"Što god bude bilo potrebno" - budući njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) planira da u odbranu zemlje uloži onoliko novca koliko bude bilo neophodno. Bundesver, kojem mnogo toga nedostaje, ponovo bi trebalo da postati vojska sposobna za ratovanje, piše Dojče vele.
Budući koalicioni partneri, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) već su tokom formiranja vlade pokrenuli ogroman finansijski paket i ublažili pravila o zaduživanju.
Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda:
<h2>Trošna infrastruktura</h2>
Službe Bundesvera smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih širom Njemačke. Danas im se sveti to što se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Kasarne i drugi vojni objekti „dijelom su u katastrofalnom stanju“, kritikuje povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Hegl u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.
Kao negativan primjer navodi kasarnu Zidfalc u Germeršajmu koju je posjetila u proljeće prošle godine-
- Svuda je vidljiva buđ, u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode. Zidovi se ljušte - navodi Hegl u izvještaju.&nbsp;
Pritom nije samo toj kasarni potrebna obnova. Procjenjuje se da je kompletnom Bundesveru potrebna sanacija u vrijednosti od 67 milijardi eura.
<h2>Potraga za ljudstvom</h2>
Nedostatak ljudstva jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u Bundesveru služi oko 182.000 vojnikinja i vojnika, a cilj Ministarstva odbrane je da se dostigne broj od 203.000 ljudi. Bundesver, međutim, koji se bazira na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava nov kadar.
Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundesver već tokom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosti, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, recimo za one koji žele da produže svoj ugovor ili postanu profesionalni vojnici. Dodatnim finansijskim sredstvima stanje bi moglo da se poboljša.
Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obaveze, koja je suspendovana 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove, jer je Bundesver u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku regruta.
<h2>Zastarjeli sistemi naoružanja</h2>
Oprema Bundesvera dijelom je zastarela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najneophodnije, a postojeća oprema i uređaji popravljali su se sve dok bi bilo rezervnih djelova.
Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundesveru dodijeljen poseban fond od sto milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, ali Bundesver je i dalje daleko od potpune opremljenosti.
Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj odbrani. Njemačko ratno vazduhoplovstvo dobija 35 borbenih aviona F-35 američkog proizvođača Lokid Martin, koji će zamijeniti zastarjele lovce Tornado iz 1980-ih. Samo ta nabavka košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boinga.
Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Posejdon. Kopnena vojska planira uvođenje najsavremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.
Posebno hitno su potrebni sistemi protivvazdušne odbrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sistema presrijetanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebalo bi u budućnosti da zaštiti Njemačku od napada iz vazduha.
Neki od nedavno naručenih sistema već su isporučeni, dok će se na druge morati da se pričeka.&nbsp;
-- Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova dvije i po godine, isto kao i kod samohodnih haubica - objašnjava aktuelni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD).
Ministarstvo odbrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude sposobna da napadne teritoriju NATO.
<h2>Suviše malo borbenih dronova</h2>
Bundesveru nedostaju i dronovi. Iako koristi razne izviđačke bespilotne letilice, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog aviona, može da bude naoružano.
Njemačka vojska do sada nije imala jasna pravila za upotrebu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavku. Uz to, tehnologija dronova razvija se izuzetno brzo, a planiranje i nabavka u njemačkoj vojsci traju godinama.
Bundesveru takođe nedostaju efikasni sistemi za odbranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata uočavani nepoznati dronovi, vjerovatno špijunski, što rješavanje tog problema čini još hitnijim.
<h2>Punjenje skladišta municijom</h2>
Bundesver ima suviše male zalihe municije. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio municije poslat je Ukrajini, uključujući i 427.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.
Ukrajinska vojska troši ogromne količine municije na frontu. Bundesver je iz toga izvukao pouku i sada planira da poveća svoje zalihe. Od njemačke firme Rajnmetal naručena je artiljerijska municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura, što je najveća narudžbina u istoriji te kompanije.
Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrisana je u fabrici u Unterlisu u Donjoj Saksoniji, gdje Rajnmetal planira da poveća proizvodnju na 200.000 granata godišnje. Ali, na primjeru municije se vidi da novac nije jedini problem – i odbrambena industrija mora da poveća svoje kapacitete, što ne može da se uradi preko noći.
<h2>Veliki zadaci u Litvaniji</h2>
Jedan od najambicioznijih projekata ministra odbrane Pistorijusa jeste osnivanje brigade Bundesvera u Litvaniji. Do 2027. godine oko 5.000 njemačkih vojnika trajno će biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO – što je presedan za Bundesver.
Ali, finansiranje te brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura, ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obaveze u NATO, mogli bi da budu osigurani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Merc o neophodnom novcu za odbranu Njemačke: Što god bude bilo potrebno

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koju SDT tereti da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš kazala je da nije počinila nijedno krivično djelo i da u postupku protiv nje nema ničega osim politike ističuči i da je izložena bila medijskom linču.
- Gotovo će tri godine kako sam uhapšena kao simbol neke loše Crne Gore. Bila sam medijski i politički označena kao dokaz protiv jednog režima i ne slučajno ja - istakla je Medenica na današnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici.
Na tom talasu, simulirane nove pravde, čuvari pravde, kako kaže, vrh Tužilaštva i jedan dio pravne vlasti smatrali su da je afirmativno da joj uskrate sva prava koja joj sleduju po ustavu i zakonu.&nbsp;
- Što su me mediji više kriminalizovali i diskreditovali, to su mi Ustav i zakon bili dalje - navela je Medenica.
Ona je u odbrani navela da je ova sudnica za nju njena prošlost, sadašnjost i budućnost, navodeći sutkinji Vesni Kovačević da je pred njom žena od 68 godina i da je 40 godina provela u pravosuđu, a 36 godina u raznim sudicama.
- Vi znate moju biografiju i ne pričam da bih Vas fascinirala, već da bih vam ukazala da meni nije u interesu da se odgađa postupak jer ne želim da skončam svoj život da dokažem svoju nevinost i da me u tome spriječi nešto što je od boga dato - kazala je Medenica.&nbsp;
Dodala je da u spisima predmeta postoji njena medicinska dokumentacija.
Ona je ukazala da je njoj ograničeno kretanje i da svakih 15 dana mora da se javlja policiji. Navela je da su joj umrli prijatelji, kumovi, ali da nije mogla da pođe na saučešće jer joj je kretanje ograničeno uprkos odlukama Ustavnog suda u kojima je konstatovano da joj je povrijeđeno pravo na kretanje.
Medenica je ukazala i da je sutkinja Kovačević više puta postupala u njenom slučaju prilikom odlučivanja o ograničenju mjera kretanja. Prema riječima optužene, sve je ispreplitano i ne zna da li su ovdje neka nova pravila pitajući da li je ona na slobodi zbog dobre volje suda.
- Pitam i da li i tok postupka zavisi od nečije volje, portala i onih koji su kanalisali cijeli ovaj proces - rekla je Medenica, ističući da sutkinju Kovačević zna kao profesionalca.
Vesna Medenica je istakla da ona nije kriminalka, te da potiče iz bogate porodice i da se udala u bogatu familiju. Istakla je i da je od oca dobila pola miliona eura i da svi hoteli u na kolašinskoj brezni na njenom zemljištu.
- Nije Vesna Medenica imala bilo kakav razlog da uzima jedan euro od bilo i da kalja svoj obraz jer je obraz svetinja - kategorična je Medenica.&nbsp;
Ona je ponovila da nikada ni na jednog sudiju ili sutkinju nije uticala i negirala je navode optuženog Vaslija Petrovića da je njoj novac proslijeđen.
- Ako ja budem dinara viđela, imam tri unuke, tim parama njih sahranila - kazala je Medenica.
Ona je naglasila da je počinila krivično djelo da ovo ne bi bila optuženička klupa, nego klupa srama.
<h2>"Trojka se kreči"</h2>
Medenica je rekla i da nije član nikakve kriminalne grupe, da nije koristila skaj aplikaciju i da ništa nije uradila nezakonito. Istakla je i da u njenom telefonu nema nijedan broj osoba sa optužnice, osim onih ljudi koji su bili njeno obezbjeđenje i njenog sina.
Ona je navela i da je znala da će joj biti određen pritvor i prije odluke sudije za istrage zato što je čula razgovor u kojem su zatvorski čuvari rekli da "trojka se kreči".
Ona je bila kategorična da je Miloš Medeenica u pritvoru isključivo zato što je njen sin.
- Ja sam kao majka poražena jer on ima sigurno pitanje zašto mora ovo da trpi. I pored dvije odluke Ustavnog suda i ponuđenog jemstva on je i dalje u pritvoru. To me razočaralo od vas kao profesionalca, da je interes da je u pritvoru, a ne na slobodi. Zašto se zakon ne primjenjuje u odnosu na mog sina čiji je to interes. Mislim da iza ovoga stoji nešto drugo. Želim da vas ohrabrim - kazala je Medenica.
Na to je reagovala sutkinja Kovačević i navela da ne mora da je hrabri jer je hrabrost pokazala svojim odlukama.
Medenica je odgovarala na pitanja sutkinje Kovačević i advokata.
Ona je bila ketogrična da nikada nije uticala na ni jednog sudiju ili sutkinju da donese neku odluku. Potvrdila je da se interesovanja za neke predmete samo u dijelu u kojoj su fazi, isključivo informativno.
U Crnoj Gori je napravljen moj medijski linč i ja bih to prebrodila da tome nije bila izložena i moja porodica.
- Svim kolegama kojima sam pomagala kao čovjek čovjeku pretvorili su se u janjičare da pokažu da je Vesna kriminalna, ovakva, onakva - ispričala je Medenica.
Ona je upitala zašto se ne nađe nijedan predmet da je sporan za 39 godina i da je toliko "bila poštena a u 40. godini se pokvarila".
- Ne može čovjek karakter da mijenja, život može da ga promijeni, ali karakter ostaje isti. Očekujem da ću istrajati u dokazivanju pravde jer moja odbrana se ne završava - zaključila je Medenica.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će ostali optuženi iznijeti odbranu.
Na optužnici su Miloš i Vesna Medenic, ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije Cijevna komerc.&nbsp;
Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Ovaj predmet je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović, ali nakon skoro dvije godine od potvrđivanje optužnice i poslije više od 20 odgađanja ročišta suđenje treba da krene ispočetka. Predmet protiv Medenica i ostalih oduzet je od sutkinje Nade Rabrenović koja se već duže vrijeme nalazila na bolovanju.
Vijeće Višeg suda ranije je odbilo prijedlog odbrane da se sa slobode brani Medenica uz položeno jemstvo od 1,4 miliona eura koje je njegova porodica ponudila.

Marija Žižić

Medenica: Uhapšena sam kao simbol neke loše Crne Gore, da sam počinila krivično djelo ovo ne bi bila optuženička, već klupa srama

Ministri finansija članica Evropske unije u ponedeljak su počeli da razgovaraju o tome kako da finansiraju izdvajanja za odbranu kroz novo zajedničko zaduživanje, postojeće fondove EU i veću ulogu Evropske investicione banke, s mogućnošću donošenja odluke u junu.
Razgovori ministara su uslijedili poslije sastanka evropskih lidera prošlog četvrtka nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zamrznuo američku vojnu pomoć Ukrajini i izazvao sumnju u posvećenost Vašingtona evropskim saveznicima.
Poljski ministar finansija Andžej Domanski, koji predsjedava razgovorima, rekao je da je samit potvrdio "apsolutnu političku volju da Evropa bude odgovornija za sopstvenu bezbjednost i da se pronađe novac za ogromno ponovno naoružavanje Evrope".
Ministri će raditi na predlogu Evropske komisije da EU prikupi 150 milijardi eura zaduživanjem za zajmove vladama za zajedničke odbrambene projekte.
- Ono za šta je Njemačka veoma otvorena i što smo eksplicitno podržavali jeste da kad god postoje istinski evropski projekti u oblasti odbrane da se razmišlja i o zajedničkom finansiranju - rekao je njemački ministar finansija Jorg Kukies.
Jedna od spornih tema vezanih za zajedničko zaduživanje je od koga kupiti sisteme naoružanja. Francuska predvodi grupu zemalja koje bi radije kupovale od evropskih firmi, dok je Njemačka otvorenija za kupovinu i van Evrope.
Dugogodišnja dilema postala je akutna nakon što je Vašington suspendovao davanje Ukrajini obavještajnih podataka, municije i druge opreme, što je izazvalo zabrinutost da bi to isto moglo da učini drugim zemljama, pa bi neki napredni sistemi naoružanja postali beskorisni.
- Veoma je važno da se sredstva koriste za kupovinu evropskih proizvoda koji su dio naše strateške autonomije - rekao je francuski ministar finansija Erik Lombard.
Ministri će takođe razgovarati o korišćenju kohezionih fondova EU za plaćanje projekata dvostruke namene od kojih bi koristi imali i civili i vojske i novoj politici kreditiranja EIB, banke u vlasništvu vlada EU, kako bi se proširio obim projekata za koje može da pozajmi i poveća iznos novca koji je na raspolaganju.
Ministri će u utorak razgovarati o tome kako promijeniti fiskalna pravila EU kako bi se obezbijedio prostor za veću nacionalnu potrošnju.
Kako bi uklonila barijere EU, Komisija je predložila da se dozvoli da svih 27 vlada EU povećaju potrošnju za odbranu za 1,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) svake godine u trajanju od četiri godine bez pokretanja bilo kakvih disciplinskih koraka prema pravilima EU o dugu na kojima počiva euro.
Ministri će razgovarati o proširenju postojeće definicije potrošnje za odbranu, koja sada uzima u obzir samo vojnu opremu. Trenutna pravila ne smatraju da su izgradnja fabrika municije i ojačavanje puteva i mostova da bi se omogućio prelazak tenkova, izdvajanja za odbranu i mnoge vlade to žele da promijene.

EU razmatra zajedničko finansiranje odbrane

Evropska unija (EU) bi trebalo da preuzme veću ulogu kada je u pitanju koordinacija odbrane, ocijenio je izvršni direktor Centra za evropske političke studije, Karel Lano.
On je, u intervjuu za European Newsroom, rekao da EU, na nivou zajednice, ima ograničene ekspertske kapacitete kada je u pitanju domen odbrane, koji je uvijek bio u nadležnosti država članica.
Na pitanje da li Evropska komisija (EK) preuzima jaču ulogu u oblasti odbrane, s obzirom na neizvjesnost oko američkih obaveza prema NATO-u i EU, Lano je kazao da bi EU trebalo da preuzme veću ulogu kada je u pitanju koordinacija odbrane.
- EU ima svoju ekspertizu iz drugih domena, ali u samoj srži odbrana je isključena iz ugovora Unije i ona ostaje u nadležnosti država članica - ukazao je Lano, navodeći da će taj problem postojati sve dok se Unija njime ne pozabavi.
Komentarišući najave povećanja izdvajanja za odbranu, Lano je istakao da "EU prvo treba da troši bolje za odbranu, pa onda više". 
 
- Bolja potrošnja znači da moramo koordinirati među sobom kako trošimo, šta radimo i na koje aspekte odbrane trošimo - pojasnio je Lano.
On je rekao da je EK počela da se bavi različitim segmentima povećanja izdvajanja za odbranu, dodajući da je veoma važno da se to uradi sistematski.
- EK se bavi nekim od ovih pitanja, ali mislim da to mora početi na vrlo sistematičan način, jer je to potpuno novo područje za EU, koje smo vidjeli da se nazire već neko vrijeme - kazao je Lano.
On je naglasio da je stručnost na nivou EU za oblast odbrane, posebno u administraciji, izuzetno ograničena.
Lano je kazao da EU u narednom periodu mora jačati i transparentnost u radu, posebno kada su u pitanju građani Unije kojima je potrebno približiti proces donošenja odluka u Uniji.
Prema njegovim riječima, EU mora posvetiti pažnju i drugim regionima u svijetu, ukoliko želi da bude važan igrač na međunarodnoj sceni.
Lano je naveo da je EU obično potpuno fokusirana na SAD, dok ima partnere i u drugim djelovima svijeta.
On je ocijenio da EU nema potpuno jasnu poitiku prema Izraelu i Pojasu Gaze, ali ni prema pojedinim djelovima Afrike, Latinske Amerike, ističući da je važno da Unija ima jasne pozicije.

Lano: EU da preuzme veću ulogu u koordinaciji odbrane

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je danas plan od 800 milijardi eura za jačanje odbrane zemalja EU kako bi se smanjio uticaj potencijalnog povlačenja SAD i kako bi se dala Ukrajini vojna podrška za pregovore s Rusijom nakon zamrzavanja pomoći SAD.
Fon der Lajen je rekla da će masivni paket „Naoružati Evropu“ biti predstavljen liderima EU koji će se sastati u Briselu u četvrtak na hitnom sastanku nakon nedjelje političke neizvjesnosti iz Vašingtona, gdje je predsjednik Donald Tramp doveo u pitanje i svoje savezništvo prema kontinentu i posvećenost odbrani Ukrajine.
Razlog sporosti zemalja EU bila je nespremnost da troše više na odbranu tokom proteklih decenija jer su bile pod nuklearnim kišobranom SAD i zbog slabe ekonomije, što stvara izazove za brzo povećanje takve potrošnje.
Fon der Leien je rekla da je prvi zadatak da se olabave fiskalna ograničenja koja EU postavlja na budžetsku potrošnju kako bi „omogućila državama članicama da značajno povećaju svoje izdatke za odbranu“.
- Ako bi države članice povećale svoju potrošnju za odbranu u prosjeku za 1,5 odsto BDP, to bi moglo da stvori fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u periodu od četiri godine - rekla je Fon der Lajen.&nbsp;
Ovo bi bilo dopunjeno programom zajmova od 150 milijardi eura kako bi se državama članicama omogućilo da daju za odbranu.
Ona je rekla da vojna oprema koju treba poboljšati uključuje vazdušnu i protivraketnu odbranu, artiljerijske sisteme, rakete i municiju, dronove i sisteme protiv bespilotnih letilica i sajber odbranu.
Takav plan će primorati mnoge zemlje članice EU da povećaju svoju vojnu potrošnju, koja je i dalje ispod dva odsto bruto domaćeg proizvoda u mnogim zemljama. Generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je državama članicama da moraju da pređu na više od tri odsto što je prije moguće.
Plan će sada biti nacrt za samit u četvrtak, iako su neposredne odluke mimo čvrstih obaveza bile malo vjerovatne.

EU će razmatrati paket od 800 milijardi eura za jačanje odbrane usljed mogućeg povlačenja SAD

Odbrana vlasti i njenih čelnika u crnogorskim portalima svakog dana dobija novu dimenziju što je pokazao slučaj spaljivanja „Andrije Mandića“ na kotorskom karnevalu i reakcija medija bliskim koaliciji koju vodi pravi Andrija Mandić a ne onaj od papira koji je gorio u Kotoru.
Mandićeva lutka nije se ni stigla ugasiti a prva odbrambena linija vlasti krenula je da „gazi“ po karnevalu, Kotoru, Kotoranima, vlastima u tom gradu, pa čak, odnekud i Cetinjanima. Borba je objavila da u Kotoru „gori vatra puna srama“, hvaleći predsjednika parlamenta kako je „nadmudrio „karnevaliste“ i ogolio njihovo licemjerje“.
Oni dalje zaključuju kako je „cetinjski duh ušao u Kotorane“ te da su „Mandića“ uždili „jer bi da povuče priznanje lažne države Kosovo, što cijeni Republiku Srpsku, i što su mu Hrvati zabranili ulaz“, Večernje novosti su hrabro i ambiciozno ocijenile da su sa „Mandićem“ izgorjele i sve vrijednosti ove manifestacije.
Mandić je odgovorio politički, kako je on baklja koja će nam svijetiliti put, a to su neki portali dočekali s ushićenjem, kao na primjer, Alo onlajn, koji je tu njegovu izjavu prenio vičući - „MANDIĆ DOMINIRA“.
Onda je počela i odbrana dezinformacijama. IN4S je, potpomognut iz komšiluka, iz redakcije Politike, objavio da u Kotoru nije spaljen samo predsjednik Skupštine već i srpska zastava, a to su zaključili jer je bila obučena u plavo odijelo, sa bijelom košuljom i crvenim điletom.
Po uigranom rasporedu, nakon dezinformacija kreće defamacija i denuncijacija. Kreće napad na gradonačelnika Kotora „jer u skandaloznom spaljivanju ne vidi ništa čudno“, uskaču kolaicione kolege iz manjih partija targetirajući Kotor jer „spaljuje Srbe“. Onda se uključe i analitičari iz susjedstva, koji u paketu brane Mandića, Dodika i Vučića uvrštavajući karneval u „sinhronizovani udruženi zločinački poduhvat destruktivnih sila protiv države Srbije ali i srpskog faktora na Balkanu“. I za kraj - Hrvati.
Novosti šalju poruku kako je hrvatska ruka izgleda stigla do Kotora pa je „Mandić“ zbog toga završio na karnevalskoj lomači. Najstariji pomen karnevala u Kotoru zabilježen je 1508. godine. Prije Nove srpske demokratije, Andrije Mandića, Demokratskog fronta, koalicije Za budućnost Crne Gore, 30. avgusta, 21. maja, Borbe, IN4S-a, DPS-a...
Karnevala je bilo, dakle, kada su se njive izdavale za u zamjenu za određenu količinu žitu, praseću glavu, i jagnje. Tako kaže dokument iz te 1508, u kojem se prvi put pominje karneval.
Naravno, nije Mandić prvi političar kojem je potpaljena vatra pod nogama, što, izuzev u dva od gore nabrojanih članaka je - ignorisano. Zapaljen je 2018. Gospodar Marioneta, odnosno lutka koja je predstavljala tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, o čemu je pisao i IN4S, ali bez sablažnjavanja i nevjerice.
„Deboto trideset godina trpimo strašnu torturu, sistematski smo uništavani uru po uru. Da bi smo tu strašnu sudbinu doživjeli, do samog kraja snaga su nas doveli. Da se naša zemlja iako je siromašna, mala, dio po dio na inkanat rasporodala, da smo dozvolili da narod strašno osiromaši i da se svako za svoju kožu plaši“, stajalo je tada u optužnici „Đukanoviću“. Godinu poslije spaljen je Đuđić Montanjaro, a mnogi su u njemu prepoznali rođenog Kotoranina, nekadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, Đuđiću Montanjaru presudi stajalo da je kriv „za sva krivična djela koja je u proteklih 30 godina učinio nečinjenjem i pomaganjem Glavnom štetočini da od države napravi privatno preduzeće, a od Kotora mjesnu zajednicu Podgorice“. Naložilo se i ispod Drživlasta Lucifera. Ko god je vidio lutku i pročitao presudu u kojoj se, između ostalog, navodi da je „činjenjem i nečinjenjem izazvao raspad kompletnog pravosudnog sistema, a posebno Sudskog i Tužilačkog Savjeta“ znao je da Kotorani ciljaju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Na red je došao i „Dritan Abazović“, koji je gorio pod pseudonimom Dominik Akrobata zvani Tehnički. Presuđeno mu je jer je „ umjesto da miri pomutio već pomućeni narod, potpisao pakt sa Luciferom, za svog bliskog saradnika postavio za Capa Dogane... “.
Ni u jednom od ovih slučajeva nije bilo prekogranične, organizovane medijske odbrane, napada na karneval dezinformacijama i crtanja meta.
I ne, ne može se porediti spaljivanje pisaca, kao što se desilo sa lutkom Andreja Nikolaidisa i političara. Uzimanjem javne funkcije kroz koju diktiraju mnoge događaje i živote, političari pristaju i da ih spale, a na medijima nije da gase vatre ispod njihovih nogu, bilo da gori Mandić, Đukanović, Abazović...

Gašenje Andrije Mandića: Kako mediji brane vlast od karnevala

Evropske članice NATO-a i Kanada povećale su tokom prošle godine izdvajanja za odbranu za 20 odsto, saopštio je generalni sekretar Alijanse, Mark Rute. 
 
Navodi se da, uz povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, neameričke članice Alijanse na odbranu troše ukupno 485 milijardi dolara, prenosi Al Džazira. 
 
Članice NATO-a pod pritiskom su američkog predsjednika Donalda Trampa da povećaju vojne budžete, a brojne članice se trude da pokažu da su shvatile njegovu poruku i da su već povećale odbrambenu potrošnju, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. 
 
Rute je za Rojters kazao da se raduje sastanku s ministrima odbrane NATO-a koji će biti održan naredne sedmice. 
 
On je rekao da će razgovarati na koji način mogu više i bolje ulagati u odbranu. 
 
- Brojke idu prema gore. Evropa i Kanada su u 2024. potrošile 20 odsto više, pa su ukupne nove investicije posljednjih godina porasle sa 640 na 700 milijardi dolara - naveo je Rute. 
 
Sastanak ministara odbrane Alijanse biće održan u četvrtak.

Evropske države i Kanada za 20 odsto povećale izdvajanja za odbranu

Ratni napori odbrane Ukrajine troše više od polovine državnog budžeta za odbranu što je u 2024. godini iznosilo čak 56 budžeta koji dodatno opterećuju brojne korupcijske afere.
Ministarstvo odbrane Ukrajine iz državnog budžeta je u 2024. godini potrošilo 42,8 milijardi američkih dolara. Ukupno opterećenje ratnim naporima u ukrajinskom budžetu iznosi približno 56 odsto od ukupnog iznosa potrošnje državnog budžeta.
Utrošena sredstva u ovoj godini su bila usmjerena za personalne troškove ukrajinske vojske, u prvom redu plata vojnih lica uz sve tekuće troškove. Između ostalog ovim sredstvima su i plaćane nabavke oružja, municije, goriva, maziva i drugih nabavki. Ratne operacije uveliko opterećuju ukrajinski budžet čime se dodatno otvaraju mogućnosti za korupciju što predstavlja jedan od vodećih izazova ukrajinskog odbrambenog sektora.
U nedavnoj akciji ukrajinskih bezbjednosnih službi otkrivena je mreža u kojom je državni budžet oštećen za više od 40 miliona eura u procesu nabavke minobacačkih granata. Ova nabavka kojom je ukrajinska vojska trebalo da dobije 100.000 minobacačkih granata samo je jedna od korupcijskih afera kojom je oštećen ukrajinski vojni budžet.

Ukrajina za odbranu potrošila 42 milijarde dolara u 2024, više od polovine budžeta za vojsku

Odbrana južnokorejskog državljanina Do Kvona podnijela je žalbu Ustavnom sudu sa zahtjevom za obustavu izvršenja njegovog izručenja SAD-u kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava.
Smatraju da su rješenjem o izručenju koje je danas donio ministar pravde Bojan Božović grubo prekršena osnovna ljudska prava Do Kvona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.2653%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbozovic-potpisao-rjesenje-za-izrucenje-do-kvona-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Advokati odbrane kažu i da im je, nakon javnog reagovanja u medijima zbog odbijanja ministra pravde da im dostavi odluku o izručenju, danas popodne dostavljeno rješenje o izručenju Do Kvona Sjedinjenim Američkim Državama.
- Očigledno je ministar Božović prihvatio ranije nezakonite, javnosti poznate metode, kojima su se odluke dostavljale nakon isteka radnog vremena, petkom i tokom praznika, kako bi se omelo efektivno ispitivanje zakonitosti takvih odluka. Iz takvog postupanja ministra, jasno proizilazi njegova svijest o nezakonitom djelovanju. Ovim putem obavještavamo javnost da smo Ustavnom sudu Crne Gore podnijeli ustavnu žalbu sa zahtjevom za obustavu izvršenja, kao i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava, jer su bez bilo kakve dileme, rješenjem Božovića grubo prekršena osnovna ljudska prava našeg branjenika - navedeno je u saopštenju advokata Do Kvona.
Napominju da su 20. septembra ove godine, podnijeli Vladi Crne Gore zahtjev za izuzeće ministra Božovića zbog sumnje u njegovu nepristrasnost koja se, kako kažu, potvrdila njegovom ovakvim današnjim postupanjem.&nbsp;
- Odluku o zahtjevu za izuzeće nikada nijesmo dobili, niti je ista objavljena u materijalima Vlade Crne Gore do današnjeg dana. Pošto odlučivanje o zahtjevu za izuzeće u demokratskoj državi ne bi trebala biti državna tajna, zaključujemo da je ministar nezakonito postupao jer nikada nije odlučeno o njegovom izuzeću - naglašeno je u saopštenju.
Odbrana Do kvona ističe i da je Božović u nebrojeno navrata u medijskim istupima izričito isticao da ne bi postupao u ovom predmetu da je znao za ranije traženu obustavu izvršenja podnijetu Ustavnom sudu i naglašavao da bi odluku najradije prepustio sudovima.
- Ovim saopštenjem i njega i javnost obavještavamo da je u odnosu na rješenje o izručenja Do Kvona tražena obustava izvršenja, pa očekujemo da ministar ostane kod svojih proklamovanih principa i da ne dozvoli sprovođenje izvršenja nezakonite ekstradicije dok se o tome ne očituju nadležni sudovi - poručeno je u saopštenju.

Odbrana traži obustavu izručenja: Božović grubo prekršio osnovna ljudska prava Do Kvona

Jedina podjela u Crnoj Gori je na ustavobranitelje i ustavorušitelje, poručila je Amina Cikotić, predstavnica Evropskog saveza i
potpredsjednica SDP-a.
- Na jednoj strani su predsjednik države, opozicija, dio vlasti - manjinske partije, NVO, ugledni pravnici, Evropska komisija, a na drugoj Mandić i Spajić - dodala je Cikotić.
Prema njenim riječima, odbrana Ustava je sidro odbrane države.
- Ustavorušitelji su i rušitelji države - zaključila je Cikotić.

Cikotić: Odbrana Ustava je sidro odbrane države

Granična policija u Ulcinju na graničnom prijelazu Sukobin oduzela je prilikom ulaska u Crnu Goru, nakon kontrole vozila i lica E.S.(28) iz Skadra, koji je upravljao Audijem A3 albanskih registarskih oznaka, vozilo za kojim je raspisana međunarodna potraga. 
- Provjerom kroz elektronske evidencije policije utvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potraga od strane NCB Interpol-a Francuske počev od 3.1.2025 godine. Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, od E.S. je prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja a predmetno vozilo je oduzeto radi daljih provjera – navodi se u saopštenju Uprave policije.

Granična policija na Sukobinu oduzela Audi koji potražuje Interpol Francuske

STEGA se se obratila 19.02. otvorenim pismom predsjedniku Vlade g, M. Spajiću, sa zahtjevom za snažni zaokret u ekonomskoj politici. Nije bilo odgovora. Ni nakon njegovog javnog obećanja na sastanku na Ekonomskom fakultetu, ni nakon skupa: ,,Izazovi javnih finansija- hoće li dug pojesti budućnost”, kada smo ga podsjetili: na obećanje da će odgovoriti i na osporavanje tačnosti podataka od Monstata.&nbsp;
Koristeći Monstatove podatke i sagledavanjem ukupnog konteksta, &nbsp;naše analize i zaključci o stanju ekonomije su nepovoljni, neki čak alarmantni.&nbsp;
Umjesto razduživanja i planiranja, ocjenjivanja i selekcije javnih investicija dobili smo obrnuto. Umjesto kako je STEGA &nbsp;sugerisala:
Crnoj Gori treba promjena dugoročnog kursa upravljanja javnim finansijama: sa politike ZADUŽIVANJA ka politici RAZDUŽIVANJA. Tj. ograničavanje novih kredita na projekte s visokim povratom ulaganja i produženje rokova otplate postojećih dugova. A, dobili smo novi kredit od 850 miliona izdavanjem obveznica i netačne informacije o ukupnom dugu.
Umjesto, ,,Unapredjenje planiranja, ocjene i selekcije produktivnih javnih investicija”: unaprijediti sistematsku upotrebu cost benefit analiza i studija i domaćih kapaciteta za ocjenu i selekciju javnih investicija. Investicije fokusirati na “uska grla” privrede i infrastrukture sa nižim troškovima, a velikim benefitima uz naglasak na razvoj sjevera i konektivne infrastrukture unutar same Crne Gore. Javne investicije u socijalnu infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, kao i nauku i tehnologiju i produktivno usvajanje i aplikacije vještačke inteligencije. Izbjegavati mega projekte koji se često pretvaraju u neproduktivne projekte koji nose ogromne troškove sada i neizvjesne benefite u daljoj budućnosti i koji odvlače resurse od uskih grla i nose velike rizike zaduživanja i eskalacije troškova.&nbsp;
Umjesto ovog pristupa, stiže Premijer iz Dubaija sa ugovorom o mega projektu na Velikoj plaži. Zaboravlja se Velje brdo!? Kad je Premijer bio, sa mnogobrojnom pratnjom u Singapuru, vratio se sa digitalizacijom javne uprave . Sa puta na Olimpijadu u obećao je ulaganja u sport. I iz Japana je takođe, donio obećanja...Premijer se ponaša kao srednjevjekovni bonvivan Kazanova ili naš Konte Zanović. Zavodnik (sjećate li se spiska: kineskinja-komunista... Da se pozajmljuju pare: prvo zaduženje je bilo 780 miliona a ovo posljednje 850 miliona. Ko će to da vrati – ne opterećuje se naravno. Biće tada daleko, zaboravljajući da je sada planeta ,,mala”. Kazanova i Zanović su završili u zatvoru.....
Crnoj Gori treba ozbiljan političar koji drži riječ i koji vodi državnu politiku a ne koji priča bajke namijenjena izborima! Da vodi odgovornu fiskalnu politiku koja ima za cilj jačanje fiskalne snage zemlje, eliminaciju/smanjenje budžetskog deficita, smanjenje javnog duga i dostizanje investicionog kreditnog rejtinga. Sve to bi imalo višestruke pozitivne efekte na dinamiku i kvalitet domaćih i stranih investicija i kapacitet i otpornost zemlje da izdrži neizbježne ekonomske šokove.&nbsp;
Visok budžetski deficit i visoka (neracionalna) javna trošenja, dugogodišnji su problem koji ozbiljno ugrožavaju fiskalnu stabilnost zemlje. Nakon svih povećanja i podbacivanja prihoda i mogućih novih spoljnih udara ili podbacivanja privredne aktivnosti i turističke sezone ove godine, deficit bi mogao da bude puno veći, uvećavajući time javni dug. Kamatna plaćanja iz državnog budžeta iznose već nekoliko procentnih poena, što je &nbsp;upozoravajući crveni alarm.&nbsp;
Visoka izdvajanja na plate, penzije i kamate ostavljaju malo prostora za veća, a neophodna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, produktivne javne investicije usmjerene na razvoj privrede i inovacije.&nbsp;
Visok javni dug raste uz visoke troškove pozamljivanja: uveliko prelazi 60% BDP-a, što predstavlja izazov za održivo zaduživanje. Mala, otvorena, izuzetno ranjiva privreda, kao što je crnogorska, treba da ima niži ciljni nivo javnog duga da bi imala marginu sigurnosti u odnou na nove spoljne udare i da bi poboljšala svoj kreditni rejting i znatno oborila svoje kamatne troškove za pozajmljivanja na srednji rok. Upozoravnamo da postoje države koje su bankrotirale i sa nivom duga ispod 60%, posebno uz značajan rast kamata na dug.
Deficit tekućeg računa: znatno povećanje plata i penzija je povećalo jedinični trošak rada crnogorskih proizvoda i time ih učinili manje konkurentnim u odnosu na okruženje i konkurentne privrede. To se odrazilo i na konkuretnost turizma protekle godine i ove će godine. Uvoz konstantno i visestruko premašuje izvoz, što je sada alarmantno.
Kreditni rejting države je vrlo nizak. Sa rejtingom Ba3 Moody’s i B+ S&amp;P i Fitch, Crna Gora se nalazi u donjoj trećini svih država koje imaju rejting, u društvu Senegala i Ruande. Sadašnja praksa zaduživanja, u dobroj mjeri radi vraćanja starih dugova već predstavlja ranu fazu nesolventnosti i snažan signal krize.&nbsp;
Stoga, već sada su potrebne nove hitne i snažne mjere za fiskalnu konsolidaciju, kako bi Crna Gora ušla u Evropsku Uniju s pozicije “fiskalne snage, a ne slabosti”. To, po sebi, doprinosti kredibilnosti crnogorskog puta u EU jer pokazuje da je država sposobna da odgovorno i održivo upravlja svojim javnim finansijama, ključnom polugom ekonomske politike.
STEGA, umjesto bajki traži promjenu Premijerove ukupne politike: fokusiranje na ubrzani rad na zatvaranju pristupnih poglavlja a posebno poglavlja 23 i 24 – vladavina prava. Ogromni problem zakoniti rad institucija: od najvećih zloupotreba iz katastra do najsuštinskijih iz Ustavnog suda! Treba da nam da jasnu ,,mapu puta”za zatvaranje poglavlja u naredne dvije godine. Najmanje kvartalno: izvještaj o problemima, rješenjima, progresu.
STEGA nije protivnik koji traži glasove birača. STEGA se bori samo za jedan glas-glas razuma. Ukazujemo na aktuelni finansijski kontekst I dali smo preporuke za fiskalnu konsolidaciju i reforme i tražimo odgovor na Otvoreno pismo.. Mi želimo da budemo protagonisti tzv. Win-Win modela u kome su svi pobjednici. U konačnom Crna Gora na svom putu u EU.

Kako uozbiljiti premijera

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaplijenijelo je skoro 50 miliona eura u prošloj godini, pokazuju podaci izvještaja o radu Državnog tužilaštva za 2024.
- U deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno je ukupno novčanih sredstava kod poslovnih banaka u iznosu od 49.392.546,40 eura, kao i 6.720.000.00 AED (dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata), 42.089.128.99 RUB (ruskih rubalja) i 45.078.90 USD (američkih dolara) - piše u izvještaju o radu Državnog tužilaštva za prošlu godiinu.
U jednom predmetu je, stoji u izvještaju, zaplijenjen gotov novac, u iznosu od 15.700 eura.&nbsp;
- Specijalno državno tužilaštvo je u jednom predmetu, a na osnovu čl. 85 Zakonika o krivičnom postupku, privremeno oduzelo novac u iznosu od 805.000 eura - istaknuto je u izvještaju objavljenom na sajtu Skupštine Crne Gore.
U izvještajnom periodu, kako se pojašnjava, u pet predmeta zaplijenjeno je više putničkih motornih vozila, motocikala i plovila.
- Kada su ostale pokretne stvari u pitanju, zaplijenjeno je i 12 skupocjenih ručnih satova (Rolex, Cartier i sl.) i skupocjeni nakit, a ovom mjerom je obuhvaćeno i 169 komada raznih antikviteta - predočeno je u dokumentu.
Kada su u pitanju akcije i udjeli u pravnim licima, u dva predmeta je određena privremena mjere obezbjeđenja zabrana otuđenja i opterećenja akcija ili udjela u privrednom društvu, uz upis zabrane u javne evidencije.
- Trenutna tržišna cijena akcija za dva fizička lica kojima je uspostavljena privremena mjera obezbjeđenja je 11.077,82 eura, dok je ukupan kapital pravnih lica 267.681 eura, odnosno njihova aktiva je na nivou od 2.304.988 eura - nagalašava se u dokumentu.&nbsp;
U 2024. godini, pravosnažnim rješenjem Višeg suda u Podgorici, a na osnovu zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, trajno je oduzeta imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću − putničko motorno vozilo "Mercedes Benz“, tip S600.
- Napominjemo da je u izvještajnom periodu Viši sud u Podgorici, na predlog Specijalnog državnog tužilaštva (u predmetu finansijske istrage Kti-S br. 8/20), donio rješenje za trajno oduzimanje imovine – putničkog motornog vozila "Porsche Cayenne“. U toku je ponovni postupak, nakon što je odluka ukinuta po žalbi branioca imaoca. Takođe, u predmetu Kti-S br. 24/20, Viši sud u Podgorici još uvijek nije odlučio o zahtjevima za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću podnijetim u septembru i oktobru 2023. godine - navedeno je u izvještaju.

SDT tokom 2024. zaplijenilo blizu 50 miliona eura

Žene u politici nisu samo pitanje statistike – one donose novu dinamiku u donošenje odluka, ruše stereotipe i otvaraju vrata budućim generacijama liderki. O tome koliko je važno da žene budu prisutne u političkom životu, sa kakvim se preprekama suočavaju i šta je potrebno za njihovu veću zastupljenost, razgovarali smo sa Maidom Gorčević, ministarkom evropskih poslova Crne Gore. Ministarka Gorčević, za Portal ETV, ističe da prisustvo žena u politici nije samo pitanje kvantitativne zastupljenosti, već i kvaliteta odlučivanja. – Različite perspektive i pristupi donošenju odluka doprinose pravednijim i boljim politikama. Žene u politici ne samo da ruše stereotipe, već i stvaraju prostor za buduće generacije djevojčica koje treba da znaju da mogu postati šta god požele – kaže Gorčević. Iako žene u Crnoj Gori čine više od polovine stanovništva, njihov broj na rukovodećim pozicijama i u procesu donošenja ključnih odluka je i dalje mali. Ministarka smatra da je upravo zato važno raditi na sistemskim promjenama koje će omogućiti veću rodnu ravnopravnost. Međutim, žene koje se odluče za politički angažman suočavaju se s brojnim izazovima – od potcjenjivanja i predrasuda do otvorenih napada. – Naše društvo liderstvo još uvijek doživljava kao „mušku osobinu“, pa se od žena očekuje da budu „blage i pomirljive“ ili ih, s druge strane, kritikuju kao „previše ambiciozne“. Lično sam doživjela pokušaje omalovažavanja, ali me to samo učvrstilo u uvjerenju da moramo mijenjati društvenu svijest – poručuje Gorčević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324070352_257d15f3bcc80be69768d486dd7e5787b8f24f19219fa67c3e09a5919a19e4eb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250324070352_257d15f3bcc80be69768d486dd7e5787b8f24f19219fa67c3e09a5919a19e4eb" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="gorčević"></figure>  Kako bi se povećao broj žena u politici, neophodno je, prema njenim riječima, promijeniti percepciju politike kao isključivo „muške igre“. – Promjene počinju od obrazovanja i porodičnog vaspitanja, ali su potrebne i konkretne institucionalne mjere koje ženama omogućavaju jednake šanse. Kvote i afirmativne akcije mogu biti prelazno rješenje, ali dugoročno je ključno stvarati društvo u kojem žene dobijaju pozicije ne zato što moraju, već zato što ih zaslužuju – smatra ministarka. Govoreći o svom putu u politici, Gorčević priznaje da nije oduvijek planirala političku karijeru. – Odrasla sam u Bijelom Polju u vremenu kada sistem nije svima pružao jednake šanse. Moj stric, koji je bio politički aktivan, uticao je na moje interesovanje za društvene promjene. Prvi politički angažman imala sam u Demosu, kasnije sam radila kao savjetnica predsjednika Vlade, a danas vodim Ministarstvo evropskih poslova – prisjeća se ona. Za nju politika, iako često surova i iscrpljujuća, ima jasan smisao – poboljšati život ljudi. – Kada vidiš da tvoji potezi donose stvarne rezultate, znaš da vrijedi. Zato i dalje vjerujem u ono što me pokrenulo na početku: politika treba da služi ljudima, a ne obrnuto – zaključuje Maida Gorčević.

Gorčević: Politika ne smije biti muška igra

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: odbrana