Evropa je dala jasan signal o želji da ojača ulogu u spoljnoj politici, a ukoliko ne želi da bude potčinjena Amerikancima, mora da troši više, što je ujedno pitanje dostojanstva, rekao je danas šef italijanske diplomatije Antonio Tajani.
Troškovi odbrane ''nisu samo za kupovinu oružja, već i za to da bolnice budu sposobne, u nesrećnom slučaju rata, da imaju odjeljenja pogodna za spremnost za mogući napad“, dodao je Tajani.
On je istakao da je važno da povećana potrošnja garantuje bezbjednost, a takođe i kvalitet potrošnje, zbog čega Italija nije insistirala samo na kvantitetu, prenosi Tanjug.
- To su izbori koji moraju učiniti da naša ekonomija raste. Imamo bezbjednosnu industriju koja nije samo odbrana, već je i infrastruktura koju treba izgraditi. Ako postoji ravnoteža, lakše je održati mir, koji se mora graditi dan za danom - rekao je Tajani na marginama samita Evropske narodne partije u Briselu.
Na samitu NATO u Hagu dogovoreno je da će članice povećati potrošnju na odbranu na pet odsto BDP do 2035. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Tajani: Ako EU ne želi da se potčini SAD, mora da troši više na odbranu

Donijeli smo zajedno istorijsku odluku o povećanju izdvajanja za odbranu sa sadašnjih dva na pet odsto BDP-a u narednih 10 godina, i na ovaj način smo danas poslali snažnu poruku jedinstva i zajedništva unutar NATO saveza. Naravno da je ovo investicija u budućnost, investicija u sigurnost, investicija u bezbjednost. Crna Gora je kredibilna NATO članica, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.&nbsp; Milatović je predvodio delegaciju Crne Gore na, kako je ocijenio, istorijskom NATO samitu koji je održan u Hagu. U delegaciji Crne Gore bili su i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar odbrane Dragan Krapović. - &nbsp;Iskoristio sam priliku i da istaknem važnost stabilnosti regiona Zapadnog Balkana i konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u tom smislu. Pored ulaganja u bezbjednost i sigurnost, Crna Gora ulaže mnogo i u dijalog i međusobno povjerenje u našem regionu - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao važnost postizanja trajnog i pravednog mira u Ukrajini u kontekstu evropske sigurnosti.&nbsp; - Istakao sam danas da Crna Gora podržava sve napore predsjednika Donalda Trampa i američke administracije da se dođe do trajnog i održivog mira u Ukrajini. Zaista, jedan istorijski samit. NATO je pokazao jedinstvo, snagu, i od danas je NATO dodatno otporniji, snažniji i sigurniji savez - saopštio je predsjednik Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250625160616_2d979ad40dc44aad202a1618c329daa54836868c5d05605ad4d45f9a5731d988" data-rendition-name="original" width="1280" height="1133" loading="lazy" alt="Tramp, Milatović i Ibrahimović"> <figcaption>Tramp, Milatović i Ibrahimović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kazao je da je zadati cilj izdvajanja pet odsto BDP-a u narednih 10 godina podijeljen u dva segmenta.&nbsp; - 3,5 odsto u narednih 10 godina je obaveza izdvajanja direktno za odbranu, za poboljšanje i unapređenje naših kapaciteta koji se tiču odbrane, a preostalih 1,5 odsto BDP-a se odnosi na ulaganja u oblasti koje su dio šireg spektra sigurnosti i bezbjednosti – između ostalog infrastruktura, sajber bezbjednost i mnoge druge oblasti koje su važne za bezbjednost i sigurnost naših građana - kazao je Milatović. On se danas uoči samita susreo i sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. - Imao sam zadovoljstvo da se kratko sretnem sa predsjednikom Trampom. Znate da je Crna Gora pouzdan NATO saveznik. To sam mu danas i prenio, kao i poruku strateškog partnerstva između Crne Gore i SAD-a. Veoma cijenimo sve napore koje SAD ulažu kako bi se postigao trajan i održiv mir u kontekstu brojnih aktuelnih sukoba koji se dešavaju u svijetu - zaključio je predsjednik Milatović.

1250x600

Milatović: Istorijska odluka o povećanju izdvajanja za odbranu, Crna Gora podržava napore Trampa da se dođe do trajnog mira u Ukrajini

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je 39. sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak, 3. jun, s početkom u 11 časova, u Vili „Gorica“ u Podgorici.
Na sjednici će biti razmatran prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića sa funkcije načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, kao i prijedlog za imenovanje njegovog nasljednika. Članovi Savjeta biće upoznati i sa Izvještajem o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu tokom 2024. godine.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika prisustvovati ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Zoran Lazarević.
Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda biće i razmatranje dinamičkog plana izdvajanja za odbranu, u kontekstu predstojećeg NATO Samita u Hagu, na kojem se očekuje donošenje odluke o povećanju nacionalnih izdvajanja za odbrambene potrebe. Tim povodom, sjednici će prisustvovati i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kao i ministar finansija Novica Vuković.
Savjet će razmatrati i niz prijedloga Ministarstva odbrane koji se odnose na kadrovska rješenja – postavljenja i razrješenja, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore obezbijediće medijima fotografije i video materijal sa početka sjednice.

Savjet za odbranu i bezbjednost o razrješenju generala Lazarevića

Ako želite da izbjegnete rat, morate se za njega pripremiti. Ako pokažemo snagu, zajedništvo, sposobnost i odlučnost da zaštitmo sve saveznike, tako ćemo izbjeći rat - poručila je zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska na NATO Samitu mladih koji se danas, u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održava u Budvi. Ona je skrenula pažnju na NATO samit koji će se održati u Hagu u junu. - To je veoma važan samit zato što živimo u opasnim i veoma izazovnim vremenima. Rat u Ukrajini još bijesni, ruske veze sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom pokazuju koliko je važno da razvijamo našu odbranu kao Alijansa, ali i kao porodica zemalja koje dijele iste vrijednosti i interese. Naš ključni cilj je kako da NATO učinimo još snažnijim, balansiranijim, da doprinos svih saveznika bude jednak - navela je Šekerinska. Podvukla je da sve ostalo nestaje kad su mir i bezbjednost ugroženi. - Kada su vremena izazovna moramo napraviti teške odluke. Jedna od njih je da moramo više investirati u našu odbranu - poručila je ona. Dodala je da Zapadni Balkan nastavlja da ima stratešku vrijednost za Alijansu. - Tokom sukoba devedesetih vidjeli smo da je NATO zaista podržavao mir. Danas imamo miran Zapadni Balkan, zemlje regiona sarađuju, imamo snažnu interakciju, glavni fokus je članstvo u EU, mnogo zemalja su NATO članice. Ipak, nijesmo se odmakli od retorika koje nas dijele, i dalje imamo nacionalističke i secesionističke retorike. Zapadni Balkan nam je vrijedan, ali takođe očekujemo više regionalne inicijative za rješavanje tih problema. Problemi ne mogu biti riješeni mržnjom i podjelama već vrijednim radom i saradnjom - istakla je Šekerinska. <h2>OČEKUJE SE ODLUKA O POVEĆANJU IZDVAJANJA ZA VOJSKU</h2> Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović istakao je da je velika privilegija za Crnu Goru što je domaćin petog NATO Samita mladih. - To je i primjer našeg kredibilnog članstva u Savezu i povjerenja koje NATO ima u Crnu Goru. Mislim da je u širem smislu ovo važno za region Zapadnog Balkana. Smatram da je članstvo Crne Gore u NATO savezu najbolji garant naše sigurnosti. To je jedna izvanredna platforma koja nam je omogućila modernizaciju naše vojske. Samo članstvo U NATO savezu je jedan korak ka našem punopravnom članstvu u EU - rekao je predsjednik. Podsjetio je da Crna Gora sada izdvaja oko dva posto svog BDP-a za vojsku i odbranu, a najveći dio tog budžeta ulaže u modernizaciju vojske. Istakao je da je juče počela gradnja brodova u Francuskoj za koje kaže da će biti izuzetno važni za mornaricu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042515044_603969250c5afbd55c9f0086c77e4cafd56bde114791ec535487b743b0621ffe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042515044_603969250c5afbd55c9f0086c77e4cafd56bde114791ec535487b743b0621ffe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Ovom prilikom je najavio i u učešće na NATO Samitu u Hagu. - Očekujem da donesemo odluku o povećanju izdvajanja za vojsku. Pretpostavljam da će obaveza koju ćemo zajedno postići na NATO Samitu biti izdvajanje za vojsku u iznosu od iznad tri posto BDP-a. Crna Gora je spremna da se obaveže u tom smislu, mislim da ćemo tako još jednom pokazati naše kredibilno članstvo u NATO savezu. Očekujem i da Vlada izađe sa jasnom dinamikom implementacijom ove buduće obaveze. Moramo tačno znati na koji način taj novac treba trošiti u narednom period. Tu prvenstveno očekujem dobre inpute od ministra odbrane i ministra finansija - naveo je Milatović. <h2>NATO POTREBNIJI NEGO IKAD</h2> Generalni sekretar NATO-a Mark Rute obratio se prisutnima posebnom video porukom, te istakao značaj uključenosti mladih u NATO savezu. - Sa ratom u Evropi i rastom nestabilnosti NATO nam je potrebniji nego ikad. To znači da nam i vaše razmišljanje treba sve više. NATO se adaptira za budućnost, ali to ne možemo postići bez mladih ljudi, te bam trebaju njihovi stavovi, inspiracija, energija i razmišljanje - rekao je on. Bezbjednosni izazovi sa kojima se danas suočavamo zahtijevaju, cijeni on, svjež način razmišljanja. - Te ako imate karijeru u diplomatiji, tehnologiji i odbrani molim vas da istupite. Vaš glas je važan za našu zajedničku budućnost - poručio je Rute. <h2>ČLANSTVOM SMO OJAČALI BEZBJEDNOST CIJELOG REGIONA</h2> Milatović je ocijenio da je Crna Gora članstvom u NATO-u ojačala bezbjednost cijelog regiona. Milatović je, na NATO Samitu mladih, koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore, rekao da su tri ključna benefita članstva Crne Gore u Alijansi. Prvi od njih je, kako je naveo, to što je članstvo u Alijansi najbolja bezbjednosna garancija za Crnu Goru do sad. - Članstvo Crne Gore u NATO-u jedan je od glavnih stubova naše odbrane i bezbjednosne arhitekture - rekao je Milatović. On je kazao da je članstvo u Alijansi poslužilo i kao odlična platforma za modernizaciju vojske, navodeći da je veći dio izdvajanja za odrbanu opredijeljen za modernizaciju. - Treći benefit se odnosi na to da je članstvo u NATO bilo prvi korak ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), jer je država pokazala demokratske standarde koji se odnose na vladavinu prava i razvoj institucija - dodao je Milatović. On je ukazao na to da je Crna Gora među zemljama koje već izdvajaju preko dva odsto budžeta za odbranu, dodajući da je država posvećena da troši više na odbranu. Milatović je rekao da je Crna Gora kredibilna članica koja doprinosi misijama NATO-a. Kako je dodao, Crna Gora je članstvom u NATO-u ojačala bezbjednost cijelog regiona, te da može biti uzor drugim državama kada su u pitanju dobri odnosi sa susjedima. - Crna Gora je napravila veoma važan izbor kada je postala članica NATO-a. To je bila važna odluka za cijeli region i njegovu bezbjednost, ne samo za Crnu Goru - rekao je Milatović. On je kazao da Crna Gora nije velika država kada se radi o populaciji ili vojnoj snazi, ali da može biti model kada su u pitanju odnosi u regionu, članstvo u NATO-u, ali i put ka EU. <h2>IMA I IZAZOVA ALI I POZITIVNOG TRENDA</h2> Ukazujući na činjenicu da je Crna Gora multietničko društvo, Milatović je istakao da vjeruje da možemo biti još bolji model u budućnosti. Govoreći o EU perspektivi, Milatović je rekao da je Crna Gora najnaprednija među državama kandidatima za članstvo. - Crna Gora je najrazvijenija u institucionalnom smislu, otvorila je sva poglavlja, zatvorili smo šest i nadamo se da ćemo za oko dvije godine zatvoriti sva poglavlja &nbsp;istakao je Milatović. On je ocijenio da je druga prednost Crne Gore to što je članica NATO-a. Prema riječima Milatovića, Crna Gora je, i u smislu ekonomskog približavanja EU, dobro pripremljena, a potpuno je usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Milatović je rekao da vjeruje da je članstvo u EU do 2028. godine i dalje ostvariv cilj. Odgovarajući na pitanje koji izazovi su najveći na crnogorskom putu, Milatović je rekao da postoje brojni izazovi, ali i pozitivan trend. On je ukazao na izazove u oblasti vladavine prava, ali i na tehnička pitanja u vezi sa državnom pomoći ili oblasti ekologije. - Izazovi su tu, ali je važan pozitivan trend - &nbsp;rekao je Milatović. On je kazao da je u Crnoj Gori često percipiran kao neko ko kritikuje brzinu kojom Crna Gora napreduje ka EU, dodajući da stalno naglašava značaj reformi. Kako je istakao, iza svakog članstva u nekoj organizaciji krije se sistem vrijednosti i reformska agenda koja se radi za dobro građana. - Vjerujem da je to ono što je najvažnije i uvijek podsjećam sve aktere u državi da bi tako trebalo da se radi - rekao je Milatović.

Šekerinska: Ako želite da izbjegnete rat - morate se za njega pripremiti

Konceptu takozvane strateške autonomije francuski predsjednik Emanuel Makron posvetio se još 2017. godine, navodeći da moraju da osposobe Evropu da djeluje autonomno, kao dopuna NATO-u.
Njegov poziv, u govoru na Univerzitetu Sorbona u Parizu, u početku nije naišao na razumijevanje, ali to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022, a zatim i poslije ponovnog dolaska na vlast američkog predsjednika Donalda Trampa koji kaže da više ne želi bezuslovno da garantuje bezbjednost Evrope.
Evropska unija nedavno je usvojila paket pod imenom „Rearm-Europe“ (Naoružaj Evropu). Do 2030. planira da uloži oko 800 milijardi eura u evropski odbrambeni sektor. Nekoliko zemalja EU najavilo je povećanje vojnih budžeta. Francuska bi u tome mogla da igra ključnu ulogu, ali, kako kažu stručnjaci, ne na svoju ruku i bez učešća drugih.
<h2>Iskustvo Francuske u misijama</h2>
Godišnji vojni budžet Francuske trebalo bi da se do 2030. udvostruči. Trenutno iznosi oko 50 milijardi eura, što je otprilike dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje. Povećani vojni izdaci mogli bi da dovedu do dodatnog ekonomskog rasta od oko 1,5 odsto, procjenjuju ekonomisti.
- Sa oko 20.000 preduzeća koja zapošljavaju oko 200.000 radnika, francuski odbrambeni sektor predstavlja okosnicu unutar EU u pogledu odbrane - objašnjava ekonomistkinja sa Univerziteta Sajens Po iz Grenobla Fani Kolomb, specijalizovana za pitanja odbrane.
- Francuska je prisutna praktično u svim segmentima proizvodnje. Za razliku od drugih zemalja, ta smo znanja uglavnom održali od šezdesetih godina. Nakon završetka Hladnog rata, izdaci su smanjeni. Ali, poslije napada na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. u Njujorku i rata protiv terorizma koji je nakon toga pokrenut, taj trend se ponovo preokrenuo. Takođe, Francuska je uvijek učestvovala u misijama u inostranstvu, recimo u Libiji ili u regionu Sahela - kaže Kolomb za Dojče vele.
<h2>Sistemi umesto metaka</h2>
Time je Francuska, kako direktorka pariskog trasta mozgova Institut Žak Delor Silvi Mateli, takođe specijalizovana za odbrambeni sektor, zadržala pravu ratnu kulturu.&nbsp;
- Morate imati preciznu predstavu o prijetnji kako biste znali koje vam je oružje potrebno. Te analitičke sposobnosti Francuska je zadržala, za razliku od na primjer Njemačke - navela je Mateli za Dojče vele.
Pritom je Francuska predvodnik u nekim visokim tehnologijama, poput borbenog aviona Rafal ili nosača aviona Šarl de Gol.&nbsp;
- Proizvodnju lakog naoružanja i municije, međutim, drastično smo smanjili. Mislili smo da proizvodnja tih manje složenih proizvoda može lakše ponovo da se pokrene - navodi Mateli.
<h2>Novac i sirovine</h2>
S druge strane, ponovno pokretanje proizvodnje lakog naoružanja i municije, kako kaže Kolomb, možda ipak neće biti potpuno bez problema.&nbsp;
- Biće potrebne velike količine sirovina, koje je od uvođenja sankcija Rusiji teže nabaviti. Osim toga, moramo da obučimo više inženjera i stručnjaka. Francuski industrijski sektori posljednjih decenija stalno su smanjivani - ističe Kolomb.
A tu je i pitanje novca.&nbsp;
Zemlja ima visoke državne dugove i mora drastično da štedi kako bi smanjila svoj budžetski manjak. Francuska je najavila odbrambeni fond preko javne investicione banke BPIFrance, kroz koji bi trebalo da se prikupi 450 miliona eura. Razmatraju se i drugi finansijski proizvodi, posebno usmjereni na odbranu kako bi se podstakla štednja Francuza.
Pariska agencija Defense Angels, specijalizovana za finansiranje start-apova iz oblasti odbrane, takođe očekuje veći priliv. Ta investiciona mreža od svog osnivanja krajem 2021. već je finansijski podržala 23 firme. Agencija, koja okuplja 90 ulagača, mogla bi samo ove godine da podrža gotovo 30 mladih kompanija.
<h2>Evropi je potrebna Francuska – i obrnuto</h2>
Pritom je, kako kaže šef ove agencije Fransoa Matens, čitav proces ubrzao neuspjeli sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Od tada me zovu mnogi prethodno neodlučni ulagači i žele da investiraju - istakao je Matens.
Za njega start-apovi igraju važnu ulogu.&nbsp;
- Trebaju nam inovacije i najmodernija tehnologija u odbrambenom sektoru. Dinamični start-apovi to mogu bolje od velikih, tromih korporativnih konglomerata - ocijenio je Matens.
Pariski start-ap "Kayrros" nedavno je potpisao svoje prve ugovore s odbrambenim firmama. Ovaj start-ap analizira promjene na satelitskim snimcima pomoću vještačke inteligencije. U budućnosti bi moglo da se radi i o kretanjima na frontu.
- Francuska će igrati važnu ulogu i na području svemirske tehnologije u okviru naoružavanja, jer ovde postoji mini Silicijumska dolina i mnogo vrlo dobrih istraživačkih institucija - kaže za Dojče vele suosnivač "Kayrrosa" Antoan Half.
Ipak, Francuska bi trebalo da pokaže i skromnost, kažu neki stručnjaci poput politikološkinje i zamjenice direktora Grenoblovog istraživačkog centra za međunarodnu bezbjednost i evropsku saradnju Delfin Dešo-Dutar.
- Francuska ne može da zamijeni SAD i da bude novi predvodnik na području bezbjednosti. Neophodna je saradnja s drugim zemljama poput Njemačke ili Italije. Francuska bi trebalo da nastupa s više diplomatskog takta i manje nadmeno - zaključuje Dešo-Dutar.

Centralna uloga Francuske u odbrani Evrope

Sjevernoatlantska alijansa (NATO) objavila je danas infografik sa pregledom zemalja članica koje izdvajaju više od do sada obaveznih dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu - a Crna Gora na njemu nije prikazana.
Infografik je sadržan od 22 od ukupno 32 zemlje članice, rangirane prema procentualnom udjelu izdvajanja iz BDP-a.
Crne Gore na ovoj listi nema iako je predsjednik Vlade Milojko Spajić izjavio da su izdaci za odbranu u 2024. godini prešli prag od dva odsto, uz planirano povećanje u 2025. godini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNATO%2Fstatus%2F1908084566159441943%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908084566159441943%7Ctwgr%5E158b7955a27c14f3d2d51d9c5b26ad9cad342db5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao i tokom sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u decembru prošle godine.
- To nas čini još kredibilnijom i pouzdanijom članicom NATO. Crna Gora nije, dakle, samo deklarativno kredibilan partner NATO, već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - naveo je tada Spajić.
Redakcija Antene M se 17. marta 2025. obratila Ministarstvu finansija pitanjem sa koje budžetske pozicije će ta sredstva biti izdvojena, ali odgovor ni do danas nije stigao.
Prema podacima za 2024. godinu, najveća izdvajanja zabilježena su u Poljskoj i Estoniji, koje za narednu godinu planiraju da dosegnu 4,7 i 5 odsto BDP-a. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.

Crne Gore nema na listi NATO zemalja koje izdvajaju više od dva odsto BDP-a za odbranu

Suspendovani policajac Petar Lazović kategorično je negirao navode optužnice da je mučio Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, a kako je to predstavljeno optužnicom.
- Razumijem pozadinu progona protiv mene. Hoće da kriminalizuju Sektor gdje sam radio i da se relativizuju uspješni rezultati rada. Za to smo dobili priznanje i od Evropske komisije. Paradoksalo je da oni koju su planirali najteža djela predstavljaju kao žrtve. Dolazimo u situaciju da je navodno bitnije mučenje koje se nije desilo, a ne ono što su oni planirali da urade - kazao je Lazović.
Namjera Tužilaštva, prema riječima Lazovića, nije bila da se utvrdi istina nego da se on optuži.
Dodao je da mu je "milije što je na optuženičkoj klupi nego da su se pod zemljom našli oni koju su navodno oštećeni iz ovog postupka planirali da ubiju.
- Niko ne pominje navodno oštećene, koja djela su planirali da izvrše i postupke koji se protiv njih vode - kazao je Lazovića.
Na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao je da su u vozilu Mrvaljevića i Jovanovića pronašli oružje sa brušenim brojevima, kombinezone, rukavice, maske.
Na pitanje advokata Martinovića, Lazović je objasnio da je u odnosu na Mrvaljevića raspolagao podacima da je član jedne kriminalne grupe i da je spreman za izvršenje najtežih krivičnih djela.
Lazović je objasnio da su oni u Sektoru uvijek nosili fantomke prilikom privođenje.&nbsp;
- Nijesam skidao fantomku pred Jovanovićem - kazao je Lazović.
Objasnio je da svi u Sektoru kada postupaju obučeni su u istu ili sličnu garderobu, bez obilježja.
Unutrašnja kontrola je, kako kaže Lazović, pregledala snimke i utvrdila da nema prekoračenja ovlašćenja u postupanju.
Osim Lazovića na optužnici je i suspendovani policaja Jugoslav Raičević.
Optuženi Jugoslav Raičević kazao je da razumio optužnicu ali ne priznaje krivicu.
- Sud će vjerujem utvrditi da nijesam kriv - kazao je Raičević.
Raičević je kazao da je tog dana prvi put u životu vidio Jovana Mrvaljevića.
- Požalio nam se da ima zdravstveni problem i odveli smo ga u bolnicu. Postupili smo ljudski i pošteno &nbsp;- kazao je Raičević.
Nikada, kako je istakao, nikog nije mučio.
On je ispričao da je čuo da se protiv Mrvaljevića vode postupci za teška djela.
- On gleda da mi napakosti i diskredituje - naveo je Raičević.
Prije iznošenja odbrane, sud je odlučio je da je skaj materijal dokaz.
Sudija Ilija Radulović kazao je da se radi o digitalnoj ispravi i da se skaj komunikacije mogu koristiti kao dokaz.
Jedan od branilaca Lazović, advokat Nikola Martinović kazao je da je sud napravio korak naprijed saopštivši da se radi o digitalnoj ispravi.
Martinović je zatražio da im sud dostavi kompletnu Skaj komunikaciju.
Advokat Borivoja Borović koji zastupa takođe Lazovića istakao je da je sud donio preuranjenu nezakonitu odluku.
- Koristite elektronsku ispravu kao dokaz, kako to tvrdi tužilaštvo, iako ni u jednom prvostepenom sudskom postupku ta isprava nije korišćena kao dokaz - rekao je Borović.
Sudjenje se nastavlja 7.maja i tada će biti saslušani svjedoci.

Marija Žižić

Lazović: Milije mi je što sam na optuženičkoj klupi nego da je neko pod zemljom

"Što god bude bilo potrebno" - budući njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) planira da u odbranu zemlje uloži onoliko novca koliko bude bilo neophodno. Bundesver, kojem mnogo toga nedostaje, ponovo bi trebalo da postati vojska sposobna za ratovanje, piše Dojče vele.
Budući koalicioni partneri, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) već su tokom formiranja vlade pokrenuli ogroman finansijski paket i ublažili pravila o zaduživanju.
Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda:
<h2>Trošna infrastruktura</h2>
Službe Bundesvera smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih širom Njemačke. Danas im se sveti to što se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Kasarne i drugi vojni objekti „dijelom su u katastrofalnom stanju“, kritikuje povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Hegl u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.
Kao negativan primjer navodi kasarnu Zidfalc u Germeršajmu koju je posjetila u proljeće prošle godine-
- Svuda je vidljiva buđ, u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode. Zidovi se ljušte - navodi Hegl u izvještaju.&nbsp;
Pritom nije samo toj kasarni potrebna obnova. Procjenjuje se da je kompletnom Bundesveru potrebna sanacija u vrijednosti od 67 milijardi eura.
<h2>Potraga za ljudstvom</h2>
Nedostatak ljudstva jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u Bundesveru služi oko 182.000 vojnikinja i vojnika, a cilj Ministarstva odbrane je da se dostigne broj od 203.000 ljudi. Bundesver, međutim, koji se bazira na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava nov kadar.
Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundesver već tokom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosti, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, recimo za one koji žele da produže svoj ugovor ili postanu profesionalni vojnici. Dodatnim finansijskim sredstvima stanje bi moglo da se poboljša.
Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obaveze, koja je suspendovana 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove, jer je Bundesver u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku regruta.
<h2>Zastarjeli sistemi naoružanja</h2>
Oprema Bundesvera dijelom je zastarela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najneophodnije, a postojeća oprema i uređaji popravljali su se sve dok bi bilo rezervnih djelova.
Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundesveru dodijeljen poseban fond od sto milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, ali Bundesver je i dalje daleko od potpune opremljenosti.
Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj odbrani. Njemačko ratno vazduhoplovstvo dobija 35 borbenih aviona F-35 američkog proizvođača Lokid Martin, koji će zamijeniti zastarjele lovce Tornado iz 1980-ih. Samo ta nabavka košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boinga.
Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Posejdon. Kopnena vojska planira uvođenje najsavremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.
Posebno hitno su potrebni sistemi protivvazdušne odbrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sistema presrijetanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebalo bi u budućnosti da zaštiti Njemačku od napada iz vazduha.
Neki od nedavno naručenih sistema već su isporučeni, dok će se na druge morati da se pričeka.&nbsp;
-- Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova dvije i po godine, isto kao i kod samohodnih haubica - objašnjava aktuelni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD).
Ministarstvo odbrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude sposobna da napadne teritoriju NATO.
<h2>Suviše malo borbenih dronova</h2>
Bundesveru nedostaju i dronovi. Iako koristi razne izviđačke bespilotne letilice, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog aviona, može da bude naoružano.
Njemačka vojska do sada nije imala jasna pravila za upotrebu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavku. Uz to, tehnologija dronova razvija se izuzetno brzo, a planiranje i nabavka u njemačkoj vojsci traju godinama.
Bundesveru takođe nedostaju efikasni sistemi za odbranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata uočavani nepoznati dronovi, vjerovatno špijunski, što rješavanje tog problema čini još hitnijim.
<h2>Punjenje skladišta municijom</h2>
Bundesver ima suviše male zalihe municije. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio municije poslat je Ukrajini, uključujući i 427.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.
Ukrajinska vojska troši ogromne količine municije na frontu. Bundesver je iz toga izvukao pouku i sada planira da poveća svoje zalihe. Od njemačke firme Rajnmetal naručena je artiljerijska municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura, što je najveća narudžbina u istoriji te kompanije.
Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrisana je u fabrici u Unterlisu u Donjoj Saksoniji, gdje Rajnmetal planira da poveća proizvodnju na 200.000 granata godišnje. Ali, na primjeru municije se vidi da novac nije jedini problem – i odbrambena industrija mora da poveća svoje kapacitete, što ne može da se uradi preko noći.
<h2>Veliki zadaci u Litvaniji</h2>
Jedan od najambicioznijih projekata ministra odbrane Pistorijusa jeste osnivanje brigade Bundesvera u Litvaniji. Do 2027. godine oko 5.000 njemačkih vojnika trajno će biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO – što je presedan za Bundesver.
Ali, finansiranje te brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura, ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obaveze u NATO, mogli bi da budu osigurani.

Merc o neophodnom novcu za odbranu Njemačke: Što god bude bilo potrebno

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koju SDT tereti da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš kazala je da nije počinila nijedno krivično djelo i da u postupku protiv nje nema ničega osim politike ističuči i da je izložena bila medijskom linču.
- Gotovo će tri godine kako sam uhapšena kao simbol neke loše Crne Gore. Bila sam medijski i politički označena kao dokaz protiv jednog režima i ne slučajno ja - istakla je Medenica na današnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici.
Na tom talasu, simulirane nove pravde, čuvari pravde, kako kaže, vrh Tužilaštva i jedan dio pravne vlasti smatrali su da je afirmativno da joj uskrate sva prava koja joj sleduju po ustavu i zakonu.&nbsp;
- Što su me mediji više kriminalizovali i diskreditovali, to su mi Ustav i zakon bili dalje - navela je Medenica.
Ona je u odbrani navela da je ova sudnica za nju njena prošlost, sadašnjost i budućnost, navodeći sutkinji Vesni Kovačević da je pred njom žena od 68 godina i da je 40 godina provela u pravosuđu, a 36 godina u raznim sudicama.
- Vi znate moju biografiju i ne pričam da bih Vas fascinirala, već da bih vam ukazala da meni nije u interesu da se odgađa postupak jer ne želim da skončam svoj život da dokažem svoju nevinost i da me u tome spriječi nešto što je od boga dato - kazala je Medenica.&nbsp;
Dodala je da u spisima predmeta postoji njena medicinska dokumentacija.
Ona je ukazala da je njoj ograničeno kretanje i da svakih 15 dana mora da se javlja policiji. Navela je da su joj umrli prijatelji, kumovi, ali da nije mogla da pođe na saučešće jer joj je kretanje ograničeno uprkos odlukama Ustavnog suda u kojima je konstatovano da joj je povrijeđeno pravo na kretanje.
Medenica je ukazala i da je sutkinja Kovačević više puta postupala u njenom slučaju prilikom odlučivanja o ograničenju mjera kretanja. Prema riječima optužene, sve je ispreplitano i ne zna da li su ovdje neka nova pravila pitajući da li je ona na slobodi zbog dobre volje suda.
- Pitam i da li i tok postupka zavisi od nečije volje, portala i onih koji su kanalisali cijeli ovaj proces - rekla je Medenica, ističući da sutkinju Kovačević zna kao profesionalca.
Vesna Medenica je istakla da ona nije kriminalka, te da potiče iz bogate porodice i da se udala u bogatu familiju. Istakla je i da je od oca dobila pola miliona eura i da svi hoteli u na kolašinskoj brezni na njenom zemljištu.
- Nije Vesna Medenica imala bilo kakav razlog da uzima jedan euro od bilo i da kalja svoj obraz jer je obraz svetinja - kategorična je Medenica.&nbsp;
Ona je ponovila da nikada ni na jednog sudiju ili sutkinju nije uticala i negirala je navode optuženog Vaslija Petrovića da je njoj novac proslijeđen.
- Ako ja budem dinara viđela, imam tri unuke, tim parama njih sahranila - kazala je Medenica.
Ona je naglasila da je počinila krivično djelo da ovo ne bi bila optuženička klupa, nego klupa srama.
<h2>"Trojka se kreči"</h2>
Medenica je rekla i da nije član nikakve kriminalne grupe, da nije koristila skaj aplikaciju i da ništa nije uradila nezakonito. Istakla je i da u njenom telefonu nema nijedan broj osoba sa optužnice, osim onih ljudi koji su bili njeno obezbjeđenje i njenog sina.
Ona je navela i da je znala da će joj biti određen pritvor i prije odluke sudije za istrage zato što je čula razgovor u kojem su zatvorski čuvari rekli da "trojka se kreči".
Ona je bila kategorična da je Miloš Medeenica u pritvoru isključivo zato što je njen sin.
- Ja sam kao majka poražena jer on ima sigurno pitanje zašto mora ovo da trpi. I pored dvije odluke Ustavnog suda i ponuđenog jemstva on je i dalje u pritvoru. To me razočaralo od vas kao profesionalca, da je interes da je u pritvoru, a ne na slobodi. Zašto se zakon ne primjenjuje u odnosu na mog sina čiji je to interes. Mislim da iza ovoga stoji nešto drugo. Želim da vas ohrabrim - kazala je Medenica.
Na to je reagovala sutkinja Kovačević i navela da ne mora da je hrabri jer je hrabrost pokazala svojim odlukama.
Medenica je odgovarala na pitanja sutkinje Kovačević i advokata.
Ona je bila ketogrična da nikada nije uticala na ni jednog sudiju ili sutkinju da donese neku odluku. Potvrdila je da se interesovanja za neke predmete samo u dijelu u kojoj su fazi, isključivo informativno.
U Crnoj Gori je napravljen moj medijski linč i ja bih to prebrodila da tome nije bila izložena i moja porodica.
- Svim kolegama kojima sam pomagala kao čovjek čovjeku pretvorili su se u janjičare da pokažu da je Vesna kriminalna, ovakva, onakva - ispričala je Medenica.
Ona je upitala zašto se ne nađe nijedan predmet da je sporan za 39 godina i da je toliko "bila poštena a u 40. godini se pokvarila".
- Ne može čovjek karakter da mijenja, život može da ga promijeni, ali karakter ostaje isti. Očekujem da ću istrajati u dokazivanju pravde jer moja odbrana se ne završava - zaključila je Medenica.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će ostali optuženi iznijeti odbranu.
Na optužnici su Miloš i Vesna Medenic, ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije Cijevna komerc.&nbsp;
Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Ovaj predmet je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović, ali nakon skoro dvije godine od potvrđivanje optužnice i poslije više od 20 odgađanja ročišta suđenje treba da krene ispočetka. Predmet protiv Medenica i ostalih oduzet je od sutkinje Nade Rabrenović koja se već duže vrijeme nalazila na bolovanju.
Vijeće Višeg suda ranije je odbilo prijedlog odbrane da se sa slobode brani Medenica uz položeno jemstvo od 1,4 miliona eura koje je njegova porodica ponudila.

Medenica: Uhapšena sam kao simbol neke loše Crne Gore, da sam počinila krivično djelo ovo ne bi bila optuženička, već klupa srama

Ministri finansija članica Evropske unije u ponedeljak su počeli da razgovaraju o tome kako da finansiraju izdvajanja za odbranu kroz novo zajedničko zaduživanje, postojeće fondove EU i veću ulogu Evropske investicione banke, s mogućnošću donošenja odluke u junu.
Razgovori ministara su uslijedili poslije sastanka evropskih lidera prošlog četvrtka nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zamrznuo američku vojnu pomoć Ukrajini i izazvao sumnju u posvećenost Vašingtona evropskim saveznicima.
Poljski ministar finansija Andžej Domanski, koji predsjedava razgovorima, rekao je da je samit potvrdio "apsolutnu političku volju da Evropa bude odgovornija za sopstvenu bezbjednost i da se pronađe novac za ogromno ponovno naoružavanje Evrope".
Ministri će raditi na predlogu Evropske komisije da EU prikupi 150 milijardi eura zaduživanjem za zajmove vladama za zajedničke odbrambene projekte.
- Ono za šta je Njemačka veoma otvorena i što smo eksplicitno podržavali jeste da kad god postoje istinski evropski projekti u oblasti odbrane da se razmišlja i o zajedničkom finansiranju - rekao je njemački ministar finansija Jorg Kukies.
Jedna od spornih tema vezanih za zajedničko zaduživanje je od koga kupiti sisteme naoružanja. Francuska predvodi grupu zemalja koje bi radije kupovale od evropskih firmi, dok je Njemačka otvorenija za kupovinu i van Evrope.
Dugogodišnja dilema postala je akutna nakon što je Vašington suspendovao davanje Ukrajini obavještajnih podataka, municije i druge opreme, što je izazvalo zabrinutost da bi to isto moglo da učini drugim zemljama, pa bi neki napredni sistemi naoružanja postali beskorisni.
- Veoma je važno da se sredstva koriste za kupovinu evropskih proizvoda koji su dio naše strateške autonomije - rekao je francuski ministar finansija Erik Lombard.
Ministri će takođe razgovarati o korišćenju kohezionih fondova EU za plaćanje projekata dvostruke namene od kojih bi koristi imali i civili i vojske i novoj politici kreditiranja EIB, banke u vlasništvu vlada EU, kako bi se proširio obim projekata za koje može da pozajmi i poveća iznos novca koji je na raspolaganju.
Ministri će u utorak razgovarati o tome kako promijeniti fiskalna pravila EU kako bi se obezbijedio prostor za veću nacionalnu potrošnju.
Kako bi uklonila barijere EU, Komisija je predložila da se dozvoli da svih 27 vlada EU povećaju potrošnju za odbranu za 1,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) svake godine u trajanju od četiri godine bez pokretanja bilo kakvih disciplinskih koraka prema pravilima EU o dugu na kojima počiva euro.
Ministri će razgovarati o proširenju postojeće definicije potrošnje za odbranu, koja sada uzima u obzir samo vojnu opremu. Trenutna pravila ne smatraju da su izgradnja fabrika municije i ojačavanje puteva i mostova da bi se omogućio prelazak tenkova, izdvajanja za odbranu i mnoge vlade to žele da promijene.

EU razmatra zajedničko finansiranje odbrane

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao je mogućnost da Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika entiteta Republika Srpska, imenuje novog mandatara Vlade.
- Ako bi bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska imenovao mandatara Vlade, to imenovanje bilo bi nezakonito i nelegalno. Odveo bi tako Milorad Dodik i Vladu RS u ilegalu i potpuno obezglavio manji bh. entitet. Uradiće to, nemam dilemu - poručio je Konaković.
Dodao je da je Dodika više puta ranije upozoravao na posljedice njegove politike.
- Više puta sam ga upozoravao zadnjih godina da u crnu rupu u koju strmoglavo juri vodi i sve one koji ga slijede, da tamo vodi i svoj narod i entitet na čijem je čelu. Izolacija, sankcije, ilegala i neizvjesnost. To je na kraju ponudio svom narodu - kazao je.
Konaković je naglasio da je Dodik oštetio entitet kojim je upravljao.
- Narodu i entitetu čiji je budžet poharao i čija je javna dobra i javna preduzeća rasprodao. Budžet koji je poharao punio se ekonomijom koja je preko 90% vezana za EU i evropsko tržište. Nije mu se gadio takav novac dok je u isto vrijeme pljuvao po EU i kočio evropski put - istakao je šef diplomatije BiH.
U zaključku je poručio da Dodik pokazuje pravo lice i prema svojim saradnicima.
- I na kraju pokaže pravo lice prema saradnicima koji su mu bili lojalni i koje je tjerao na nezakonito i neustavno djelovanje. Ponizi Viškovića. To je taj, da prostiš, pravi Milorad Dodik - zaključio je Konaković.

Konaković: Više puta sam upozoravao Dodika da juri u crnu rupu, to je na kraju ponudio svom narodu

Crnogorski šahista Predrag Nikač upisao je pobjedu na otvaranju Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
On je u prvom kolu, bijelim figurama, pobijedio Francuza Olivijea Devila.
Igrana je Pirceva odbrana, u kojoj je Nikač sjajno vođenim napadom i brojnim taktičkim udarima primorao protivnika na predaju.
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju boriće se u konkurenciji 65 šahista.
Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola.

Šah: Nikač slavio na startu SP

Ovo je specijalno veče. Tim riječima obratio se direktor Sarajevo film festivala Jovan Marjanović publici koja je do poslednjeg mjesta ispunila Ljetnje kino Coca-Cola da bi vidjela velikog italijanskog sineastu Paola Sorentina kako prima počasno priznanje, ali i njegovo remek-djelo "Veliku ljepotu".
– U poslednje dvije decenije poklonio nam je izuzetne filmove, koji bilježe životne protivrečnosti, ljepotu i dekadenciju, lomljivost, ironiju i emocije, s besprekornim stilom i glasom koji je i ličan i univerzalan. A film „Velika ljepota“, jedan od Sorentinovih najvećih radova, definisao je kinematografski portret vremena, osvojio Oskara, Baftu, Zlatnog globusa – podsetio je Marjanović, dodavši da imaju veliku čast da mu uruče Počasno srce Sarajeva, kao i da reditelja uskoro očekuje premijera novog filma na Venecijanskom festivalu.
I nakon inserata iz Sorentinovih filmova, poput „Božje ruke“, „Partenope“, „Il Diva“, „One Man up“, „Velike ljepote“, „MladostI“ italijanski sineasta izašao je na scenu pozdravljen velikim aplauzom. Zahvalio se na nagradi, rekavši da je počašćen, ali je odmah dodao: – Iako je ovo nagrada za cjelokupnu karijeru, nadam se da ću doći ovde za 20 godina da dobijem još neko priznanje. Ali, prije toga svakako ću doći uskoro da otvorim dobar italijanski restoran u Sarajevu. Vraćam se brzo. Tako da – vidimo se uskoro! Zaista, ovo je prava čast, značajna nagrada, a i sam festival je bitan za Evropu!&nbsp;

Sorentinu uručeno Počasno srce Sarajeva

Studenti i građani Novog Pazara blokirali su večeras magistralni put ka Crnoj Gori, u znak podrške i solidarnosti sa prebijenim i uhapšenim građanima tokom protesta u drugim gradovima.
Oni su tu odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i studentu Ernadu Bakanu, koji je pregažen na pješačkom prelazu u Beogradu, navode agencije.
Koliko će trajati blokada nije najavljeno, ali su nakon odavanja pošte ćutanjem neki učesnici skupa donijeli stolice i posjedali na kolovoz, navodi Danas.

Iz Novog Pazara se ne može ka Crnoj Gori: Građani blokirali magistralu

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Prizemljite sve avione i helikoptere. Neka “sve izgori ako treba”, jer, vrhuška partije crvenih kravata, samo bez kravata, u košuljama, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova, obilaze one koji nam živote spašavaju danima.
Kad stižu oni (Demokrate), ne da pomognu već da se slikaju i snime, kadar mora biti odličan, svjetlo perfektno, zvuk, sve…
<h2>Reklama u pepelu</h2>
Malo šta je izazvalo toliki javni prezir kao trenutak kada su čelnici Demokrata, sedmicu nakon početka herojske borbe vatrogasaca i onih koji iz regiona i Evrope pomažu da se obuzda vatrena stihija, odlučili da se pojave — da poziraju. Da se slikaju sa ljudima koji gore iz vazduha gase vatru.
Je li dvojac Demokrata stigao da pomogne? NE!
Stigli da preuzmu odgovornost? NE!
Stigli su da snime kadar.
Samoprozvani zamjenik premijera (izmislio funkciju, jer je potpredsjednik Vlade) i rukovodilac bezbjednosnih službi Aleksa Bečić i ministar Šaranović došli su da — snime spot. Dramatičan ton, muzika, košulje, pogledi koji vrijede za Oskara. Kao da su u Netflix seriji, a ne u državi koja gori.
Heroji? Ne. Reklamni pano. Sponzorisana tuga, plaćena vašim novcem.
<h2>JAVNOST NE PRAŠTA</h2>
Javnost ne prašta. Komentari ispod objava Demokrata govore više nego bilo koji izvještaj:
• “Opasno je kad se Šaranović pojavi na otvorenom, sjaj sa cvikera može lagano izazvat požar.”
• “Obiđite Kuče i Pipere, jedva vas čekaju.”
• “Je li ispala dobra fotka, zaboga?”
Glavni PR štab, glavni strateg Boris Bogdanović, misteriozno nepoznate lokacije, vjerovatno je već čekao montažu. Da sve to lijepo upakuje. Da još jednom narod gleda – predstavu.

Tag: odbrana