Republikanci u američkom Senatu odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila američkom predsjedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu, nakon što je Bijela kuća izvršila pritisak na nekoliko republikanskih senatora koji su prvobitno podržali mjeru.
Republikanski senatori Džoš Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane promijenili su juče stav, nakon što su prvobitno glasali za usvajanje rezolucije, prenosi CBS news.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens morao je da interveniše kako bi prelomio neriješeni rezultat 50-50. Republikanci su iskoristili proceduralni manever da blokiraju rezoluciju, tvrdeći da ona više ne bi trebalo da ima status "prioritetne", što joj daje prednost na sjednici, jer SAD trenutno nisu uključene u "ratne aktivnosti" protiv Venecuele.
Vođa senatske većine Džon Tun iz Južne Dakote najavio je ovaj argument u obraćanju Senatu.
- Danas očekujemo glasanje o rezoluciji koja nalaže povlačenje američkih snaga iz sukoba u ili protiv Venecuele, iako SAD trenutno nisu uključene u ratne aktivnosti tamo. Nemamo trupe na tlu u Venecueli. Trenutno ne sprovodimo vojne operacije tamo - istakao je Tun.
Senatori su prošle nedjelje usvojili rezoluciju koju je predložio demokrata Tim Kein iz Virdžinije, nakon što su SAD uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a Tramp je tvrdio da SAD sada kontrolišu zemlju.
Pet republikanskih senatora pridružilo se svim demokratama u podršci rezoluciji, čime je ona prošla nakon dvije prethodne neuspješne inicijative u Senatu da se ograniče Trampove vojne akcije u regionu.
Republikanski senatori koji su glasali sa demokratama bili su Holi, Jang, Liza Mirkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna i Rend Pol iz Kentakija. Prošle nedjelje, Tramp je kritikovao republikance, rekavši da "nikada više ne bi trebalo da budu izabrani na funkciju".
Ponovo ih je kritikovao u utorak tokom govora u Detroit ekonomik klubu, nazivajući ih "pravim gubitnicima".
Pojedini senatori su rekli da su pre jučerašnjeg glasanja primili pozive od Trampa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Republikanci u Senatu blokirali rezoluciju o ratnim ovlašćenjima Trampa u Venecueli

Gornji dom američkog Kongresa ove nedjelje će, najvjerovatnije u četvrtak, glasati o mjeri kojom bi bila ograničena ratna ovlašćenja predsjednika Donalda Trampa u Venecueli, objavio je SiEnEn (CNN), pozivajući se na izvor koji je upoznat sa planom Senata.
Prema njegovim riječima, demokrate u Senatu imaju podršku republikanca Renda Pola, a očekuju da će ih podržati i senatorka iz Republikanske stranke Lisa Murkovski.
U toku su napori da se ubijedi još republikanskih senatora da se pridruže, rekla je osoba upoznata sa planovima.
Ako mjera ne bude usvojena, vodeće demokrate ozbiljno razmatraju mogućnost da to pitanje uvrste u paket budžetskih aranžmana, koji bi trebalo da se usvoji 30. januara, što bi dovelo do ozbiljnog sukoba.

Trampova ovlašćenja pod znakom pitanja: Senat glasa o mjeri u vezi sa Venecuelom

Senat Sjedinjenih Američkih Država je u ponedjeljak odobrio kompromis koji bi mogao okončati najduže zatvaranje vlade u istoriji SAD-a.
Glasanje je prošlo sa 60 glasova za i 40 protiv, uz podršku gotovo svih republikanskih članova Senata i osam demokrata, koji su bezuspješno pokušali povezati finansiranje vlade sa zdravstvenim subvencijama koje ističu krajem godine. Iako sporazum predviđa glasanje u decembru o tim subvencijama, koje koriste 24 miliona Amerikanaca, ne garantuje da će one biti nastavljene.
Sporazum bi ponovo uspostavio budžetska sredstva za savezne agencije čije je finansiranje isteklo 1. oktobra i zaustavio bi kampanju predsjednika Donalda Trampa za smanjenje broja zaposlenih u saveznoj vladi, sprječavajući bilo kakva otpuštanja do 30. januara.
Sporazum zatim ide u Predstavnički dom kojim upravljaju republikanci, gdje je predsjedavajući Majk Džonson rekao da bi ga želio usvojiti već u srijedu i poslati Trampu na potpisivanje zakona.
Tramp je sporazum o ponovnom otvaranju vlade nazvao "vrlo dobrim".
Sporazum bi produžio finansiranje do 30. januara, ostavljajući saveznu vladu na putu da za sada nastavi dodavati oko 1,8 triliona dolara godišnje na svoj dug od 38 triliona dolara.
Sporazum dolazi sedmicu nakon što su demokrati pobijedili na izborima koji su privukli veliku pažnju u Nju Džersiju i Virdžiniji, te izabrali demokratskog socijalistu za narednog gradonačelnika Njujorka.
Sporazum je izazvao bijes među mnogim demokratama koji ističu da ne postoji nikakva garancija da će Senat ili Predstavnički dom, kojima upravljaju republikanci, pristati na produženje subvencija za zdravstveno osiguranje.
- Voljeli bismo da možemo učiniti više. Zatvaranje vlade se činilo kao prilika da nas dovede do bolje politike. Nije uspjelo.- rekao je senator Dick Durbin iz Illinoisa, drugi po rangu među demokratama u Senatu.
Američke berze su porasle u ponedjeljak, podstaknute vijestima o napretku u postizanju sporazuma o ponovnom otvaranju vlade.
Tramp je jednostrano ukinuo milijarde dolara potrošnje i smanjio broj zaposlenih u saveznoj vladi za stotine hiljada radnika, zadirući u ustavna ovlaštenja Kongresa nad fiskalnim pitanjima.
Te mjere su prekršile ranije zakone o potrošnji koje je usvojio Kongres, a neki demokrati su doveli u pitanje zašto bi uopšte glasali za slične sporazume o potrošnji ubuduće.
Sporazum, čini se, ne uključuje nikakve konkretne zaštitne mjere koje bi spriječile Trampa da uvede dodatna smanjenja potrošnje, piše Reuters.
Međutim, sporazum bi finansirao program subvencija za hranu SNAP do 30. septembra naredne godine, čime bi se spriječili mogući prekidi ako Kongres ponovo zatvori vladu tokom tog perioda.

Senat SAD-a usvojio zakon za okončanje blokade vlade, ide u Predstavnički dom

Američki Senat danas je velikom većinom glasova potvrdio izbor Džona Retklifa za direktora Centralne obavještajne agencije (CIA).
Za imenovanje bivšeg republikanskog kongresmena i direktora Nacionalne obavještajne službe glasala su 74 senatora, a protiv je bilo 25, prenosi Politiko.
Retklif se suočio samo sa manjim otporom demokrata, koji su danima kočili njegovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio reviziju nacionalne obavještajne zajednice.
Retklif je drugi Trampov kandidat koji je potvrđen od kada je novi predsjednik položio zakletvu u ponedjeljak, a očekuje se da će sljedeći biti kontroverzni kandidat za ministra odbrane Pit Hegset.
Činjenica da je Retklifova nominacija protekla bez problema svjedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obavještajne zajednice u Trampovom prvom mandatu i govori u kojoj mjeri su republikanci bili odlučni da prihvate stav novog predsjednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih bezbjednosnih agencija, kako bi ih reformisao.

Senat potvrdio imenovanje Džona Retklifa za direktora CIA

Američki Senat odobrio je u srijedu prijedlog o povećanju budžeta za odbranu od 895,2 milijarde dolara uprkos protivljenju mnogih demokrata odredbi kojom se vojnom zdravstvenom sistemu zabranjuje pružanje tretmana transrodnoj djeci pripadnika vojske, javlja Anadolija.
Prijedlog zakona pokazao je veoma neobičnu partijsku podjelu u pogledu godišnjeg zakonodavstva koje obično dobija ogromnu podršku obje strane.
- Danas, 64. godinu zaredom, Senat usvaja dvostranački zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA) kako bi zaštitio američki narod i ojačao našu sigurnost - rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer prije glasanja.
On je dodao da NDAA nije savršen, ali da ipak čini nekoliko važnih napretka za koje su se demokrate borile kako bi "osigurali američku nacionalnu odbranu i zauzeli snažan stav protiv Komunističke partije Kine".
Zakon je prošle srijede odobrio Predstavnički dom, a nakon usvajanja u Senatu ići će na potpis predsjednika Džoa Bajdena.
Mnoge demokrate u oba doma glasale su protiv zbog amandmana koji je u posljednjem trenutku dodao predsjednik republikanskog Predstavničkog doma Majk Džonson koji zabranjuje vojnom zdravstvenom sistemu, poznatom kao Tricare, da pruža liječenje transrodnoj djeci pripadnika američke vojske.
NDAA za 2025. godinu postavlja potrošnju za oko jedan odsto iznad nivoa iz 2024. godine ili devet milijardi dolara više.
Račun za potrošnju uključuje povećanje plata za mlađe vojnike od 14,5 odsto i povećanje plata za sve ostale vojnike od 4,5 odsto. Predviđene su milijarde dolara finansiranja za pomoć SAD u borbi protiv Kine, uključujući 15,6 milijardi dolara za finansiranje Pacifičke inicijative za odvraćanje.

Američki Senat za odbranu izdvaja 895 milijardi dolara

Lider republikanaca u Senatu američkog Kongresa biće senator iz Južne Dakote Džon Tun, a na toj funkciji će zamijeniti senatora iz Kentakija Miča Mekonela, koji je republikance u Gornjem domu predvodio prethodnih 18 godina.
Tun je danas u drugom krugu glasanja svojih kolega osvojio većinu od 29 glasova, dok je njegov protivnik Džon Kornin iz Teksasa dobio pet glasova manje.
Treći kandidat za tu funkciju, senator iz Floride Rik Skot, eliminisan je iz trke nakon što je u prvom krugu glasanja dobio samo 13 glasova.
U prvom krugu Tun je dobio 23, a Kornin 15 glasova.
Republikanci su na izborima 5. decembra uspjeli da osvoje većinu u Senatu, koju su do sada imale demokrate. U novom sazivu republikanci imaju 53, a demokrate 47 senatora.

Džon Tun lider republikanaca u Senatu SAD

Pred Osnovnim sudom na Cetinju danas su iznesene završne riječi u postupku protiv Olivere Krivokapić, kojoj se sudi zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, počiniocu masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine.
Tužilaštvo i zastupnik porodica stradalih zatražili su da se okrivljena proglasi krivom i da joj se, u zakonskim okvirima, izrekne najteža kazna, dok je odbrana predložila oslobađajuću presudu.
Sud je najavio da će presuda biti izrečena 27. februara u 14 časova.
Vuk Borilović je 12. avgusta 2022. godine na Cetinju ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece, prije nego što je i sam usmrćen. Oliveri Krivokapić se na teret stavlja da nije pokrenula upravni postupak za oduzimanje oružja Boriloviću, za koje je kasnije utvrđeno da ga je koristio tokom zločina.

Završne riječi u predmetu protiv Olivere Krivokapić: Tužilaštvo traži najstrožu kaznu, odbrana oslobađanje, presuda 27. februara

Svi smo rekli da će na kraju pravda i istina pobijediti. Poslije deset godina imamo konačno pravosnažnu presudu vezano za jednu tešku laž i politički progon, kazao je jedan od lidera koalicije "Za budućnost Crne Gore" i predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.
Apelacioni sud objavio je danas da je odbio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdio prvostepenu presudu Višeg suda kojom su Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević , kao i ostali optuženi u slučaju poznatom kao "državni udar" oslobođeni krivice za djela koja su im se stavljala na teret.
Mandić je poručio da ovo pobjeda, ne pojedinačno optuženih, već pravne države.
- Mnogo je vremena prošlo i vjerujem da se svi sjećate završnih riječi koje smo svi imali u Višem sudu kada smo saopštavali naše stavove. Svi smo rekli da će na kraju pravda i istina pobijediti. Poslije deset godina imamo konačno pravosnažnu presudu vezano za jednu tešku laž i politički progon od kojih je najviša žrtva bila građani Srbije - kazao je Mandić na konferenciji za medije.
Mandić je rekao i da se raduje što je i Vesna Bratić oslobođena.
- Tako da svako može svoju istinu da dokazuje bez lisica - istakao je on.
Poručio je da ne žele da sudstvo bude organ vlasti sa kojim može da manipuliše bilo ko.
Mandić se zahvalio svima koji su bili uz njega - porodici, partijskim prijateljima, kao i funkcioneru DNP-a Predragu Bulatovića koji je, kako je rekao, zajedno s njima prošao "ovu golgotu".
- Opraštam sve kao hrišćanin pravoslavac, ne želim da se bilo ko kome sveti. Crna Gora je mala i ako je neko pogriješio, to ne znači da treba da mu mi vratimo na loš nacin, da budemo zlo i pokvareni kao što su bili oni koji su započeli ovaj proces- poručio je Mandić.
Uskoro opširnije...

Mandić: Pravda i istina pobijediti jednu tešku laž i politički progon, kao hrišćanin opraštam svima

Dvanaesto izdanje Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano” biće održano 25. i 26. februara u okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”. Ovogodišnja tema „Klavir u jedinstvu umjetnosti” objediniće raznovrsne programe – od stručnih predavanja i matine koncerata mladih pijanista do večernjih nastupa afirmisanih umjetnika, u formi multimedijalnog performansa, poetsko-muzičkog recitala i koncerta sa narativnim segmentima.
Festival će 25. februara u 11 sati otvoriti muzikološkinja dr Ivana Miladinović Price, profesorica Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu, predavanjem „Muzičke prakse u neoavangardi – od partiture do događaja”, koje će biti održano u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić”. Predavanje tematizuje širok spektar umjetničkih i muzičkih pojava nastalih u okviru neoavangarde, pravca koji je radikalno transformisao umjetničku praksu.
Istog dana, u 13 sati u Velikoj sali KIC-a, biće upriličen matine koncert učenika klavira u okviru programa „Scena mladih”. Koncert je koncipiran u dva segmenta – „Programski komadi za mlade pijaniste”, u izvođenju učenika iz Podgorice, Cetinja i Budve, te „Klavir u jedinstvu s pokretnim slikama”, u kreaciji i izvođenju učenika UŠMB „Vasa Pavić”. U okviru ovog programa mladi pijanisti i kompozitori po prvi put pišu i izvode muziku na inserte iz desetak filmova crnogorske produkcije.
U 18.30 u Multimedijalnoj sali biće održana panel diskusija „Između prostora, riječi i muzike: razgovori s umjetnicima”, koju će voditi muzikološkinja dr Jelena Jovanović Nikolić, uz učešće umjetnica Marije Mitrović, Marine Popadić i Nataše Penezić. U 20 sati slijedi premijera muzičko-scenskog performansa Marije Mitrović „NE JA/NOT I”, inspirisanog istoimenim monologom nobelovca Semjuela Beketa.
Drugog dana festivala, 26. februara u 12 sati u Velikoj sali KIC-a, biće predstavljen ciklus kratkih komada „Sport i zabava” Erika Satija u formi predavanje–koncert, uz učešće beogradske pijanistkinje i profesorice Nataše Penezić i učenika klavira Srednje UŠMB „Vasa Pavić”.
Večernji program počinje u 19 sati poetsko-muzičkim recitalom „Zvuk neke druge istine”, u izvođenju pijanistkinje i pjesnikinje Marine Popadić. Nakon toga slijedi koncert „Books &amp; Music – književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka”, u izvođenju Nataše Penezić.
Svi matine i večernji koncerti biće održani u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”.
Kroz više od decenije razvoja, festival „Forte piano” afirmiše savremenu klavirsku muziku u Crnoj Gori i regionu, otvarajući prostor za susrete, interpretacije i umjetničke iskorake kako afirmisanih autora, tako i mladih pijanista, učenika i studenata.
Festival se realizuje u saradnji sa Umjetničkom školom za muziku i balet „Vasa Pavić” i Crnogorskom kinotekom.
Ulaz na sve programe je slobodan.

XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano” 25. i 26. februara u KIC-u „Budo Tomović”

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji predstavljaće snažnu potvrdu kredibiliteta politike proširenja i kontinuirane posvećenosti Unije regionu Zapadnog Balkana, ocijenjeno je tokom sastanaka ministarke evropskih poslova Maide Gorčević u Lisabonu.
Tokom radne posjete Portugalu, Gorčević se sastala sa državnom sekretarkom za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Inješ Domingos, kao i sa predsjedavajućom Odbora za evropske poslove Parlamenta Portugala Edit Eštreljom.
Ministarka je zahvalila na snažnoj i kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci Portugala procesu pristupanja Crne Gore EU, ističući da je takva podrška posebno dragocjena u završnoj fazi pregovora. Naglasila je da Crna Gora želi da dodatno osnaži bilateralnu saradnju kroz konkretne projekte u oblasti izgradnje administrativnih kapaciteta, digitalizacije javne uprave, zdravstva i održive energije, kao ključnih segmenata za uspješno zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Sagovornike je upoznala sa mapom puta za privremeno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja, navodeći da je Vlada postavila jasne rokove, precizno definisane obaveze i mjerljive kriterijume kako bi osigurala stalan i nepovratan napredak u svim ključnim reformskim oblastima.
– Nema nikakve dileme kada je riječ o političkoj posvećenosti Crne Gore članstvu u EU. Evropska agenda je naš strateški prioritet i temelj ukupnog društvenog razvoja. Odlučni smo da ispunimo sve obaveze iz pregovaračkog procesa i da, uz snažnu podršku naših partnera, 2028. godine zauzmemo svoje mjesto kao punopravna, 28. država članica Evropske unije. To neće biti samo uspjeh Crne Gore, već i jasan signal da politika proširenja daje rezultate kada postoji kredibilna posvećenost sa obje strane – poručila je Gorčević.
Državna sekretarka Inješ Domingos ponovila je snažnu podršku Portugala evropskoj integraciji Crne Gore, uz očekivanje da će Podgorica nastaviti da potvrđuje svoje liderstvo kroz mjerljive rezultate, posebno u oblasti vladavine prava.
– Pozdravljamo rezultate koje Crna Gora ostvaruje u pregovaračkom procesu. Oni su važni zbog članstva u EU, ali su još važniji zbog dobrobiti cjelokupnog crnogorskog društva. Nastavite sa uspješnim reformama, a Portugal i cijela EU će nastaviti da vas podržavaju kako biste postali sljedeća članica – kazala je Domingos.
Na sastanku sa predsjedavajućom parlamentarnog Odbora za evropske poslove Edit Eštreljom, ministarka je naglasila da privremeno zatvaranje poglavlja ne predstavlja kraj reformskog procesa, već potvrdu njegove zrelosti.
– Članstvo u EU ne doživljavamo kao cilj sam po sebi, već kao okvir za trajnu transformaciju društva. I nakon pristupanja, Crna Gora će nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa pravnom tekovinom EU, da dodatno jača institucionalne kapacitete i osigurava da se evropski standardi ne samo formalno usvoje, već dosljedno i efikasno primjenjuju u praksi – u interesu naših građana – istakla je Gorčević.
Predsjedavajuća Odbora ocijenila je da će članstvo Crne Gore dodatno osnažiti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i doprinijeti stabilnosti i napretku regiona, ali i Evrope u cjelini, uz poruku da će Portugal nastaviti da pruža snažnu podršku crnogorskom članstvu u EU.
Tokom boravka u Portugalu, ministarka će održati predavanje na Portugalskom istorijskom društvu za nezavisnost o geopolitičkom značaju proširenja Evropske unije i ulozi Crne Gore kao predvodnice pregovaračkog procesa, te razgovarati sa predstavnicima diplomatskog kora, akademske zajednice, izvršne i zakonodavne vlasti.

Gorčević iz Lisabona: Članstvo Crne Gore biće potvrda kredibiliteta politike proširenja EU

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: senat-sad