Neočekivano ubjedljiva većina građana u Moldaviji glasala je za zapadnu orijentaciju zemlje i protiv ruskog uticaja. Jasna pobjednica izbora je vladajuća proevropska stranka Akcija i solidarnost (PAS), koja je, suprotno predviđanjima, osvojila nešto više od 50 odsto glasova i time odbranila apsolutnu većinu.
U novom parlamentu će, iako gubi osam mjesta u odnosu na izbore 2021, najvjerovatnije imati većinu od 55 od ukupno 101 poslaničkog mjesta.
Proruska izborna koalicija Patriotski blok, koju predvodi bivši predsjednik Igor Dodon, osvojila je samo 24 odsto glasova. U novom parlamentu biće zastupljen i nominalno neutralni, ali faktički takođe proruski blok Alternativa, kojeg predvodi gradonačelnik glavnog grada Kišinjeva Jon Čeban (oko osam odsto), kao i stranka populističkog preduzetnika Renata Usatija (Naša stranka, šest odsto).
Drugo veliko iznenađenje izbora je ulazak u parlament stranke s kojom nije računala nijedna anketa niti posmatrač: desno-populistička stranka Demokratija kod kuće (PPDA) osvojila je 5,6 odsto glasova.
Ova stranka se zalaže za ponovno ujedinjenje Republike Moldavije s Rumunijom i povezana je s rumunskom krajnje desnom strankom Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), čijem je čelniku Đorđu Simjonu zabranjen ulazak u Moldaviju.
<h2>Ne samo pobjeda u dijaspori</h2>
Konačno prebrojavanje glasova pokazalo je da je PAS osvojio ne samo veliku većinu glasova u snažnoj moldavskoj dijaspori u zapadnoevropskim zemljama, nego i većinu glasova u tri četvrtine okruga u zemlji.
Patriotski blok uspio je da pobijedi samo na tradicionalno proruskom sjeveru zemlje, u autonomnoj regiji Gagauziji, te među relativno malobrojnim biračima iz separatističke regije Pridnjestrovlja.
Ovakav rezultat je težak poraz za Kremlj, koji je uložio golema sredstva u prorusku kampanju.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu oduševljen je rezultatom.&nbsp;
- Moldavijo, klanjam ti se, pobijedila si bitku za bitkom protiv neprijatelja zemlje koji su se činili nepobjedivima. Rusija je uložila sve prljavo što posjeduje u ovu borbu: tone novca, laži, nezakonitosti - naveo je Grosu.
Grosu je izborni rezultat nazvao jasnom porukom da kod njih u zemlji odlučuju sami, a ne Rusija. Dodao je da „nije samo PAS pobijedio na izborima, nego ljudi“.
<h2>„Moldavija – 3, Putin – 0“</h2>
Jedan od popularnih kandidata PAS-a Radu Marjan napisao je u noći na ponedjeljak na Fejsbuku: „Moldavija 3 - Putin 0. Čestitke Moldavcima!“
Bila je to aluzija na predsjedničke izbore u novembru 2024, na kojima je pobijedila proevropska predsjednica Maja Sandu, kao i na istovremeno održani referendum o EU, na kojem je tijesna većina bila za evropsku perspektivu Moldavije, te na kraju i na parlamentarne izbore.
U proteklim nedjeljama i mjesecima Moldavija je bila preplavljena proruskim sadržajima na društvenim mrežama.
Veliki dio njih širio je Patriotski blok, ali mnoge su objave stizale i s nepoznatih profila. Osim toga, preduzetnik Ilan Šor, pravosnažno osuđen zbog „krađe milijarde“, organizovao je iz Moskve opsežnu kupovinu glasova.
<h2>Trening za nemire</h2>
Koordinatori njegove mreže više su puta u proteklim nedjeljama uhapšeni, posljednji put prošle nedjelje tokom velike racije širom zemlje, prilikom koje su zaplijenjene velike količine gotovine, propagandni materijali, falsifikovani glasački listići, pa čak i oružje.
Moldavska i srpska policija takođe su uhapsile učesnike jednog kampa za obuku u Srbiji, u kojem su moldavski i rumunski državljani bili obučavani za izazivanje nereda uoči parlamentarnih izbora.
Osim toga, moldavska izborna komisija (CEC) zabranila je učešće na izborima brojnim proruskim strankama zbog ilegalnog finansiranja kampanja i stranaka.
Posljednji put to se dogodilo samo nekoliko dana prije izbora, kada su zabranjene dvije stranke, među njima i proruska stranka Srce Moldavije (IM) Irine Vlah, bivše guvernerke autonomne regije Gagauzije, čija je politička elita usko povezana s Kremljom.
<h2>Emotivna poruka predsjednice</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu obratila se biračima na izborni dan na neuobičajeno emotivan i dramatičan način, između ostalog i putem videa na Fejsbuku, u kojem je rekla: „Rusija nije naš prijatelj. Napala je susjednu zemlju bez ikakvog razloga, zatvorila nam je gasovod i želi da kupi naše glasove i našu zemlju“.
Kasnije je na Fejsbuku napisala: „Moldavija je naša zemlja, a ne Šorove kriminalne grupe“.
Vođa Patriotskog bloka Igor Dodon izjavio je u nedjelju uveče da je PAS izgubio izbore i pozvao na proteste u ponedjeljak kako bi se „odbranila pobjeda naroda protiv PAS-a“. Do ponedjeljka prijepodne Dodon se više nije oglašavao o izbornim rezultatima.
Posmatrači, međutim, ne očekuju veće proteste ili nerede u narednim danima, jer je izborni rezultat jasan. Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban napisao je na Fejsbuku samo: „Zahvaljujemo svima. Poštujemo volju građana“.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu na konferenciji za novinare branio je pravo opozicije na javno izražavanje protesta. Pozvao je Patriotski blok i svog parlamentarnog kolegu Igora Dodona da protestuju mirno i da ne plaćaju učesnike protesta – kao što se dosad često događalo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Moldavija jasno ka Zapadu

Evropski zvaničnici pozdravili su danas rezultate parlamentarnih izbora u Moldaviji na kojima je ubjedljivo pobijedila proevropska stranka PAS, ukazujući da je zemlja jasno pokazala opredijeljenost ka Evropskoj uniji uprkos pritiscima iz Rusije.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da pobjeda proevrposke strane na parlamentarnim izborima u Moldaviji šalje snažnu i jasnu poruku uprkos ruskom miješanju, prenosi agencija Frans pres.
- Narod Moldavije se izjasnio i njegova poruka je snažna i jasna. Oni su izabrali demokratiju, reformu i evropsku budućnost naspram pritisaka i miješanja Rusije - napisao je Košta na mreži Iks.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je takođe na mreži Iks da "nikakav pokušaj sijanja straha ili podjela" nije mogao da poljulja riješenost Moldavaca.
- Moldavijo, ponovo ste to uradili. Jasno ste pokazali svoj izbor: Evropa, demokratija, sloboda. Budućnost je vaša - napisala je Fon der Lajen.
Ona je ponovila da su vrata EU otvorena za Moldaviju i da će biti uz nju na svakom koraku na tom putu.
Visoka predstavnica EU Kaja Kalas napisala je da je glasanje u Moldaviji jasno "da" evropskoj budućnosti.
- Uprkos masovnim ruskim naporima da širi dezinformacije i kupuje glasove nikakva sila ne može zaustaviti narod posvećen slobodi - napisala je Kalas na mreži Iks.
Prema danas objavljenim zvaničnim rezultatima proevrposka partija PAS predsjednice Maje Sandu pobijedila je sa nešto malo više od 50 odsto glasova na juče održanim parlamenternim izborima u Moldaviji, obilježenim optužbama o ruskom miješanju.
Proruski Patriotski blok osvojio je 24,2 odsto glasova, a na trećem mjestu je Nacionalni alternativni pokret (MAS) prijateljski nastrojen prema Rusiji. Slijedi populistička Naša stranka, dok je desničarska partija Demokratija kod kuće takođe osvojila dovoljno glasova da uđe u parlament.

Evropski zvaničnici pozdravili izbore u Moldaviji i njeno opredjeljenje za evropsku budućnost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović doputovao je u Kišinjev, gdje se sastao sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu, uoči Samita Jugoistočna Evropa - Ukrajina, koji će biti održana u Odesi. - Danas sam u Kišinjevu, glavnom gradu Republike Moldavije, na putu do Ukrajine, do Odese gdje se održava četvrti po redu Samit lidera Ukrajina - Jugoistočna Evropa. Ovdje sam imao susret sa predsjednicom Moldavije, Majom Sandu, nastavili smo naš prijateljski razgovor koji smo započeli u okviru njene državne posjete Crnoj Gori - kazao je Milatović. U fokusu su, kako je rekao, dvije teme, od kojih je jedna unapređenje bilateralnih odnosa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180620_81e1b8d52349880aec025c7b7b205831c613a3be5e0e2af8135575e2d690cfc5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180620_81e1b8d52349880aec025c7b7b205831c613a3be5e0e2af8135575e2d690cfc5" data-rendition-name="original" width="5840" height="4672" loading="lazy" alt="Sandu i Milatović"> <figcaption>Sandu i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Mislim da je sjajna vijest što ovoga ljeta Crnu Goru i Moldaviju povezuje i avio linija između Kišinjeva i Tivta. To je upravo pravi put ka jačanju naših bilateralnih odnosa. Takođe smo razgovarali o našoj evropskoj perspektivi, o evropskoj perspektivi i Moldavije i Crne Gore. Crna Gora je zemlja predvodnica na ovom putu, ali svaki korak naprijed svih ostalih zemalja kandidata poput Moldavije nas izuzetno raduje - naglasio je Milatović. On je poručio da sjutra nastavlja put za Odesu gdje će sa ostalim liderima učestvovati na četvrtom Samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa. - Zajedno ćemo poslati poruku podrške trajnom i pravednom miru u Ukrajini - poručio je Milatović. &nbsp;

Milatović sa predsjednicom Moldavije: Linija između Kišinjeva i Tivta pravi put ka jačanju bilateralnih odnosa

Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja ove godine zajednički je cilj Crne Gore i Danske, koja će predsjedavati Evropskom unijom (EU) u drugoj polovini godine, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je razgovarao sa ministarkom evropskih poslova Danske Mari Bjere, koja je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
- U vrlo konstruktivnom razgovoru potvrđena je posvećenost Vlade procesu integracija, što našu zemlju čini primjerom uspješnog sprovođenja reformi - naveo je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1924466261456490616&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja godine zajednički cilj

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Ovo je prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije našoj zemlji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Predsjednicu Sandu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnEcSNAa7YI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, razgovora dvoje zvaničnika i sastanka dvije delegacije, predsjednici će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - najavljeno je iz Kabineta predsjednika Milatovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Kako su naveli, posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Takođe, posjeta predsjednice Sandu snažan je signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručuju iz Milatovićevog kabineta.

Sandu dočekana na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da će Evropa i Sjedinjene Države biti uključene u bilo kakve razgovore o okončanju rata njegove zemlje sa Rusijom, rekao je on novinarima u subotu 25. januara.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom susjedne Moldavije Majom Sandu, Zelenski je rekao da Ukrajina takođe treba da bude uključena u bilo kakve razgovore o okončanju rata da bi takvi pregovori imali značajan uticaj.
- Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi - rekao je Zelenski, kasnije razjasnivši da još uvijek nije uspostavljen okvir.
- Da, zaista bih želio da Evropa učestvuje, jer ćemo biti članica Evropske unije - dodao je on.
Zelenski je rekao da vjeruje da bi novi predsjednik SAD Donald Tramp mogao da okonča rat, ali bi to mogao da uradi samo ako bi uključio Ukrajinu u pregovore.
- U suprotnom neće uspjeti. Zato što Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča - rekao je on.
Tramp je tokom svoje kampanje obećao da će okončati rat u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti, ali su njegovi saradnici od tada rekli da bi postizanje dogovora moglo potrajati mjesecima. Američki predsjednik je izrazio spremnost da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata.
Putin je u petak rekao da bi volio da se sastane sa Trampom da razgovara o Ukrajini. On je naveo dekret Zelenskog iz 2022. kojim se zabranjuju razgovori sa Putinom kao barijera za pregovore.
Zelenski je na konferenciji za novinare rekao da je ovu zabranu uveo kako bi spriječio Putina da formira druge kanale komunikacije sa sagovornicima u Ukrajini. Rekao je da je Rusija to aktivno pokušavala da uradi prije nego što je on potpisao naredbu.
<h2>Pomoć Moldaviji</h2>
Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna da ponudi ugalj Moldaviji, koja se nalazi u jeku energetske krize nakon što je dotok ruskog gasa kroz Ukrajinu prestao početkom ove godine.
Veći dio Moldavije kontrolišu vlasti u Kišinjevu, ali značajna manjina stanovništva živi u Pridnjestrovlju, regionu koji se otcijepio na kraju sovjetske vlasti i bio u kratkom sukobu sa novom nezavisnom moldavskom državom.
Proruski region, koji ima jedinu elektranu u Moldaviji, suočava se sa težinom energetske krize nakon gubitka snabdijevanja gasom, upozoravajući da će njegove zalihe uskoro biti iscrpljene.
- Posljednji potez Rusije bio je da orkestrira energetsku krizu - rekla je Sandu novinarima u Kijevu, dodajući da su cijene struje skočile na teritorijama koje kontroliše njena vlada, ali da su stvari još gore u otcijepljenim oblastima.
- Oni koji žive u pridnjestrovskom regionu Moldavije, koji su u posljednje tri decenije držani kao taoci neustavnog režima koji podržava Rusija, sada su ostavljeni u hladnoći i tami - naglasila je ona.
Pridnjestrovlje je svakodnevno izloženo nestancima struje od oko pet sati i nestašicama grijanja u zimskim uslovima.
Sandu je rekla da je ovo dio proračunate ruske strategije da se posije haos u Moldaviji i da se olakša dolazak na vlast proruske vlade, što je očigledan znak za parlamentarne izbore koji dolaze ove godine.
Zelenski je rekao da bi Ukrajina mogla da isporuči dovoljno uglja Moldaviji ili Pridnjestrovlju kako bi riješila svoje energetske probleme i smanjila cijene struje za 30%.
- Odsustvo krize u Moldaviji je takođe (u interesu) naše ukrajinske bezbjednosti - rekao je Zelenski i dodao da bi Ukrajina mogla da pošalje tim stručnjaka da olakša korišćenje ukrajinskog uglja u elektrani u Pridnjestrovlju.
Sandu je rekao da je na pridnjestrovskim vlastima u glavnom gradu regiona Tiraspolju da prihvate pomoć.
Pridnjestrovlje nema međunarodno priznanje, a njen samozvani predsjednik Vadim Krasnoselski rekao je ove nedjelje da je termoelektrani na njenoj teritoriji potreban antracit ugalj za rad i da je sorta koju nudi Ukrajina neodgovarajuća.
Zvanična regionalna novinska agencija je u postu na Telegramu primjetila obnovljenu ponudu Zelenskog u subotu, ali je dodala: "Najvjerovatnije je to isti ugalj koji nije pogodan za elektranu."

Zelenski: Nadam se da će Evropa i SAD biti uključeni u pregovore s Rusijom

Maja Sandu, koja je danas zvanično počela drugi mandat kao predsjednica Moldavije, to što joj je obnovljen mandat pozdravila je kao proevropski izbor glasača "uprkos pritiscima" i sumnji na rusko miješanje u predsjedničke izbore.
- Možemo da se ponosimo činjenicom da smo uprkos iskušenjima uspjeli da budemo na pravoj strani istorije i da odbranimo demokratiju od spoljnjih prijetnji - rekla je Sandu na inauguraciji.
Pošto je dala zakletvu, ocijenila je da je Moldavija u novembru glasala „za jasan pravac, da bude evropska zemlja, što donosi veću sigurnost i prosperitet“.
Maja Sandu je 2020. postala prva žena na čelu Moldavije, koja je između NATO-a i ruske sfere uticaja.

Maja Sandu danas počela drugi mandat kao predsjednica Moldavije

Američki predsednik Džozef Bajden pozdravio je danas reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, ocenujući da "nisu uspjeli" napori Rusije da spriječi taj izbor.
- Mjescima je Rusija nastojala da podriva demokratske institucije i izborni proces u Moldaviji. Ali Rusija nije uspjela - rekao je Bajden u saopštenju.
&nbsp;On je pozdravio činjenicu da je“ moldavski narod izabrao da slijedi put usklađen sa Evropom i demokratijama cijelog svijeta“.
Moldavija je u nedjelju potvrdila svoju evropsku orijentaciju ponovnim izborom Maje Sandu, u drugom krugu predsjedničkih izbora poslije napetosti i u pozadini sumnji o ruskom miješanju.
Sandu je osvojila 54,9 odsto glasova, a 45 odsto Aleksandar Stojanoglo, 57-godišnji bivši tužilac koga podržavaju proruski socijalisti.

Bajden pozdravio reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu

Predsjednik SAD Donald Tramp kazao je kako Ukrajina ima rok do sljedećeg četvrtka da pristane na plan Bijele kuće.
Podsjetimo, plan o okončanju rata u Ukrajini ima 28 tačaka, no neke od njih krajnje su neprihvatljive za Kijev.
- Imao sam mnogo rokova, ali ako stvari dobro funkcionišu, obično se rokovi produžavaju. Ali četvrtak je taj dan - &nbsp;kazao je Tramp za Fox News.
U planu, uz ostalo, stoji i da Ukrajina ustupi dio teritorije Rusiji, te da Amerika 'de fakto' prizna Krim i drugu teritoriju koju je Kremlj silom okupirao.
Uz to, od Ukrajine se traži da ograniči veličinu svoje vojske.
Tramp je dodao i kako nema nikakvog povlačenja sankcija prema Rusiji.
Podsjetimo, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je kako se ta država nalazi u jednom od najgorih trenutaka, te da je u situaciji ili da gubi dostojanstvo ili ključnog partnera.

Tramp: Ukrajina ima rok do četvrtka da pristane na plan

Ukrajina se suočava sa „jednim od najtežih trenutaka u svojoj istoriji“, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u desetominutnom obraćanju naciji, u trenutku kada se Kijev nalazi pod pojačanim pritiskom da prihvati mirovni plan administracije Donalda Trampa.
Zelenski je upozorio da se zemlja suočava sa dramatičnim izborom – da izgubi svog ključnog saveznika, Sjedinjene Američke Države, ili sopstveno dostojanstvo. Istovremeno je naglasio da „Ukrajina neće izdati nacionalne interese", podsjećajući kako je reagovala u prvim danima ruske agresije u februaru 2022. godine.
- Tada nismo izdali Ukrajinu, nećemo to učiniti ni sada - poručio je on.
Obraćanje dolazi u svjetlu sve intenzivnijih pritisaka da Kijev pristane na mirovni paket od 28 tačaka koji, prema medijskim izvještajima, sadrži više za Ukrajinu neprihvatljivih uslova. Među njima je i zahtjev da se Moskvi prepusti preostali dio Donbasa pod ruskom okupacijom, kao i da Ukrajina prepolovi svoje oružane snage i odustane od sistema dugog dometa sposobnih da gađaju ciljeve na teritoriji Rusije.
Takav ustupak značio bi da Ukrajina dobrovoljno predaje teritorije koje Rusija nije uspjela da zauzme silom.
Plan, kako se navodi, predviđa i značajno smanjenje američke vojne pomoći, kao i zabranu bilo kakvog budućeg raspoređivanja zapadnih trupa u Ukrajini u okviru „koalicije voljnih" koju predvode Francuska i Velika Britanija.
Još jedna sporna odredba odnosi se na priznavanje ruskog kao službenog jezika i dodjeljivanje formalnog statusa Ruskoj pravoslavnoj crkvi – što je u Kijevu ocijenjeno kao korak ka postepenoj rusifikaciji države.
Zelenski je najavio da će Ukrajina u narednim danima iznijeti sopstvene predloge i alternative Trampovoj administraciji.
-Predstaviću argumente, ubjeđivaću, predložiću alternative- rekao je predsjednik Ukrajine, dodajući da će se zemlja naredne nedelje naći pod „velikim pritiskom… da nas oslabe, da nas podijele".
Upozorio je da „neprijatelj ne spava" i pozvao građane da ostanu jedinstveni:
-Nacionalni interes Ukrajine mora biti uzet u obzir. Ne dajemo bombastične izjave; mirno ćemo raditi sa Amerikom i svim partnerima.
Prema dostupnim informacijama, plan su u značajnoj mjeri ko-kreirali ruski i američki zvaničnici, uključujući i šefa ruskog državnog investicionog fonda Kirila Dmitrijeva, koji je i ranije učestvovao u neformalnim kanalima komunikacije povodom Ukrajine.
U okviru predloga, SAD bi navodno ponudile određene bezbjednosne garancije Ukrajini i Evropi u slučaju buduće ruske agresije, ali za sada nije poznato kakve bi te garancije konkretno bile.
U ovom politički i bezbjednosno najosjetljivijem trenutku od početka rata, Zelenski šalje poruku da Kijev neće prihvatiti bilo kakve uslove koji bi značili kapitulaciju ili gubitak državnog dostojanstva. Istovremeno, Ukrajina, kako tvrdi predsjednik, ostaje spremna na diplomatsku inicijativu – ali ne po cijenu sopstvenog opstanka i suvereniteta.
Telefonski razgovor s Vensom o mirovnom planu
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarao je danas tečefonom sa potpredsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vensom o predloženom planu za okončanje rata sa Rusijom, javljaju svetki mediji čpozivajući se na izvore.
Detalji razgovora još nisu objavljeni.

Zelenski: Ukrajina na ivici najtežeg izbora u svojoj istoriji

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u četvrtfinale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, nakon što je u posljednjem kolu grupne faze savladao Njemca Mia Vagnera ubjedljivim rezultatom 3:0.
Bakić je takmičenje u prvoj grupi završio sa polovičnim učinkom – juče je poražen od vodećeg na svjetskoj rang-listi, Francuza Matea Bohasa (3:1), dok je današnji trijumf potvrdio njegov prolazak među osam najboljih.
Presudan u meču protiv Vagnera bio je drugi set, u kojem je crnogorski reprezentativac spasio četiri set lopte, a potom realizovao svoju treću šansu za vođstvo 2:0. U trećem setu se brzo rezultatski odvojio i sigurno priveo meč kraju.
Bakić će sjutra, u 13.45 časova, igrati za medalju protiv debitanta na šampionatu, Španca Marlona Lopeza, koji je današnjom pobjedom nad Poljakom Pavelom Vlodikom (3:2) osvojio prvo mjesto u grupi. Lopez je turnir otvorio porazom od Filipa Radovića.
Ovo je za Bakića drugo uzastopno četvrtfinale Evropskog prvenstva, nakon Šefilda 2023, a prethodno je bio među najboljima i na Svjetskom prvenstvu u Granadi, kao i na Paraolimpijskim igrama u Tokiju.
<h2>Diskvalifikacija Filipa Radovića</h2>
Iako je Radović izborio četvrtfinale pobjedom nad Marlononom Lopezom (3:1), njegov nastup na Evropskom prvenstvu okončan je diskvalifikacijom.
Nakon iznenađujućeg poraza od Vlodike u drugom kolu grupne faze, Radović je bacio reket, koji se odbio od poda i oštetio elektronski displej na stolu.
Incident je prijavio sudija Matej Hamran, a u obrazloženju se navodi da je Radović udaljen sa takmičenja zbog neprimjerenog ponašanja i materijalne štete, u skladu sa pravilnikom ITTF-a (član 3.5.2.8 Pravilnika za međunarodna takmičenja).
Četvrtfinalni i polufinalni mečevi u kategoriji S10 igraju se sjutra, dok je finale zakazano za nedjelju. Za plasman u polufinale, osim Bakića i Lopeza, nadmetaće se Bohas – Vlodika, Hoze Manuel Ruiz – Patrik Čajnovski i Igor Mištal – Kristijan Gardoš.

Bakić u četvrtfinalu Evropskog prvenstva, Radović diskvalifikovan nakon incidenta

Kontinuiran, posvećen i sistemski rad na unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ključan je za stabilnost, demokratiju i ekonomski napredak društva – ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji o nacionalnim manjinama, održanoj danas u Podgorici.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka istakao je da Crna Gora sa posebnom pažnjom prati standarde ljudskih i manjinskih prava i aktivno radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za njihovu zaštitu i unapređenje.
- Naš doprinos oblasti unapređenja i zaštite manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mora biti kontinuiran i posvećen, kroz aktivnosti koje podstiču demokratiju, mir i ekonomski prosperitet - poručio je Gjeka.
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Kristof Kamp ocijenio je da zemlje Jugoistočne Evrope imaju veliki potencijal da kroz politike povezane sa raznolikošću i multietničkom strukturom podstaknu novi talas ekonomskog rasta.
On je istakao da „ekonomski razvoj i bolji životni standard predstavljaju zajednički prioritet“ te da upravo te potrebe mogu objediniti građane različitih jezičkih, etničkih, kulturnih ili vjerskih identiteta.
- Nadam se da će konferencija podstaći nove ideje i praktična rješenja kako da se raznolikost bolje iskoristi kao pokretač ekonomskog razvoja i otvaranja radnih mjesta - kazao je Kamp.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, naglasio je da je „raznolikost izvor snage“, ističući da društva postaju stabilnija, inovativnija i prosperitetnija onda kada se svaki pojedinac osjeća ravnopravnim i uvažеним.
Regionalna konferencija „Podsticanje ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi“ organizovana je u saradnji Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Kancelarije Visokog komesara za nacionalne manjine OEBS-a. Događaj je okupio visoke zvaničnike, eksperte i predstavnike institucija i organizacija iz regiona.
Učesnici su poručili da bez pouzdanih podataka, usklađenih politika i većih ulaganja u zapošljavanje, energetiku i mikrofinansijske programe ne može biti održive i inkluzivne integracije. Zemlje regiona, zaključeno je, ostaju posvećene jačanju politika u skladu sa evropskim standardima i unapređenju socio-ekonomskog položaja svih zajednica.

Regionalna konferencija u Podgorici: Kontinuirana briga o manjinskim pravima ključna za demokratiju i razvoj

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: maja-sandu