posljednji u nizu) slučaj spomenika Pavlu Đurišiću, koji je umjesto uklanjanja, završio u crkvi, uz otvoreno ignorisanje zakona države.
Ambasador Željko Perović u razgovoru za Portal Analitika upozorava da je riječ o širem planu: rušenju crnogorske državnosti, razaranju evropskog puta i pripremi ustavnih promjena koje bi, kako tvrdi, mogle označiti „nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverene države“.
On jasno poručuje da SPC djeluje siledžijski, Vlada slabićki, a da će, bez odlučnog otpora, anticrnogorsko djelovanje tek dobiti na snazi.
<h2>SPC svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja</h2>
„Od svog osnivanja dekretom kralja Aleksandra 1920. godine, Srpska pravoslavna crkva (SPC), državna crkva Srbije, neprijateljski je nastrojena prema Crnoj Gori, Crnogorcima, kao i prema svim manjinskim narodima koji žive u našoj zemlji. I to je činjenica“, istakao je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Kaže kako danas, ta crkva svakodnevno ruši sve postulate crkvenog ponašanja i daje značajan doprinos sramoćenju hrišćanskog pravoslavlja.&nbsp;
„Vladike i sveštenici SPC u Crnoj Gori, po Ustavu, sekularnoj državi, svojim osionim i bahatim činjenjem brukaju državu, otvoreno ne poštuju zakone zemlje u kojoj djeluju i jasno pokazuju prezir prema samostalnoj i suverenoj državi Crnoj Gori“, podvlači Perović.
<h2>Obesmišljavanje postojanja Crne Gore</h2>
Ukazuje i da osokoljeni i podržani od strane vlasti Aleksandra Vučića u Beogradu i patrijarha Porfirija, otvoreno i bez uvijanja ruše i obesmišljavaju postojanje Crne Gore.&nbsp;
„Najuticajniji dio crnogorske vlasti, oni koji slave ratne zločine i zločince, koji zapošljavaju partijske vojnike u sve a naročito bezbjednosne institucije, oni koji bi da se Kotor i Boka oslobode od zaštite UNESCO-a i koji tužiocima, bar onim glavnim, određuju koga treba procesuirati, a pod obavezno iz bivše vlasti, otvoreno podržavaju takvo djelovanje SPC“, upozorava sagovornik Analitike.
S druge strane, kaže Perović, drugi dio vlasti, predvođen premijerom Spajićem, uz prećutnu saglasnost manjinskih predstavnika, niti sprečava niti ima želje i snage da zaustavi toliku količinu destrukcije.&nbsp;
„SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski, a Vlada slabićki. Najbolja potvrda ovoga je nedavno ponašanje novoimenovanog mitropolita Metodija i šačice agresivnih vjernika SPC sa postavljanjem i uklanjanje spomenika ratnog zločinca Pavla Đurišića“, ukazao je on.
<h2>Protesti u Srbiji razlog jačanja razornog djelovanje SPC u Crnoj Gori</h2>
Važno je, ističe Perović, napomenuti, naročito zbog događaja koji mogu uslijediti, da je Sinod SPC planski Crnu Goru izdijelio na četiri eparhije.&nbsp;
„To nikada nije bio slučaj, već je na teritoriji Crne Gore oduvijek kao vrhovna crkvena vlast bila Mitropolija na Cetinju. E, pa, upravo zbog toga, trebalo je obesmisliti i Mitropoliju i naročito Cetinje, grad simbol Crne Gore“, naglašava on.
Takođe, dodaje, trebalo je upozoriti „očigledno nepouzdanog i nezadovoljavajućeg mitropolita Joanikija, dovođenjem dvojice bivših pripadnika ozloglašene 63. padobranske jedinice agresivnih Mijajla Backovića, glavnokomandujućeg za primorje i Ostojića za sjever“.
„Imajući u vidu zacrtani plan svođenja Crne Gore na teritoriju srpskog sveta, kao i nesankcionisanja agresivnog i protivzakonitog djelovanja episkopa i većine sveštenstva SPC te izostanka bilo kakvog sankcionisanja takvog ponašanja od strane Vlade, sigurno je da će, ukoliko im se ne suprotstavi(mo), oni još više pojačati svoje razorno djelovanje“, upozrava Perović.&nbsp;
Stava je da su razlog pojačanih anticrnogorskih aktivnosti višemjesečni protesti u Srbiji te, kako ocjenjuje, sve bliži kraj malignog režima u Beogradu.
<h2>Vlada Spajića stvara uslove za izvršnu vlast na čelu s Mandićem</h2>
„Crnogorska vlast, ili bar onaj njen najznačajniji dio - bivši Demokratski front i Demokrate -neskriveno i sve agresivnije od prvog dana uspostave „oslobodilačke koalicije“ avgusta 2020, daje sve od sebe da obesmisli i omete realizaciju dva glavna spoljnopolitička cilja Crne Gore, dobrosusjedske odnose i euroatlantsku orijentaciju države koju vode“, navodi Perović.
Ukazuje i da Crnom Gorom više od pet godina upravlja beogradski režim na čelu sa Vučićem.&nbsp;
„Preciznije, Vučić preko glavnog operativca tajne službe Marka Parezanovića. Već bi svim građanima trebalo da su poznate činjenice o uvozu ogromnih količina novca, oružja i agenata beogradske službe. Naročito uoči i za vrijeme svih izbora, crkvenih praznika kao i prilikom sve češćih organizovanja raznih kulturno-umjetničkih programa po gradovima, ali sve više i po selima Crne Gore“, ističe Perović.
Sagovornik Analitike kaže i kako nakon prve dvije „oslobodilačke“ vlade, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, izvršna vlast Milojka Spajića od starta stvara uslove za urušavanje same sebe.
„Time i priprema teren za stvaranje četvrte vlade na čelu sa Mandićem, koja treba da odradi ono najvažnije - da širokom koalicijom, koju čine svi osim nacionalni Crnogorci, dvotrećinskom većinom otpočne ustavne promjene. Krajnji cilj je nestanak Crne Gore kao nezavisne i suverenedržave, a po želji Vučića - onoga koji je vlast suštinski stvorio“, izričit je Perović.
<h2>Predstavnici opozicije da budu agresivniji i proaktivniji</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na djelovanje crnogorske opozicije u ovim okolnostima.
„Važno je istaći da dvije opozicione stranke Demokratska partija socijalista i Evropski savez, preko svojih vjerovatno najboljih poslaničkih grupa od uvođenja višestranačja, zajedno sa hrvatskim predstavnikom, svaka u svom domenu, u Skupštini vode tešku „bitku“ sa u mnogočemu prevarnom, nasilnom pa i izdajničkom većinom. Većinom, koja otvoreno preuzima ingerencije slabašne i kalkulantske izvršne vlasti“, ukazuje Perović.
Smatra da bi, s obzirom na ponašanje parlamentarne većine, opozioni predstavnici u određenim situacijama mogli biti agresivniji i proaktivniji.&nbsp;
„Ova vlast je predvidiva, pa bi, inače odlični opozicioni poslanici, mogli češće ići u susret događajima i u startu ih obesmišljavati“, ocjenjuje Perović.
Dodaje kako bi se metodi s državnog nivoa takođe trebali primjenjivati i na lokalnom.
„Posebno što je vidljivo da se destruktivno djelovanje vlasti paralelno odvija kako na državnom tako i na lokalnom nivou“, ukazao je on.
<h2>Čudi gromoglasna tišina zemalja Kvinte</h2>
Perović je siguran i da predstavnici diplomatskog kora, pažljivo registruju svakodnevne negativne tendencije u našem društvu i prate sve, naročito dešavanja na bezbjednosnom planu.&nbsp;
„Pretpostavljam da redovno izvještavaju svoje vlade o djelovanju, prije svega predstavnika bivšeg Demokratskog fronta, Demokrata i posebno vrha SPC, na konstantnom podrivanju crnogorskog evropskog puta. Zato u najmanju ruku čudi „gromoglasna tišina“ predstavnika zemalja Kvinte. Sa izuzetkom njemačkog ambasadora“, naglašava Perović.
<h2>Uprkos stalnim provokacijama Hrvatska ostaje prijatelj Crne Gore</h2>
Komentarišući još jednu u nizu protestnih nota iz Zagreba, sagovornik Analitike ističe kako nema dileme da je Hrvatska prijateljska zemlja i da podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu.
„Protestna nota kao i zaustavljanje zatvaranja poglavlja o spoljnoj politici je najmanje što se moglo očekivati nakon stalnih provokacija djelova crnogorske vlasti. Kao i nemoći onih drugih djelova te iste vlasti da se tome adekvatno odupru“, ocjenjuje Perović.
Istovremeno, dodaje, Hrvatska nastavlja sa lobiranjem u korist bržeg prijema Crne Gore u EU na svim značajnim forumima i u svim bilateralnim odnosima sa najvažnijim evropskim partnerima.&nbsp;
„Kvarenje odnosa sa prijateljskim susjedima, Hrvatskom, Kosovom i BiH je konstanta ove vlasti. Kao i snishodljivog, poniznog i sramotnog dodvoravanja malignom beogradskom režimu, kome je glavni cilj zaustaviti prijem Crne Gore u EU, čime bi bila i formalno stavljena tačka na suludu ideju stvaranja srpskogsveta“, kategoričan je Perović.
<h2>Urušeni međunarodni poredak i posljedice po region</h2>
Naš sagovornikosvrnuo se i na aktuelnu situaciju ruske agresije na Ukrajinu, kazavši da su neosjetljivost, izostanak empatije i hladnoća sa kojom najmoćnije zemlje današnjice reaguju – deprimirajući.
„Isto važi i za Gazu. Urušeni međunarodni poredak, naročito nakon promjene administracije u Vašingtonu, bezobzirnog ponašanja ruskog predsjednika i isto takvog na ekonomskom planu kineskog ne ostavljaju mnogo nade za optimizam. Svakako, oba rata se najdirektnije reflektuju na ukupne međunarodne odnose. Time i na naš region“, ukazuje Perović.&nbsp;
U tom kontekstu, upozorava da razloga za zabrinutost - ima.&nbsp;
„Međutim, važna je činjenica da su sve zamlje regiona, sa izuzetkom Srbije i BiH, članice NATO i jasno proevropski opredijeljene. To bi trebalo da podrazumijeva zajedničko djelovanje i blisku saradnju u borbi protiv malignih uticaja. Kao i najtješnju saradnju na bezbjednosnom, ekonomskom i svakomdrugomplanu“, zaključio je Perović.

Perović: SPC se u Crnoj Gori ponaša siledžijski a Vlada slabićki, ukoliko se ne suprotstavimo pojačaće anticrnogorsko djelovanje

Novčane trasnakcije u domaćem platnom prometu od danas će moći da se obavljaju do 19:30, odnosno 20:00 sati, za razliku kako je to bilo do sada kada je posljednji kliring &nbsp;završavao u 16:30 sati, dok su iz Centralne banke najavili da će od sredine oktobra sistemi raditi i vikendom.&nbsp;
Tako će RTGS sistem, za transakcije iznad 1.000 eura raditi do 20:00, a DSN sistem, za transakcije ispod 1.000 eura do 19:30 sati uz šest kliringa dnevno – do sada su bila tri.
Prema odlukama koje je Savjet CBCG usvojio početkom jula, od jula naredne godine planirano je uvođenje TIPS Clone platforme, čime će plaćanja biti dostupna 24/7.
Od 6. oktobra banke u Crnoj Gori moraće da primjenjuju ograničene naknade za SEPA kreditne transfere, što će znači znatno povoljnije uslove za korisnike. Maksimalne naknade biće:
· 0,02 € za prvi dnevni elektronski transfer fizičkog lica do 200€,
· 1,99 € za elektronske transakcije do 20.000€,
· 25 € za elektronske transakcije preko 20.000€,
· 3,99 € za uplate u poslovnici do 20.000€,
· 50 € za uplate u poslovnici preko 20.000€.
Prijem SEPA transfera može maksimalno koštati 1,99€ za iznose do 20.000€, odnosno 25€ za veće iznose.
Očekuje se da ove mjere dovedu do godišnje uštede od 13,9 miliona eura, odnosno više od 50 miliona eura do očekivanog članstva Crne Gore u EU.
Takođe od 6. oktobra 2025, CBCG ukida dodatne naknade koje su se do sada obračunavale za platne transakcije nakon 14:00 sati. Umjesto toga, uvodi se jedinstvena niža tarifa koja će važiti za cijeli operativni dan (08:00–20:00).

Domaći platni sistem od danas radi do 20 sati, od sredine oktobra i vikendom

Uprkos zabrani radova, izrečenim prekršajnim kaznama, nalozima za vraćanje u prvobitno stanje i upozorenjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u zabačenom selu Petrovići kraj Nikšića „izrastao“ je novi konak Manastira Kosijerevo. Grubi građevinski radovi su gotovo završeni, objekat je stavljen pod krov, a kulturno dobro od državnog značaja još jednom je postalo kulisa tihe gradnje mimo zakona. Ovaj slučaj, kao i mnogi prije njega, pokazuje da rješenja nadležnih institucija ostaju „mrtvo slovo na papiru“, dok Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve gradi neometano, uz prećutnu podršku vlasti i nemoć državnog aparata da sprovede sopstvene odluke. <h2>APSURD</h2> Nekadašnje dvorište manastira sada je gradilište, sa novoizgrađenim kulama i arkadama koje dominiraju prostorom i potpuno mijenjaju ambijent kulturnog dobra. Stanje na terenu jasno pokazuje apsurd: dok se na sudu i dalje vodi spor da li je i šta zaštićeno, ko je prekršio procedure i čiji su argumenti validniji, na terenu se uveliko završavaju grubi radovi na objektu koji će trajno promijeniti izgled kompleksa. Konak u Kosijerevu, koji je ekipa Pobjede obišla početkom avgusta, djeluje izuzetno glomazno i u potpunosti dominira prostorom, naročito u poređenju sa samom crkvom. Dok je crkva relativno skladna, kompaktna i arhitektonski jasna, novi konak se širi u dužinu i širinu, sa dva sprata, masivnom kulom i dugim nizovima arkada. Njegova arhitektura, sa kamenom oblogom i crvenim krovom, donekle pokušava da se uklopi u ambijent crkve, ali upravo zbog dimenzija i monumentalnosti on zapravo zasjenjuje hram i preuzima centralnu ulogu u manastirskom kompleksu. Kada se pogleda iz ptičje perspektive, jasno se vidi da crkva sada izgleda gotovo potisnuto u drugi plan, dok se novi konak nameće kao dominantna građevina u cijelom prostoru. Ovaj disbalans u mjeri i proporcijama izaziva snažan vizuelni kontrast i stvara utisak da je prvobitna sakralna funkcija kompleksa potisnuta u korist nove, nametljive gradnje. Uprava za zaštitu kulturnih dobara, podsjetimo, donijela je početkom 2023. godine Rješenje o obustavi radova i vraćanje u prvobitno stanje, budući da su stručnjaci ovog organa na terenu u Kosijerevu zatekli započete radove, radnike, veliku količinu građevinskog materijala, te porušenu staru ogradu manastirskog kompleksa. Konstatovali su i brojne druge promjene, poput novog živopisa u crkvi, te neprimjerenih „ukrasa“ kao što su radijatori po zidovima, među svecima na freskama. Potom je inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak, postupajući po inicijativi Uprave, na terenu konstatovala da subjekat nadzora (Manastir Kosijerevo) nema građevinsku dozvolu, konzervatorske uslove, niti odobreni konzervatorski projekat, te je manastiru kao pravnom licu izrečena minimalna novčana kazna u iznosu od 4.000 eura, dok je igumana Manastira Arsenija Samardžića kaznila sa takođe minimalnih 600 eura. Takođe, zbog neposjedovanja građevinske dozvole za radove, inspektorka je inicijativu za postupanje proslijedila Građevinskoj inspekciji tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Da apsurd bude veći, pravni zastupnik Eparhije i Kosijereva, advokat Blažo Gagović, objašnjavajući inspektorki zašto manastir nema zakonom predviđenu dokumentaciju i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izjavio je kako je „postupak legalizacije u toku“, te da će u tom postupku „biti prikupljene sve relevantne isprave potrebne za legalizaciju započetih radova“. Dakle, legalizovaće konak dok ga nelegalno grade?! Odmah nakon što je Uprava donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, advokat Gagović je podnio žalbu Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a potom i Ministarstvu kulture i medija. U žalbi na Rješenje o obustavi radova i vraćanju manastira u prvobitno stanje, Gagović je u ime Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo tvrdio da je cijeli postupak sproveden nezakonito, jer stručna lica UZKD nijesu obavijestila igumana niti predstavnike manastira o obilasku terena, nijesu sačinili zapisnik niti omogućili da se strana izjasni o utvrđenim činjenicama, čime je, kako navode, povrijeđeno pravo na učešće u postupku. Osporava se i pravna osnova zaštite, jer se Manastir Kosijerevo, prema njihovim tvrdnjama, ne nalazi jasno i pravno valjano upisan kao kulturno dobro u katastru nepokretnosti, budući da rješenja iz 1951. i 1961. godine nijesu proizvela pravno dejstvo, a da je zaštićena samo sakralna arhitektura crkve, dok prostor oko nje nikada nije obuhvaćen režimom zaštite. Pored toga što tvrde da nikada nijesu dobili nijedno rješenje o zaštiti, niti ostalu dokumentaciju, posebno se osporava nalog za uklanjanje „kopije Lovćenske kapele“ i drugih objekata, uz tvrdnju da kapela nije replika Njegoševe, već da u njoj počivaju kosti 109 stradalih iz Drugog svjetskog rata, pa bi njeno rušenje značilo skrnavljenje groba. Upravu optužuju i za netačne navode o oštećenju starog živopisa, tvrdeći da su freske rađene kvalitetnim prirodnim bojama, dok se nove freske predstavljaju kao umjetnički izraz, a ne devastacija. Na kraju, Eparhija tvrdi da radovi nijesu umanjili vrijednost manastira, već ga unaprijedili i valorizovali – izgradnjom konaka za smještaj monaštva, obnovom fresaka i uređenjem prostora – te da sve intervencije treba posmatrati kao doprinos očuvanju, a ne uništavanju kulturnog dobra. Uprava je odbila žalbu jer, kako su istakli, nije pravovremeno podnijeta, a Ministarstvo kulture i medija je žalbu odbacilo jer nijesu u spisima predmeta mogli da pronađu punomoćje kojim se potvrđuje da je Blažo Gagović zaista zastupnik Eparhije budimljansko-nikšićke i Manastira Kosijerevo. Drugim riječima, Uprava i Ministarstvo uopšte nijesu ulazili u suštinu prigovora iz žalbe, nego su odbili žalbu iz formalnih razloga – zato što je smatraju neblagovremenom i podnijetom od neovlašćenog zastupnika. Potom je Gagović podnio tužbu Upravnom sudu, a prema tvrdnjama iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara - spor još traje. <h2>NEMAJU LJUDI</h2> Od obilaska terena po prijavi zbog nelegalnih radova i donošenja Rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara samo je jednom obišla kulturno dobro Manastir Kosijerevo, početkom 2024. godine, tokom izrade Studije zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostorno-urbanističkog plana opštine Nikšić. To je za Pobjedu potvrdila direktorica Uprave Petra Zdravković i tada je, kako je kazala, situacija bila nepromijenjena u odnosu na stanje kada je donijeto Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje. Pomenutom Studijom, prema riječima Zdravković, ocijenjeno je stanje manastira, evidentirane intervencije izvedene bez saglasnosti službe zaštite, a među propisanim mjerama utvrđeno da je neophodno „u skladu sa Rješenjem o vraćanju u prvobitno stanje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izraditi konzervatorski projekat u cilju otklanjanja neadekvatnih intervencija i unapređenja stanja kulturnog dobra“. - Navedeno predstavlja i posljednji obilazak predmetnog kulturnog dobra od strane Uprave – kazala je Zdravković. Na pitanje da li Uprava u konkretnom ili bilo kojem drugom slučaju može redovno da prati stanje kulturnih dobara, odgovorila je negativno, objašnjavajući da ovaj organ u tome sprečavaju sadašnji kapaciteti. - Razumijevajući da određene situacije predstavljaju veće prioritete u odnosu na druge, moramo da napomenemo da pored intenziviranih nelegalnih aktivnosti koje se izvode na kulturnim dobrima (Uprava je samo na Cetinju u posljednjih mjesec dana donijela tri rješenja o vraćanju u prvobitno stanje), ništa manje važna nijesu postupanja u odnosu na plansku i projektnu dokumentaciju, a gdje su rokovi, zbog neusklađenosti zakona, izuzetno kratki. Stoga iznova ukazujemo na kontinuirani deficit kadrovskih kapaciteta sa kojim se ovaj organ suočava, a posljedice se upravo vide u neažurnom praćenju stanja kulturnih dobara – kazala je Zdravković. Na pitanje da li je postojanje Uprave obesmišljeno ukoliko se njena rješenja i nalozi ne sprovode, Zdravković je odgovorila da je Uprava u konkretnom slučaju pokrenula sve mehanizme shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara - donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, obavijestila sve nadležne inspekcije (Inspekciju za kulturna dobra i Građevinsku inspekciju), integrisala mjere u Studiju zaštite kulturne baštine, koje su potom postale integralni dio PUP-a Nikšić. - Osim reagovanja nadležne inspektorke za kulturna dobra u smislu izdavanja prekršajnog naloga, drugih postupanja nije bilo. Time bismo zaključili da se odsustvom reakcije ne obesmišljava postojanje Uprave, već prije cjelokupnog sistema, posebno usljed opšteprisutnog sindroma neuvezanosti nadležnih resora – kazala je Zdravković. Dodala je da je Uprava ovih dana, po dobijanju pitanja Pobjede, uputila nove inicijative pomenutim inspekcijama, budući da „kako smo u ranijim obraćanjima naveli, postupci za izgradnju, pa tako i za uklanjanje objekata, ne započinju niti se završavaju u Upravi, već naše postupanje predstavlja samo kariku u ovom lancu“. <h2>PRVO PROJEKAT</h2> Apsurd cijelog slučaja ogleda se u tome što je Eparhija budimljansko-nikšićka tek početkom 2024. godine, kada je konak već bio podignut do pola, preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić zatražila urbanističko-tehničke uslove za njegovu izgradnju. Dakle, papiri su se tražili naknadno, poslije nelegalne gradnje i nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara već početkom 2023. donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju kompleksa u prvobitno stanje. Kako ti uslovi nijesu mogući bez konzervatorskih, koje izdaje Uprava, Opština se obratila upravo njima. Odgovor je bio nedvosmislen: radovi su evidentirani kao nelegalni i štetni, jer narušavaju autentičnost i integritet kulturnog dobra, a bilo kakva dalja gradnja može se razmatrati jedino kroz detaljan Urbanistički projekat koji bi definisao mjere zaštite i način očuvanja vrijednosti manastira. Te mjere bi, naravno, podrazumijevale i otklanjanje nelegalnih intervencija koje devalviraju kulturno dobro. Eparhija budimljansko-nikšićka, svjesna da joj Uprava nikada neće izdati konzervatorske uslove po kojima bi mogli da dovrše započeti konak, odlučila se za dobro uhodanu praksu gaženja svih pravnih procedura i ponovno iskazivanje stava da su „država u državi“. Okupila je majstore i neometano završila konak. <h2>SPOMENIK NEMOĆI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818080820_5dc818980a6916c10e292e47b8260808057ff3f6b57d3ef342d3583a6bc6f3dd" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala (FOTO: Stevo Vasiljević)"> <figcaption>Pogled na unutrašnju stranu konaka i gomile šuta i građevinskog materijala(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <h2> </h2> Ovih dana, umjesto mira manastirskog dvorišta, gomile šuta, pijeska, kamena, željeza i cigle svjedoče da je papirologija ostala daleko iza betona i maltera. Situacija na terenu govori jasnije od svih rješenja i žalbi – dok država raspravlja da li je postupak pravilno vođen, zidari su već odradili svoje. Ispada da se u Kosijerevu pravna država gradi mnogo sporije od konaka. Tako je konak u Kosijerevu, uprkos zabranama, žalbama i rješenjima o obustavi i frazama o „odlučnoj zaštiti kulturne baštine“, narastao pred očima svih – od inspekcija do ministara – kao spomenik nemoći države da sprovede sopstvene zakone. <h2>Ministarkina tišina daleko se čuje</h2> „Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak. (...) U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“, saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, reagujući na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, ali i na spomenik Jusufu Čeliću, koji je više od decenije u Gusinju odolijevao svim pravnim procedurama. No, kada je riječ o Kosijerevu, ministarkin glas se ne čuje, ne odgovara na novinarska pitanja, kao ni njena direktorica za kulturnu baštinu u MKM Dobrila Vlahović. Po dobrom starom običaju, ministarka nema što da kaže o nelegalnim radovima koje sprovodi Eparhija budimljansko-nikšićka, baš kao što nije imala što da kaže ni o gradnjama i prepravkama Mitropolije crnogorsko-primorske ili o nelegalnim radovima na risanskom lokalitetu Carine, u režiji svog partijskog kolege Vladimira Jokića. Ispada da zakon „važi jednako za sve“ – osim kada zidaju eparhije i mitropolije - jer tada država izgovara parole, a „guta“ sopstvene odluke i zakone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818080816_53f1e97e759fb3c6791ff6942e4b68a73c1ec7869a26db561a1dc5535382fd0c" data-rendition-name="original" width="629" height="753" loading="lazy" alt="Tamara Vujović i Dobrila vlahović"> <figcaption>Tamara Vujović i Dobrila Vlahović(Photo: MKM)</figcaption> </figure>  Pitanja za ministarku i Dobrilu Vlahović su sljedeća: 1. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je prošle nedjelje izjavila da „država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak“, te da „u tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore“. Kako se ova izjava uklapa sa činjenicom da je u Manastiru Kosijerevo, kulturnom dobru pod državnom zaštitom, konak izgrađen uprkos Rješenju o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje? 2. Ministarka je takođe poručila da „zakon važi jednako za sve“. Da li to znači da će Ministarstvo, u skladu sa važećim zakonima, pokrenuti mjere uklanjanja nelegalnog konaka u Kosijerevu i procesuirati odgovorne, uključujući Eparhiju budimljansko-nikšićku, kao što bi učinilo i sa bilo kojim drugim investitorom? 3. Ako Ministarstvo može „bez izuzetka i bez odlaganja“ evidentirati i ukloniti nelegalno postavljene spomenike, zbog čega ne postupa jednako odlučno i u slučajevima nelegalne gradnje na nepokretnim kulturnim dobrima, gdje su posljedice po baštinu i zakonitost jednako teške, ako ne i teže? 4. Inspekcija za kulturna dobra, koja je sada u sastavu Ministarstva, još ranije je izdala rješenje o obustavi radova i prekršajne naloge za Eparhiju. Šta Ministarstvo planira da preduzme kako bi se ta rješenja sprovela i spriječila praksa da ostanu „mrtvo slovo na papiru“? 5. Kako Ministarstvo odgovara na tvrdnje da se nelegalni radovi u crkvenim kompleksima, uključujući i Kosijerevo, tolerišu uz političku i institucionalnu zaštitu, što direktno podriva javno povjerenje u vaše izjave o jednakosti zakona za sve? <h2>Ćute u Eparhiji i Opštini Nikšić, a iz kabineta Radunovića obećavaju odgovore „ove nedjelje“</h2> Na pitanja koja smo prošlog ponedjeljka poslali Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, tačnije kabinetu ministra Slavena Radunovića, a u vezi sa (ne)postupanjem njihove Građevinske inspekcije, nijesu stigli odgovori, već obrazloženje da je „Direktorat nadležan za pripremu odgovora trenutno u procesu preseljenja u novu zgradu, što je privremeno onemogućilo pristup kancelarijama i tehničkim resursima“. - Uz to, u toku je period kolektivnih godišnjih odmora, što dodatno utiče na dostupnost relevantnih službenika. U tom smislu, molimo za razumijevanje i strpljenje, te Vas obavještavamo da ćemo učiniti sve da odgovore dostavimo tokom sljedeće sedmice, čim se za to stvore tehnički i organizacioni uslovi – navodi se obrazloženju koje je poslato novinaru Pobjede. Ćute i u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, a ni iz Opštine Nikšić nijesu poslali odgovore na pitanja o postupanju njihovog Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Konak sagrađen brže od pravne države

Na prozivke Evropskog saveza da Pokret za Podgoricu napusti vlast zbog usvajanja Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na telefonskoj sjednici Vlade, u momentu kada je Podgorica bila pritisnuta požarima, funkcioneri tog pokreta kažu da će imati odgovor i za ovaj stav opozicije i za PUP.
Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić rekla je za "Dan" da se ovako važan dokument nije smio usvojiti na način na koji je to urađeno.&nbsp;
– Dokumenti od ovakvog značaja, koji direktno utiče na budući razvoj grada, život sugrađana i izgled urbanih sredina, ne mogu i ne smiju biti donešeni po principu "paf, paf". Naročito to nije smjelo da se uradi bez uključivanja ozbiljne, temeljne i transparentne rasprave, sa učešćem javnosti i stručne zajednice - rekla je Ljiljanić.
Ljiljanić kaže da je zabrinuta zbog načina na koji je Vlada donijela PUP Podgorice.
– Vlada mora pokazati odnos prema interesima Podgorice i isključivo se mora baviti zaštitom i unapređenje života Podgoričana. Ovakav način odlučivanja ćemo preispitati i nakon uvida u dokument ćemo se odrediti - rekla je Ljiljanić.
Ona ističe da ne želi da komentariše izjave opozicije.
– Sve radimo transparentno. Mislim da smo svojim djelovanjem i do sada pokazali da se zalažemo za prave stvari. Imaćemo odgovor i za opoziciju i za PUP, ali u trenutku kada nam je bezbjednost građana i njihove imovine bila na prvom mjestu ne možemo se baviti odgovaranjem opoziciji na njihove prozivke - kaže Nađa Ljiljanić.
Dragutin Vučinić, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, kaže da se, u vremenu kad se cijela država, a pogotovo Glavni grad, suočavaju sa nezapamćenim požarima koji će prouzrokovati neprocjenjivu materijalnu štetu i ostaviti nesagledive ekološke posljedice, moglo sačekati sa usvajanjem PUP-a.
- Preko sredstava informisanja upoznat sam sa činjenicom da je Vlada na elektronskoj sjednici usvojila PUP za Podgoricu. Nijesam upoznat sa sadržajem usvojenog akta te se ne mogu konkretno izjasniti. Nije potrebno da me bilo ko podsjeća na lične, javno iznijete stavove. Izjasniću se kad se detaljno upoznam sa usvojenim tekstom. Smatram da je u ovom trenutku važnije moje svakodnevno angažovanje u Piperima, Kučima i drugim lokacijama zahvaćenim požarima sa naprtnjačom na leđima, nego sjedjenje za stolom i čitanje tekstova. PUP je usvojen i to ne mogu promijeniti, ali ovdje su ugrožena domaćinstva i ljudi - i tu je svaki čovjek dragocjen - kazao je Dragutin Vučinić.
Inače, Dragutin Vučinić se zalagao za brisanje iz dokumenta peletare na Bioču. Na javnoj raspravi u decembru prošle godine poručio je da, "ukoliko iz PUP-a ne bude povučeno ovo rješenje neće biti formirana vlast u Podgorici".

Pokret za Podgoricu: PUP se ne smije donositi po principu "paf, paf"

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: aerodromi-crne-gore