<article>Američki Senat odobrio je u srijedu prijedlog o povećanju budžeta za odbranu od 895,2 milijarde dolara uprkos protivljenju mnogih demokrata odredbi kojom se vojnom zdravstvenom sistemu zabranjuje pružanje tretmana transrodnoj djeci pripadnika vojske, javlja Anadolija.Prijedlog zakona pokazao je veoma neobičnu partijsku podjelu u pogledu godišnjeg zakonodavstva koje obično dobija ogromnu podršku obje strane.- Danas, 64. godinu zaredom, Senat usvaja dvostranački zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA) kako bi zaštitio američki narod i ojačao našu sigurnost - rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer prije glasanja.On je dodao da NDAA nije savršen, ali da ipak čini nekoliko važnih napretka za koje su se demokrate borile kako bi "osigurali američku nacionalnu odbranu i zauzeli snažan stav protiv Komunističke partije Kine".Zakon je prošle srijede odobrio Predstavnički dom, a nakon usvajanja u Senatu ići će na potpis predsjednika Džoa Bajdena.Mnoge demokrate u oba doma glasale su protiv zbog amandmana koji je u posljednjem trenutku dodao predsjednik republikanskog Predstavničkog doma Majk Džonson koji zabranjuje vojnom zdravstvenom sistemu, poznatom kao Tricare, da pruža liječenje transrodnoj djeci pripadnika američke vojske.NDAA za 2025. godinu postavlja potrošnju za oko jedan odsto iznad nivoa iz 2024. godine ili devet milijardi dolara više.Račun za potrošnju uključuje povećanje plata za mlađe vojnike od 14,5 odsto i povećanje plata za sve ostale vojnike od 4,5 odsto. Predviđene su milijarde dolara finansiranja za pomoć SAD u borbi protiv Kine, uključujući 15,6 milijardi dolara za finansiranje Pacifičke inicijative za odvraćanje.</article>

Američki Senat odobrio je u srijedu prijedlog o povećanju budžeta za odbranu od 895,2 milijarde dolara uprkos protivljenju mnogih demokrata odredbi kojom se vojnom zdravstvenom sistemu zabranjuje pružanje tretmana transrodnoj djeci pripadnika vojske, javlja Anadolija.
Prijedlog zakona pokazao je veoma neobičnu partijsku podjelu u pogledu godišnjeg zakonodavstva koje obično dobija ogromnu podršku obje strane.
- Danas, 64. godinu zaredom, Senat usvaja dvostranački zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA) kako bi zaštitio američki narod i ojačao našu sigurnost - rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer prije glasanja.
On je dodao da NDAA nije savršen, ali da ipak čini nekoliko važnih napretka za koje su se demokrate borile kako bi "osigurali američku nacionalnu odbranu i zauzeli snažan stav protiv Komunističke partije Kine".
Zakon je prošle srijede odobrio Predstavnički dom, a nakon usvajanja u Senatu ići će na potpis predsjednika Džoa Bajdena.
Mnoge demokrate u oba doma glasale su protiv zbog amandmana koji je u posljednjem trenutku dodao predsjednik republikanskog Predstavničkog doma Majk Džonson koji zabranjuje vojnom zdravstvenom sistemu, poznatom kao Tricare, da pruža liječenje transrodnoj djeci pripadnika američke vojske.
NDAA za 2025. godinu postavlja potrošnju za oko jedan odsto iznad nivoa iz 2024. godine ili devet milijardi dolara više.
Račun za potrošnju uključuje povećanje plata za mlađe vojnike od 14,5 odsto i povećanje plata za sve ostale vojnike od 4,5 odsto. Predviđene su milijarde dolara finansiranja za pomoć SAD u borbi protiv Kine, uključujući 15,6 milijardi dolara za finansiranje Pacifičke inicijative za odvraćanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Senat SAD

odbrana

budžet

Svijet

Američki Senat za odbranu izdvaja 895 milijardi dolara

Najviši žalbeni sud u Francuskoj potvrdio je presudu protiv bivšeg predsjednika Nikolasa Sarkozija za korupciju i trgovinu uticajem, naređujući mu da nosi elektronsku narukvicu godinu dana, što je prvi put za jednog bivšeg šefa države.
Sarkozi, koji je ranije proglašen krivim za ilegalne pokušaje da osigura povlastice od jednog sudije, "evidentno" će poštovati uslove presude nakon presude Kasacionog suda, ali će slučaj odnijeti na Evropski sud za ljudska prava radi žalbe, izjavio je njegov advokat za Agence France-Presse.
Sarkozi je uložio žalbu na presudu iz 2021. godine, prema kojoj mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od tri godine. Dvije godine su bile uslovne, a Sarkozi bi nosio elektronsku narukvicu umjesto odlaska u zatvor u posljednjoj godini.
Patris Spinosi, Sarkozijev advokat, izjavio je da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava kako bi osporio ovu presudu.
Spinosi je dodao da će Sarkozi poštovati presudu, ali će nastaviti koristiti sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju da dokaže svoju nevinost.
Sarkozi, konzervativac koji i dalje ostaje važna figura u francuskoj politici čak i nakon što je napustio funkciju 2012. godine, proglašen je krivim od strane nižeg suda za pokušaj podmićivanja sudije i trgovinu uticajem u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s finansiranjem njegove predsjedničke kampanje iz 2007. godine.
Sud je utvrdio da je Sarkozi dogovarao zaposlenje sudije u Monaku u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s optužbama da je Sarkozi primio ilegalne isplate od nasljednice L’Oréala, Lilijan Betankur.
Sudija Gilbert Azibert takođe je osuđen za korupciju i trgovinu uticajem.
Očekuje se da će Sarkozi sljedeće godine biti suđen za optužbe za korupciju i nezakonito finansiranje u vezi s navodnim libijskim finansiranjem njegove uspješne predsjedničke kampanje 2007. godine. Sarkozi negira sve optužbe. Ako bude osuđen u slučaju Libije, Sarkozi bi mogao da dobije kaznu do 10 godina zatvora.

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

De fakto vođa Sirije Ahmed al-Šara izjavio je da je zemlja iscrpljena dugotrajnim ratom i da ne predstavlja prijetnju svojim susjedima ni Zapadu. U intervjuu za BBC u Damasku pozvao je na ukidanje sankcija protiv Sirije.
Al-Šara je predvodio munjevitu ofanzivu koja je prije manje od dvije sedmice srušila režim Bašara al-Asada. Trenutno je lider Hajat Tahrir al-Šama (HTS), dominantne grupe unutar pobunjeničkog saveza, a ranije je bio poznat pod ratnim pseudonimom Abu Mohammed al-Džolani.
Zatražio je da se HTS skine s popisa terorističkih organizacija. HTS su kao terorističku organizaciju označili UN, SAD, EU, Velika Britanija i mnogi drugi jer je nastao kao odvojena frakcija Al-Kaide, od koje se distancirao 2016. godine.
Šara je odbacio optužbe da je HTS teroristička grupa.

Vođa pobunjenika: Sirija nije prijetnja svijetu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao je u Brisel na sastanak sa šefom NATO-a Markom Ruteom i nekoliko evropskih lidera kako bi razgovarali o ratnoj strategiji usred zabrinutosti da bi novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp mogao da povuče američku podršku Kijevu po povratku u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca.
Sastanak u srijedu uveče se održava dok evropski lideri nastoje da razviju planove ako Tramp, koji je obećao da će brzo okončati sukob, povuče podršku ili primora Kijev da učini ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako bi se postigao prekid vatre, prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
Evropski lideri su insistirali da samo Ukrajina treba da odluči kada je spremna da pregovara s Rusijom.
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je novinarima uoči sastanka da je prioritet da se obezbijedi "suverenitet Ukrajine i da ne bude prinuđena da se pokori diktiranom miru".
On je dodao da bi rasprava o stranim vojnicima u Ukrajini – pokrenuta nedavno tokom sastanka francuskog predsjednika Emanuela Makrona i poljskog premijera Donalda Tuska – bila preuranjena.
Rute je rekao da bi saveznici Kijeva trebalo da se usredsrede na povećanje snabdijevanja oružjem kako bi osigurali da Ukrajina bude u poziciji snage.
- Glavni zadatak je da se osigura da Ukrajina ima ono što joj je potrebno da spriječi Putina da pobijedi, a da Ukrajina prevlada - rekao je Rute na konferenciji za novinare prije sastanka.
On je odbio da razgovara o tome kako bi funkcionisao potencijalni prekid vatre i umjesto toga pozvao pristalice Ukrajine da se "fokusiraju na glavni zadatak ".
Na briselskom sastanku bi trebalo da se razgovara o tome "kako hitno ojačati Ukrajinu na bojnom polju, politički i geopolitički - rekao je Zelenski na mreži Iks (X) kada je stigao na sastanak.
Očekuje se da će Zelenski ponovo tražiti više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se spriječili ruski baraži na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu.
Na sastanku u organizaciji Rutea, učestvuju zvaničnici iz Njemačke, Poljske, Italije, Danske, Holandije i glavnih institucija Evropske unije. Francusku i Veliku Britaniju trebalo je da predstavljaju njihovi ministri spoljnih poslova.
Među potencijalnim temama su moguće bezbjednosne garancije koje bi se ponudile Ukrajini u slučaju prekida vatre i kako bi se primirje moglo nadgledati, a jedna od opcija su međunarodne mirovne snage.
Članice NATO-a odbile su pozive Kijeva da mu se odmah uputi poziv u alijansu, što je izazvalo spekulacije da bi slanje mirovnih snaga moglo da bude alternativa.
Rute je takođe rekao da želi da razgovara o vojnoj pomoći, posebno protivvazdušnoj odbrani, sa Zelenskim, rekavši da je Ukrajini potrebno 19 dodatnih sistema protivvazdušne odbrane kako bi zaštitila energetsku infrastrukturu zemlje od ruskog bombardovanja.
Prethodno je u srijedu Rute najavio da je nova komanda NATO-a u njemačkom gradu Visbadenu počela da koordinira zapadnu vojnu pomoć Ukrajini.

Zelenski razgovara s evropskim liderima o "ratnoj strategiji" uoči Trampovog povratka

Ne vjerujem u dobre namjere parlamentarne većine, niti mislim da će povući bilo kakav pozitivan potez. To znači da je naša obaveza u odbrani Ustava još veća. Nećemo birati način i sredstva kako ćemo se suprostaviti bahatoj, nevaspitanoj i destruktivnoj parlamentarnoj većini - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik Danijel Živković.
<h2>Ustavni puč</h2>
Ustavni puč desio se u Skupštini Crne Gore, a sprovela ga je, kaže Živković, parlamentarna većina u sadejstvu sa predsjednicom Ustavnog suda. Objašnjava da je parlamentarna većina koja čini Ustavni odbor preuzela ingerencije, odnosno nadležnosti Ustavnog suda.
- Ustavom Crne Gore članom 154, stavom tri, propisano je da razloge za prestanak ili razrješenje funkcije sudija Ustavnog suda utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu, odnosno, Ustavni odbor. Imali smo priliku da vidimo da je Ustavni odbor preuzeo na sebe te nadležnosti, da utvrđuje razloge za prestanak funkcija Ustavnog suda. Time su Ustavni odbor, odnosno Skupština, poslanici parlamentarne većine načinili Ustavni puč i pogazili Ustav Crne Gore - rekao je Živković.
Takav čin je, smatra predsjednik Demokratske partije socijalista, staljinistički model stavljanja pod političku kontrolu Ustavnog suda.
- Kontrolu Ustavnog suda je trebalo obezbjediti u susret događajima koji će se desiti u skorijem vremenskom periodu. Najavljene su izmjene Ustava Crne Gore, usvajanje Zakona o dvojnom državljanstvu, kao i pitanje odlaganja izbora za 2027. godinu. Za to je neophodan politički Ustavni sud, koji će odbacivati sve inicijative koje bi preispitivale zakonitost i ustavnost akcija parlamentarne većine, na čelu sa Andrijom Mandićem i premijerom Milojkom Spajićem. Glavni arhitekta u ovom slučaju je Andrija Mandić, svi ostali su saizvršioci ustavnog puča - ističe Živković.
U suštini, dodaje Živković, na djelu je antiustavno ponašanje parlamentarne većine.
- Da je sreće, da imamo nezavisno, odnosno samostalno tužilaštvo, ono bi poslije završene sjednice Ustavnog odbora, već pokrenulo krivično pravnu proceduru za utvrđivanje odgovornosti svih koji su učestvovali u ustavnom puču - ističe Živković.
<h2>Obaveza opozicije</h2>
Dodaje da je parlamentarnoj većini, kada do gaženja Ustava dođe i preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda, sve dozvoljeno, jer za njih vladavine prava nema. Tada se, objašnjava Živković, ulazi u period anarhije, gdje pravila, propisi, Ustav, pravni poredak više ne važe.
- Kada se na to odvaži parlamentarna većina, onda ste kao opozicija u obavezi da ih na tom putu zaustavite, na sve načine koji su na raspolaganju, kroz institucionalno ili vaninstitucionalno djelovanje. Mi smo, prije svega, kroz djelovanje na sjednici Ustavnog odbora, najavili da više nema redovnog parlamentarnog i političkog života u Crnoj Gori, sve dok se ne razriješi ova veoma komplikovana politička situacija. Ta situacija može dovesti do nesagledivih posljedica po pitanju političke i svake druge stabilnosti u Crnoj Gori. Očigledno da predstavnici parlamentarne većine, ili nijesu bili svjesni da će opozicija imati ovakvu reakciju, ili nijesu bili svjesni svojih postupaka, pa su ušli u realizaciju zlokobnog plana. Dobiće adekvatan odgovor ukupne opozicije - ističe Živković.
On kaže da postoji jedinstvo opozicije u djelovanju koje bi vodilo ka poništenju, kako navodi, sramne odluke Ustavnog odbora.
- Iskren da budem, ne vjerujem u dobre namjere parlamentarne većine, niti mislim da će oni povući bilo kakav pozitivan potez. To znači da je naša obaveza u odbrani Ustava još veća. U tom smislu nećemo birati način i sredstva kako ćemo se suprostaviti bahatoj, nevaspitanoj i destruktivnoj parlamentarnoj većini - poručuje Živković.
<h2>Premijer svjesno i sa namjerom krši Ustav</h2>
Za premijera Milojka Spajića vjeruje da je, kako kaže, klasičan trgovac, koji misli da se trgovinom sa opozicijom može riješiti ustavna kriza u kojoj svjesno učestvuje.
- Premijer je pozvao opoziciju da navodno razriješimo dileme. Mi dileme oko toga što se desilo na zasjedanju Ustavnog odbora, nemamo. Mi znamo dobro što se desilo. A zna to dobro i premijer. Jer, premijer je bio upozoren što se sprema prije sjednice Ustavnog odbora. On je to vrlo dobro znao i poslao je četiri poslanika Pokreta Evropa sad koji su glasali da Ustavni odbor preuzme ingerencije Ustavnog suda. Dakle, premijer je svjesno i sa namjerom ušao u kršenje Ustava i stvorio uslove da se napravi ustavni puč – isitče Živković.
Smatra da je uparvo Spajić naodgovorniji za čitavu situaciju.
- Andrija Mandić može biti arhitekta, a on (Spajić) je saizvršilac u ustavnom puču. Svi naknadni pozivi opoziciji, naknadne pameti, više nemaju nikakvu upotrebnu vrijednost, makar kada je riječ o parlamentarnoj opoziciji, odnosno, Demokratskoj partiji socijalista. Spajić je, kao najodgovornija osoba i sa najvećim nivoom nadležnosti u Crnoj Gori, u obavezi da u skladu sa Ustavom, vrati sve u pređašnje stanje, da se poništi odluka Ustavnog odbora, kako god se zna i umije. Kako su smislili da ponište Ustav i pogaze ga, tako su u obavezi da vrate stvari u pređašnje stanje - poručuje Živković.
Dodaje da su Spajiću jasno poručili da se neće povući sa crte.
- Ovo su linije koje su pređene i ovdje ćemo stati na kraj bahatosti i besprizornom ponašanju parlamentarne većine. Neka budu sigurni da ćemo do kraja biti istrajni da stvari izvedemo na čistac, i naravno, pobijedimo u ovoj bici. Jer, mi nemamo nikakvih kalkulacija kada je riječ o nacionalnim interesima Crne Gore. Sve što ste imali prilike da vidite u Skupštini i sve što ćete sjutra gledati ispred Skupštine je ništa u odnosu na ideju za koju se borimo - poručio je Živković.
<h2>Budalaštine izvršilaca naloga</h2>
Komentarišući poruke iz redova PES-a da Ustavni sud nije blokiran, te da je opozicija reagovala dramatično kako bi prikrila istorijske rezultate na putu ka Evropskoj uniji, Živković smatra da je riječ o, kako kaže, velikim budalaštinama, jer je riječ o ljudima koji su izvršioci direktiva, a koji ne biraju sredstva.
- Sve što čujete od njih, u političkom životu Crne Gore, je jedna potpuna besmislica i budalaština. Sa njihovim izjavama ne treba ozbiljno, pravno, politički, ili na bilo koji drugi način polemisati. Jer, to su ljudi dovedeni samo da izvršavaju naloge. I ne čudi to što su preduzeli na sjednici Ustavnog odbora. Ne čudi ni to što će se dešavati u narednom periodu, u smislu glasanja za neke zakone, ili neka ustavna rješenja koja Crnu Goru treba da dovedu u poziciju da potpune političke nestabilnosti. Nije riječ samo o političkom, nego i o ukupnom društvenom životu… Besmisleno je polemisati sa njihovim stavovima. Napredak u evropskom putu se desio zahvaljujući, isključivo, naporima opozicije da ne pristaje na destruktivno ponašanje Andrije Mandića i njegovih kolega, vjerujući da se može napraviti pomak u evropskim integracijama - naglasio je Živković.
<h2>Poimanje demokratije</h2>
Podsjeća da su se na sjednici Ustavnog odbora iz redova parlamntarne većine čula dva stava, koji potvrđuju njihov naum da mogu da rade što hoće. Prvi se odnosio na njihovo poimanje demokratije, drugi na doživljaj da su oni ti koji hapse.
- Po njihovom poimanju demokratije, opozicija i oni koji za nju glasaju, ili ne učestvuju u izbornim procesima, ne postoje. Ne postojimo mi, koji smo dobili legitimitet na izborima. Da vam prevedem, sjutra mogu uvesti i smrtnu kaznu, nikoga da ne pitaju i od slučaja do slučaja da se obračunavaju sa političkim ili nekim drugim neistomišljenicima… Čuli smo da je vrhovni državni tužilac izabran u Vladi, a kasnije njegov izbor formalizovan u Skupštini, direktno pod potpunom političkom kontrolom parlamentarne većine. Da nije, danas bismo imali Vrhovno državno tužilaštvo koje bi postupilo u skladu sa svojim nadležnostima, i po službenoj dužnosti pokrenulo jasne proceducedure krivične odgovornosti članova Ustavnog odbora, koji su napravili ustavni puč... Nevezano da li je riječ o Danijelu Živkovići, ilio nekome iz PES-a, ili DF-a, njihova obaveza je da po službenoj dužnosti to urade. Uostalom, obavezuje ih zakon, u Ustavu je propisano koje su nadležnosti Ustavnog suda. Danas čujemo Vrhovno državno tužilaštvo koje kaže da razmatraju siutaciju. I tako će biti narednih dana, oni će razmatrati, dok će ovi rušiti Ustav i zakone. E kad se to dešava onda nemate dileme kakav odgovor opozicije mora biti. Odgovor opozicije mora biti jasan, precizan, istrajan, u institucijama, ili vaninstitucija. Mi ćemo ih u ovome zaustaviti. Jer oni koji su se drznuli, moraju biti zaustavljeni u naumu da ruše Ustav i pravni poredak – zaključio je Živković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DE5u1TTD1bms&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Živković: Suprostavićemo se bahatoj, destruktivnoj parlamentarnoj većini

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

&nbsp;Ako sjutra Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, neustavno i mimo zakona, ali po volji parlamentarne većine, pokrene pitanje penzionisanja troje sudija Ustavnog suda, doći će do potpune blokade rada najviše sudske institucija što može imati dramatične posljedice na političke procese u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Zakulisna igra predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora parlamenta Jelene Božović ima kao krajnji cilj opstrukciju rada Ustavnog suda što će neminovno dovesti, shodno Ustavu Crne Gore i Zakonu o izboru odbornika i poslanika, do nemogućnosti održavanja eventualnih novih izbora u Podgorici, ali i neizvodljivost sprovođenja izbora u Nikšiću, planiranih za mart 2025. godine!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07" data-rendition-name="original" width="1000" height="751" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>PO DIKTATU PARLAMENTARNE VEĆINE: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Armenko i Božović na taj način svjesno igraju po taktu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića koji pokušava da spriječi nastavak pada političkog rejtinga većine stranaka koje čine koaliciju na vlasti. Iz redova parlamentarne većine se pominje inicijativa, koja nema utemeljenje u Ustavu Crne Gore, da se u održe svi izbori u lokalima Crne Gore u jednom danu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Ustavno-sudska zaštita je najznačajniji vid zaštite izbornog prava neposredno tokom izbora i nju pruža Ustavni sud Crne Gore - rješavajući izborne sporove. Ustavni sud je u ovoj funkciji najviša instanca zaštite prava građana kao nosioca suvereniteta i garant da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz njihove slobodno izražene volje na demokratskim izborima. &nbsp; Dakle: bez funkcionalnog Ustavnog suda ne može se računati na fer i pravedne izbore. &nbsp;&nbsp; Portal ETV je već pisao o neustavnim i nezakonitim pokušajima predsjednice Ustavnog suda Armenko koja, na različite načine, izvršava volju parlamentarne većine i koja hoće, po svaku cijenu, da zadrži političke pozicije koje su joj uzdrmane nakon izbora u Kotoru, Budvi i posebnio u Podgorici koja čini trećinu crnogorskog biračkog tijela. &nbsp; Iako skupštinski Ustavni odbor ni jednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, predsjednica US u saradnji sa predsjednicom Ustavnog suda uporno pokušava da nađe načina I da troje sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, Desanku Lopičić i Draganu Đuranović. U današnjem saopštenju za javnost troje sudija ukazuje da se radi ,,o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma, blokira rad Ustavnog suda Crne Gore”. &nbsp;Troje sudija u dopisu medijima navode da predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko nije blagovremeno zakazala sjednicu Ustavnog suda, pa ni danas na njihov zahtjev, radi utvrđivanja i obavještavanja ovlašćenog predlagača Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će jedan sudija Ustavnog suda, krajem maja 2025. godine ispuniti uslove za starosnu penziju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d" data-rendition-name="original" width="1920" height="998" loading="lazy" alt="Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>SPROVOĐENJE AGENDE ANDRIEJ MANDIĆA: Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, na jedanaestoj sjednici održanoj 13. decembra 2024. godine, razmatrao ispunjenost uslova za sticanje prava za starosnu penziju troje sudija Ustavnog suda, iako ni jednim propisom na to nije ovlašćen.&nbsp; &nbsp;- Na taj način Ustavni odbor Skupštine preuzeo je nadležnost Ustavnog suda u toj pravnoj stvari, raspravljajući i izjašnjavajući se da li se na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, iako je Ustavni sud na sjednici od 24. oktobra 2024. godine, u predmetu U-I br.30720, 41/21,10/22 i 11/22, izrazio stav da iz odredaba Zakona o PIO, po ocjeni Ustavnog suda, proizilazi da ispunjenjem uslova propisanih Zakonom osiguranik stiče pravo na ostvarivanje starosne ili neke druge vrste penzije (...), ali ne obavezu da po sili zakona ostvari to pravo, odnosno da su tim zakonom propisani opšti uslovi (navršenje godina života i staža osiguranja) za ,,sticanje'' prava na starosnu penziju – navodi se u reagovanju troje sudija.&nbsp; Oni ističu da, saglasno odredbama člana 154 stav 3 Ustava i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud, a ne predsjednik, odnosno predsjednica Ustavnog suda, na sjednici sudija Ustavnog suda utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju i o tome obavještava Skupštinu, odnosno predlagača, šest mjeseci prije ispunjenja tih uslova.&nbsp; - Ukazujemo da je na sjednici Ustavnog suda od 21. juna 2024. godine većinskim stavom odlučeno da u tom momentu nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje bilo kog predlagača o ispunjavanju uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, jer se ispunjenje uslova, za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju uvijek, unazad 60 godina, cijenilo prema Zakonu o radu, odnosno Zakonu o radnim odnosima, kojima su propisani uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona, sada sa navršenih 66 godina) – navodi se u reagovanju.&nbsp; &nbsp;Međutim, kako ističu, predsjednica Ustavnog suda, kojoj je ovaj stav itekako poznat i koji mora da poštuje, u saradnji sa Predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila je podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa kojim dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu.&nbsp; Zanimljivo je, kažu, da je obavještenje Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića predsjednica Snežana Armenko, tada kao sutkinja, svojim glasom podržala, kao i njegov izbor za predsjednika Ustavnog suda.&nbsp; - Tada nije imala dileme o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića, što govori da funkciju predsjednice Ustavnog suda koristi u druge svrhe, a ne za poštovanje normi Ustava i Zakona. Imajući u vidu ovakvo postupanje predsjednice Ustavnog suda očekivano je bilo da, u skladu sa procedurom koju je ovaj sud u dosadašnjem radu poštovao, zakaže sjednicu na kojoj bi se utvrdila ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije za sudiju Budimira Šćepanovića, što očigledno tendenciozno nije uradila u predviđenom roku, pa ni danas na zahtjev sudija Ustavnog suda, što je nepoznato u dosadašnjoj praksi ovog suda – ističe se u reagovanju troje sudija. &nbsp;Oni dodaju da im, kao osobama koje su više decenija obavljale odgovorne funkcijem nije želja da se bave politikom. &nbsp;- Međutim, imamo dužnost da ukažemo da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma blokira rad Ustavnog suda Crne Gore. Čiji su to zahtjevi ili namjere, a čiji zadaci neka razmatraju političari i sama predsjednica Ustavnog suda, koja ih bez utemeljenja u Ustavu i Zakonu sprovodi – zaključuju u reagovanju.&nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Američki Senat za odbranu izdvaja 895 milijardi dolara

Tagovi

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

Vođa pobunjenika: Sirija nije prijetnja svijetu

Zelenski razgovara s evropskim liderima o "ratnoj strategiji" uoči Trampovog povratka

Živković: Suprostavićemo se bahatoj, destruktivnoj parlamentarnoj većini

PRATITE TVe UŽIVO