Poslanik DPS-a Ivan Vuković demantovao je Nebojšu Vuksanovića, savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića, koji je ranije danas saopštio da je Milatović jedini crnogorski zvaničnik koji je komunicirao s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom povodom zatvaranja poglavlja 11 i 13. Kako je kazao, to je urađeno na inicijativu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
- Prema pouzdanim informacijama iz Pariza i Brisela (kakva je bila i ona o inicijalnom protivljenju Francuske da zatvorimo 2 od 5 poglavlja), ovo nije tačno. Još manje je bitno- napisao je Vuković na mreži X.
On je istakao kako je važno da, kao država, završavamo posao.&nbsp;
- Lako ćemo za medalje- poručio je poslanik DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000210471673028929&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Milatović nije jedini razgovarao sa Makronom, lako ćemo za medalje, bitno je završiti posao

Na inicijativu ministarke evropskih poslova, Maide Gorčević, Predsjednik Crne Gore je lično, kroz direktnu komunikaciju sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, pokrenuo preispitivanje stava francuske strane na najvišem nivou. To je saopštio Nebojša Vuksanović, Savjetnika Predsjednika za unutrašnju politiku.
- Zatvaranje pregovaračkih poglavlja 11 i 13 predstavlja važan uspjeh Crne Gore na njenom evropskom putu i podsticaj da se reforme nastave još snažnije. Radi objektivnog informisanja javnosti, važno je ukazati na okolnosti koje su prethodile donošenju ove odluke. Tokom razmatranja u radnim tijelima Savjeta Evropske unije, prema informacijama iz procesa, francuski predstavnici dali su negativno mišljenje na zatvaranje ova dva poglavlja. Imajući u vidu da se u praksi odluke ministara najčešće donose u skladu sa preporukama ovih tijela, postojala je realna opasnost da do zatvaranja ovih poglavlja ne dođe - naveo je on.
Vuksanović je dodao da na inicijativu ministarke evropskih poslova, &nbsp;Maide Gorčević, predsjednik Crne Gore je lično, kroz direktnu komunikaciju sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, pokrenuo preispitivanje stava francuske strane na najvišem nivou.
- Upravo ta predsjednička komunikacija doprinijela je da Francuska, nakon konsultacija, da zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 11 i 13. Ovo potvrđuje značaj pravovremene i odgovorne komunikacije na najvišem nivou kada je riječ o strateškim državnim interesima. Važno je pojasniti i da je, u okviru crnogorskih institucija, jedino Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović imao direktnu komunikaciju sa Predsjednikom Francuske u vezi sa ovim pitanjem. Ostvareni napredak je uspjeh države Crne Gore i svih koji predano rade na ispunjavanju evropskih obaveza. Pred nama su novi izazovi, zbog čega je neophodno da Vlada CG i sve institucije fokus stave na suštinske reforme i konkretne rezultate, a manje na političke spinove - pojasnio je on.
Dodao je da sa druge strane, Predsjednik Crne Gore i njegov Kabinet su još jednom pokazali da su im snažan i pouzdan u ostvarivanju strateškog cilja, članstva Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Vuksanović: Milatović kroz direktnu komunikaciju sa Makronom pokrenuo preispitivanje stava

Crna Gora nema vremena za &nbsp;čekanje kada je riječ o reformama, a posebno ne kada je riječ o Ustavnom sudu - poručio je savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
Vuksanović je naglasio da pozivaju poslanike da konačno izaberu troje nedostajućih sudija Ustavnog suda i time omoguće njegovu punu funkcionalnost - jer, kako je podvukao, bez funkcionalnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, ni napretka ka EU. &nbsp; 
 
- Podsjećamo da prije tri sedmice nije održana sjednica Skupštine, na kojoj se nalazio prijedlog predsjednika države. Tada nije postojala ni volja da se razgovara o kandidatu koji nije dio partijske trgovine. Umjesto da Vlada i Skupština ubrzaju EU put, jedino se povećava partijska trgovina da biste izabrali samo dvoje sudija - ocijenio je Vuksanović. 
 
Ne pristaju, jasan je savjetnik predsjednika države, da Crna Gora stoji.
- Zato je potrebno izabrati sve preostale sudije, bez partijskih kalkulacija i bez dvostrukih aršina. Ustavni sud se ne popunjava radi političke trgovine, već da bi država imala sud koji štiti Ustav i prava građana. 
Ustavni sud nije ničija partijska imovina - on je temelj vladavine prava i evropske Crne Gore - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Poslanici da konačno izaberu troje sudija i omoguće punu funkcionalnost Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović imenovao je Mariju Vesković za savjetnicu za javne politike, a Nebojšu Vuksanovića za savjetnika za unutrašnju politiku i privredni razvoj, saopšteno je iz Kabineta predsjednika. Marija Vesković je diplomirana pravnica sa iskustvom u oblasti pravosuđa, ljudskih prava i zakonodavnih reformi. Od početka 2024. godine bila je angažovana u Kabinetu predsjednika kroz saradnju sa UNDP, gdje je učestvovala u pripremi analiza i inicijativa vezanih za unapređenje izbornog zakonodavstva, zaštitu ljudskih prava i suočavanje s prošlošću. Posebno se izdvajaju njene inicijative za obeštećenje žrtava Golog otoka, kao i uvođenje otvorenih izbornih lista, koje su usmjerene na jačanje kulture sjećanja, veću odgovornost političkih predstavnika i transparentnost izbornog procesa. Prije angažmana u Kabinetu, Vesković je radila u nevladinoj organizaciji Akcija za ljudska prava (HRA), gdje je od 2020. godine bila pravna savjetnica i koordinatorka projekata za unapređenje nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa. Bila je članica radne grupe za izradu Nacrta zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kao i koautorka više izvještaja o radu Sudskog savjeta. Završila je osnovne i specijalističke studije na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a usavršavala se kroz programe Vlade SAD (IVLP) i EU (EUVP).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829100824_3f7b65ec43eb6d9077aeba11982c6b018049abeff21a81fd82d181d11e6b5e29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829100824_3f7b65ec43eb6d9077aeba11982c6b018049abeff21a81fd82d181d11e6b5e29" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Vesković"> </figure>  Nebojša Vuksanović je diplomirao i magistrirao industrijsko inženjerstvo na Mašinskom fakultetu u Beogradu, a MBA studije iz oblasti finansija završio je na California State University u SAD. Bio je rukovodilac u kompanijama Allianz, EOS Montenegro i Crnogorski Telekom, predsjednik Odbora direktora kompanije „13. jul Plantaže“ i na rukovodećim pozicijama u nacionalnoj aviokompaniji Air Montenegro. Kako se navodi u saopštenju, novi savjetnici sa svojim znanjem i iskustvom biće važna podrška predsjedniku Milatoviću u daljem jačanju politika usmjerenih na evropski put Crne Gore i ostvarivanje prosperitetne budućnosti u interesu svih građana.

Vesković i Vuksanović novi savjetnici predsjednika Milatovića

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, naveo je da saopštenje iz Kabineta predsjednika Crne Gore predstavlja pokušaj da se opravda odluka koja nije vođena ustavnim razlozima, već privatnim dogovorima i ličnim interesima pojedinaca iz njegovog kabineta.
- Institucije rade zajedno za javni interes. Skupština Crne Gore, Vlada Crne Gore i Opština Tuzi partnerski učestvuju u projektu oporavka Plantaža, kako bi se kompanija izvukla iz višegodišnje krize i ponovo postala uspješna i održiva. Pokušaji da se ovaj proces uspori zarad privatnih interesa neće uspjeti - naveo je Đeljošaj.&nbsp;
On je kazao kako će se Plantaže oporaviti nakon godina propadanja koje su obilježile uprave Verice Maraš i Nebojše Vuksanovića i političke odluke Jakova Milatovića, koje su išle na štetu građana Tuzi, Plantaža i državne imovine.
- Naša opština nije poligon za privatne dogovore. Od 2021. godine svjedočimo pokušajima da se budžet Tuzi oslabi kako bi pojedinci ostvarivali ličnu korist. Albanski forum je i tada, i sada, jedina brana takvim zloupotrebama, i taj stav se neće promijeniti bez obzira na političke pritiske - dodaje Đeljošaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, izmjena zakona koju je inicirao Nebojša Vuksanović 2021. godine za Milatovića nije problematična, jer je to, kako kaže, bio zakon samo za jedan cilj: finansijski uništiti Opštinu Tuzi i obezbijediti procenat za ekipu iz kabineta Milatovića.
On je istakao i da je podrška Plantažama jasna i nedvosmislena.&nbsp;
- Novo rukovodstvo, predvođeno Nikolom Tripkovićem, ima znanje i integritet da kompaniju vrati na pravi put. Opština Tuzi je spremna da pruži svu podršku, uključujući privremeno oslobađanje od poreza, kako bi se kompanija stabilizovala i poslovala pozitivno, u interesu svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca. Pitanje đedovine neće biti zaboravljeno. Naravno da ćemo biti istrajni da se provjeri kako je naša đedovina prešla iz statusa korišćenja na trajno vlasništvo Plantaža. Kroz institucije sistema tražićemo povraćaj te imovine ili adekvatnu kompenzaciju. To je proces u kojem ćemo istrajati, jer niko nema pravo da otima ono što pripada našim precima i našoj zajednici - istakao je Đeljošaj.&nbsp;
On smatra i da su politički pritisci na institucije neprihvatljivi.&nbsp;
- Pokušaji da se policija i tužilaštvo koriste za obračun sa predstavnicima naše zajednice predstavljaju opasan presedan i zloupotrebu državnih organa. Albanski forum očekuje da institucije ostanu nezavisne i da štite zakon, a ne privatne interese - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Nemoralno je, kako kaže Đeljošaj, govoriti o prijetnjama koje ne postoje.&nbsp;
- Sve što sam napisao u privatnoj komunikaciji sa predsjednikom već se desilo – reagovali su svi nivoi, od Crne Gore do Sjedinjenih Američkih Država, i reagovaće uvijek dok god bude pokušaja da se opština Tuzi finansijski ugrozi. To nijesu prijetnje, to je legitimna i demokratska reakcija na nepravdu - istakao je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kultura i moral državnog rukovodstva ogledaju se u postupcima.&nbsp;
- Objavljivanje privatne komunikacije sa mnom putem “screenshotova” samo potvrđuje nivo političke kulture i odgovornosti aktuelnog predsjednika Crne Gore - naglasio je Đeljošaj.&nbsp;
Nažalost, istile, taj čin je slika i prilika stanja institucije predsjednika i onoga ko je trenutno obavlja.
- Zamislite da imam nivo porodičnog vaspitanja i kulture kao Milatović i objavim šta mi sve piše privatno o ljudima koji su ga i doveli na mjesto predsjednika?! Javnost mora znati, odluke o porezu na nepokretnost donosi nadležni organ lokalne uprave, a ne predsjednik opštine. Svaki pokušaj da se kao ovo radi za moju neku odgovornost i nezakonito postupanje veže za mene kao nekadašnjeg predsjednika je namjerna manipulacija radi skretanja pažnje sa pravih razloga vraćanja zakona - dodao je on.&nbsp;
Što se tiče zahtjeva za njegovu smjenu, on ističe da mu funkcija nije poklonjena, već je dobio povjerenjem građana na izborima, koje je, kako dodaje, dobijao više puta zaredom.&nbsp;
Funkcija je za mene odgovornost prema građanima, ne privilegija. Ako jednog dana, zaslugom, a ne političkim kalkulacijama iz rezervne klupe, dobijete podršku kakvu sam ja dobio, možda ćete razumjeti značenje pravog legitimiteta i odgovornosti. Albanski forum će nastaviti da štiti interese građana Tuzi i cijele albanske zajednice i doprinjeti razvoju Crne Gore. Nećemo dozvoliti blokadu razvoja naše opštine, niti pokušaje političkog disciplinovanja Albanaca. Javni interes nije na prodaju, a Plantaže će postati uspješna kompanija zahvaljujući saradnji države, opštine i novog menadžmenta, uprkos svim pokušajima da se proces oporavka zaustavi - zaključio je Đeljošaj.&nbsp;
Podsjetimo, Ministarstvo finansija dalo je negativno mišljenje na Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, ocijenivši da predložene promjene nijesu opravdane i da bi mogle imati negativne posljedice po poreske obveznike, naročito poljoprivrednike.&nbsp;
Ovo mišljenje je na Iks mreži objavio predsjednik države Jakov Milatović, koji je u prethodnim danima ukazivao na neustavnost i nezakonitosti ovog Zakona.
Podsjećamo i da je Milatović zbog vraćanja Zakona na ponovno odlučivanje dobio i prijetnje od Đeljošaja.
- Očekuj kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa, dobićeš odgovor kakav zaslužuješ - naveo je tada Đeljošaj u poruci upućenoj Milatoviću.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fministarstvo-finansija-predlog-o-izmjeni-i-dopuni-zakona-o-porezu-na-nepokretnosti-ne-treba-prihvatiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Đeljošaj: Odluka Milatovića nije vođena Ustavom već privatnim interesima

Saradnik u Kabinetu predsjednika Crne Gore Nebojša Vuksanović kazao je da je predsjednik Jakov Milatović vratio je Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. 
- Tek nakon što su uslijedile prijetnje, a potom i lični napadi na predsjednika države, postalo je jasno o čijim se interesima zapravo radilo. Zato više nije u pitanju samo zakon, već način na koji se danas u Crnoj Gori štiti Ustav i pravni poredak - naveo je Vuksanović u saopštenju za javnost.
Vuksanović je istakao da je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj koji ne prihvata Ustav, ne priznaje sudske odluke i koji se ne libi da uputi prijetnje predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, postao prvi koji je javno, "bez stida saopštio da je državu stavio u funkciju zaštite svojih ličnih interesa". 
- Prvo su mu meta bili novinari i sudije, а danas predsjednik države. A sjutra - pita Vuksanović.
On je rekao da ima obaezu da reaguje kao saradnik u kabinetu predsjednika države, i kao bivši predsjednik Odbora direktora kompanije „Plantaže" koja se, tvrdi, godinama suočavala sa nezakonitim postupanjem Đeljošaja.
- Problem nije ličan, već principijelan i sa jasnom pravnom argumentacijom. Oporezivanje koje je godinama sprovodila administracija Opštine Tuzi na čijem je čelu do skoro bio potpredsjednik Vlade bilo je suprotno zakonima Crne Gore. Upravni sud je to više puta i potvrdio. Umjesto da se postupi po presudama, prešlo se na blokade računa, ignorisanje institucija i na kraju, krivične prijave koje je kompanija bila prinuđena da podnese - naglasio je Vuksanović.
On pojašnjava da predloženi Zakon pokušava da to nezakonito djelovanje jednog političara retroaktivno abolira. 
- Ako se to dozvoli, Plantaže će izgubiti pravni osnov na kojem su zasnovani svi sudski procesi koje je kompanija pokrenula, a koji će se izvjesno riješiti u njenu korist. A još opasnije, svi drugi registrovani poljoprivredni proizvođači izgubiće pravo na jednak tretman i poreske olakšice - napomenuo je Vuksanović.
Zato, kako kaže, predsjednik države nije mogao, ali prije svega nije smio potpisati takav zakon. 
- I zato su prijetnje kojima je izložen dokaz koliko je ta odluka bila ispravna - naglasio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, ovo nije nikakvo nacionalno ili partijsko pitanje kako to potpredsjednik Vlade u svom maniru želi predstaviti, ali ni različitih političkih stavova. Ovo je, ističe on, pitanje vladavine prava i zaštite države Crne Gore oko kojeg bi svi građani trebalo da budu jedinstveni! 
- Ako danas potpredsjednik Vlade može nekažnjeno da prijeti predsjedniku države koji obavlja svoju Ustavom propisanu dužnost, onda nijedan građanin više nije siguran da se može pozvati na zakon. Zato odbacujem sve besmislene i zlonamjerne konstrukcije kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine. Ne postoje nikakve “kumovske veze”, nema skrivenih namjera. Postoji samo pravo i hrabrost da se kaže istina i da se brani ono što nas sve štiti: Ustav i zakoni. To je jedini patriotizam koji priznajem - poručio je Vuksanović.

Vuksanović: Prijetnje Milatoviću dokaz da je njegova odluka ispravna, ne postoje nikakve “kumovske veze”, samo pravo i hrabrost da se kaže istina

Bivši funkcioner Socijalističke narodne partije Nebojša Vuksanović u obavezi je da plati 1.500 eura zbog povrede ugleda kompanije "Bemax", odluka je sudije podgoričkog Osnovnog suda Nikole Boškovića. Advokat kompanije Zoran Piperović u izjavi za Televiziju E ističe da je presuda značajna, jer bi trebalo da znači zaustavljanje prakse blaćenja najuspješnije crnogorske kompanije.
Vuksanović, koji je bio nosilac liste Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima 2022. u Glavom gradu, kazao je na predizbornom skupu u Tološima tada da je Osnovna škola "Novka Ubović" izgrađena "našim-vašim parama", dodajući: "Nijesu to njihove pare, od nas su ih oteli i mi ćemo nakon izbora sve to da ispitamo".
Piperović navodi da treba napomenuti da je Novka Ubović baba vlasnika Bemaxa, Ivana Ubovića, odnosno član porodice Ubović.&nbsp;
- Ova presuda je značajna jer bi trebalo da znači zaustavljanje prakse blaćenja najuspješnije crnogorske kompanije. Dosuđeni novčani iznos od 1.500 eura nema nikakvu ulogu, presuda je mogla da glasi da je Bemax kompanija dobila kao satisfakciju i jedan euro, pa ću nakon pravosnažnosti iste da predložim vlasniku Ivanu Uboviću da taj iznos da kao donaciju predmetnoj školi - kazao je Piperović.
Iako nema dodirnih tačaka, kako dodaje, i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović će slično proći po tužbama koje se protiv njega vode u Osnovnom sudu u Ulcinju.
- Iako mu to sada izgleda tako daleko - naveo je Piperović.
&nbsp;Sudija Osnovnog suda Nikola Bošković djelimično je usvojio tužbeni zahtjev kompanije "Bemax", odnosno obavezao Vuksanovića da na ime naknade nematerijalne štete nastale zbog povrede prava ličnosti - povreda prava ugleda pravnog lica - isplati 1.500 eura, od traženih 30.000.
U ovo, kako se navodi u presudi, se ubraja i zakonska zatezna kamata počev od 31. oktobra 2022, kao dana podnošenja tuzbe, pa do konačne isplate u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Vuksanović se obavzuje i da kompaniji "Bemax" nadoknadi troškove postupka u iznosu od 70 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Piperović je, kako se navodi u obrazloženju presude, naveo da je ova firma prepoznata kao jedna od najuglednijih crnogorskih kompanija, poznata i van granica Crne Gore, te da se prema poslovnim rezultatima može svrstati i među najuglednije privredne subjekte na Balkanu.&nbsp;
Naglasio je da je "Bemax" bio izvođač na kapitalnim projektima u Croj Gori, da je kao podizvođač na projektu autoputa "Bar - Boljari" na dionici Podgorica - Mateševo radove izveo do perfekcije u roku i na zadovoljstvo svih građana Cre Gore, kao i da se nalazi na bijeloj poreskoj listi i da su renomirane revizorske kuće godinama pozitivno ocjenjivale njegove godišnje finansijske izvještaje.&nbsp;
Piperović je istakao da je na predizborom skupu u Tološima 9. oktobra 2022. Vuksanović, govoreći o Osnovnoj školi "Novka Ubović", između ostalog, izjavio: "Osnovnu školu u Tološima nije poklonio Bemax, nego vi, od naših, vaših para, koje je on uzeo ko zna gdje, a ja se nadam da ćemo poslije 23. oktobra saznati kako je pare uzeo, a da je on donirao, nemojte molim vas".
Advokat, kako se pored ostalog navodi, smatra da mu je ovakvom izjavom tuženi kao pravnom licu povrijedio pravo ličnosti, te da je povrijedio porodicu Ubović, kao i sjeni preminulih članova porodice, te sjeni Novke Ubović. Ukazao je da se rukovodio najplemenitijom namjerom, da Glavnom gradu Crne Gore donira školu, te da je sa Vladom 1. decembra 2020. zaključio ugovor o donaciji, kao i aneks, te da je na taj način donirao objekat - školu od 8.684 metara kvadratnih besplatno, a da je Vuksanović takvo postupanje ponizio, navodeći da je tužilac te pare uzeo ko zna gdje "od vaših, naših para".&nbsp;

Piperović: Vuksanović da plati 1.500 eura zbog povrede prava ličnosti kompanije "Bemax", predložiću da se novac donira školi "Novka Ubović"

Bjelopoljac A.A uhapšen je zbog prijetnji lideru i poslaniku Demokratske narodne paertije (DNP) Milanu Kneževiću.&nbsp;
Naime, kako navode iz Uprave policije, dežurnoj službi bjelopoljske policije nepoznato lice je prijavilo da će napasti na život i tijelo oštećenog Kneževića, njegovu porodicu i porodičnu kuću.
- U odnosu na ovaj događaj preduzete su hitne sveobuhvatne radnje na terenu i u najkraćem mogućem roku identifikovan je izvršilac – A.A. iz Bijelog Polja koji je lišen slobode po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je kvalifikovao krivično djelo – ugrožavanje sigurnosti - navodi sw u saopštenju.&nbsp;
A.A. će, kako se dodaje, u zakonom predviđenom roku biti privedeno postupajućem osnovnom državnom tužiocu na dalju nadležnost uz krivičnu prijavu.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su, u izuzetno kratkom roku, intenzvinim operativnim radom i nizom drugih aktivnosti iz svoje nadležnosti, identifikovali, locirali i lišili slobode lice koje je telefonskim putem dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje iznijelo riječi prijeteće sadržine po život i tijelo poslanika Skupštine Crne Gore Milana Kneževića &nbsp;- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uprava policije će, kako kažu, postupajući neselektivno i sa punim profesionalnim integritetom, nastaviti da odlučno i bez odlaganja reaguje na svaki vid prijetnji.&nbsp;
- Brza identifikacija i lišenje slobode izvršioca u ovom slučaju potvrđuju spremnost i opredijeljenost policije da zaštiti život i tijelo svakog građanina, uključujući i nosioce javnih funkcija - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšen Bjelopoljac zbog prijetnji Milanu Kneževiću

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da planira sniziti carine na robu iz Indije sa dosadašnjih 25 odsto na 18 odsto, nakon što je indijski premijer Narendra Modi pristao da njegova zemlja prestane kupovati rusku naftu.
Ovaj potez dolazi nakon mjeseci Trampovog pritiska na Indiju da smanji oslanjanje na jeftinu rusku naftu. Indija je iskoristila snižene cijene ruske nafte u trenutku kada je veći dio svijeta nastojao izolovati Moskvu zbog invazije na Ukrajinu iz februara 2022. godine.
Tramp je rekao i da će Indija početi postepeno snižavati svoje uvozne carine na američku robu na nulu te da će kupiti američke proizvode u vrijednosti od 500 milijardi dolara.
- Ovo će pomoći da se zaustavi rat u Ukrajini, koji se dešava upravo sada, pri čemu hiljade ljudi ginu svake sedmice! -poručio je Tramp u objavi na mreži Truth Social, kojom je najavio smanjenje carina na Indiju.
Modi je na mreži X objavio da je „oduševljen“ najavljenim smanjenjem carina i da je Trampovo „liderstvo ključno za globalni mir, stabilnost i prosperitet“.
- Radujem se bliskoj saradnji s njim kako bismo naše partnerstvo podigli na neviđene visine - dodao je Modi.
Tramp već duže vrijeme njeguje dobre odnose s Modijem, ali ih je posljednjih godina zakomplikovao rat u Ukrajini i trgovinski sporovi.
Tramp se muči da ispuni predizborno obećanje o brzom okončanju rata između Rusije i Ukrajine, a od povratka u Bijelu kuću oklijeva da vrši jači pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina. Istovremeno, nameće carine, mimo Kongresa, kako bi ostvario svoje ekonomske i vanjskopolitičke ciljeve.
Objava o dogovoru s Indijom dolazi u trenutku kada se očekuje da će njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet Džared Kušner kasnije ove sedmice u Abu Dabiju održati novi krug trostranih razgovora s ruskim i ukrajinskim zvaničnicima, s ciljem traženja završnice rata, navodi zvaničnik Bijele kuće koji je zatražio anonimnost kako bi opisao predstojeći sastanak.
Tramp je više puta isticao da smatra da je ciljano udaranje po prihodima Rusije od nafte najbolji način da se Moskva natjera da okonča gotovo četvorogodišnji rat protiv Ukrajine, što se uklapa u njegovu privrženost carinama kao vanjskopolitičkom instrumentu.
U junu je Tramp najavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti carinu od 25 odsto na robu iz Indije nakon što je njegova administracija procijenila da zemlja čini premalo da smanji svoj trgovinski suficit s SAD-om i otvori tržište za američku robu. U avgustu je Tramp uveo dodatne uvozne dažbine od 25 odsto na indijske proizvode zbog kupovine ruske nafte, čime je ukupno povećanje carinske stope dostiglo 50 odsto.
Historijski gledano, odnosi Indije i Rusije više su se temeljili na odbrambenoj saradnji nego na energentima. Rusija Indiji osigurava tek mali dio nafte, ali i dalje isporučuje većinu njenog vojnog naoružanja.
Međutim, nakon ruske invazije, Indija je iskoristila priliku i počela kupovati rusku naftu po sniženim cijenama, čime je povećala svoje energetske zalihe, dok je Rusija tražila poslove kako bi ojačala posrnulu ekonomiju i nastavila finansirati brutalni rat.
Najavljeno smanjenje carina uslijedilo je nekoliko dana nakon što su Indija i Evropska unija postigli sporazum o slobodnoj trgovini, koji bi, nakon pregovora dugih gotovo dvije decenije, mogao obuhvatiti čak dvije milijarde ljudi. Tim sporazumom predviđena je gotovo potpuna slobodna trgovina između 27 članica EU i Indije, koja obuhvata sve, od tekstila do lijekova, uz značajno snižavanje visokih uvoznih dažbina na evropsko vino i automobile.
Dogovor dvaju velikih svjetskih tržišta postignut je dok Vašington, Indiju i EU pogađaju visoke uvozne carine, remeteći uspostavljene tokove trgovine i prisiljavajući velike ekonomije da traže alternativna partnerstva.
Posljednjih mjeseci Indija je ubrzala napore da finalizira više trgovinskih sporazuma. U decembru je potpisala dogovor s Omanom, a zaključila je i pregovore o sporazumu s Novim Zelandom.
Tramp je u ponedjeljak ujutro na društvenim mrežama objavio fotografiju sebe i Modija na naslovnici jednog magazina, čime je nagovijestio pozitivan telefonski razgovor s indijskim premijerom.
Kada su se dvojica lidera sastala u februaru prošle godine, američki predsjednik je rekao da će Indija početi kupovati američku naftu i prirodni gas. No, razgovori su zapeli, a carine koje je Tramp uveo prošle godine u početku nijesu bitnije promijenile indijsko protivljenje.
Dok SAD traže veći pristup indijskom tržištu i nultu carinu na gotovo sav svoj izvoz, Indija je, prema riječima svojih zvaničnika, izrazila rezerve prema potpunom otvaranju sektora poput poljoprivrede i mljekarstva, koji zapošljavaju najveći dio stanovništva i ključni su za egzistenciju miliona ljudi.
Biro za popis stanovništva SAD-a saopćio je da je ta država u prvih 11 mjeseci prošle godine imala trgovinski deficit u robnoj razmjeni s Indijom od 53,5 milijardi dolara, što znači da je iz Indije uvozila više nego što je tamo izvozila.
S više od 1,4 milijarde stanovnika, Indija je najmnogoljudnija zemlja na svijetu, i mnogi državni zvaničnici i poslovni lideri vide je kao geopolitičku i ekonomsku protutežu Kini.

Indija pristala da prestane kupovati rusku naftu, Tramp im snizio carine na 18 odsto

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović imenovao je dr Željka Maraša za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece u Podgorici, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/zeljko-maras-v-d-direktora-instituta-za-bolesti-djece-5335698">Dan</a>.&nbsp;
Maraš je oftalmolog zaposlen u Dječijoj bolnici.
Bivši direktor Instituta dr Velibor Majić podnio je ostavku na tu funkciju 26. decembra prošle godine. Ostavka je uslijedila nakon što je prethodno javno saopštio da se Dječija bolnica suočava sa odlaskom više ljekara i medicinskih sestara, među kojima su najiskusniji kadrovi sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege. On je tada iznio i podatak da je najavljen odlazak čak 90 medicinskih sestara. Majić je ukazao i da ljekari rade u teškim uslovima, ali da nije bilo sluha za njihove zahtjeve i pored brojnih apela.
"Dan" je ranije objavio da su četiri ljekara i deset medicinskih sestara već u decembru potpisali ugovore sa novom privatnom bolnicom Moj lab, koja je trebalo da bude otvorena u januaru.

Željko Maraš imenovan za vršioca dužnosti direktora Instituta za bolesti djece

Nedavno objavljeni dokumenti povezani sa slučajem Džefrija Epstajna donose nove, eksplozivne tvrdnje o medijskom tajkunu Robertu Maksvelu, ocu Epstajnove bivše partnerice i osuđene saradnice Gislajn Maksvel.
Prema spisima koje je objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, u okviru istrage, Robert Maksvel je navodno prijetio izraelskoj obavještajnoj službi Mosad razotkrivanjem osjetljivih informacija ukoliko mu ne isplate stotine miliona funti.
U dokumentima koji sadrže više od tri miliona stranica posebno se izdvaja imejl datiran 15. marta 2018. godine, u kojem se navodi da je Džefri Epstajn napisao kako je Robert Maksvel od Mosada zahtijevao isplatu od 400 miliona funti, u očajničkom pokušaju da „spasi svoje propadajuće poslovno carstvo“.
Maksvel je, prema ovim navodima, zaprijetio da će javno objaviti sve što je uradio za izraelsku obavještajnu službu ukoliko novac ne bude obezbijeđen.
<h3>Neograničen pristup svjetskim moćnicima</h3>
Isti imejl otkriva razmjere Maksvelovog uticaja. Navodi se da je medijski tajkun imao „neograničen pristup“ tadašnjoj britanskoj premijerki Margaret Tačer, američkom predsjedniku Ronaldu Reganu, Kremlju i sovjetskom rukovodstvu, kao i glavnim centrima moći širom Evrope.
Dokumenti dalje tvrde da je Maksvel sebe predstavljao kao „nezvaničnog ambasadora“ Izraela u sovjetskom bloku, koristeći svoju medijsku imperiju kao polugu političkog i ekonomskog uticaja.
Novi spisi ne zaustavljaju se samo na Robertu Maksvelu. Drugi dokumenti sadrže optužbe da su Džefri Epstajn i Gislajn Maksvel bili uključeni u složene operacije ucjene, koje su bile usmjerene na političke i finansijske lidere.
U prepisci iz 2021. godine, predstavljenoj kao svjedočenje, navodi se da su sumnje o povezanosti Epstajna i porodice Maksvel sa Mosadom kružile godinama. Takođe, dokumenti ukazuju na postojanje druge Epstajnove „crne knjige“, koja navodno sadrži imena i organizacione strukture koje bi mogle baciti novo svjetlo na cijeli slučaj.
<h3>Misteriozna smrt i decenije spekulacija</h3>
Ovi navodi ponovo su rasplamsali interesovanje za misterioznu smrt Roberta Maksvela. Njegov uticaj je početkom devedesetih godina naglo oslabio, a poslovna imperija se urušavala pod teretom višemilionskih dugova.
Maksvel je preminuo 5. novembra 1991. godine, nakon pada sa svoje jahte „Ledi Gislajn“, u blizini Kanarskih ostrva.
Iako je njegova smrt zvanično zavedena kao slučajno utapanje, ovaj događaj već decenijama predstavlja predmet rasprava i teorija zavjere, uključujući mogućnost samoubistva, ali i ubistva zbog tajni koje je nosio sa sobom — tajni koje se, prema novim dokumentima, tek sada počinju razotkrivati.

Tag: nebojsa-vuksanovic