<article>Američki predsednik Džozef Bajden pozdravio je danas reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, ocenujući da "nisu uspjeli" napori Rusije da spriječi taj izbor.- Mjescima je Rusija nastojala da podriva demokratske institucije i izborni proces u Moldaviji. Ali Rusija nije uspjela - rekao je Bajden u saopštenju. On je pozdravio činjenicu da je“ moldavski narod izabrao da slijedi put usklađen sa Evropom i demokratijama cijelog svijeta“.Moldavija je u nedjelju potvrdila svoju evropsku orijentaciju ponovnim izborom Maje Sandu, u drugom krugu predsjedničkih izbora poslije napetosti i u pozadini sumnji o ruskom miješanju.Sandu je osvojila 54,9 odsto glasova, a 45 odsto Aleksandar Stojanoglo, 57-godišnji bivši tužilac koga podržavaju proruski socijalisti.</article>

Američki predsednik Džozef Bajden pozdravio je danas reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, ocenujući da "nisu uspjeli" napori Rusije da spriječi taj izbor.
- Mjescima je Rusija nastojala da podriva demokratske institucije i izborni proces u Moldaviji. Ali Rusija nije uspjela - rekao je Bajden u saopštenju.
&nbsp;On je pozdravio činjenicu da je“ moldavski narod izabrao da slijedi put usklađen sa Evropom i demokratijama cijelog svijeta“.
Moldavija je u nedjelju potvrdila svoju evropsku orijentaciju ponovnim izborom Maje Sandu, u drugom krugu predsjedničkih izbora poslije napetosti i u pozadini sumnji o ruskom miješanju.
Sandu je osvojila 54,9 odsto glasova, a 45 odsto Aleksandar Stojanoglo, 57-godišnji bivši tužilac koga podržavaju proruski socijalisti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pokret Evropa sad

Džo Bajden

Moldavija

Maja Sandu

Svijet

Bajden pozdravio reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu

Američki predsednik Džozef Bajden pozdravio je danas reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, ocenujući da "nisu uspjeli" napori Rusije da spriječi taj izbor.
- Mjescima je Rusija nastojala da podriva demokratske institucije i izborni proces u Moldaviji. Ali Rusija nije uspjela - rekao je Bajden u saopštenju.
 On je pozdravio činjenicu da je“ moldavski narod izabrao da slijedi put usklađen sa Evropom i demokratijama cijelog svijeta“.
Moldavija je u nedjelju potvrdila svoju evropsku orijentaciju ponovnim izborom Maje Sandu, u drugom krugu predsjedničkih izbora poslije napetosti i u pozadini sumnji o ruskom miješanju.
Sandu je osvojila 54,9 odsto glasova, a 45 odsto Aleksandar Stojanoglo, 57-godišnji bivši tužilac koga podržavaju proruski socijalisti.

Derbi 20. kola Meridianbet Prve crnogorske lige pripao je fudbalerima Budućnosti, pobjede su upisali Dečić i Petrovac, dok je Mornar porazom počeo proljećni dio šampionata.
Budućnost je pred svojim navijačima, u najstarijem crnogorskom derbiju, pobijedila Sutjesku 2:1.
Vođstvo domaćinu donio je Ivan Bojović u prvom minutu sudijske nadoknade prvog poluvremena.
Na 2:0 povisio je Ivan Bulatović u 69, a konačan rezultat postavio Marko Šimun u 80. minutu.
Domaći teren odbranio je i Petrovac, koji je nakon prekreta savladao plavsko Jezero 2:1.
Plavski tim poveo je golom Đorđa Maksimovića u 44. minutu iz jedanaesterca.
Poravnao je Savo Arambašić u 61, a isti igrač u 86. minutu donio je potpuni preokret.
Poraz lidera šampionata iskoristio je Dečić i pobjedom u Bijelom Polju protiv Jedinstva 2:1 i smanjio zaostatak na dva boda.
Gosti su u Bijelom Polju poveli golom Trimrora Selimija u 14. minutu.
Izjednalio je Miloš Nikolić u 64, a pobjedu ekipi iz Tuzi donio je Dejan Perović u 86. minutu.
Bez pobjednika i golova završen je duel Bokelja i Mladosti u Kotoru, dok je Mornar u Baru izgubio od Arsenala 2:1 i drugo mjesto na tabeli prepustio Dečiću.
Tivatski tim poveo je na Topolici autogolom Nikole Stijepovića u 20. minutu.
Darko Zorić izjednačio je 29, a tri boda gostima donio je Igor Vukčević u 80. minutu.
Sutjeska je vodeća na tabeli sa 36 bodova i ima dva više od drugoplasiranog Dečića.
Mornar je treći sa 32, po 29 osvojili su Petrovac i Jezero, dok bod manje ima Budućnost.

Pobjede Dečića i Petrovca, poraz Mornara

Predsjednik Češke Petr Pavel je danas, pred hiljadama ljudi u Pragu, zahvalio Česima što su i dalje solidarni s Ukrajinom šaljući joj već četiri godine neumorno, masovno pomoć jer se u Ukrajini brani princip da moćni ne mogu da malim zemljama rade šta god požele.
- Taj rat se tiče i nas, a ko nam neko priča da smo već umorni od rata, da nas gnjavi to da neprestano slušamo o Ukrajini, taj je ravnodušan prema našoj budućnosti. Prije ili kasnije će u Ukrajini biti mir. Od toga kakav on bude, zavisiće za dugo bezbjednost Evrope. To je i naš rat - kazao je češki predsjednik na mitingu na punom Staromnjestskom trgu u Pragu uoči četvrte godišnjice napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
Češki predsjednik je naglasio da se u Ukrajini vodi rat za princip međunarodnog poretka i prava da veliki i moćni ne mogu da rade šta im se prohtje malim i srednjim zemljama, kao što je Češka, i određuju im budućnost, i da upravo Česi ne bi trebalo da budu ravnodušni jer imaju gorko istorijsko iskustvo šta znači odlučivanje „o nama, a bez nas“.
Odlučivanje „o nama, a bez nas“ je u Češkoj uobičajena aluzija na Minhensku konferenciju 1938. godine kada su velike sile dale blagoslov Adolfu Hitleru da nacistička Njemačka anektira Sudete i kasnije rasparča i okupira Čehoslovačku, a aluzija su i na sovjetsku okupaciju Čehoslovačke 1968. godine.
- Ukrajinci nisu tražili ništa drugo, nego što smo tražili mi. I mi smo htjeli da sami odlučujemo o svojoj budućnosti - upozorio je Pavel istakavši da su Česi tek poslije pada Berlinskog zida dobili mogućnost da uđu u Evropsku uniju i NATO, dok je Rusija napala Ukrajinu kada su i Ukrajinci htjeli da izaberu takav put.
Onima koji traže kraj rata, češki predsjednik je poručio da rat može i mogao je da se završi u bilo kojem trenutku tokom četiri duge ratne godine jer je dovoljno da jedan čovjek, ruski predsjednik Vladimir Putin, digne telefon i prekine ga, pošto ga je samo jedan čovjek i počeo.
Govor Pavela praćen uglavnom aplauzima, prekinut je, međutim, zvižducima kada je upozorio da su Ukrajinci, ratne izbjeglice u Češkoj „doprinos, a ne breme“ i naglasio da duplo više daju u češki budžet preko poreza i doprinosa nego što koriste socijalne pomoći, a većina izbjeglica našla je posao i radi.
Pavel je apelovao na Čehe da pomažu Ukrajini sve dok ne prestane rat i zahvalio ne samo stotinama hiljada Čeha koji su svojim sitnim darovima učestvovali u prikupljanju pomoći: Zahvalio je onima koji su krunu po krunu za samo sedam dana prikupili u januaru preko pet miliona eura za generatore za ukrajinske gradove bez struje i grijanja, kao i češkim preduzetnicima koji su dali veće svote.
Pomenuo je udovicu godinama najbogatijeg Čeha, vlasnika finansijske grupe PPF, Renatu Kelenerovu koja je sama, impresionirana solidarnošću sugrađana, odlučila da Ukrajini, da preživi zimu, pošalje - sedam miliona eura.
Na obilježavanju godišnjice napada Rusije na Ukrajinu danas je održan minut ćutanja za češke dobrovoljce koji su poginuli u Ukrajini pomažući civilima.
Godišnjica napada Rusije na Ukrajinu obilježava se u gradovima širom Češke, a na trgovima 17 gradova osvanule su makete ruskog vojnog drona „šahid“ uz slike koje pokazuju kakve štete bi pogodak tok drona nanio nekoj od glavnim znamenitosti u svakom od tih čeških gradova.

Pavel: Umor od pomoći Ukrajini je ravnodušnost prema vlastitoj budućnosti

Vrhovni komandant Vojske Ukrajine, general Oleksandar Sirski, izjavio je u intervjuu za pariški list Mond (Le Monde) da su gubici ruske vojske premašili broj regrutovanih i istakao da se ukrajinska vojska odupire uprkos složenoj situaciji na frontu.
Sirski je izrazio uvjerenje da „uprkos veoma teškoj situaciji na bojnom polju, ukrajinska vojska nastavlja da se odupire najmoćnijoj vojsci u Evropi“ i nastavlja da „ugrožava“ ruske vojne planove.
Ukrajinski general je priznao da je sada izuzetno težak period za njegovu državu i narod, a istakao da je to „period velike borbe ukrajinskih oružanih snaga“.
Sirski je rekao da vjeruje u otpornost svojih oružanih snaga iako se one suočavaju, kako je ponovio, s „najvećom i najmoćnijom vojskom u Evropi i ratom koji prevazilazi sve zamislive i nezamislive razmjere“.
Govoreći o 2025. godini, Sirski je rekao da je vojna situacija mogla biti znatno gora.
Ukrajinski general ne poriče teškoće na frontu, ali tvrdi da su ciljevi Rusije bili daleko ambiciozniji. General je zauzeo isti stav kada je procjenjivao 2024. godinu, koja je, po njegovim riječima, mogla biti još razornija za Ukrajinu da nije predvodio smjele operacije.
List Mond dodaje da u politički delikatnom trenutku sukoba, dok su u toku teški pregovori, Sirski ostaje vjeran svojim principima - ni riječi o politici ili diplomatiji.
Njegov fokus je bojno polje, koje dobro poznaje. Šezdesetogodišnji vrhovni komandant ukrajinske vojske, „najiskusniji general u Ukrajini“, kako ga je predsjednik Volodimir Zelenski opisao kada mu je poverio komandu nad Vojskom, može satima da priča o vojnom planiranju i borbi, selo po selo, kilometar po kilometar, dodao je Mond.

Komandant Vojske Ukrajine: Gubici ruske vojske su premašili broj regrutovanih, borimo se i dalje

Stotine ljudi su danas u Lionu učestvovale u maršu koji su organizovale krajnje desničarske grupe pošto je jedan desničarski, nacionalistički aktivista umro od prebijanja u tom gradu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na mir pred odavanje počasti Kventinu Deranku, 23-godišnjaku koji je prošle nedjelje umro u bolnici od povreda mozga.
Demonstracije su se odvijale pod strogom policijskom kontrolom.
- Ovo je trenutak sjećanja i poštovanja prema ovom mladom sunarodniku koji je ubijen, njegovoj porodici i bližnjima. To mora biti na prvom mjestu. A zatim je trenutak čvrstine i odgovornosti - rekao je Makron.
Sedam osoba je privedeno i protiv njih su podignute preliminarne optužnice. Javno tužilaštvo u Lionu zatražilo je da svaka od njih bude optužena za namjerno ubistvo, teško nasilje i kriminalnu zavjereničku aktivnost.
Šestoro optuženih suočava se sa sve tri optužbe, dok je sedmi optužen za saučesništvo.
Derank je napadnut tokom sukoba pristalica krajnje ljevice i krajnje desnice na marginama studentskog skupa na kojem je govorila poslanica ljevice Rima Hasan.
Makron je najavio da će sljedeće nedjelje održati sastanak sa ministrima kako bi sproveli sveobuhvatan pregled svih nasilničkih aktivističkih grupa koje imaju veze sa političkim partijama, nagovještavajući da bi neke od njih mogle biti rasformirane.
- U Republici nijedno nasilje nije legitimno. Nema mjesta za milicije, odakle god dolazile. Moramo biti apsolutno beskompromisni - rekao je Makron.
Glavno odavanje počasti ubijenom desničaru održano je u Lionu, gdje su česti sukobi krajnje desničarskih i krajnje ljevičarskih grupa i često poprimaju oblik organizovanih uličnih borbi, ponekad uključujući grupe od po nekoliko desetina ljudi.
Krajnje ljevičarske militantne grupe u Lionu nastale su relativno nedavno, kao reakcija na mnoge krajnje desničarske grupe koje postoje decenijama. Obavještajne službe karakterišu grad kao kolijevku krajnje desničarskog aktivizma u Francuskoj.
Derankovi roditelji takođe su pozvali na mir i nisu učestvovali u odavanju počasti, koje francuske vlasti nisu zabranile.
Prije početka marša održan je minut ćutanja.
Mnogi muškarci obučeni u crno, neki sa djelimično prekrivenim licima, pridružili su se maršu.

Bajden pozdravio reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu

Tagovi

Pobjede Dečića i Petrovca, poraz Mornara

Pavel: Umor od pomoći Ukrajini je ravnodušnost prema vlastitoj budućnosti

Komandant Vojske Ukrajine: Gubici ruske vojske su premašili broj regrutovanih, borimo se i dalje

Stotine ljudi na maršu u Lionu u znak protesta zbog ubistva desničara

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO