Neočekivano ubjedljiva većina građana u Moldaviji glasala je za zapadnu orijentaciju zemlje i protiv ruskog uticaja. Jasna pobjednica izbora je vladajuća proevropska stranka Akcija i solidarnost (PAS), koja je, suprotno predviđanjima, osvojila nešto više od 50 odsto glasova i time odbranila apsolutnu većinu.
U novom parlamentu će, iako gubi osam mjesta u odnosu na izbore 2021, najvjerovatnije imati većinu od 55 od ukupno 101 poslaničkog mjesta.
Proruska izborna koalicija Patriotski blok, koju predvodi bivši predsjednik Igor Dodon, osvojila je samo 24 odsto glasova. U novom parlamentu biće zastupljen i nominalno neutralni, ali faktički takođe proruski blok Alternativa, kojeg predvodi gradonačelnik glavnog grada Kišinjeva Jon Čeban (oko osam odsto), kao i stranka populističkog preduzetnika Renata Usatija (Naša stranka, šest odsto).
Drugo veliko iznenađenje izbora je ulazak u parlament stranke s kojom nije računala nijedna anketa niti posmatrač: desno-populistička stranka Demokratija kod kuće (PPDA) osvojila je 5,6 odsto glasova.
Ova stranka se zalaže za ponovno ujedinjenje Republike Moldavije s Rumunijom i povezana je s rumunskom krajnje desnom strankom Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), čijem je čelniku Đorđu Simjonu zabranjen ulazak u Moldaviju.
<h2>Ne samo pobjeda u dijaspori</h2>
Konačno prebrojavanje glasova pokazalo je da je PAS osvojio ne samo veliku većinu glasova u snažnoj moldavskoj dijaspori u zapadnoevropskim zemljama, nego i većinu glasova u tri četvrtine okruga u zemlji.
Patriotski blok uspio je da pobijedi samo na tradicionalno proruskom sjeveru zemlje, u autonomnoj regiji Gagauziji, te među relativno malobrojnim biračima iz separatističke regije Pridnjestrovlja.
Ovakav rezultat je težak poraz za Kremlj, koji je uložio golema sredstva u prorusku kampanju.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu oduševljen je rezultatom.&nbsp;
- Moldavijo, klanjam ti se, pobijedila si bitku za bitkom protiv neprijatelja zemlje koji su se činili nepobjedivima. Rusija je uložila sve prljavo što posjeduje u ovu borbu: tone novca, laži, nezakonitosti - naveo je Grosu.
Grosu je izborni rezultat nazvao jasnom porukom da kod njih u zemlji odlučuju sami, a ne Rusija. Dodao je da „nije samo PAS pobijedio na izborima, nego ljudi“.
<h2>„Moldavija – 3, Putin – 0“</h2>
Jedan od popularnih kandidata PAS-a Radu Marjan napisao je u noći na ponedjeljak na Fejsbuku: „Moldavija 3 - Putin 0. Čestitke Moldavcima!“
Bila je to aluzija na predsjedničke izbore u novembru 2024, na kojima je pobijedila proevropska predsjednica Maja Sandu, kao i na istovremeno održani referendum o EU, na kojem je tijesna većina bila za evropsku perspektivu Moldavije, te na kraju i na parlamentarne izbore.
U proteklim nedjeljama i mjesecima Moldavija je bila preplavljena proruskim sadržajima na društvenim mrežama.
Veliki dio njih širio je Patriotski blok, ali mnoge su objave stizale i s nepoznatih profila. Osim toga, preduzetnik Ilan Šor, pravosnažno osuđen zbog „krađe milijarde“, organizovao je iz Moskve opsežnu kupovinu glasova.
<h2>Trening za nemire</h2>
Koordinatori njegove mreže više su puta u proteklim nedjeljama uhapšeni, posljednji put prošle nedjelje tokom velike racije širom zemlje, prilikom koje su zaplijenjene velike količine gotovine, propagandni materijali, falsifikovani glasački listići, pa čak i oružje.
Moldavska i srpska policija takođe su uhapsile učesnike jednog kampa za obuku u Srbiji, u kojem su moldavski i rumunski državljani bili obučavani za izazivanje nereda uoči parlamentarnih izbora.
Osim toga, moldavska izborna komisija (CEC) zabranila je učešće na izborima brojnim proruskim strankama zbog ilegalnog finansiranja kampanja i stranaka.
Posljednji put to se dogodilo samo nekoliko dana prije izbora, kada su zabranjene dvije stranke, među njima i proruska stranka Srce Moldavije (IM) Irine Vlah, bivše guvernerke autonomne regije Gagauzije, čija je politička elita usko povezana s Kremljom.
<h2>Emotivna poruka predsjednice</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu obratila se biračima na izborni dan na neuobičajeno emotivan i dramatičan način, između ostalog i putem videa na Fejsbuku, u kojem je rekla: „Rusija nije naš prijatelj. Napala je susjednu zemlju bez ikakvog razloga, zatvorila nam je gasovod i želi da kupi naše glasove i našu zemlju“.
Kasnije je na Fejsbuku napisala: „Moldavija je naša zemlja, a ne Šorove kriminalne grupe“.
Vođa Patriotskog bloka Igor Dodon izjavio je u nedjelju uveče da je PAS izgubio izbore i pozvao na proteste u ponedjeljak kako bi se „odbranila pobjeda naroda protiv PAS-a“. Do ponedjeljka prijepodne Dodon se više nije oglašavao o izbornim rezultatima.
Posmatrači, međutim, ne očekuju veće proteste ili nerede u narednim danima, jer je izborni rezultat jasan. Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban napisao je na Fejsbuku samo: „Zahvaljujemo svima. Poštujemo volju građana“.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu na konferenciji za novinare branio je pravo opozicije na javno izražavanje protesta. Pozvao je Patriotski blok i svog parlamentarnog kolegu Igora Dodona da protestuju mirno i da ne plaćaju učesnike protesta – kao što se dosad često događalo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Moldavija jasno ka Zapadu

Evropski zvaničnici pozdravili su danas rezultate parlamentarnih izbora u Moldaviji na kojima je ubjedljivo pobijedila proevropska stranka PAS, ukazujući da je zemlja jasno pokazala opredijeljenost ka Evropskoj uniji uprkos pritiscima iz Rusije.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da pobjeda proevrposke strane na parlamentarnim izborima u Moldaviji šalje snažnu i jasnu poruku uprkos ruskom miješanju, prenosi agencija Frans pres.
- Narod Moldavije se izjasnio i njegova poruka je snažna i jasna. Oni su izabrali demokratiju, reformu i evropsku budućnost naspram pritisaka i miješanja Rusije - napisao je Košta na mreži Iks.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je takođe na mreži Iks da "nikakav pokušaj sijanja straha ili podjela" nije mogao da poljulja riješenost Moldavaca.
- Moldavijo, ponovo ste to uradili. Jasno ste pokazali svoj izbor: Evropa, demokratija, sloboda. Budućnost je vaša - napisala je Fon der Lajen.
Ona je ponovila da su vrata EU otvorena za Moldaviju i da će biti uz nju na svakom koraku na tom putu.
Visoka predstavnica EU Kaja Kalas napisala je da je glasanje u Moldaviji jasno "da" evropskoj budućnosti.
- Uprkos masovnim ruskim naporima da širi dezinformacije i kupuje glasove nikakva sila ne može zaustaviti narod posvećen slobodi - napisala je Kalas na mreži Iks.
Prema danas objavljenim zvaničnim rezultatima proevrposka partija PAS predsjednice Maje Sandu pobijedila je sa nešto malo više od 50 odsto glasova na juče održanim parlamenternim izborima u Moldaviji, obilježenim optužbama o ruskom miješanju.
Proruski Patriotski blok osvojio je 24,2 odsto glasova, a na trećem mjestu je Nacionalni alternativni pokret (MAS) prijateljski nastrojen prema Rusiji. Slijedi populistička Naša stranka, dok je desničarska partija Demokratija kod kuće takođe osvojila dovoljno glasova da uđe u parlament.

Evropski zvaničnici pozdravili izbore u Moldaviji i njeno opredjeljenje za evropsku budućnost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović doputovao je u Kišinjev, gdje se sastao sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu, uoči Samita Jugoistočna Evropa - Ukrajina, koji će biti održana u Odesi. - Danas sam u Kišinjevu, glavnom gradu Republike Moldavije, na putu do Ukrajine, do Odese gdje se održava četvrti po redu Samit lidera Ukrajina - Jugoistočna Evropa. Ovdje sam imao susret sa predsjednicom Moldavije, Majom Sandu, nastavili smo naš prijateljski razgovor koji smo započeli u okviru njene državne posjete Crnoj Gori - kazao je Milatović. U fokusu su, kako je rekao, dvije teme, od kojih je jedna unapređenje bilateralnih odnosa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180620_81e1b8d52349880aec025c7b7b205831c613a3be5e0e2af8135575e2d690cfc5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180620_81e1b8d52349880aec025c7b7b205831c613a3be5e0e2af8135575e2d690cfc5" data-rendition-name="original" width="5840" height="4672" loading="lazy" alt="Sandu i Milatović"> <figcaption>Sandu i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Mislim da je sjajna vijest što ovoga ljeta Crnu Goru i Moldaviju povezuje i avio linija između Kišinjeva i Tivta. To je upravo pravi put ka jačanju naših bilateralnih odnosa. Takođe smo razgovarali o našoj evropskoj perspektivi, o evropskoj perspektivi i Moldavije i Crne Gore. Crna Gora je zemlja predvodnica na ovom putu, ali svaki korak naprijed svih ostalih zemalja kandidata poput Moldavije nas izuzetno raduje - naglasio je Milatović. On je poručio da sjutra nastavlja put za Odesu gdje će sa ostalim liderima učestvovati na četvrtom Samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa. - Zajedno ćemo poslati poruku podrške trajnom i pravednom miru u Ukrajini - poručio je Milatović. &nbsp;

Milatović sa predsjednicom Moldavije: Linija između Kišinjeva i Tivta pravi put ka jačanju bilateralnih odnosa

Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja ove godine zajednički je cilj Crne Gore i Danske, koja će predsjedavati Evropskom unijom (EU) u drugoj polovini godine, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je razgovarao sa ministarkom evropskih poslova Danske Mari Bjere, koja je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
- U vrlo konstruktivnom razgovoru potvrđena je posvećenost Vlade procesu integracija, što našu zemlju čini primjerom uspješnog sprovođenja reformi - naveo je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1924466261456490616&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja godine zajednički cilj

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Ovo je prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije našoj zemlji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Predsjednicu Sandu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnEcSNAa7YI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, razgovora dvoje zvaničnika i sastanka dvije delegacije, predsjednici će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - najavljeno je iz Kabineta predsjednika Milatovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Kako su naveli, posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Takođe, posjeta predsjednice Sandu snažan je signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručuju iz Milatovićevog kabineta.

Sandu dočekana na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da će Evropa i Sjedinjene Države biti uključene u bilo kakve razgovore o okončanju rata njegove zemlje sa Rusijom, rekao je on novinarima u subotu 25. januara.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom susjedne Moldavije Majom Sandu, Zelenski je rekao da Ukrajina takođe treba da bude uključena u bilo kakve razgovore o okončanju rata da bi takvi pregovori imali značajan uticaj.
- Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi - rekao je Zelenski, kasnije razjasnivši da još uvijek nije uspostavljen okvir.
- Da, zaista bih želio da Evropa učestvuje, jer ćemo biti članica Evropske unije - dodao je on.
Zelenski je rekao da vjeruje da bi novi predsjednik SAD Donald Tramp mogao da okonča rat, ali bi to mogao da uradi samo ako bi uključio Ukrajinu u pregovore.
- U suprotnom neće uspjeti. Zato što Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča - rekao je on.
Tramp je tokom svoje kampanje obećao da će okončati rat u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti, ali su njegovi saradnici od tada rekli da bi postizanje dogovora moglo potrajati mjesecima. Američki predsjednik je izrazio spremnost da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata.
Putin je u petak rekao da bi volio da se sastane sa Trampom da razgovara o Ukrajini. On je naveo dekret Zelenskog iz 2022. kojim se zabranjuju razgovori sa Putinom kao barijera za pregovore.
Zelenski je na konferenciji za novinare rekao da je ovu zabranu uveo kako bi spriječio Putina da formira druge kanale komunikacije sa sagovornicima u Ukrajini. Rekao je da je Rusija to aktivno pokušavala da uradi prije nego što je on potpisao naredbu.
<h2>Pomoć Moldaviji</h2>
Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna da ponudi ugalj Moldaviji, koja se nalazi u jeku energetske krize nakon što je dotok ruskog gasa kroz Ukrajinu prestao početkom ove godine.
Veći dio Moldavije kontrolišu vlasti u Kišinjevu, ali značajna manjina stanovništva živi u Pridnjestrovlju, regionu koji se otcijepio na kraju sovjetske vlasti i bio u kratkom sukobu sa novom nezavisnom moldavskom državom.
Proruski region, koji ima jedinu elektranu u Moldaviji, suočava se sa težinom energetske krize nakon gubitka snabdijevanja gasom, upozoravajući da će njegove zalihe uskoro biti iscrpljene.
- Posljednji potez Rusije bio je da orkestrira energetsku krizu - rekla je Sandu novinarima u Kijevu, dodajući da su cijene struje skočile na teritorijama koje kontroliše njena vlada, ali da su stvari još gore u otcijepljenim oblastima.
- Oni koji žive u pridnjestrovskom regionu Moldavije, koji su u posljednje tri decenije držani kao taoci neustavnog režima koji podržava Rusija, sada su ostavljeni u hladnoći i tami - naglasila je ona.
Pridnjestrovlje je svakodnevno izloženo nestancima struje od oko pet sati i nestašicama grijanja u zimskim uslovima.
Sandu je rekla da je ovo dio proračunate ruske strategije da se posije haos u Moldaviji i da se olakša dolazak na vlast proruske vlade, što je očigledan znak za parlamentarne izbore koji dolaze ove godine.
Zelenski je rekao da bi Ukrajina mogla da isporuči dovoljno uglja Moldaviji ili Pridnjestrovlju kako bi riješila svoje energetske probleme i smanjila cijene struje za 30%.
- Odsustvo krize u Moldaviji je takođe (u interesu) naše ukrajinske bezbjednosti - rekao je Zelenski i dodao da bi Ukrajina mogla da pošalje tim stručnjaka da olakša korišćenje ukrajinskog uglja u elektrani u Pridnjestrovlju.
Sandu je rekao da je na pridnjestrovskim vlastima u glavnom gradu regiona Tiraspolju da prihvate pomoć.
Pridnjestrovlje nema međunarodno priznanje, a njen samozvani predsjednik Vadim Krasnoselski rekao je ove nedjelje da je termoelektrani na njenoj teritoriji potreban antracit ugalj za rad i da je sorta koju nudi Ukrajina neodgovarajuća.
Zvanična regionalna novinska agencija je u postu na Telegramu primjetila obnovljenu ponudu Zelenskog u subotu, ali je dodala: "Najvjerovatnije je to isti ugalj koji nije pogodan za elektranu."

Zelenski: Nadam se da će Evropa i SAD biti uključeni u pregovore s Rusijom

Maja Sandu, koja je danas zvanično počela drugi mandat kao predsjednica Moldavije, to što joj je obnovljen mandat pozdravila je kao proevropski izbor glasača "uprkos pritiscima" i sumnji na rusko miješanje u predsjedničke izbore.
- Možemo da se ponosimo činjenicom da smo uprkos iskušenjima uspjeli da budemo na pravoj strani istorije i da odbranimo demokratiju od spoljnjih prijetnji - rekla je Sandu na inauguraciji.
Pošto je dala zakletvu, ocijenila je da je Moldavija u novembru glasala „za jasan pravac, da bude evropska zemlja, što donosi veću sigurnost i prosperitet“.
Maja Sandu je 2020. postala prva žena na čelu Moldavije, koja je između NATO-a i ruske sfere uticaja.

Maja Sandu danas počela drugi mandat kao predsjednica Moldavije

Američki predsednik Džozef Bajden pozdravio je danas reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, ocenujući da "nisu uspjeli" napori Rusije da spriječi taj izbor.
- Mjescima je Rusija nastojala da podriva demokratske institucije i izborni proces u Moldaviji. Ali Rusija nije uspjela - rekao je Bajden u saopštenju.
&nbsp;On je pozdravio činjenicu da je“ moldavski narod izabrao da slijedi put usklađen sa Evropom i demokratijama cijelog svijeta“.
Moldavija je u nedjelju potvrdila svoju evropsku orijentaciju ponovnim izborom Maje Sandu, u drugom krugu predsjedničkih izbora poslije napetosti i u pozadini sumnji o ruskom miješanju.
Sandu je osvojila 54,9 odsto glasova, a 45 odsto Aleksandar Stojanoglo, 57-godišnji bivši tužilac koga podržavaju proruski socijalisti.

Bajden pozdravio reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu

Ekološki aktivista Vuk Iković upozorio je da ignorisanje struke u planiranju i donošenju odluka dovodi do teških posljedica po građane, naročito u situacijama poput aktuelnih poplava. Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, istakao je da struka nikada ne bi dozvolila infrastrukturna rješenja koja dodatno povećavaju rizik od elementarnih nepogoda.
- Struka nikad ne bi mogla da dozvoli da se grade putevi kroz jedan ravničarski predio, kao što je Bjelopavlićka ravnica, bez atmosferske kanalizacije, jer bi struka planirala, izradila i održavala te kanale shodno režimu voda, shodno količini i jačini padavina - rekao je Iković.
On je naveo da su padavine bile obilne i neuobičajene, jer je za samo jedan dan pala količina kiše koja inače padne za 15 dana ili čak mjesec, što predstavlja prirodnu nepogodu koja se ne može spriječiti, ali se njene posljedice mogu ublažiti.
- Zašto struka nije uzeta u obzir i zašto uvijek prednjače određene poruke i odluke koje ne konsultuju struku je naša vječito pitanje i dilema do kad će to da se dešava i zašto ćemo da trpimo upravo mi građani zbog toga što neko ne konsultuje struku povodom donošenja odluka - istakao je Iković.
Dodao je da bi pravilno planiranje omogućilo kontrolu vodnih tokova i smanjenje poplava.
- Struka nikad ne bi mogla dozvoli da imate puteve kroz jedan ravničarski predio, kao što je Bjelopavlićka ravnica, bez atmosferske kanalizacije. Struka bi planirala, izradila i održavala te kanale shodno režimu voda, shodno količini i jačini padavina. Struka bi uravnotežila, balansirala rad, recimo, hidroelektrane i samim tim smanjivala, a ne povećavala poplave i voda bi odlazila u rijeku a ne u kuće i dvorišta, na tak način bismo spriječili ili totalno neutralisali poplave - rekao je Iković.
Govoreći o posljedicama poplava po poljoprivredu, podsjetio je da dolazi do spiranja tla i gubitka važnih hranljivih elemenata.
- Poplave uzrokuju spiranje tla, odnoseći ogromne količine elemenata poput azota, kalijuma, dolazi do zasićenja jer voda istiskuje kiseonik, što stvara pritisak na korijenje biljaka - objasnio je on.
Kao preventivnu mjeru, Iković preporučuje očuvanje vegetacije uz vodotokove.
- Uvijek je preporuka da kada imate parcele, njive, pored potoka ili pored rijeke, da postoji jedna travnata zona između njive i potoka, koja će da sprječava spiranje tog zemljišta. Biljni pokrivači duž njive, recimo trava, ne preporučuju se uklanjati dok ne prestanu padavine i voda se povuče, zato šta ta trava i taj korijen zadržavaju i čuvaju zemljište i nakon toga tek treba krenuti sa dodatnim oplemenjivanjem stajskim đubrivom - naglasio je Iković.
Ukazao je i na ozbiljne negativne posljedice po ekosisteme, jer se u rijeke i potoke unose velike količine organske materije.
- To su sve organske materije koje uzrokuju da se smanji količina kiseonika u vodi, jer kad nemate kiseonika onda umiru organizmi, prije svega ribe, a onda i drugi vodeni organizmi - rekao je Iković.
Dodao je da je očuvanje drveća uz obale ključno za zdravlje rijeka i biodiverziteta.
- U tim situacijama treba gledati da pored obala postoji dovoljno drveća, dovoljno vegetacije, jer jedna vrba može da popije 200 litara vode i da na taj način smanji poplave, prečisti vodu i zaštiti sve životinje koje su tamo, a samim tim da imamo jednu zdravu rijeku i da imamo dovoljno ribe ponovo u rijeci, bilo za biodiverzitet, bilo za potrebe održivog ribolova - zaključio je Iković.

Iković o poplavama: Kada vlast ne poštuje struku, ispaštaju građani

Nikolas Maduro je prilikom svoje posete Moskvi povodom Dana pobede u maju 2025. godine obasuo Vladimira Putina pohvalama. Venecuelanski predsjednik je Rusiju nazvao „ključnom silom čovječanstva“. Dva šefa država tada su potpisala sporazum o „strateškom partnerstvu i saradnji“.
Dana 3. januara Rusija je bila samo posmatrač dok su Sjedinjene Države silom odvele Madura i njegovu suprugu u Njujork, gdje im se sudi zbog trgovine drogom.
<h2>Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da zaštiti Madura</h2>
Tri dana nakon svrgavanja venecuelanskog predsjednika Putin i dalje ćuti. Prethodno je rusko Ministarstvo spoljnih poslova izrazilo zabrinutost i zatražilo Madurovo oslobađanje, kao i pregovore između SAD i Venecuele. Nakon telefonskog razgovora početkom decembra, prema zvaničnim izvještajima, posljednja poruka koju je Maduro dobio od ruskog predsjednika bila je novogodišnja čestitka.
Maduro je bio jedan od rijetkih šefova država koji su podržali Rusiju u februaru 2022. godine, kada je Moskva priznala separatističke republike Donjeck i Lugansk uoči velikog napada na Ukrajinu. U decembru 2018. Rusija je poslala dva strateška bombardera tipa Tu-160 na vježbe u Venecuelu, što su stručnjaci protumačili kao znak podrške Maduru.
Avioni su sletjeli na aerodrom u Karakasu — isti onaj sa kojeg su Sjedinjene Države evakuisale venecuelanskog vladara. Ruska protivvazdušna odbrana nije mogla da ga zaštiti, kako je sada američki ministar odbrane Pit Hegset. Kako je to moglo da se dogodi?
<h2>Zašto Putin ne kritikuje Trampa?</h2>
- Ruska podrška Venecueli bila je više simbolične nego praktične prirode - rekao je Nil Melvin, stručnjak Kraljevskog instituta za objedinjene službe (RUSI), u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, Rusija nije u stanju da dovede u pitanje upotrebu američkih oružanih snaga u susjednom regionu. Njemački politikolog i autor knjige o ruskoj spoljnoj politici, Feliks Rifer, nije iznenađen.
Nakon što je Trampov povratak u Bijelu kuću doveo do približavanja Moskve i Vašingtona, Rusija je na „američke nagovještaje u vezi s Venecuelom reagovala s relativnom uzdržanošću. Rusija je Madura u suštini već ranije pustila niz vodu - kaže Rifer.
Jedan od razloga je rat Rusije protiv Ukrajine i promjena uloge SAD — od zapadnog partnera Kijeva do posrednika, vjeruju oba stručnjaka. Rusija izbegava oštru kritiku Vašingtona jer „ne želi da ga odgurne“, kaže Melvin. Po njegovom mišljenju, moskovska retorika o događajima u Venecueli bila bi „znatno oštrija“ da nema rata protiv Ukrajine, ali ne i više od toga.
Britanski stručnjak ne vidi neposredne posljedice po rat u Ukrajini. To bi se moglo promijeniti ako se Tramp ne zaustavi na Venecueli, već ode dalje i, na primjer, pokuša da „pripoji“ Grenland, koji pripada Danskoj — nešto što je američki predsjednik nedavno ponovo nagovijestio. NATO takav razvoj događaja vjerovatno ne bi preživio, smatra Melvin. Slično se izjasnila i danska premijerka Mete Frederiksen. A šta o tome misle u Ukrajini?
<h2>Oprezni optimizam u Ukrajini</h2>
Zvaničnici u Kijevu suzdržano komentarišu događaje u Venecueli. Predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: „Ako se diktatori mogu ovako tretirati, onda Sjedinjene Države znaju šta sljedeće mora da se uradi." Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova podsjetilo je da Madura ne priznaje kao predsjednika.
Kijevski stručnjaci su oprezno optimistični. Tržišta očekuju da će u dogledno vrijeme doći do normalizacije odnosa između SAD i Venecuele, što bi otvorilo Venecuelu za proizvodnju nafte i imalo značajan uticaj na svjetsku ekonomiju i cijene nafte, kaže politikolog Petro Oleščuk sa Nacionalnog univerziteta u Kijevu.
- Sve što snižava cene nafte ide u korist Ukrajini i moglo bi pozitivno da utiče na pregovore. Jer što je nafta jeftinija, to Rusija ima manje novca, čime ideja da je Rusija spremna za beskonačni rat postaje sve manje uvjerljiva - kaže Oleščuk.
Pored toga, Venecuela je imala značajne kineske investicije u sektoru nafte i gasa. Te investicije su sada otpale, što bi, prema riječima Serhija Krajeva, stručnjaka Ukrajinskog centra „Prizma“, moglo p redstavljati dodatni instrument pritiska. Po njegovom mišljenju, postavlja se pitanje da li će Donald Tramp to iskoristiti kao pregovarački adut u odnosima sa ruskim predsjednikom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom.&nbsp;
- Postoji potencijal da se situacija aktivnije oblikuje - kaže analitičar.
Oleščuk vjeruje da bi situacija oko Madura mogla imati i indirektne posljedice po ravnotežu moći u ukrajinskom kontekstu, jer je predsjednik Putin bio pod uticajem sudbine libijskog diktatora Muamera el Gadafija.
- Mislim da bi Putin to mogao da projektuje na sebe i da se u ovoj situaciji ozbiljno zabrine za sopstvenu bezbjednost. To bi moglo da utiče i na izglede za pregovore - kazao je on.
&nbsp;Ipak, prema Oleščuku, malo je vjerovatno da je iko ozbiljno razmatrao mogućnost primjene sličnih mjera protiv ruskog predsjednika.
Još jedna tačka u kojoj su mediji povukli paralele sa Ukrajinom jeste teza da bi SAD hapšenjem Madura mogle da „oslabe“ svoju ulogu demokratskog pregovaračkog partnera. Međutim, stručnjaci s kojima je Dojče vele razgovarao su skeptični. Ove akcije uklapaju se u američku doktrinu zapadne hemisfere kao sfere interesa, kaže Oleščuk. On napominje da je nemoguće povlačiti paralele između hapšenja Madura i ruske agresije na Ukrajinu.&nbsp;
- U slučaju Venecuele, SAD ne anektiraju teritoriju i ne tvrde da je Venecuela fiktivna država - naglasio je Oleščuk.
<h2>Stručnjak: Ruska pozicija slabi</h2>
Njemački politikolog Feliks Rifer iznosi sličan argument. Rusija bi mogla pokušati da iskoristi slučaj Venecuele kako bi još jednom opravdala svoju agresiju na Ukrajinu. To je moguće, ali „direktno poređenje ne stoji“. Rifer je uvjeren da je ugled Moskve u svijetu oslabljen.
- Ko se osloni na Rusiju, ne treba da se nada da će biti zaštićen - rekao je Rifer.&nbsp;
Nil Melvin naglašava da to nipošto nije prvi put.
- Rusija je izgubila Jermeniju, Siriju i sada i Venecuelu. Međunarodna pozicija Rusije primetno slabi jer eskalira rat protiv Ukrajine i više ne raspolaže resursima da održava takve odnose - kaže bezbjednosni stručnjak.
Čak i u slučaju Kube, najvažnijeg ruskog partnera u Latinskoj Americi i jednog od najbližih saveznika Venecuele, protesti Moskve mogu biti glasniji, ali su ruske opcije „veoma ograničene", smatra Melvin. Kuba spada među zemlje na koje je predsjednik Tramp u posljednje vrijeme pojačao verbalni pritisak.

Pad Madura: Zašto Kremlj ćutke posmatra?

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Karakas i Vašington postigli dogovor o izvozu venecuelanske sirove nafte u Sjedinjene Američke Države u vrijednosti od dvije milijarde dolara.
Prema njegovim ruhečima, cilj dogovora je preusmjeravanje isporuka sa Kine i sprječavanje većih rezova u proizvodnji nafte u Venecueli, prenio je AP.
Tramp je naveo da dogovor obuhvata između 30 i 50 miliona barela nafte koja je pod američkim sankcijama.
Kako je navedeno, Bijela kuća organizuje sastanak u petak sa rukovodiocima američkih naftnih kompanija, kako bi se razgovaralo o Venecueli.
Prema osobi upoznatoj sa planovima, koja je želela da ostane anonimna, sastanku u Bijeloj kući trebalo bi da prisustvuju predstavnici kompanija "Ekson", "Ševron" i "KonokoFilips".
S obzirom na to da se nafta trguje po ceni od oko 56 dolara po barelu, Trampova najavljena transakcija mogla bi da vredi i do 2,8 milijardi dolara.
SAD u proseku troše oko 20 miliona barela nafte i srodnih proizvoda dnevno, što bi značilo da bi isporuka iz Venecuele predstavljala ekvivalent oko dva i po dana američkog snabdijevanja.
Uprkos najvećim dokazanim rezervama sirove nafte na svetu, Venecuela trenutno proizvodi oko milion barela dnevno, znatno manje od prosječne dnevne proizvodnje SAD, koja je u oktobru iznosila 13,9 miliona barela.
Kancelarija za štampu venecuelanske vlade nije odgovorila na zahtjev za komentar o Trampovoj objavi.
Prema anketi sprovedenoj tokom vikenda, Amerikanci su podeljeni po pitanju hapšenja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura: oko četiri od deset ispitanika podržalo je slanje američke vojske, približno isti procenat bio je protiv, dok je ostatak neodlučan.
Gotovo polovina ispitanika protivi se tome da SAD preuzmu kontrolu nad Venecuelom i imenuju novu vladu, dok je velika većina navela da bi o budućem vođstvu trebalo da odlučuje narod Venecuele.
Maduro se u ponedjeljak pred američkim sudom izjasnio da nije kriv po saveznim optužbama za trgovinu drogom.
Američke snage uhapsile su njega i njegovu suprugu Siliju Flores u subotu u ranim jutarnjim satima, tokom racije na kompleks koji su obezbjeđivali kubanski stražari.

Tramp: SAD i Venecuela postigli dogovor o izvozu nafte vrijedan dvije milijarde dolara

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević konstatovao je da se nijedan crnogorski zvaničnik nije oglasio povodom poplava u više gradova Crne Gore, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata. On je saopštio da je sinoć u Danilovgradu evakuisano još 11 građana, a predsjednik Opštine Aleksandar Grgurović iznio je podatak da se radi o više porodica.
Obimna kiša, koja pada danima, izazvala je probleme u više crnogorskih gradova, a najviše u opštinama Danilovgrad i Nikšić.
Poplavljeni objekti evidentirani su u Sekulićima, kao i u nikšićkim naseljima Grebice i Duklo. Nivo Morače u Podgorici prethodnih dana je dostigao skoro 11 metara, što je blizu rekordnih brojki. Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen je saobraćaj na više putnih pravaca.
Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović kaže da se situacija sa poplavama u toj opštini dodatno zakomplikovala tokom noći i da je više porodica evakuisano. Njima je smještaj ponuđen u Policijskoj akademiji, a nakon povlačenja vode opština će odraditi procjenu štete i, kako kaže Grgurović, biti tu za sve svoje građane. Saobraćaj je obustavljen na više lokacija. Neprohodna je Orja Luka, kritično je i kod Komana, a Zeta se izlila i u Pažićima.
- Situacija se dodatno zakomplikovala tokom noći. Imali smo tri evakuacije, dvije u Klikovačama i jednu u Bandićima - rekao je Grgurović za Jutarnji program “Dobro jutro Crna Goro”, navodeći da očekuje stabilizaciju vremenskih prilika.
Dragićević je upozorio na nebrigu crnogorskih zvaničnika. On je, poređenja radi, objavio video na Fejsbuku na kom gradonačelnik Skadra Benet Beci, sa ministarkom unutrašnjih poslova Albanom Kočijuom, direktorom civilne zaštite Hakijem Čakom i prefektom Holtom Dudom obilaze sinoć teren u tom albanskom gradu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F859185580414760&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
- Iako je situacija na terenu mnogo manje problematična nego kod nas, svi državni organi podignuti su na najveći mogući stepen pripravnosti, u konstantnom je zasijedanju nacionalna Agencija civilne zaštite (AKCM) i na svako sat obavještavaju građane o situaciji na terenu. Na terenu su 24 sata i ministar poljoprivrede i njegov kabinet - naveo je Dragićević u objavi.
Podsjetio je i da se albanski premijer Edi Rama obraća naciji putem društvenih mreža i sredstava javnog informisanja tri puta dnevno o situaciji.&nbsp;
Imaju i poseban broj telefona gdje se građani mogu informisati o stanju na putevima, tražiti pomoć, obavijestiti o promjeni stanja.&nbsp;
- Ozbiljna država i ozbiljno uređenje. Kod nas se niti jedan državni zvaničnik nije oglasio povodom poplava koje su pogodile Crnu Goru, uništavanja infrastrukture, odsječenih sela i poplavljenih imanja i objekata - upozorio je Dragićević.

Tag: maja-sandu